VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Bukejlović: Ispitati curenje informacija iz presude u slučaju “Kovačević”

    Bukejlović: Ispitati curenje informacija iz presude u slučaju “Kovačević”

    Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović, koji će u Strazburu prisustvovati javnoj raspravi o presudi u slučaju “Kovačević protiv BiH”, rekao je da očekuje da će dobiti rezultate istrage o curenju informacija iz presude Suda za ljudska prava.

    Bukejlović je rekao da se to nikada do sada nije desilo u istoriji ovog suda.

    – Presuda je procurila tri dana ranije i očekujemo da dobijemo informaciju, odnosno rezultat presude i da Sud eventualno odluči da njegova /Kovačevićeva/ aplikacija nije ni prihvatljiva i da nisu iscrpljeni svi pravni lijekovi – rekao je Bukejlović.

    Bukejlović je rekao da je Vlada Republike Srpske prepoznala značaj i eventualne okolnosti i reperkusije koje mogu proizići iz presude u ovom slučaju.

    – Zbog toga smo na prethodnoj sjednici Vlade imali informaciju iz koje je uslijedio zaključak da ću ja, kao ministar pravde učestvovati, odnosno prisustvovati raspravi pred velikim vijećem u Strazburu – rekao je Bukejlović za Srnu.

    Vlada Republike Srpske ranije se saglasila da ministar Bukejlović zbog ozbiljnosti predmeta koji je vezan za izborni sistem BiH i samu srž Dejtonskog mirovnog sporazuma prisustvuje javnoj raspravi u timu ispred tužene BiH, zakazanoj pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu za 20. novembra.

    Evropski sud za ljudska prava donio je prošle godine presudu u predmetu “Slaven Kovačević protiv BiH” u kojoj je utvrdio da su njegova prava prekršena, kao i da je trenutni politički sistem pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora.

    Kovačević se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije mogao da glasa za kandidate po svom izboru na posljednjim opštim izborima, koji su održani 2022. godine.

  • Karan: U Srpskoj ne postoje kampovi, prijetnja su radikalne grupe u FBiH

    Karan: U Srpskoj ne postoje kampovi, prijetnja su radikalne grupe u FBiH

    U Srpskoj ne postoje bilo kakvi kampovi za obuku i već je odrađena provjera, a prijetnja po bezbjednost dolazi iz FBiH gdje još uvijek djeluju radikalni pokreti i povratnici sa stranih ratišta, naveo je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan.

     MUP je ranije, a i sada kada su se pojavile te informacije, preduzeo mjere iz svoje nadležnosti i provjeravali smo takve infromacije. Obratili smo se svim službama, pa i službi Moldavije. Te informacije nisu u predmetu javne bezbjednosti, već obavještajnih struktura. Nijedna obavještajna agencija, ni kod nas ni u regionu, nema takve podatke – rekao je Karan.

    Kaže da će MUP nastaviti sa provjerama, ali i ukazuje da bi onaj ko ima takve podatke to proslijedio nadležnim agencijama na provjeru i postupanje.

    – To bi proslijedio a ne da na ovakav način zloupotrebljava i blati Republiku Srpsku neprovjerenim i netačnim informacijama – istakao je Karan novinarima u Banjaluci, komentarišući ocjenu ambasade SAD u BiH da su zabrinjavajući izvještaji iz Moldavije o postojanju kampova u Srpskoj u kojima Rusi obučavaju mlade za izazivanje nereda.

    Istakao je da Republika Srpska i nadležne institucije godinama upozoravaju na bezbjednosne prijetnje koje dolaze iz FBiH, odnosno aktivnosti vehabijskih pokreta, paradžemata, radikalnih grupa i onih koji su se vratili sa stranih ratišta.

    – To se krije, i to na način da ne shvataju da je to zajednički problem ukupne bezbjednosti BiH. Ne može se sakriti ekstremno i radikalno ponašanje. Ono se mora spriječiti u korijenu a na to ne reaguju – poručio je Karan.

  • Višković: Ambasada Amerike komentariše netačne i neprovjerene informacije

    Višković: Ambasada Amerike komentariše netačne i neprovjerene informacije

    Nedopustivo je da iz Ambasade SAD u BiH komentarišu netačne i neprovjerene informacije poput onih o kampovima za obuku u Srpskoj, bez obzira što su Sjedinjene Države najmoćnija svjetska sila, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, komentarišući ocjenu ove ambasade, da su zabrinjavajući izvještaji moldavske policije o postojanju kampova u Srpskoj u kojima Rusi obučavaju mlade za izazivanje nereda u Moldaviji.

    Iz Ambasade SAD u BiH komentarišu nešto na šta nemaju pravo. Ovo je sve uvod u neke druge odluke i to zaista nema smisla – rekao je Višković.

    On dodaje, da ukoliko iz Ambasade SAD u BiH imaju provjerene informacije o kampovima za obuku u Srpskoj, to bi trebalo i da pokažu.

    – Zna se da je priča o kampovima u Srpskoj višegodišnja i pokazala se netačnom. Imamo indicije da se neke stvari dešavaju na drugim lokacijama, pa čak i u BiH, ali na to iz Ambasade SAD nemaju komentar. Ne želim više da odgovaram na netačne i zlonamjerne izjave, pa makar bile i iz Ambasade SAD – rekao je Višković.

  • Šta može BiH očekivati od novog izvještaja o napretku Evropske komisije

    Šta može BiH očekivati od novog izvještaja o napretku Evropske komisije

    Bosna i Hercegovina nije ispunila svoj dio dogovora nakon što je Evropski savjet u martu odobrio početak pregovora BiH o članstvu u EU.

    Da bi došlo do formalnog otvaranja pregovora, BiH je trebalo da ispuni preostale obaveze koje su navedene u osam ključnih prioriteta, ali od marta do danas nije urađeno mnogo.

    EU je od BiH u martu tražila da usvoji program evropskih integracija, koji je ključni korak za stvaranje mehanizma za usvajanje pravne stečevine EU, što se nije desilo. Do marta su usvojene ključne izmjene Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH koje se odnose na provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Iako je tada traženo da se usvoji zakon o sudovima, do toga i dalje nije došlo, a sudeći prema trenutnoj političkoj atmosferi u BiH – nije izvjesno da bi do toga uskoro moglo doći.

    Zakon o prevenciji sukoba interesa je usvojen, a usvojene su i mjere koje je tražio MONEYWALL koje se odnose na mjere za prevenciju pranja novca. Jedna od traženih mjera odnosi se na zakon o upravljanju granicama, koji još nije usvojen, kao ni sporazum s Frontexom koji traži EU. Iako je u Republici Srpskoj vraćena odredba o kriminalizaciji klevete u Krivični zakonik, napravljen je određeni iskorak kroz uspostavljanje zaštitnih mehanizama i koordinacije s pravosudnim i policijskim tijelima i novinarske zajednice, kako bi se spriječila zloupotreba primjena ovih mjera.

    Takođe, EU je pohvalila BiH da se u potpunosti usaglasila sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, što se posebno odnosi na sankcije prema Rusiji.

    Činjenica da BiH zbog unutrašnjih neslaganja nije ušla u prvi krug za dobijanje sredstava za Plan rasta EU dodatno bi mogla opteretiti odnose Sarajeva i Brisela, a odnedavno EU za odobravanje sredstava iz ovog plana traži i usklađivanje sa viznom politikom EU, što se posebno odnosi na potrebu uvođenja viza Rusiji, Kini i Turskoj.

    Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da je izvjesno da BiH ne može očekivati da dobije pozitivan izvještaj, ali da se može desiti slična situacija kao kada je BiH dobila kandidatski status uprkos tome što je, kako tvrdi, tadašnji izvještaj bio dominantno negativan.

    “Pomaci su neznatni, Reformska agenda nije dobila zeleno svjetlo, a BiH je ostala bez sredstava iz Plana rasta. Osim toga, sama atmosfera koju kreiraju političke elite je kontroverzna… S jedne strane samoproglašavaju se perjanicama EU integracije, a istovremeno šire evroskepticizam, govore o sebičnosti članica EU, njenom skorom raspadu i nude članstvo u nekim drugim egzotičnim organizacijama”, kaže ona.

    Topićeva smatra da je put ka EU uoči lokalnih izbora stao i da je to iskorišteno kao dobar izgovor od strane lokalnih političara da se ne sprovode reforme.

    Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, smatra da bi BiH u novom izvještaju Evropske komisije mogla dobiti pozitivne signale, u smislu da ohrabre BiH da krenu u reforme, slično kako je to bilo u martovskom izvještaju. Prema njegovim riječima, EU se sada usredotočila na to da stvori preduslove za otvaranje puta ka dobijanju pregovaračkog okvira, što je prvi korak ka konkretnim pregovorima.

    “Taj posljednji dio je najbitniji za EU jer onda tako skida odgovornost sa sebe u smislu ‘mi smo svoj dio odradili, to što smo obećavali odradili smo, sada je opet na vama da odradite dalje korake prema članstvu'”, rekao je on.

    Kočan smatra da je u tom kontekstu EU spremna da zatvori jedno oko na neke nedostatke u reformama, jer je potrebno dobiti pregovarački okvir kroz koji će se EU donekle opet konsolidovati kao kredibilan akter.

    On je podsjetio na promjenu geopolitičkih okolnosti usljed rata u Ukrajini i želje EU da se zapadni Balkan što više privuče prema Briselu.

  • Dodik: U Srpskoj nema nikakvih kampova i Amerikanci to dobro znaju

    Dodik: U Srpskoj nema nikakvih kampova i Amerikanci to dobro znaju

    U Republici Srpskoj nema nikakvih kampova, jer Srpska nije Maoča ni u jednom dijelu. Naravno da Amerikanci to dobro znaju rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
    Ako je ovo odgovor američke Ambasade na boravak delegacije Republike Srpske na samitu BRIKS-a, onda je on veoma glup jer je jasno da Marfi nema nikakav smislen odgovor. Јedino uznemirujuće je to što se američki ambasador Majkli Marfi uznemirio jer je smislio ovako glupu laž – istakao je Dodik na Iksu.
  • Ambasada SAD o navodnim kampovima

    Ambasada SAD o navodnim kampovima

    Ambasada SAD u BiH poručila da zabrinjavaju navodi o postojanjeu kampova u Republici Srpskoj i da ih je potrebno detaljno istražiti.

    Izvještaji da su Rusi, povezani sa privatnim vojnim grupama, upravljali kampom u Republici Srpskoj kako bi obučavali pojedince za ometanje demokratskih procesa u drugoj zemlji kandidatu za članstvo u EU duboko su uznemiravajući. Postojanje tog kampa trebalo bi detaljno istražiti, a osobe odgovorne za omogućavanje ovakvih aktivnosti trebale bi biti pozvane na odgovornost – saopštili su za Radio Slobodna Evropa.

    Kažu da izvještaji pokazuju u kojem pravcu se kreće politika Republike Srpske.

  • Amidžić: Suština zakona da oni koji nisu riješili stambeno pitanje to sada urade

    Amidžić: Suština zakona da oni koji nisu riješili stambeno pitanje to sada urade

    Suština izmjena Zakona o PDV-u kojim se omogućava povrat poreza na kupovinu prve nekretnine nije u tome ko je predložio zakon, već da oni koji do sada nisu uspjeli da riješe svoje stambeno pitanje to sada urade, rekao je danas ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

    Amidžić je naglasio da se ne smije dozvoliti da tržište nekretnina u BiH zamrzne, dodajući da svi pojedinci koji su u procesu kupovine stana ili se odlučuju za kupovinu nemaju nijednu prepreku da to ne učine u ovom momentu.

    On je pojasnio da će na takav način riješiti nekretninu koju su već našli i izbjeći da ne dođe do raste cijena nekretnina do momenta kad ovaj zakon stupi na snagu, jer ima još jedno čitanje u Predstavničkom domu, dva čitanja u Domu naroda i sama implementacija kroz Upravu za indirektno oporazivanje će tražiti određeno vrijeme.

    Ukoliko neko ima potpisan notarski ugovor ili predugovor, ili želi da ih potpiše, Amidžić je rekao da to može slobodno da učini, jer mu se neće uskratiti pravo da izvrši povrat PDV-a na prvu nekretninu, koja je za njega prva, do usvajanja izmjena zakona.

    – To što ste potpisali notarski ugovor ili predugovor, ako je to tražila banka da bi mogla da upiše hipoteku, nije dokaz vlasništva. Tek kad se upišete u zemljišne knjige, onda imate konstitutivnost vlasništva i tek po upisu u javne evidencije vi ste vlasnik nekretnine i onda nemate mogućnost da konzumirate pravo – rekao je Amidžić.

    On je podsjetio da se ova ideja javila na “Јahorina biznis forumu” 2023. godine kada se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uvjerio u pozitivne prakse Srbije, te da se od tada radi na realizaciji ove ideje, što ne znači i da neki drugi lider u BiH sutra neće pokrenuti drugu inicijativu.

    Prema njegovim riječima, novogradnja i kupovina stanova pri sprovođenju ovog zakona neće biti nikakav problem zbog toga što onaj ko kupuje stan dobija račun na osnovu kojeg je državi jasno koji dio PDV-a treba da vrati, dok je kod kuća ta situacija drugačija, jer mnogi žele samostalno da izgrade stambeni objekat za koji sami sebi ne mogu izdati fakturu.

    Intencija predlagača je, kaže, da se kroz podzakonske akte pokuša pronaći rješenje kako bi oni koji samostalno prave objekte mogli vratiti PDV.

    Govoreći o jučerašnjoj raspravi o ovom zakonskom prijedlogu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Amidžić je rekao da ga je iznenadila diskusija pojedinih opozicionih poslanika koji su pribjegli populizmu predlažući više oslobađanja od plaćanja PDV-a.

    Ukazao je na činjenicu da pri smanjenju prihoda entitetima i zajedničkim institucijama, to ide na trošak nekoga drugog.

    – Ako vi hoćete da ukinemo poreze na sve, lijekove, hranu i tako dalje, onda istovremeno treba da kažete da moramo da otpustimo 15 odsto ljudi u institucijama, smanjimo penzije za 15 odsto, odustanemo od određenih investicije koje podrazumijevaju izgradnju putne infrastrukture i tako dalje – naglasio je Amidžić.

    On je dodao oni koji se bave populizmom ne žele da ovaj zakon prođe.

    Pojasnio je da će kroz podzakonske akte biti definisano da onaj ko iskoristi pravo na povrat PDV-a neće biti u mogućnosti da prometuje tu nekretninu u roku od 10 godina, navodeći da ovaj zakonski prijedlog nije izmišljen kako bi neko zaradio, već da bi pojedinci koji stvarno imaju potrebu da riješe svoje stambeno pitanje to i uradili.

  • Košarac: BiH neće u NATO, ma koliko se bošnjački političari trudili

    Košarac: BiH neće u NATO, ma koliko se bošnjački političari trudili

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da BiH neće u NATO, ma koliko se bošnjački političari trudili da, po nalogu nedobronamjernih stranaca sa Zapada, mantraju o navodnom ruskom malignom uticaju i potrebi da BiH uđe u ovu Alijansu.

    – Neka se okanu ćoravog posla i završe sve populističke priče o članstvu BiH u NATO-u. Od toga nema ništa, jer se Srpska pita i neće u NATO. Mi jesmo za saradnju, ali nikada nećemo pristati da budemo član ove vojne alijanse – rekao je Košarac reagujući na izjavu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konaković da je konačan cilj BiH punopravno članstvo u NATO.

    Јasno je, istakao je Košarac, da BiH neće i ne može u NATO bez saglasnosti Republike Srpske, a još je jasnije da Srpska tu saglasnost nikada neće dati.

    On je naveo da je stav Srpske o vojnoj neutralnosti definisan kroz adekvatne rezolucije Narodne skupštine, da je jasan i poznat svima u BiH, regiji i svijetu.

    – Zaista ne mogu da razumijem nastojanja bošnjačkih političara da metodama uzaludnih pokušaja uguraju BiH u NATO savez. Danas Konaković priča kako je članstvo u NATO-u jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva BiH, pa upozorava da je Rusija prijetnja. To nije tačno i neka prestane da dezavuiše javnost – istakao je Košarac.

    On je dodao da ni Konakoviću, ni Denisu Bećiroviću niti bilo kome drugom ne osporava pravo da bilo gdje iznosi lične stavove i vlastite preferencije, ali je naglasio da nemaju pravo u ime BiH iznose stavove koji nisu usaglašeni sa Republikom Srpskom.

    – Srpska se pita i rekla je NE članstvu u NATO-u – napisao je Košarac na Instagramu.

    On je upitao da li treba da podsjeća bošnjački politički faktor na činjenicu da je NATO agresija na Srpsku i Srbiju bila prva agresija u istoriji ovog vojnog saveza?

    Naveo je da su NATO bombe ubijele srpsku djecu, starce, civile, vojnike, uništile zemlju, svetinje, infrastrukturu, fabrike, da srpski narod i danas osjeća posljedice osiromašenog uranijuma.

    Naglasivši da BiH neće u NATO, ma koliko se bošnjački političari trudili da, po nalogu nedobronamjernih stranaca sa Zapada, mantraju o navodnom ruskom malignom uticaju i potrebi da BiH uđe u ovu alijansu.

  • Konaković: BiH prvi prioritet treba da bude NATO, pa EU

    Konaković: BiH prvi prioritet treba da bude NATO, pa EU

    Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je danas u Sarajevu da punopravno članstvo BiH u NATO-u treba da bude prvi prioritet BiH.

    Konaković je izjavio danas novinarima, drugog dana “NATO Partnerskog 360 Simpozija 2024”, koji se od 22. do 24. okotobra održava u Sarajevu, da je NATO Simpozij vjerovatno jedan od najvažnijih događaja za BiH, njenu spoljnu politiku, sigurnost i saradnju sa NATO-om, jer organizacija ovog simpozijuma potvrđuje nekoliko veoma važnih činjenica.

    “Mnogo nam znači povjerenje NATO-a za organizaciju ovako važnog simpozijuma sa rekordnim brojem učesnika. Danas ćete ovdje imati priliku slušati i gledati 289 učesnika iz 54 različite zemlje. NATO je po mojom ličnom izboru i po zakonima BiH jedan od naših najvažnijih vanjsko-političkih ciljeva, zakoni kažu obavezan. Moj lični stav je da je on prvi prioritet, čak i prije Evropske unije. Razumijevajući kompleksnost donošenja odluka i činjenicu da cijela BiH ne razmišlja na isti način, ja imam pravo, hoću i svaki put to radim, naglasiti eventualnu mogućnost da BiH postane punopravna članica ovako jakog saveza”, izjavio je Konaković, prenosi Fena.

    Istaknuo je da u cilju punopravnog članstva u NATO-u, aktuelna vlast radi na izradi i usvajanju dokumentata, koji su ujedno naša obaveza, te da u “Vijeću ministara i svim ministarstvima, adekvatnom dinamikom ispunjavaju ono što se od njih očekuje”.

    Napomenuo je da su zemlje koje su postajale članice EU, uglavnom prije toga postajale članice NATO, kao i da je njihov ekonomski rast nakon članstva drastično rastao.

    Pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnost Havijer Kolomin izjavio je da je BiH izuzetan partner NATO-u, te da je region zapadnog Balkana od velike strateške važnosti za taj savez.

    “Simpozij je još jedna potvrda naše posvećenosti Bosni i Hercegovini. Ovdje se nalazi veliki broj naših saveznika, rekordan broj učesnika na jednom NATO simpoziju, što naglašava njegovu važnost. NATO podržava stabilnu i mirnu BiH, kao i cijeli region. Posvećeni smo teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH i ostajemo trajno posvećeni tom cilju”, kazao je Kolomin i dodao je da podrška EUFOR-ovoj Misiji Altea neće izostati.

  • Dodik za Izvestiju: Ekonomska saradnja značajno otežana, ali Banjaluka ne odustaje od Moskve

    Dodik za Izvestiju: Ekonomska saradnja značajno otežana, ali Banjaluka ne odustaje od Moskve

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je ekonomska saradnja Srpske sa Rusijom bez sumnje značajno otežana zbog trenutne međunarodne situacije, ali da Banjaluka ne odsutaje od saradnje sa Moskvom.

     Okruženi smo zemljama NATO-a i EU koje se protive Rusiji, a samim tim i nama, koji planiramo i ne odustajemo od saradnje s Moskvom – izjavio je Dodik za ruski list “Izvestija”.

    Kada je riječ o ekonomskim kapacitetima Republike Srpske, Dodik je rekao da je sve što se tiče nafte i motornih ulja fokusirano na isporuke iz Rusije, te da kompanija “Zarubežnjeft” ostaje vlasnik rafinerije u Republici Srpskoj.

    – Ova situacija značajno utiče na naše ekonomske mogućnosti. Ono što je nesporno su isporuke ruskog gasa. Druga polovina zemlje, FBiH pri tome troši ruski gas, čak i u većim količinama nego Republika Srpska. Tako da oni koriste naše dobre odnose s Rusijom za dobijanje jeftinijeg gasa i energije – istakao je Dodik.

    On je naveo da je trgovinska razmjena između Srpske i Rusije ostala na istom nivou, mada je bio je kratak period kada je došlo do smanjenja, ali da se sada vraća prethodni nivo, prvenstveno zahvaljujući isporukama gasa koje čine njen značajan dio.

    – Trenutna situacija onemogućila je neke oblike trgovinske komunikacije, kao što su transport i isporuka određene robe. Vjerujemo da će u bliskoj budućnosti Rusija imati mogućnost da se vrati na prethodni nivo saradnje i da ćemo značajno povećati ovaj pokazatelj – rekao je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske je izrazio uvjerenje da će uskoro zapadni lideri dolaziti u Rusiju na sastanke sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi obnovili odnose, uključujući i ekonomske.