Za sjednicu je predložen dnevni red sa samo jednom tačkom – Prijedlog za glasanje o potrebi rekonstrukcije Savjeta ministara – smjena ministra inostranih poslova poslova Elmedina Konakovića.
Inicijativu za smjenu Konakoviča podnijela je SDA.
Vlada Republike Srpske je na današnjoj, 17. telefonskoj sjednici razmatrala informaciju, vezanu za sudski proces protiv institucija predsjednika Republike Srpske i direktora Službenog glasnika Republike Srpske pred Sudom BiH i eventualne štetne posljedice koje mogu proizaći po institucije Republike Srpske.
Vlada Republike Srpske obratila se Narodnoj skupštini Republike Srpske da razmotri mogućnost stalnog zasjedanja kako bi na najefikasniji način mogla odgovoriti na potencijalne predstojeće štetne posljedice po institucije Republike Srpske, zbog nametnutih odluka nelegitimnog visokog predstavnika u BiH, čije imenovanje nije potvrđeno rezolucijom Ujedinjenih nacija, a zbog kojih se vodi sudski proces pred Sudom BiH.
Evropa se redefiniše i uspostavljaju se neki novi odnosi. To ste vidjeli i u nastupu potpredsjednika SAD DŽej Di Vansa na Minhenskoj konferenciji koji je oštro iskritikovao EU i poslao joj upozorenje, istakao je u intervjuu za RTRS predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji boravi u zvaničnoj posjeti Mađarskoj.
– Evropa je u nekoj vrsti haosa. U Parizu se održava neki sastanak koji je separativni, jer nije zvaničnika EU, ali jeste važnih faktora te organizacije. I to šalje poruku o nejedinstvu Evropske unije – naglasio je Dodik.
Dodik je podsjetio da je Vans sve definisao u samo jednoj rečenici: “Novi šerif je u gradu”.
– Svi su kao nešto uzbuđeni. Sada svi oni koji su u Evropi bili protivnici Trampa staju u red i pokušavaju da dopru do njega. Veliku nervozu izazvao je istup Vansa. Neki se slažu a neki i ne. Ništa nije netačno ono kad kaže da “demokratski procesi koji se dešavaju u Evropi su cenzurisani”. Sve su to neke nove okolnosti na koje moramo na neki način da se prilagodimo – rekao je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su naivni koji misle da mogu biti uspješne njihove prvobitne namjere da u Sudu BiH kazne predsjednika Republike i zabrane mu politički rad.
Izvolite, uradite šta god hoćete, ali nemojte se iznenaditi našom reakcijom – poručio je Dodik.
Predsjednik Srpske naveo je za Srnu i RTRS da je u Budimpešti dobio informaciju o inicijativi za zakazivanje Narodne skupštine Republike Srpske u stalnom zasjedanju.
– Nisam se vidio sa predsjednikom Vlade Srpske Radovanom Viškovićem, ni sa tim ljudima tamo. U Republici Srpskoj je već inicijativa da se sutra održi Kolegijum Narodne skupštine i da se zakaže Narodna skupština u stalnom zasjedanju kako bi dala odgovor na to što nas očekuje – precizirao je Dodik.
Govoreći o procesu koji se vodi u Sudu BiH protiv njega, Dodik je za RTRS i Srnu istakao da neke kvaziinstitucije pravosuđa vrše njegov politički progon i da su se u tome tužioci pokazali politički motivisani.
– Sud ima neku šansu da pokuša da pokaže da ima koliko-toliko pravnog obraza. Vidjećemo koliko je on politički motivisan – rekao je Dodik i dodao da će se Republika Srpska ponašati shodno tome, o čemu je danas upoznao mađarskog premijera Viktora Orbana.
Navodeći da su veoma naivni oni koji misle da mogu biti uspješne njihove prvobitne namjere da kazne predsjednika Republike i zabrane mu politički rad, Dodik je istakao da je ovo njegov stav kojim ne vrši nikakav pritisak.
– Glup je onaj ko zaista misli da može da na taj način da modelira političke odnose u BiH – rekao je Dodik.
On je podsjetio da će u Sudu BiH u srijedu, 19. februara, biti iznijete završne riječi.
– Dakle u srijedu je završna riječ i moguće je, po zakonu, da se izrekne presuda, a najkasnije za tri dana. To je znači do subote, tada ćemo vidjeti šta će biti – rekao je Dodik.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, oštro je osudio nedavnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani korištenja simbola Republike Srpske. Stevandić je naglasio da odluka ruši Dejtonski mirovni sporazum i predstavlja pokušaj brisanja historijskih činjenica.
„Zašto sada smeta obilježje Republike Srpske, kad 30 godina nije smetalo nikome? Simboli su priznati Dejtonom 1995. Oni koji ih osporavaju su anti-Dejton“, rekao je Stevandić. Istaknuo je da su se prvi poslanici Republike Srpske zakleli na njen grb: „To je sada dio muzejske postavke. Ne možete izbrisati istoriju“
Stevandić je kritikovao i tumačenje da upotreba simbola utiče na vanjsku politiku BiH.
„Spojnu politiku vodi Predsjedništvo, a ne entiteti. Ovo je politička odluka koja promiče mržnju.“
Odbacio je i tvrdnje da zastava Republike Srpske predstavlja „Nemanjiće“, podsjećajući da se radi o crveno-plavo-bijeloj kombinaciji.
„Reakcija građana je jasan odgovor: postavili smo zastavu od 70 metara na Narodnu skupštinu. Svaka kuća u Republici Srpskoj će sada istaknuti svoje simbole“, rekao je.
Dodao je da Republika Srpska neće izazivati sukobe, ali neće odustati od svog identiteta: „Mi smo pametniji od njih. Čuvaćemo ono što je naše, bez ikakvih provokacija.“
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, odbacio je optužbe da Republika Srpska generiše mržnju prema drugim narodima. Istaknuo je da Sarajevo, nasuprot tome, institucionalizuje podjele kroz napade na srpske simbole.
„Ako mi nekoga volimo, to ne znači da nekoga mrzimo. Mi volimo Republiku Srpsku, ali poštujemo pravo drugih na njihove vrijednosti“, rekao je Stevandić.
Kritikovao je Federaciju BiH zbog nedostatka zajedničkih vrijednosti.
„Društvo bez zajedništva ne može opstati. Sarajevo gradi mržnju prema nama, a mi šaljemo pozitivne poruke.“
Stevandić je podsjetio da Republika Srpska nikada nije zabranjivala simbole drugih naroda, za razliku od odluka Ustavnog suda BiH.
„Oni kažu: ‘Sve što je srpsko je neprihvatljivo.’ To je apsurd. Mi ne tražimo da oni obožavaju naše simbole, ali ne smiju nam ih braniti.“
Osvrnuvši se na nedavne napade na legitimitet Republike Srpske, iStevandić smatra da legitimitet institucijama daje narod, a ne pojedinci koji slave ratne zločince ili se slažu sa Šmitom.
On poručuej da će SAD će promijeniti pristup, a Sarajevo će ostati bez podrške.
„Želimo mir, ali nećemo dopustiti da nam nameću tudje vrijednosti. Naša ljubav prema Republici Srpskoj je čvršća od njihove mržnje.“ poručio je Stevandić
Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin, do kraja ovog mjeseca planiraju sastanak u Saudijskoj Arabiji, gdje će razgovarati o ključnim globalnim pitanjima. Prema informacijama iz međunarodnih izvora, fokus njihovih razgovora biće pronalaženje rješenja za sukob u Ukrajini, dok se očekuje da će se dotaknuti i drugih važnih tema, uključujući sukob između Izraela i Palestinaca u Gazi.
Otkako je Donald Tramp pobijedio Džozefa Bajdena na predsjedničkim izborima novembra prošle godine, često se čuje mišljenje da bi njegova administracija mogla značajno promijeniti politiku SAD prema Zapadnom Balkanu. U tom kontekstu, Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske, izrazio je veliko zadovoljstvo Trampovom pobjedom, a brojni pristalice vlasti u Srpskoj nadaju se da bi dolazak Trampa na vlast mogao donijeti promjene u američkoj politici prema ovom regionu.
Međutim, Srećko Đukić, dugogodišnji diplomat i član Foruma za međunarodne odnose, smatra da Zapadni Balkan neće biti prioritet ni za novu američku administraciju ni za Putina. Prema njegovom mišljenju, region je postao irelevantan u širem geopolitičkom kontekstu i ne očekuje da će biti tema na predstojećem sastanku Trampa i Putina. Đukić ističe da su mnogi problemi u Balkanu rezultat nesposobnosti domaćih političara, koji nisu u stanju da riješe unutrašnje krizne situacije.
„Na sastanku koji će se održati u Saudijskoj Arabiji, ne postoji mogućnost da Balkan bude tema razgovora“, naglašava Đukić, dodajući da globalna pitanja poput Ukrajine, Gaze i bilateralnih odnosa između SAD-a i Rusije imaju mnogo veću težinu. On također smatra da su očekivanja pojedinih političara na Balkanu, koji se nadaju da će Tramp donijeti promjene za njihov region, nerealna.
Prema Đukiću, lideri u regionu treba da prepoznaju da su odgovorni za rješavanje vlastitih problema i da je naivno očekivati da će strani faktori, poput Trampa i Putina, riješiti krize na Balkanu. On smatra da je pitanje Balkana sada zatvoreno i da bi bilo najbolje da se novi političari pojave, sposobni da pronađu rješenja za izazove koje nosi region.
Nedavna izjava Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, izazvala je pažnju jer je po prvi put visoki evropski zvaničnik izričito spomenuo BiH u negativnom kontekstu. Tajani je istakao da Italija želi da sve zemlje zapadnog Balkana, osim BiH, postanu članice EU do 2030. godine, što je u suprotnosti s dosadašnjim pristupom koji je region tretirao kao celinu, bez izdvajanja pojedinih zemalja.
Na sastanku sa liderima zapadnog Balkana, Tajani je izjavio da Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija već napreduju i da bi 2029. godina bila pravo vreme za njihovo pridruživanje EU. S druge strane, BiH bi mogla imati dodatno vreme, s obzirom na unutrašnje političke probleme s kojima se suočava.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost, Kaja Kalas, izjavila je da je region deo evropske porodice i da je saradnja u oblasti bezbednosti od ključne važnosti, dok Tajani nije isključio mogućnost da se Kosovo priključi EU u paketu sa drugim zemljama, ali je naglasio potrebu za napretkom u rešavanju tenzija, posebno između Kosova i Srbije.
Politički analitičar Faris Kočan smatra da je Tajani svojom izjavom pokazao razumevanje kompleksnosti političke situacije u BiH, te da međunarodna zajednica, uključujući EU, nema dovoljno mehanizama da ubrza proces evropskih integracija u zemlji. S obzirom na trenutnu političku klimu, Kočan smatra da je potrebno više političkog pritiska na vlasti u BiH.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, naglašava da je značajno to što Italija pominje konkretne rokove za proširenje EU, iako je, prema njegovim rečima, postavljanje rokova uvek bilo korisno, ali zavisi od tempa reformi. Ćerimagić smatra da BiH mora iskoristiti priliku koja se pruža ove godine, jer bi u suprotnom mogla biti shvaćena kao zemlja koja deli sudbinu Kosova i Gruzije.
Opozicione stranke iz Republike Srpske danas bi i zvanično trebale predložiti imenovanje člana Kolegijuma Predstavničkog doma iz Republike Srpske, a najizvjesnije je da će to biti Mladen Bosić iz SDS-a.
Nezavisnim je iz nekoliko izvora potvrđeno da je praktično dogovoreno da se to uradi danas, ili najdalje u naredna dva dana.
“Održan je sastanak. Formalno pravno član Kolegijuma će biti predložen danas ili najdalje u naredna dva dana. Dogovor je da SDS da svog kandidata za člana Kolegijuma Predstavničkog doma, a PDP bi u tom slučaju dao ime za Dom naroda i to bi vjerovatno bio Nenad Vuković”, ispričao je izvor Nezavisnih.
Podsjećanja radi, mjesto člana Kolegijuma Predstavničkog doma iz Republike Srpske ostalo je upražnjeno nakon što je sa te pozicije smijenjen SNSD-ov Nebojša Radmanović. Tu smjenu inicirale su stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka i Radmanović je smjenjen zahvaljujući glasovima SDA i stranaka opozicije iz Republike Srpske odnosno SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red.
Prema nezvaničnim informacijama SDS, PDP i Lista za pravdu i red, danas kada predlože imenovanje Bosića tražiće sazivanje hitne sjednice.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prije nekoliko dana rekao je da neće sazivati redovne sjednice Predstavničkog doma sve dok ne bude imenovan član Kolegijuma iz Republike Srpske.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH poslala je Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na provjeru Gorana Selaka, kandidata za novog ministra bezbjednosti BiH.
Selaka je, podsjetimo, predložio Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik RS umjesto smijenjenog Nenada Nešića koji se nalazi u pritvoru u Vojkovićima.
Krišto je u stvari poslala SIPA obrasce koje je popunio Selak, inače lider Socijalističke partije Srpske (SPS). Ukoliko provjere budu pozitivne, rok je 30 dana, Krišto će zatim njegovo ime predložiti Predstavničkom domu Parlamenta BiH na potvrđivanje, prenosi Raport.
Osim toga, Selak, ako bude potvrđen za ministra mora proći i bezbjednosne provjere, kako bi imao pristup tajnim i vrlo tajnim podacima.
Kada su u pitanju provjere koje obavlja SIPA, riječ je o stepenu povjerljivo. Tačnije sada se provjerava samo istinitost onoga što je naveo u obrascu Centralne izborne komisije (CIK).
S druge strane, pristup tajnim podacima daje OBA na osnovu bezbjednosne provjere. S obzirom na slučaj Nešića sada su sve policijske agencije ozbiljnije po ovom pitanju.