Kategorija: Politika

Ako visoki predstavnik nema pravo da donosi i ukida zakone u BiH (što je istina jer to pravo nema ni po jednom međunarodno pravnom dokumentu ni po Ustavu BiH), onda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku ne može da se sudi jer nije počinio krivično djelo na osnovu izmjena Krivičnog zakona na koje Kristijan Šmit nema pravo, istakao je advokat Vladimir Gajić.

Komentarišući politički proces koji se vodi pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” Miloša Lukića, advokat Gajić je u autorskom tekstu za “Blic” naveo da iz ove pravne zagonetke Sud BiH neće moći da izađe.

Autorski tekst advokata Gajića Srna prenosi u cjelosti:

Pred Sudom BiH u toku je suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske kao i vršiocu dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” Milošu Lukiću. Oni su optuženi za izvršenje krivičnog djela “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika”. Kao u pravoj koloniji za koje smo vjerovali da su prevaziđena prošlost.

Suđenje Miloradu Dodiku će ući u anale sudske prakse. Čak i ove naše balkanske. Ovo je naime prvi slučaj u modernoj istoriji Еvrope da se nekome sudi po zakonu koji je donio pojedinac, a ne zakonodavno tijelo, što je u demokratijama obično parlament. Ovo je prvi slučaj da se nekome sudi zbog nepoštovanja volje pojedinca, a ne zbog nepoštovanja države.

Suđenje predsjedniku Republike Srpske je politički proces par ekselans. Nije namjera tužioca da pošalje Dodika u zatvor. Njegova je namjera, da kao pijun kolonijalnog upravnika sprovede njegovu volju i zabrani Miloradu Dodiku da se bavi politikom. Da smijene jednog predsjednika koji ima ogroman legitimitet u srpskom narodu, bez izbora.

Međutim, čak i u montiranim boljševičkim sudskim procesima mora da se vodi računa o kakvoj takvoj zakonitosti. Kod Staljina je bilo lakše, okrivljeni su pod torturom priznavali optužbe. Ovdje je problem, optuženi ništa ne priznaje. Buduća presuda trebalo bi da definiše ulogu i nadležnosti visokog predstavnika bez ulaženja u pitanje njegovog legitimiteta. Republika Srpska godinama tvrdi da Šmit nema mogućnost zakonodavnog djelovanja.

Tužilaštvo će prvo morati da dokaže na Sudu da, ipak, ima. Moraće to pravnim argumentima da dokaže. Aneks 10 Dejtonskog sporazuma ne daje visokom predstavniku izvršna i zakonodavna ovlašćenja, već meritorna i savjetodavna. Bonska ovlašćenja (koja su politički a ne pravni akt) za kojima se poteže kao pravnim argumentom, nisu inkorporirana u domaćem pravnom poretku, niti su ozvaničena kao međunarodno pravni dokument. Jasno je da tvorac to nije uradio jer bi na taj način rušili Povelju UN i direktno podrivali suverenitet BiH.

Izgleda da se nije računalo da će Bonska ovlašćenja ikada biti predmet sudskog preispitivanja.

Mnogi su visoki predstavnici potezali za Bonskim ovlašćenjima, ali su vodili računa da pravno ne budu osporavana i snagom političkog pritiska obezbjeđivali su da odluke budu verifikovane i pretočene u zakone u Parlamentarnoj skupštini BiH. Izmjene Krivičnog zakonika koje je uspostavio visoki predstavnik (koji to nije) Šmit, nisu potvrđene u parlamentu BiH. Tako je Tužilaštvo dovedeno u poziciju da dokazuje nedokazivo, a to je da visoki predstavnik ima nadležnosti da donosi i ukida zakone u BiH.

Ova mogućnost Šmita je u sudskom procesu protiv Dodika posebno važna, kada se zna da je Šmit poništio inkriminisani zakon Republike Srpske pre nego što ga je u svojstvu predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik potpisao. Tu dolazimo u zonu pravnog apsurda.

Ako je zakon poništen od Šmita i ako Sud priznaje da visoki predstavnik ima ovlašćenja da poništava zakone u BiH, šta je onda Dodik potpisao? Ništavan pravni akt?

Onda taj Dodikov potpis ima pravnu težinu i izaziva pravne posljedice kao da se Dodik potpisao na muralu ili u liftu? Čemu onda suđenje?

A kontrario, ako visoki predstavnik nema pravo da donosi i ukida zakone u BiH (što je istina jer to pravo nema ni po jednom međunarodno pravnom dokumentu ni po Ustavu BiH) onda Dodiku ne može da se sudi jer nije počinio krivično djelo na osnovu izmjena Krivičnog zakona na koje Šmit nema pravo. “Nulum krimen, nula poena sine lege” (Nullum crimen, nulla poena sine lege – Nijedan zločin ne može se počiniti, niti se za njega može izreći kazna ako prethodno nisu bili navedeni i opisani u krivičnom zakonu). Iz ove pravne zagonetke Sud BiH neće moći da izađe. Sud dakle ima samo dvije opcije za zauzimanje svog pravnog stava. Koju god da izabere, Mile Dodik mora biti oslobođen. Nema krivičnog djela jer je zakon donijet od Narodne skupštine Republike Srpske poništen od visokog predstavnika prije nego što ga je predsjednik Republike Srpske potpisao ili nema krivičnog djela Nepoštovanja odluka “visokog predstavnika” Šmita jer on nema ovlašćenja da donosi i ukida zakone u BiH.

Ukoliko se bude opredijelio za prvu varijantu, Sud će očuvati poziciju i autoritet visokog predstavnika i spriječiti potpuno rušenje suvereniteta BiH.

Ostaje pitanje šta će biti sa političkom eliminacijom Milorada Dodika koja je bila cilj ovog postupka? Izgleda da se i ona raspršila na vjetru nakon odluke Suda u Americi da (Donald) Tramp, bez obzira na osuđujuću presudu, može da nastavi političko djelovanje.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković smatra da je prisustvo predsjednika Srpske Milorada Dodika samitu BRIKS-a u Kazanju velika privilegija i čast, ne samo za Republiku Srpsku, nego i za cijeli srpski narod, te da to ne znači da Srpska ne želi da sarađuje i sa drugima.

– Velika je privilegija i čast za srpski narod, a ne samo za Republiku Srpsku, da smo u poziciji da se nađemo za istim stolom sa, rekao bih, u ovom momentu, kad gledamo populaciono, dvije trećine svijeta – rekao je Višković u Beogradu za SRNU i RTRS, dodajući da se medijski prave različite opstrukcije i komentari na odlazak Dodika na sastanak BRIKS-a.

Prema njegovim riječima, 85 ili možda čak 90 odsto svih resursa na zemaljskoj kugli su na teritoriji, u vlasništvu ili pod kontrolom zemalja koje su u BRIKS-u i onih koje apliciraju da se nađu u toj organizaciji.

On je naglasio da su u Kazanju već dokazani prijatelji Srpske – Rusi, Kinezi, ali i Indija, Brazil, Azerbejdžan, još mnoge zemlje, pa čak i jedna članica NATO-a, Turska, podnijela je aplikaciju da se nađe u toj asocijaciji, kako je ocijenio, novog poretka koji će se sigurno u budućnosti pokazati kao nova budućnost cijelog svijeta.

– Ovo što smo imali do sada polako se gasi, došlo je do zasićenja i dolazi do neke nove organizacije. Mi sa ovih prostora nekada smo smatrali izuzetno važnim učešće i u Pokretu nesvrstanih, pa zašto se ne bi našli i u ovoj asocijaciji /BRIKS-u/. Bolje da smo tu, da smo prisutni, nego da nismo – rekao je Višković.

On je dodao da je jedna mala Republika Srpska dobila poziv da se nađe na takvom sastanku i to je velika privilegija, šta god neko drugi mislili o tome.

– Odlazak predsjednika Dodika u Kazanj na sastanak BRIKS-a ne znači da ne želimo da sarađujemo i sa svima drugima – istakao je Višković.

On je istakao da je Republika Srpska dokazala, što će činiti i ubuduće, da želi saradnju sa svima koji uvažavaju činjenice, Ustav i njeno postojanje i da su svi dobrodošli.

On je naveo da Srpska sarađuje i sa Svjetskom bankom, i sa Evropskom investicionom bankom i sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, te da je otvorena za saradnju sa svima koji uvažavaju ustavno uređenje BiH, činjenicu dva entiteta i tri konstitutivna naroda i sve ono Republika Srpska želi da radi u interesu svog naroda.

– Od početka godine imamo 204 nova privredna subjekta registrovana na prostoru Republike Srpske, od kojih je veliki broj i iz zemalja EU – rekao je Višković.

Јednog dana, naveo je on, ako se pokaže da je BRIKS budućnost svjetskog poretka, zašto bi onda Srbi, Republika Srpska, pa i kompletan srpski narod gdje god se nalazio, bili izvan takvih organizacija.

– Mi nemamo ništa ni protiv Evrope, sarađujemo sa svim zemljama koje uvažavaju i nas – rekao je Višković.

Višković je u Beogradu prisustvovao izložbi “Vojna diplomatija na putu ka slobodi” povodom 80 godina od oslobođenja Beograda od nacističke okupacije zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i zamjenikom predsjednika Savjeta Federacije Rusije Konstantinom Kosačovim.

Predsjednik PDP Branislav Borenović smatra da ekonomska budućnost Srpske nije u BRIKS, već u EU.

Borenović je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da realni sektor i preduzeća iz Republike Srpske i BiH, te gotovo sva privreda dominantno zavise od ekonomske i privredne saradnje sa EU i regionom.

On je rekao i da Srpska puni budžet od poslovanja sa EU, regionom, a najviše sa Srbijom, te da ne stoje kvalifikacije da je ekonomska budućnost Srpske u BRIKS, a ne u EU.

– Gotovo 70 odsto izvoza iz Srpske ide u EU, 16 odsto u Srbiju, a svega 0,43 odsto u zemlje BRIKS. To govori da ne stoje tvrdnje da strateško opredjeljenje treba da bude da idemo ka BRIKS, a ne prema EU i saradnji sa regionom u kojem živimo – ocijenio je Borenović.

Borenović je dodao da su najvažniji ekonomski partneri Srpske, osim Srbije, Italija, Slovenija, Austrija i Njemačka.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je danas u Kazanju da je BRIKS jedina sigurna, stabilna alternativa postojećem uređenju svijeta i da treba da ojača još više.

Dodik je rekao da gotovo da nema zemlje koja ne želi da vidi sebe u određenim kontaktima i saradnji sa BRIKS-om, mirovnim pokretom u svijetu koji pokušava da obezbijedi stabilnost i mir uvažavajući suverenitete, unutrašnja uređenja, bez miješanja u unutrašnja pitanja drugih zemalja.

Predsjednik Srpske je naglasio da je to savez nezavisnih država koje se svojevoljno, bez ikakvih pritisaka, uključuju u ovu organizaciju sa željom da svijet bude pravedniji i bolji i stabilnije mjesto za život.

– To je nešto što se u unipolarnom svijetu samo može sanjati. Prema tome, ovo je realna alternativa onome što sada imamo u svijetu – rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je izrazio uvjerenje da će u narednom periodu i Srbija donositi odluke u vezi sa BRIKS-om.

Ministar odbrane BiH, Zukan Helez, ponovo je iznio tvrdnje o proizvodnji borbenih dronova u BiH, ali ni ovoga puta nije pružio konkretne dokaze koji bi potvrdili njegove navode. Gostujući na televiziji Face, Helez je iskoristio priliku da kritikuje portal Klix.ba, kojem se, kako se čini, nisu svidjeli njegovi dosadašnji komentari. Međutim, ono što je posebno privuklo pažnju tokom njegovog nastupa odnosi se na nekoliko ključnih tema.

Prva je Helezova ponovljena izjava da je on lično naredio “pucanje na dronove iznad kasarne OS BiH u Rajlovcu”. Kasnije se ispostavilo da su te letjelice bile sportski avioni akrogrupe Flying Bulls. Ono što je Helez očigledno zanemario jeste činjenica da prostor iznad Rajlovca nije klasifikovan kao “no fly zone” (zabranjeni zračni prostor), već je dio zračnog prostora sarajevskog aerodroma. Prema dostupnim podacima, Rajlovac je samo heliodrom, što znači da nisu zabranjeni preleti dronovima.

Drugi problem leži u Helezovoj tvrdnji da on ima ovlasti da izdaje naređenja vojnicima. Međutim, prema ustavu i zakonima BiH, ministar odbrane nema pravo da naređuje vojnim snagama, jer to pripada isključivo Predsjedništvu BiH i načelniku Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH. Helezova izjava da je imao ovlasti za pucanje na dronove, kao i njegova šira uloga u odlučivanju o vojnim operacijama, izazivaju sumnju s obzirom na to da Oružane snage BiH moraju čekati odobrenje Predsjedništva BiH, čak i za angažovanje helikoptera prilikom požara.

Posebno interesantan dio Helezovih izjava odnosi se na bh. dronove. Ministar je ponovo tvrdio da se samo čipovi za dronove proizvode u Kini, dok se ostatak proizvodi u BiH. Međutim, prema ranijim izvještajima, cijeli dron, koji je predstavljen kao “bh. proizvod”, zapravo dolazi iz Kine, a ne samo čipovi. Prema dostupnim informacijama, nijedna fabrika namjenske industrije u BiH nema potrebnu tehnologiju za proizvodnju vojnih dronova.

Takođe, iako je Helez ranije obećao da će novinari moći snimiti tzv. dron-kamikaze, to se još uvijek nije dogodilo. Sada tvrdi da te dronove proizvodi privatna firma, što postavlja pitanje kakve veze ministar odbrane BiH i država imaju s tom firmom. Ako postoji bilo kakav ugovor između državnog ministarstva i te privatne kompanije, to bi trebalo biti transparentno i dostupno javnosti, ali do sada takvi podaci nisu objavljeni.

Helez je ranije tvrdio da dvije strane zemlje pokazuju interes za izvoz bh. dronova te da su potpisani predugovori i ugovori. Međutim, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je demantovalo te tvrdnje, navodeći da nije bilo zahtjeva za izvoz dronova niti su izdate izvozne dozvole.

Iz ovog proizlazi pitanje da li Helez koristi svoj politički utjecaj kako bi pogodovao privatnim poslovima. To bi u jednom trenutku moglo postati predmet interesovanja domaćih, pa čak i međunarodnih institucija, s obzirom na njegovu ulogu u ovom procesu. Iako je govorio o “ozbiljnoj priči” u vezi s bh. dronovima, za sada su dokazi koji bi to potvrdili, izostali.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je BRIKS budućnost i veoma moćna organizacija, koja stalno raste, te da Republika Srpska vidi u tome svoju priliku.

Govoreći o 16. samitu lidera BRIKS-a koji počinje 22. oktobra u Kazanju, kojem će prisustvovati zajedno sa brojnim drugim zvaničnicima, predsjednik Dodik je rekao u intervjuu Srni da je Republika Srpska dugo slušala evropske bajke, i mogla ih je slušati još godinama da i oni u EU nisu postali svjesni da postoje i neke druge mogućnosti.

– Mi nećemo zatvoriti vrata za saradnju, otvoreni smo za sve one koji vide potencijal u Republici Srpskoj, mogućnost za saradnju i želju da se ona unapređuje. Ukazana nam je velika čast da možemo da se pojavimo na Samitu BRIKS-a u Kazanju. To govori o prirodi naših odnosa sa Rusijom i prijateljstvu koje pokazuje predsjednik Vladimir Putin. Želimo da budemo tamo gdje se priča o rastu, razvoju i novim mogućnostima saradnje – istakao je Dodik.

On je ocijenio da će brzo doći dan kada će sve veći broj članica EU govoriti o važnosti saradnje sa Rusijom.

– Sada postoje neki pritisci, pa čak i prijetnje, uslovljavanja, ali izbori u Americi će pokazati koliko je Evropa naivno pratila sva njihova uslovljavanja i kako se neke politike mijenjaju. Mi smo ostali dosljedni našim politikama i neutralni u svim sukobima u koje su nas velike sile željele ugurati. Republika Srpska nastaviće da djeluje u skladu sa svojim politikama i jača odnose koji su se pokazali kao izuzetno važni za nas i na globalnom planu donijeli nam značajnu podršku – naglasio je predsjednik Srpske.

On je naveo da se danas mnogo priča o Republici Srpskoj, a da smo najviše slušali izmišljotine plasirane preko medijske mreže dijela zapada koji nas je predstavljao kao secesioniste, loše momke, ali da sve što su pričali i lagali nije dalo nikakav rezultat.

Predsjednik Dodik je naglasio da je danas veliki broj onih koji znaju da trebaju razgovarati sa nama, a ne pričati s drugima o nama i nametati neka svoja rješenja.

– I mi želimo da dođemo do svih njih i sa svima da razgovaramo. To što bi neki da nam komanduju, a ne mogu, to je njihov problem. Uvijek ćemo biti za saradnju i dogovor, nametanja nisu u duhu srpskog naroda i nikada ih nećemo prihvatiti, kao što se nećemo obazirati i na one koji bilo šta komentarišu. Rusija i predsjednik Putin su naši prijatelji, kao što su naši prijatelji i svi oni koji nam pokazuju poštovanje i uvažavaju naša prava i naš glas – konstatovao je Dodik.

“U BiH niko neće ratovati, niti ima razloga za to”

Komentarišući izjavu novog generalnog sekretara NATO saveza Marka Rutea da ga brine secesionistička politika i hibridno i sajber djelovanje Rusije na zapadnom Balkanu, predsjednik Srpske je naglasio da se priča o secesionizmu koristi kao pokriće da bi stranci sakrili činjenicu da ništa u Ukrajini ne ide kako su planirali.

– Kakve su to gluposti o uticaju Rusije, kad u BiH Amerikanac postavlja i sklanja ljude kako mu je volja preko njemačke marionete i to je kao pozitivan i dobar uticaj? Ovdje se neko dobro sprda sa nama i koristi nas za svoja prepucavanja u ovom ratu koji vode protiv Rusije.

– Mi smo rekli da smo neutralni, jer je to najbolje za nas. Pružamo podršku konačnom postizanju mira i protivimo se svakom obliku nasilja. Nećemo se odreći naših prijatelja i nećemo stati na stranu onih koji su ovo i započeli – poručio je predsjednik Srpske.

On je u intervjuu Srni rekao da se međunarodno pravo i pravda moraju zaštititi i ne može na njih polagati pravo samo Amerika i da ona prema svom nahođenju odlučuje šta je to ispravno i pravedno.

– Postoje neki zakoni, činjenice, a trebala bi da postoji i čvrsta opredijeljenost za mir. To ne vidimo kod Amerikanaca – konstatovao je Dodik.

Komentarišući izjavu bivšeg zvaničnika OHR-a, njemačkog politologa Aleksandera Roterta da su intervencijom američkog državnog sekretara Entonija Blinkena na Kosmet i dolaskom direktora CIA-e Vilijama Bernsa u BiH, kako kaže, vjerovatno spriječeni ratovi, predsjednik Srpske je rekao u intervjuu Srni da svaki put kad pročita tekst nekog bjelosvjetskog hohštaplera o navodnom ratu u BiH zna da Amerikanci, Britanci i Nijemci opet planiraju da naprave neki novi haos.

– Oni to nikada nisu prestali raditi. Živimo godinama taj njihov haos zvani BiH.

– Ozbiljnim i odgovornim radom, sa punom posvećenošću da sačuvamo naša prava koja nam garantuje Dejton, uspjeli smo da otrgnemo Republiku Srpsku od njihovog uticaja i zaštitimo naš narod.

– Ovdje niko neće ratovati, niti ima razloga za to. Svako ima svoje i svako je na svome, i to Dejton garantuje. Mir, stabilnost, dijalog i dogovor su osnovni prioriteti i zajednički zadatak svih nas u BiH je da to i obezbijedimo. Bilo kakva priča o unitarizaciji je apsolutno neprihvatljiva i nemoguća, i dovodi nas do tačke kada se u BiH i formalno dijelimo na tri dijela i u kojoj svako ide svojim putem – poručio je Dodik.

Tu nije riječ o nikakvoj secesiji, ponovio je Dodik, nego o razlazu BiH kao zajednice dvije države koje ne žele da budu zajedno.

– Ko podržava bosanske muslimane u unitarizaciji, podržava i stvaranje neke njihove muslimanske državice koju mogu da prave kako oni misle, kao što time daju i podršku apsolutnoj samostalnosti Republike Srpske. Te stvari su potpuno jasne i nikakvim dezinformacijama se ne mogu sakriti – konstatovao je Dodik.

“Jeftina kopija Bakira Izetbegovića”
Reagujući na izjavu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića u Lozani na Konferenciji o protivminskom djelovanju u Ukrajini da je BiH, kako tvrdi, 2022. godine u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija podržala rezoluciju kojom se osuđuje “ruska agresija na Ukrajinu”, i da BiH nastoji da uskladi svoju spoljnu politiku sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, predsjednik Dodik je istakao da Konakovića niko i ne doživljava kao ministra, nego kao nekog ko mora da ide po svijetu i plasira laži da bi ispregovarao ostanak na slobodi.

On je rekao da i drugi zvaničnici čitaju vijesti i podatke o BiH, pa imaju mnogo toga zanimljivog da pročitaju i o Konakoviću.

– Kada analiziraju da je to čovjek povezan sa narko kartelima, teško da mogu povjerovati u laži koje priča, a koje se vrlo lako mogu provjeriti. Nigdje ne postoji mogućnost da se sprovede ono što on priča i to je svima poznato, ali je prosto nevjerovatno do koje mjere taj čovjek ide. On je sramota za Bošnjake i američka podvala, jeftina kopija Bakira (Izebegovića), i gora time što se njom lakše upravlja.

– Možda sad strani faktor podržava taj haos koji prave Bošnjaci, ali neće to uvijek biti tako. Pokazali su to i sa aktivnostima Kristijana Šmita u vezi sa Slavenom Kovačevićem. Samo naivan može vjerovati da će bosanskim muslimanima stranci dati sve što žele. Na kraju će samo razvaliti BiH do kraja. Nama to odgovara i to ćemo i podržati – poručio je predsjednik Republike Srpske.

“Hrvati odlučili da balansiraju sa Šmitom, ali to im neće donijeti ništa dobro”
Na pitanje da prokomentariše izjavu ministra pravde u Savjetu ministara Davora Bunoze u vezi sa predmetom “Slaven Kovačević” da se sve presude Evropskog suda za ljudska prava moraju poštovati i provesti, predsjednik Srpske je podsjetio da se samo prije nekoliko dana cijelo Sarajevo diglo protiv izjave Andreja Plenkovića o tome kako su presude suda u Strazburu fabrikovane i kada to on kaže onda nema reakcija iz EU.

– To je to licemjerstvo koje stalno gledamo. Iskustvo nas uči da se samo Srbi napadaju kada kažu kako stoje stvari. Hrvati očigledno imaju neke svoje zamisli i to je legitimno. Međutim, mi nećemo ostati nedorečeni u svemu tome. Odlučili su da balansiraju sa Kristijanom Šmitom jer vide neki svoj interes, ali brzo će uvidjeti da im to neće donijeti ništa dobro. Hrvati veoma dobro znaju, isto kao i mi, da ne postoji nikakva BiH tamo gdje neki Šmit ide i nameće zakone – naglasio je Dodik.

On je poručio da neće odustati od rješavanja pitanja Ustavnog suda BiH, te da strane sudije konačno moraju da odu i da će se to sigurno dogoditi.

Govoreći o povlačenju Prijedloga Zakona o Ustavnom sudu BiH od delegata SDS-a u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimira Neškovića, Dodik je rekao da će SNSD predložiti zakon i da će vidjeti šta će SDS tada reći.

– Želim negdje da vjerujem da je ovaj Nešković donekle imao iskrene namjere, jer smo podržali njegov prijedlog. Priznao je da je vršen pritisak i kao opravdanje za povlačenje optužio SNSD, ali činjenica je da ga je njegova stranka primorala da uradi tako nešto – naglasio je predsjednik Srpske.

“Vuković nije srpski delegat, već strani podanik”
Govoreći o izjavi Nenada Vukovića iz PDP-a, kojeg je CIK imenovao za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, da očekuje bržu dinamiku rada ovog doma u budućnosti, Dodik je odgovorio da ne postoji nikakav srpski delegat Nenad Vuković s obzirom na činjenicu da Ustav jasno propisuje kako i ko bira delegate u Domu naroda.

Prema njegovim riječima, Vuković nije srpski delegat, nego strani podanik koji se mimo svih procedura i pravila proglasio delegatom.

– Njega nije potvrdila Narodna skupština Republike Srpske i to pokazuje kakav on ima odnos prema institucijama Republike Srpske – istakao je predsjednik Srpske.

On je naveo da je Vuković destruktivan čovjek koji pripada onim strukturama koje su radile na slabljenju Republike Srpske.

– Te strukture PDP-a uništile su i SDS, jer su zajedno s njima počeli da koketiraju sa strancima i da se udaljavaju od svojih politika. Biće vremena da vidimo kako će se dalje ponašati, ali potpuno je jasno ko kontroliše njihov rad i šta se od njih može očekivati – ocijenio je Dodik, koji je i lider SNSD-a.

On je istakao da je PDP interesni projekat koji od politike poznaje samo pojam političke trgovine, te da ova stranka praktično ne postoji u Republici Srpskoj, ali se neki Vuković našao da objašnjava kako treba da radi parlament i da se nameće kao neki faktor ubrzanja.

– PDP je jedino ubrzao svoj nestanak pogubnom politikom koju vode, potpune poslušnosti strancima – konstatovao je Dodik.

“Šmit je rekao o Aiji Izetbegoviću ono što misle svi stranci”
Komentarišući saopštenje OHR-a u kojem su na upite federalnih medija odgovorili da je Alija Izetbegović prvi predsjednik Predsjedništva BiH i “ključna ličnost za postizanje mira i Dejtonskog mirovnog sporazuma”, te da je “spasio živote ljudi”, pravdajući na taj način Šmita pred bošnjačkom javnošću koja je protestovala zbog njegove ranije izjave da je neprihvatljivo stavljanje slike, kako je rekao, Ratka Mladića i Alije Izetbegovića u udžbenike, Dodik je odgovorio da se Šmit uplašio kako će sačuvati živu glavu u BiH, jer, opet, ove takozvane silne probosanske snage protestuju, pa su mu bosanski muslimani iz OHR-a smislili novu laž.

– Rekao je on tačno ono što je mislio, i ono što je ranije rekla Karla del Ponte. Misle to svi stranci, a mudro ćute i udaraju na nas Srbe svim sredstvima.

– Kako je moguće da nikome ne smeta okupljanje ovih intelektualnih ‘probosanskih’ gromada, a smeta im kad se mi dostojanstveno okupimo u ogromnom broju i kažemo da nam je dosta da neki lažni Šmit ovdje nameće zakone? Volio bih da sam i ja bio na tim protestima ispred OHR-a, samo da su izbacili to ‘probosanski’. Rado bih im pružio podršku da zajedno izbacimo tog prevaranta – naglasio je Dodik.

On je rekao da bosanski muslimani znaju da ništa ne mogu bez Srba i Hrvata i da stalno ponavlja i poziva, što i ptice na grani znaju, da se dogovaraju.

– Stranci će uvijek raditi sve što je u njihovom interesu. Dajte više da skupa radimo ono što je najbolje za nas, da se dogovaramo. Ali, džaba, oni neće. Eto im sad protesti, skupovi, pa sami neka ga tjeraju. A neka znaju da i mi ozbiljno radimo na tome da ga pošaljemo kući, ali brže bi išlo kad bismo svi stali zajedno iza toga – konstatovao je predsjednik Srpske.

“Nikada neću žrtvovati Srpsku”
Komentarišući pisanje medija da je prevodilac EUFOR-a Elma Duraković pratila politički montirani proces protiv njega i v.d. direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića u Sarajevu, te napravila spisak svih medija i novinara koji prate ovo suđenje, predsjednik Srpske je rekao da je veliko interesovanje stranaca za ono što je izazvao Šmit pakovanjem lažne optužnice i montiranjem nepostojećeg procesa.

– Vidim da stalno dolaze i prikupljaju podatke ko dolazi i ko i šta izjavljuje. Nakon što sam javno rekao šta mi sve nude za oslobađajuću presudu, mnogi su se uplašili. Nisam još rekao ko nudi, mada se to dobro zna. Da ponovim još jednom, kratko i jasno, da znaju i da im ne moraju nadugo prevoditi – neću žrtvovati Republiku Srpsku za oslobađajuću presudu, nema nikakve priče o centralizaciji BiH, Šmita nećemo priznati, a svoje prijetnje i ponude neka okače mačku o rep! – poručio je predsjednik Dodik.

On je rekao da će njegov tim do kraja suđenja pokazati koliko je trulo to njihovo pravosuđe i zahvalio im na tom poklonu i smijuriji od suđenja koje su nabacili.

Upitan da prokomentariše izjavu šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igora Crnatka da će tražiti od Kolegijuma parlamenta Srpske da, kako je naglasio, jednoglasno upute poziv predsjedniku Srpske da dođe na narednu sjednicu i upozna o tome ko mu je, gdje i kada nudio da pristane na centralizaciju BiH i djeluje na štetu Republike Srpske, kako bi bio oslobođen, Dodik je odgovorio da je Crnadak shvatio da je njegova izdajnička politika dotakla samo dno, pa sad pokušava da glumi patriotu da bi se uoči stranačkih izbora malo bolje pozicionirao, jer vidi da su pogubili konce.

– Vidim da je rekao da se ne smije dozvoliti da se zloupotrijebi jedan sudski proces kako bi se ugrozila Republika Srpska i njene nadležnosti, i tačno ne znam šta na to reći. Sve ovo vrijeme upozoravamo na ono što svaki odgovoran političar zna i sad je proradila ta pamet kod njih. Mogao sam mu ja besplatno reći da će mu stranka propasti, kao što je i propala, jer narod neće dozvoliti da se da podrška onima koji odobravaju sve što stranci ovdje rade – rekao je Dodik.

On je izrazio uvjerenje da postoje ozbiljni ljudi u opoziciji i najavio da će s njima da razgovara.

– A, što se tiče Crnatka, on je davno završio svoju karijeru. Još onda kada je pristao na Šmita i ostala nedjela koja je PDP zagovarao, izgubio je svaki kredibilitet – konstatovao je Dodik.

ko se mislilo da neke stvari ne mogu biti lošije, Srpska demokratska stranka u Banjaluci je to demantovala svojim izbornim rezultatima, gdje prvi put neće imati bar jednog izabranog odbornika.

Sa 2.147 glasova, koliko SDS ima prema posljednjim preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH, jedva da je prešao dva odsto od ukupnog broja glasova u Banjaluci i ne postoji šansa da dostigne cenzus od tri odsto.

Nastavak je ovo sunovrata najveće opozicione stranke u gradu na Vrbasu, jer, podsjećanja radi, oni su na prošlim lokalnim izborima 2020. godine imali svega 3.864 glasa, što im je donijelo samo jedan mandat. Međutim, ostali su i bez njega jer ih je u međuvremenu napustio odbornik Aleksandar Petković, tako da će i aktuelni saziv završiti bez svog glasa u banjalučkom parlamentu.

Pad SDS-a u Banjaluci praktično je krenuo od 2004. godine. Na lokalnim izborima koji su održani tada, SDS je imao čak šest odbornika, a već četiri godine kasnije, na lokalnim izborima 2008, osvojio je duplo manje – tri.

Blaga konsolidacija stranke viđena je 2012. godine, kada su generalno prošli odlično na nivou čitave Republike Srpske, što se odrazilo i na Banjaluku, gdje su uspjeli dobiti 8.500 glasova, što im je bilo dovoljno za četiri mandata.

A onda, kako stvari stoje, kreće kritičan period, koji ne staje ni do danas.

Lokalni izbori 2016. godine SDS-u su donijeli tri mandata, iako su tada osvojili više glasova nego 2012. godine. U naredne četiri godine, dakle do 2020, stranku su počeli napuštati visoki funkcioneri, te je to, prema riječima Milana Miličevića, predsjednika SDS-a, sasvim sigurno odvuklo dio članstva partije.

“U onom periodu kada su neki vrlo istaknuti članovi, odnosno funkcioneri SDS-a u Banjaluci, pa predsjednici Gradskog odbora (GO), pa i predsjednik stranke kroz političku korupciju odlazili prema SNSD-u, svako od njih je na svoj način oštetio samu stranku u najvećem gradu”, kazao je Miličević za “Nezavisne novine”.

Loš rezultat na tek završenim izborima lider SDS-a pravda činjenicom da je GO u Banjaluci bio podijeljen u podršci Jeleni Trivić i Drašku Stanivukoviću.

“Mislim da je i ta podjela, gdje je većina smatrala da treba podržati Jelenu Trivić, dala loše rezultate”, poručuje Miličević.

Na pitanje kako vratiti povjerenje u SDS u Banjaluci, on je uvjeren da to može aktuelni Gradski odbor, na čelu sa Željkom Raljićem i mladim kadrovima stranke, te da su ih za bolji rezultat ove godine omeli blokiran račun i sankcije stranci.

“Ako poredimo broj glasova za listu SDS-a na ovim izborima u čitavoj Republici Srpskoj sa brojem glasova koje je stranka imala 2020, tu se nije desio pad. Tu je potencijal, dobra organizacija, novi ljudi i taj recept moramo prenijeti na Banjaluku, što nije lak zadatak”, kazao je Miličević.

Darko Momić, novinar iz Banjaluke i neko ko duži niz godina prati dešavanja u SDS-u, nije uvjeren da aktuelni Gradski odbor može ojačati stranku u Banjaluci.

“Trenutni predsjednik banjalučkog SDS-a Željko Raljić, za koga garantujem da više od 90 odsto politički pismenih Banjalučana ne zna ni ko je, ni kako izgleda, ne treba da bude smijenjen, već s noge na nogu najuren iz SDS-a”, smatra Momić.

On ističe da je SDS u najvećem gradu Srpske na ovim izborima doživio potop.

“SDS u Banjaluci je doživio konačni sunovrat u februaru 2016. godine kada je birao predsjednika Gradskog odbora i između doktorice Vesne Ećim Zlojutro i Predraga Vulina izabrao Predraga Vulina. Sve što je ta stranka doživjela u Banjaluci poslije toga je rezultat tog izbora, a ko napravi takav izbor ne zaslužuje nikakav politički uspjeh. Istina, na izborima 2016. godine SDS je imao 9,7 odsto, ali to nije zasluga Predraga Vulina, već činjenice da je SDS u te izbore ušao sa oreolom pobjedničke stranke sa izbora 2012. godine i kao vladajuća stranka na nivou BiH”, kaže Momić.

On za “Nezavisne” dodaje i da je jedan od mogućih razloga sunovrata stranke u Banjaluci sukob na relaciji Pale – Banjaluka i zato što je SDS u najurbanijoj sredini u Srpskoj doživljavan kao ruralna partija.

I neki dugogodišnji članovi SDS-a ogorčeni su na činjenicu koliko je stranka pala na niske grane u Banjaluci, pogotovo na to da nisu osvojili čak nijedan mandat.

“Očito da u Krajini stranka ima najveći problem kako da pridobije glasače. SDS je u kampanji bio gotovo nevidljiv i to je, prema mom mišljenju, poprilično kumovalo da ne pređe cenzus. Za analizu je i činjenica da SDS nije uspio alarmirati ‘stariju gardu’ glasača i patriotske snage. Treba vidjeti gdje su otišli ti glasovi i postoji li način da se ponovo pridobiju”, kazao je sagovornik “Nezavisnih novina”.

“Kao problem vidim i loše kadriranje unutar banjalučkog SDS-a, ali i neprepoznatljivost liderstva unutar Gradskog odbora. Smatram da je glas SDS-u glas partiji, emociji i nostalgiji, ali ne i kandidatu sa liste”, zaključio je on.