Kategorija: Politika

  • Minić: Podrška svemu što dogovore sindikati i socijalni partneri

    Minić: Podrška svemu što dogovore sindikati i socijalni partneri

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da podržava sve ono što dogovore sindikati i vladini socijalni partneri.

    Minić je naveo da je upoznat o tome da danas počinju konsultacije o izradi posebnog kolektivnog ugovora za sve zaposlene u upravi i lokalnoj samoupravi.

    – Imao sam informaciju da je došlo do zastoja u komunikaciji. Insistirao sam i naredio da se ta komunikacija obnovi i imam informaciju da već danas u 12.00 časova kreću ti razgovori sa jednim veoma izvjesnim i konkretnim završetkom – rekao je Minić.

    Premijer Srpske je istakao da će ga resorni ministar obavijestiti o današnjem sastanku, te će nastaviti to da prati do konačnog potpisivanja sporazuma.

  • Stevandić: Mislili su da će nas izbrisati, ali istorija ih je izbrisala

    Stevandić: Mislili su da će nas izbrisati, ali istorija ih je izbrisala

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, Dr. Nenad Stevandić, čestitao je uspjeh liste „Dubok je naš korijen“ na Kosovu i Metohiji.

    „Dublji i stariji smo od svih. Mnogi koji su nas pokoravali na Kosovu danas su ispod 0,3%, a mi se i dalje držimo“, naveo je Stevandić u objavi na društvenoj mreži X.

    On je podsjetio na istorijske izazove, upoređujući današnje političke protivnike sa događajima iz 1389. godine. „Mislili su i 1389, kao Kurti danas, da će nas izbrisati, ali je istorija izbrisala njih. Tako će i Kurti proći“, dodao je Stevandić.

  • Grmuša: U Srpskoj vlada politički haos, kandidati su ikebane

    Grmuša: U Srpskoj vlada politički haos, kandidati su ikebane

    Poslanici prvog saziva Narodne skupštine Republike Srpske smjeli su da kažu „ne“ Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću ili Slobodanu Miloševiću. Danas je, međutim, teško zamisliti da bi bilo koji poslanik, iz vlasti ili opozicije, oponirao svom stranačkom šefu.

    Rekao je to u intervjuu za Srpskainfo pravnik Milko Grmuša, ocjenjujući da je trenutni saziv Narodne skupštine „poniženje za narod“.

    – Što više znanja imate, pravog znanja, imate više dostojanstva. Manje znanja – manje dostojanstva. Najmanje je dostojanstva tamo gdje je znanje kupljeno – naglasio je Grmuša.

    Govoreći o političkom stanju u Republici Srpskoj, Grmuša kaže da vlada „potpuni haos“ i da ne štedi ni vlast ni opoziciju. Prema njegovim riječima, situacija u Srpskoj je „navigirana kriza“, ali se rješenja mogu pronaći ukoliko postoji politička volja.

    Jedno od rješenja koje zagovara, kaže, jeste održavanje prijevremenih izbora na svim nivoima.

    Komentarišući predstojeće predsjedničke izbore zakazane za 23. novembar, Grmuša navodi da je iznenađenje odluka SNSD-a da ipak učestvuje.

    – SNSD je ponavljao da neće ići na prijevremene izbore. Sama činjenica da su se predomislili, po meni je prvorazredan politički, pa neko bi rekao skandal, u najmanju ruku iznenađenje. Nažalost, prošla su vremena kada su političari izazivali oduševljenje – rekao je Grmuša.

    Dodaje da je i u slučaju opozicionog kandidata situacija slična, te da bi, u „profesorskom duelu“ dvojice kandidata, bilo osvježenje vidjeti kampanju zasnovanu na argumentima.

    – Ako to ne bude slučaj, a mislim da neće, to će pokazati da su kandidati ikebane. Ako ne mogu da odrede ton i argumentaciju sopstvenih kampanja, to govori koliko mogu biti autonomni kada budu izabrani – istakao je on.

    Govoreći o formiranju nove Vlade Republike Srpske, Grmuša je ocijenio da Milorad Dodik „ne želi da dijeli vlast“.

    – On daje samo onoliko koliko mora. Nikad iskreno nije ni zvao opoziciju. Znao je više puta da izmanipuliše taj poziv, da ispadne kako je on ponudio, a oni neće, jer, navodno, pričaju samo sa Sarajevom i strancima. A opozicija se, jednostavno, nije snašla – zaključio je Grmuša.

  • Može li opozicija izdržati još jedan dogovor iz interesa?

    Može li opozicija izdržati još jedan dogovor iz interesa?

    U srijedu bi u Banjaluci trebalo da sjednu za isti sto dvije opozicione delegacije – PDP i SDS. Tema, naravno, nije ništa manje od političkog opstanka: zajednički nastup na prijevremenim izborima i eventualna podrška kandidatu SDS, Branku Blanuši, za predsjednika Republike Srpske.

    Na papiru, to bi trebalo da bude simbol okupljanja opozicije. U stvarnosti, sve liči na pažljivo izbalansiranu partiju “tante za tante”.

    Draško Stanivuković, lider PDP-a, do juče je poručivao da njega izbori ne zanimaju. A onda, gotovo preko noći, promijenio ton. Sada govori o zajedničkom programu, o ideji i cilju koji “predstavljaju nadu narodu”. I, naravno, o “promjeni sistema”. Lijepo zvuči, ali u domaćem političkom prevodu to obično znači – promijenila se računica.

    Prema informacijama iz vrha PDP-a, Stanivuković bi podršku Blanuši uslovio podrškom za sebe – bilo na predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, bilo za srpskog člana Predsjedništva BiH 2026. godine. Ukratko: podržaću te sada, ali ti mene poslije.

    Takva vrsta političke trgovine nije ništa novo u domaćoj praksi, ali u opozicionom miljeu koji se ionako teško drži zajedno, može imati razorne posljedice. I zato se mnogi s pravom pitaju: da li Stanivuković zaista želi promjene ili samo bolju poziciju u opozicionom poretku?

    Politička analitičarka Tanja Topić ne krije sumnju. Ona podsjeća da je Stanivuković svojim čestim zaokretima već ozbiljno narušio povjerenje kao opozicioni faktor. “Posljednji postupak – sastanak s Draganom Čovićem daleko od očiju javnosti – bio je svojevrsni udarac opoziciji”, podsjeća Topićeva, naglašavajući da se takvi potezi teško uklapaju u sliku vjerodostojnog lidera promjena.

    Sličnog je stava i politički analitičar Radomir Nešković. On ne vjeruje da će SDS profitirati iz eventualnog dogovora. Naprotiv – smatra da bi time bili “prevedeni žedni preko vode”. Prema njegovom mišljenju, Stanivuković gradi vlastiti pokret i želi da preuzme ulogu vođe opozicije, što ne može dok je SDS dovoljno jak.

    “Dok je SDS jak – Stanivuković ne može biti jak. Slab SDS – jak Stanivuković”, rezimira Nešković, opisujući logiku koja objašnjava mnogo više od jednog dogovora.

    Zato srijedni sastanak nije tek tehnički razgovor o podršci jednom kandidatu. To je test iskrenosti opozicione saradnje – i ogledalo u kojem će se vidjeti koliko je politička sujeta teža od zajedničkog cilja.

    Jer ako se opozicija ne uspije dogovoriti bez “tante za tante”, možda je vrijeme da se otvoreno prizna: borba za promjenu sistema već odavno se pretvorila u borbu za prevlast unutar njega.

  • Blanuša: PDP će podržati moju kandidaturu

    Blanuša: PDP će podržati moju kandidaturu

    Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, na prijevremenim izborima u BiH, rekao je da će PDP podržati njegovu kandidaturu.

    “Јa u emisiju nisam došao kao kandidat. Imaćemo sastanak sa PDP-om i PDP će podržati moju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske”, rekao je Blanuša, u emisiji Aktuelno na RTRS-u.

    Blanuša, kojeg je Glavni odbor SDS-a, 28.septembra jednoglasno izabrao kao kandidata za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, kazao je tada da je SDS i ovog puta pokazao punu demokratičnost i jedinstvo kao i uvijek kada su od 90-tih na ovamo bila odlučivanja o važnim pitanjima, te da očekuje podršku svih partija iz opozicije.

    Izbori se održavaju 23. novembra.

  • BiH bi mogla vratiti izgubljenih sto miliona evra

    BiH bi mogla vratiti izgubljenih sto miliona evra

    Ako BiH uspješno sprovede sve reforme koje je navela da će sprovesti u sklopu Plana rasta, pod uslovom da budu prihvaćene od strane Evropske komisije, BiH bi mogla vratiti sto miliona evra, koliko je izgubila ljetos zbog toga što reforme nije kompletirala na vrijeme.

    Naime, kako nam je objašnjeno u Delegaciji EU, novac iz Plana rasta biće dodijeljen u skladu sa sprovođenjem reformi, što znači da zemlje koje budu bolje radile mogu dobiti više od nominalne sume koja im je određena.

    “Uskraćena sredstava iz ukupno dodijeljene sume i dalje će ostati dostupna svim zemljama zapadnog Balkana, uključujući i BiH, i biće preraspodijeljena na osnovu zadovoljavajućeg napretka u ukupnom sprovođenju reformi”, rečeno nam je.

    Prevedeno na običan jezik – ako se BiH trgne i krene ispunjavati reforme ubrzanim tempom, može dobiti više sredstava od 976 miliona evra, koliko joj sada stoji na raspolaganju.

    Proteklih mjeseci bilo je puno konfuzije u javnosti o tome koliko tačno novca BiH pripada i na koji način će novac biti raspodijeljen.

    U razgovoru s dvoje upućenih u cijeli proces, od kojih je jedna osoba službenik evropskih institucija, a druga je bliska zastupnici u Evropskom parlamentu, objašnjeno nam je šta u suštini ovaj plan znači i na koji način će se novac raspoređivati.

    Iako se spominje konkretna cifra, koja trenutno iznosi oko 976 miliona evra, koliko bi BiH trebalo da pripadne, važno je napomenuti da niko u ovom trenutku ne zna koliko će novca BiH zaista i dobiti, jer to zavisi od kvaliteta predloženih reformi, brzine njihove implementacije i transparentnosti trošenja evropskih sredstava. Jedan od naših sagovornika nam je objasnio da BiH do 2027, do kada ova sredstva treba da budu potrošena, može dobiti manje, ali i više novca, u zavisnosti od toga kako se političari i službe u BiH budu kvalitetno pripremili za implementaciju projekta.

    BiH će morati platiti 30 miliona evra na ime administrativnih troškova, i dodatnih 71 milion evra na ime provizija za pozajmice koje će uzimati u sklopu ovih sredstava, ali taj novac neće biti uziman iz trenutno dostupne sume od 976 miliona evra. Ukupno s tim sredstvima, orijentaciono BiH ima alocirano oko 1,08 milijardi evra.

    Ono što je najvažnije, BiH će dobiti ne samo novac, nego i tehničku ekspertizu za sprovođenje reformi, a najvrednija stvar je politička volja EU da zemlje zapadnog Balkana integriše u svoj ekonomski prostor prije članstva jer to otvara dalja sredstva koja bi zemlje mogle povući u daljoj fazi integrisanja u ovaj prostor, ali i viši kvalitet života jer se zemlja integriše u najuspješniju svjetsku ekonomsku zonu.

    Plan rasta predviđa uključivanje BiH i ostalih zemalja regiona u sedam oblasti Zajedničkog evropskog tržišta: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup prostoru zajedničkog platnog prometa EU (SEPA), olakšavanje pravila u kopnenom transportu, integrisanje u evropski energetski prostor, uključenje u digitalnu uniju i integrisanje u evropski lanac snabdijevanja.

    Iako će sasvim sigurno dio interesnih grupa u BiH biti nezadovoljan Planom time što više neće biti u privilegovanom položaju kao, na primjer, neka javna preduzeća koja uživaju monopol iako gomilaju gubitke, a isto tako građani vjerovatno dobiti nešto više račune za struju, dugoročne koristi su nenadomjestive jer su sve zemlje koje su se priključile evropskom ekonomskom prostoru danas višestruko bogatije nego što su bile ranije.

    Na primjer, sve zemlje istočne Evrope su prije početka integracije u EU bile siromašnije od BiH, a danas su nas neke od njih višestruko prestigle, dok su sve ekonomski značajno bolje od BiH.

    Kako nam je rečeno, može se očekivati da će reforme koje je BiH poslala biti manjkave, ali da će biti moguće kroz rad s bh. institucijama postepeno korigovati sve te probleme i cijeli posao uspješno privesti kraju, ako bude političke volje i ozbiljnosti u BiH da se uočeni nedostaci uklanjaju u hodu.

    Međutim, oba naša sagovornika su nas upozorila da najviše zavisi od bh. političara i institucija – koliko će ozbiljno prihvatiti reforme koje EU traži.

  • Petrović i Blanuša o stanju u Elektroprivredi

    Petrović i Blanuša o stanju u Elektroprivredi

    Vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović i predsjednik Odbora za energetiku Srpske demokratske stranke prof. dr Branko Blanuša sučelili su mišljenja o stanju u elektroenergetskom sektoru Srpske, višku zaposlenih i poslovanju ovog preduzeća, koje je, prema riječima obojice, suočeno s ozbiljnim izazovima.

    Blanuša je ocijenio da je energetski sektor „vitalni resurs Republike Srpske“, ali da je Elektroprivreda postala „posrnuli gigant“.
    „Planirana dobit preduzeća bila je 45 miliona KM, a rezultat je minus od oko 30 miliona. To govori da je neophodno otvoriti ozbiljnu raspravu o ovom sektoru“, rekao je Blanuša u emisiji „Aktuelno“ na RTRS-u.

    On je dodao da RiTE Ugljevik ima gubitak od 27 miliona KM, a slična je situacija i u Gacku.
    „RiTE Ugljevik i Gacko su najveći gubitaši. Ne može se očekivati da sa tolikim minusima i arbitražama bude bolje“, naglasio je Blanuša.

    Blanuša je kritikovao i dugogodišnje privremeno rukovođenje Elektroprivredom.
    „Imamo situaciju da je Luka Petrović devet godina v.d. direktora. To nije dobro i nije u skladu sa zakonom. Takvo stanje predugo traje“, rekao je Blanuša, dodajući da sistem opterećuje partijsko zapošljavanje i neefikasnost.
    „Šta je sa radnicima koji dolaze na posao, a ne zna se šta rade, osim što imaju partijske zadatke – skupljanje glasova i učestvovanje na mitinzima?“, upitao je.

    On je naveo da je ERS „svojom neaktivnošću dozvolila“ da rudnici i termoelektrane dođu u sadašnje stanje i podsjetio da mnogi planirani projekti, poput novog termo bloka Ugljevik 2, nisu realizovani.
    „Znalo se da ćemo doći u ovakvu situaciju. Išlo se na koncesije sa ‘Komsarom’, a ništa se nije ispoštovalo. Ostale su samo obaveze prema njima koje sada dolaze na naplatu“, rekao je Blanuša.

    Petrović je, s druge strane, istakao da su gubici rezultat kombinacije više faktora — loše hidrologije, slabijeg kvaliteta uglja i niskih cijena struje za domaćinstva.
    „Izuzetno loša hidrološka godina dovela je do toga da smo više uvozili nego izvozili električne energije. Da su nam cijene kao u Federaciji BiH, imali bismo plus od 98 miliona KM, a da su kao u Srbiji – čak 178 miliona KM“, rekao je Petrović.

    On je precizirao da je Elektroprivreda ove godine proizvela 1.500 gigavat časova manje nego ranije, te da je trećina energije iz Ugljevika isporučena Sloveniji po nižoj cijeni.
    „Ako nastavimo ovim tempom, imaćemo veći minus i naredne godine. Loša hidrologija, nekvalitetan ugalj i niska cijena za građane doveli su nas do toga da kupujemo struju koju prodajemo ispod tržišne cijene“, objasnio je Petrović.

    Komentarišući višak zaposlenih, Petrović je priznao da u sistemu ima viškova, ali se usprotivio otpuštanjima.
    „Mogu da se složim da imamo višak radnika, ali mislim da je bolje otvarati nova radna mjesta i graditi nove objekte, poput hidroelektrana Dabar i Bistrica“, rekao je Petrović.

    Blanuša, međutim, smatra da se sistem mora rasteretiti.
    „Višak radnika treba zbrinuti, a ne zadržavati ih zarad partijskih interesa. ERS nema domaćina, a građani to osjećaju“, poručio je.

    Oko cijene struje dvojica sagovornika ostali su na suprotnim stranama. Petrović smatra da je električna energija „prejeftina“, dok Blanuša insistira da građani Republike Srpske „nemaju evropske plate“ i da cijena energije mora ostati pristupačna.
    „Struja treba da bude jeftina jer je to domaći resurs“, rekao je Blanuša, dok je Petrović poručio da „prejeftina energija vodi u gubitke“.

    Iako s različitim pogledima, i Petrović i Blanuša saglasni su da elektroenergetski sektor Republike Srpske prolazi kroz najteži period u posljednjih deset godina i da bez reformi i investicija teško može izaći iz minusa.

  • Stanivuković: Verifikovano osnivanje novog pokreta

    Stanivuković: Verifikovano osnivanje novog pokreta

    Danas je verifikovano osnivanje novog pokreta koji će činiti sedam političkih organizacija, rekao je predsjednik partije dmokratskog pokreta Draško Stanivuković i dodao da će predstavljanje biti 19. oktobar na Palama.

    – U djelovanju PDP-a nema zaokreta, i riječ je o ukrupljavanju političkih snaga – rekao je Stanivuković.

    Naveo je da novi pokret već na osnivanju biti drugi po snazi u Republici Srpskoj.

    Stanivuković je najavio i da će se odazvati na poziv SDS-a za razgovor i ponovio da PDP neće učestvovati na izborima u Srpskoj.

  • Stevandić: Samo sloga može pomoći Srbima u turbulentnim vremenima

    Stevandić: Samo sloga može pomoći Srbima u turbulentnim vremenima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da Srbi ponovo prolaze kroz turbulentna vremena, te da ih istorija uči važnosti jedinstva i mudrosti u teškim periodima.

    „Turbulentna vremena Srbe ne zaobilaze. Istorija žrtava, stradanja i junaštva uči nas mudrosti da izbjegavamo tjesnace i makaze, one višestrane što nam danas kucaju na vrata ili jednosmjerne kao 1948, pa one 1995. i 1999. u vrijeme NATO bombardovanja“, naveo je Stevandić na društvenoj mreži X.

    Istakao je da je sloga ključna za očuvanje stabilnosti i snage srpskog naroda. „Samo sloga uvijek pomaže“, poručio je Stevandić.

  • Amidžić uputio pismo u više zemalja EU s ciljem da transportnim kompanijama omoguće povrat PDV

    Amidžić uputio pismo u više zemalja EU s ciljem da transportnim kompanijama omoguće povrat PDV

    Nakon konsultacija sa predstavnicima Konzorcijuma “Logistika BiH”, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić uputio je pismo u više zemalja EU s ciljem da transportnim kompanijama iz BiH omoguće povrat PDV-a.

    Najavio je da će, ako im se ne obezbijedi ravnopravan tretman preduzeti korake da se transportnim kompanijama iz Italije, Španije, Poljske i Mađarske uvedu recipročne mjere.

    Tražimo ravnopravnost, a ako Evropa to ne razumije nisam spreman biti dio podaničke priče, poput ministara Forta i Konakovića, poručio je Amidžić.