Kategorija: Politika

Vršilac dužnosti predsjednika Srpske demokratske stranke Jovica Radulović poručio je da SDS i opozicione partije ne priznaju pobjedu kandidata SNSD-a Siniše Karana na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Naglasio je da su ostvarili, kako je rekao, fantastičan rezultat i zahvalio građanima na velikoj podršci kandidatu SDS-a Branku Blanuši.

Radulović je istakao da je Blanuša, prema njihovim podacima, pobijedio tijesnom razlikom te da opozicija neće prihvatiti, kako tvrdi, novu izbornu krađu, podsjećajući na slične slučajeve sa ranijih izbora. „Radi se o novoj velikoj izbornoj krađi režima koji je došao do svog kraja. Dovoljno je bilo da vidite smrknuta lica onih koji su proglasili tobožnju pobjedu“, rekao je Radulović.

Prema njegovim riječima, najveće nepravilnosti ponovo su zabilježene u Doboju, Zvorniku i Laktašima. Poručio je da će SDS tražiti poništavanje izbora na tim mjestima. Blanuša je zahvalio građanima koji su izašli na izbore i potvrdio da će tražiti ponavljanje glasanja u spornim lokalnim zajednicama.

Reakciju je uputio i poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Darko Babalj, koji je pozvao Blanušu da proglasi pobjedu. „Izađi pred Palatu predsjednika Republike u Banjaluci i pozovi narod da sa tobom proslavi pobjedu. Zaštiti pobjedu koju su ti građani danas dali“, poručio je Babalj na mreži „X“.

Babalj je upozorio da bi, ukoliko to ne učini, vladajuća struktura mogla „oteti pobjedu“, navodeći da se to, prema njegovim riječima, dešavalo i ranije „pod krinkom noći, izbornim prevarama i malverzacijama“. Dodao je da je „SNSD navikao otimati rezultate“, te pozvao Blanušu da „pokaže zube“ i zaštiti volju birača.

Prema trenutnim rezultatima, Blanuša je ostvario pobjedu u Banjaluci, Bijeljini i još nekoliko opština, dok je SNSD proglasio pobjedu na nivou Republike Srpske za svog kandidata Sinišu Karana.

Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, saopštio je preliminarne i nekompletne rezultate, prema kojim je kandidat SNSD-a Siniša Karan osvojio 200.116 glasova (50,89 odsto), a kandidat SDS-a Branko Blanuša 188.010 glasova (47,81 odsto).

Kalaba je rekao da su u pitanju glasovi sa 92 odsto biračkih mjesta.

Od toga, dodao je Kalaba, 98,21 odsto je bilo važećih listića.

Dragan Đokanović (Savez za novu politiku) osvojio je 1.684 glasa (0,43 odsto). Nikola Lazarević – Ekološka partija Republike Srpske ima 1.341 (0,34 odsto) glas.

Igor Gašević – nezavisni kandidat, osvojio je 1.172 glasa (0,30 odsto), a Slavko Dragičević – nezavisni kandidat 928 glasova (0,24 odsto).

Ranije večeras i izborni štab SNSD-a u Banjaluci, na čelu sa liderom te stranke Miloradom Dodikom, proglasio je pobjedu Karana.

S druge strane, Jovica Radulović, v.d. predsjednika SDS-a, rekao je da ne priznaju pobjedu Siniše Karana za predsjednika Republike Srpske.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, zahvalio se građanima grada na Vrbasu.

“Sa trenutno preko 13.000 razlike u glasovima, prof. dr Branko Blanuša odnio je dominantnu pobjedu u Banjaluci.

Ovim smo pokazali da naš grad ostaje bastion opozicione borbe, najjači pokretač promjena i neosvojiva tvrđava za SNSD! Hvala mojim Banjalučanima, jer smo zajedno odbranili sve ono za šta smo se proteklih godina borili. Ovo je i dokaz da politike koje sprovodimo imaju veliku podršku naroda.

Hvala profesoru Blanuši što smo zajedno tokom ove kampanje obišli svaki dio Banjaluke, a večeras jasno vidimo da su Banjalučani razumjeli poruke koje smo im poslali.

U nove pobjede idemo još odlučnije, snažnije i ujedinjeniji nego ikada. Nadam se ovakvom rezultatu i u drugim dijelovima Republike Srpske.

Idemo dalje, idemo jače!”, objavio je Stanivuković na Instagramu.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić ocijenila je da je SNSD, kako tvrdi, nezakonitim radnjama narušio regularnost prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

Navela je da se, prema njenim riječima, ponovio obrazac koji je opozicija ranije isticala — neregularnosti u više lokalnih sredina, među kojima posebno izdvaja Doboj, Zvornik i Laktaše. Trivićeva smatra da se u tim opštinama, umjesto transparentnog brojanja, „konstruisaju“ izborni rezultati.

Prema njenoj procjeni, ni Milorad Dodik ni Siniša Karan nemaju politički legitimitet koji bi trebalo da prati pobjednike izbora. Zbog toga insistira da opozicija usmjeri sve napore ka tome da se glasanje u pomenute tri lokalne zajednice ponovi.

Istakla je da je Narodni front spreman da se, kako kaže, odlučno suprotstavi onome što smatra izbornom krađom. Naglasila je da takav postupak ne može biti ni prihvaćen ni prećutan.

Vršilac dužnosti predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Јovica Radulović izjavio je da ova partija neće ishitreno donositi zaključke, ali da izborni rezultati, prema njihovom mišljenju, ukazuju na drugačije stanje.

„Ne priznajemo njihovu pobjedu. Izborni rezultati pokazuju nešto drugo“, rekao je Radulović, dodajući da je razlika od nekoliko stotina glasova i da treba sačekati rezultate mobilnih timova i glasova iz inostranstva.

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima Branko Blanuša ocijenio je da je izlaznost manja od očekivane. „Kandidati nisu imali jednaki tretman“, istakao je Blanuša.

On je naveo da će odluka o daljim koracima biti donesena u narednom periodu zbog, kako je rekao, određenih nepravilnosti u glasovima biračkih odbora tri zajednice.

Siniša Karan kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima zahvalio se građanima Republike Srpske koji su mu pružili povjerenje.

Karan se zahvalio predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i politikama koje on vodi već 30 godina.

– Srpski narod sve može podnijeti. Dali smo sada odgovor, da ne damo da uzrupator bira za nas. Mir i stabilnost je prioritet srpskog naroda – kaže Karan.

Karan je dodao da je narod Srpske institucijama Republike dao veliku moć.

– Srpska nije nikome prijetnja – kaže Karan.

Podsjećamo, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je kandidat na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske Siniša Karan pobijedio.

Godinama je projekt Južne gasne interkonekcije služio kao poligon za politička nadmetanja unutar Federacije BiH. Umjesto da bude standardni infrastrukturni poduhvat, pretvoren je u dugotrajni izvor koalicionih napetosti između Sarajeva i Mostara. Tek sada, nakon višegodišnjih blokada, stiže nova ponuda – i ona dolazi iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Poruka je jasna: ukoliko domaći akteri ne mogu postići stabilan dogovor, kontrola nad projektom preći će u ruke stranog koncesionara, i to dugoročno.

Od 2019. godine, kada su počeli prvi tehnički koraci, interkonekcija je zabilježila sve elemente političke krize: različite vizije upravljanja, međusobna optuživanja, institucionalno nadmetanje i pokušaje preglasavanja. Hrvatska strana insistirala je da se o projektu odlučuje u kantonima u kojima će gasna infrastruktura funkcionisati, dok je Sarajevo pokušavalo centralizovati ključne poluge odlučivanja. Posebno vidljiva bila je strategija Trojke, koja je kroz parlamentarnu većinu nametala rješenja bez saglasnosti hrvatske komponente.

Ovakva praksa potrajala je do trenutka kada je, prema dostupnim informacijama, američka administracija poslala jasnu poruku: projekat mora izaći iz faze blokade. Nakon toga, uslijedio je iznenadni politički zaokret. Lideri Trojke, koji su godinama insistirali da je BH Gas jedini legitimni nosilac projekta, preko noći su prihvatili mogućnost da koncesiju preuzme američka kompanija na period od najmanje tri decenije. Time je BH Gas faktički gurnut na sporednu poziciju, uprkos tome što je upravo ta kompanija bila centralna tačka prethodnih zakonskih rješenja.

Čak su i politički akteri koji su najglasnije branili zakon o Južnoj interkonekciji – usvojen preglasavanjem i bez saglasnosti hrvatskih predstavnika – počeli priznavati da zakon nije proizveo planiranu dinamiku. Time se indirektno potvrđuje da je pravni okvir bio usklađen više s političkim interesima nego s realnim tehničko-institucionalnim potrebama projekta. Sada će morati da se mijenja, i to uz priznanje da je prethodni pokušaj bio neodrživ.

Nova, odblokirana faza podrazumijeva izgradnju konekcije na budući Jonsko-jadranski plinovod, sa ulazom u BiH kod Posušja i nastavkom prema Tomislavgradu, Kupresu, Bugojnu i Travniku, uz paralelnu rutu prema Širokom Brijegu i Mostaru. Na taj način bi se uspostavio sistem od oko 170 kilometara, kojim bi gasni transportni tokovi Hercegovine bili direktno povezani s Hrvatskom i širim evropskim koridorima.

Lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, naglasio je da je angažman SAD faktor koji uklanja dugogodišnji politički pritisak u Federaciji i omogućava da se projekat konačno odvije bez tehničkih i institucionalnih opstrukcija. No, dok se politički dijelovi jednačine sada donekle razjašnjavaju, ekonomski ostaju izazovni. Procijenjena vrijednost projekta u nekoliko godina skočila je s početnih 100 miliona eura na oko 400 miliona, uz napomenu da će realizaciji i u optimalnom scenariju trebati više godina.

Najmanje tri godine već su izgubljene pokušajima političke dominacije unutar Federacije, što je dovelo do odgađanja ključnih odluka i narušavanja povjerenja među koalicionim partnerima. Novi pristup pod američkom egidom mogao bi ubrzati proces, ali ujedno otvara novo pitanje: da li će dugoročna koncesija postati cijena političkog kompromisa, i koliki će stvarni upliv domaćih institucija ostati u upravljanju strateškom energetskom infrastrukturom?