Kategorija: Politika

“Trojke”, srpska i bošnjačka, oslonjene na prividnu većinu u Predstvničkom domu BiH pokušale su da otmu nadležnost Savjetu ministara i imenuju glavnog pregovarača BiH sa EU.

Ipak, poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nisu podržali da se u dnevni red sjednice uvrsti prijedlog poslanika SDP-a Saša Magazinović, jer za ovaj prijedlog nije bilo entitetske većine.

S obzirom da entitetske većine nije bilo, odluka o imenovanju glavnog preg varača ići će na usaglašavanje u Kolegijum Predstavničkog doma.

S obzirom da su iz istih političkih krugova danas pokušali i smjenu člana kolegijuma Marinka Čavare, jasno je da su pripremali teren da njegovom smjenom, o kojoj će se takođe izjašnjavati Kolegijum obezbjede prohodnost svojoj namjeri da za glavnog pregovarača imenuju nekoga iz redova srpske opozicije.

Spekuliše se, kandidat za ovu poziciju je PDP-ov Igor Crnadak.

Da li iz političkih krugova ili medijskih spinova, ali ime Ane Trišić Babić na poziciji glavnog pregovarača BiH, tempirano nakon jučerašnje posjete predsjednice EK Ursule fon der Lajen izazvalo je pomamu u sarajevskim političkim krugovima, mada predsjedavajuća Savjeta ministara o imenima potenijalnih kandidata nije govoril

– O tome smo govorili prošle godine na političkom novou. U skladu sa tim ću tu odluku pustiti u proceduru. To će biti pravi način da se pokaže šta je politički problem. Ne vidim ga sada, izuzev aktuelnog političkog trenutka – rekla je predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

Problem već sutradan i to iz političkih krugova koji su uvjereni da je za evropski put dovoljno dodvoravanje evropskim institucijama, a ne zakoni u skladu sa evropskim standardima, razgovor i dogovor. Dvije “trojke”, srpska i bošnjačka ponudili su kuloarsko rješenje. Odluku o formirnju Kancelarije glavnog pregovarača, mimo Savjeta ministara, koji je podsjeća Sanja Vulić imenovao glavnog pregovarača za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

– Ovo sam namjerno izvukla da vidite šta je praksa. To se iza kulisa dešava – navela je Vulić.

Hitne zakulisne radnje prozreli su i u HDZ-u BiH.

– Ni jedna riječ od uključenih u imenovanje nije rečena, bitno je to napraviti što prije. Ne donosi kancelarija napredak, ako ga želimo, treba stati na loptu – rekao je predsjedavajući Kluba HDZ-a BiH Predrag Kožul.

“Trojke” i srpska i bošnjačka smatraju da im je lopta u posjedu i da željeno mogu postići zahvanjujući poltronstvu i pokroviteljstvu međunarodnih krugova. Ono što ih žulja jeste nedavni sastanak lidera SNSD i HDZ-a u Banjaluci, a na putu im je i izborna volja srpskog naroda u Srpskoj.

– Sve su radili da uspore evropski put BiH. Nemamo ništa protiv da to bude Srbin, ali ne neko ko za mišljenje pita Dodika i Lavrova – izjavio je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

Kreatori mišljenja Konakovića i inih i pobrinuli su se da BiH stagnira pa i na evropskom putu. Iz te iste trojke izostali su prijedlozi zakona, ali ne i mešetarenje.

– Mi se godinu dana susrećemo prepakivanjem većine u tajnom aranžmanu. Tad počinju blokade.Čujem ponovo izjave da nekog iz SNSD-, pa čak ni bliskog neće podržati. Eto vam blokade – jasan je predsjedavajući Doma naroda BiH Nikola Špirić.

Uz sve zavrzlame i zanemarujući ranije prakse da glavnog pregovarača u fazama pridruživanja EU imenuje Savjet ministara, danas se iz bošnjačkih političkih krugova čulo i da je za uspostavljanje Kaancelarije glavnog pregovarača isključivo nadležno Predsjedništvo BiH. Sve u svemu, predsjednica EK dala nam je povoda za nove tenzije i galamu, a nikako za nastavak evropskog puta.

Najvažnije aktivnosti svih onih koji se iskreno zalažu za promjene u Republici Srpskoj moraju do 23.novembra biti fokusirane na kampanju Branka Blanuše, jer je ovo referendum o tome da li ćemo nastaviti po dosadašnjoj SNSD filozofiji vladanja ili ćemo izaći iz mraka i osloboditi se.

Ovo je, gostujući u podkastu portala Buka, izjavio potpredsjednik PDP i šef kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

– Ideja BiH sa tri entiteta je protiv interesa Republike Srpske, ali to nije ništa novo u politici SNSD. Nada Tešanović je još prije deset godina, kao član Hrvatskog narodnog sabora, glasala za Deklaraciju koja predviđa treći entitet. Srpska je praktično država u državi i ne odgovaraju joj nikakve velike prekompozicije i izmjene Dejtonskog sporazuma – naveo je Crnadak.

Republici Srpskoj, prema njegovim riječima, treba oslobađanje institucija, da vlast bude smjenjiva, da u nekoliko narednih vlada tri, četiri stranke čine većinu, da se vlast izbalansira, da nikad više ne bude u rukama jednog čovjeka i da se moć prenese sa stranačkih lidera i komiteta na nezavisne i jake institucije.

– Protiv sam pokreta, jer ne podržavam gašenje PDP i smatram da je uvredljivo prema našim biračima spajati se sa onima za čije smo rušenje tražili njihovu podršku. Kako mogu oni koji su najodgovorniji za stanje u kojem se nalazimo sada biti lice promjena – pita Crnadak, prenosi Srpskainfo.

Takvi potezi će, tvrdi on, nanijeti veliku štetu, jer potvrđuju tezu da su „svi političari isti“.

– PDP ostaje do 2026. registrovan u sudu, ali suštinski i pojavno prestaje da postoji. Žalosno je da je na Glavnom odboru rasprava o nestanku partije koja živi već 26 godina, nakon uvodnog dijela, trajala samo 45 minuta. Poslije osnivanja pokreta sva obilježja PDP biće zamijenjena oznakama pokreta, to će biti početak kraja PDP – poručio je Crnadak.

Kada političke poruke zvuče gotovo identično, iako dolaze iz formalno suprotstavljenih tabora, postavlja se pitanje – da li se zaista zna ko s kim igra u istoj postavi?

U proteklih nekoliko dana, lider HDZ BiH Dragan Čović susreo se najprije s predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem, a ubrzo potom i s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Tema oba razgovora bila je gotovo preslikana – evropski put BiH, izmjene Izbornog zakona u korist Hrvata te hitno usvajanje budžeta.

Dodik je, međutim, otišao korak dalje, ponovo pokrenuvši pitanje trećeg entiteta, što je dodatno zaoštrilo političku scenu i izazvalo brojne reakcije.

U takvoj situaciji, gdje se granice između interesa i principa sve teže razaznaju, nameće se dilema: da li su slične poruke slučajnost ili dogovoreni ton?

Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo ističe da razlike između politike Milorada Dodika i Draška Stanivukovića gotovo da nema.

– Imena su im drugačija i drugačije im se zovu partije – sve ostalo je isto. Uzmimo za primjer dešavanja u Banjaluci – sumnjivi tenderi, sumnjivi javni radovi. Podsjetimo samo na 35 miliona KM koji su otišli u Zagreb. S druge strane, znamo da su bila i prevelika zapošljavanja po partijskoj liniji u Gradskoj upravi. Znamo da su imali i zajedničkih poduhvata, sa zajedničkim finansijerima i investitorima. Nema pretjerane razlike između politike Milorada Dodika i Draška Stanivukovića – kategoričan je Vučinić.

Prema njegovim riječima, očigledno je da su nakon sastanaka i Dodika i Stanivukovića s Čovićem prenesene gotovo identične poruke.

– Čović je htio da pokaže da je on neko ko je nezaobilazan faktor i da on može sa svima dobro da sarađuje – i sa opozicijom u Republici Srpskoj i sa vlašću. Veoma mudar potez! Njegov cilj je da se nastavi sa pričom kako je on glavni evropejac u BiH, iako on i njegovi kadrovi blokiraju BiH i njen evropski put posljednjih nekoliko godina. Oni su, zapravo, najveći blokaderi napretka BiH, zajedno sa SNSD i Miloradom Dodikom – ocjenjuje Vučinić.

Interesi ispred principa

Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da su politički interesi u pozadini oba susreta, a ne ideološke srodnosti ili programska bliskost.

– Što se tiče Dodika, to je nastojanje da se očuvaju koalicione veze sa političkim strukturama koje su na istom fonu i koje su do sada veoma dobro sarađivale. Što se tiče sastanka sa Stanivukovićem, tu vidimo pragmatičnost Dragana Čovića, uzevši u obzir da on više ne stoji toliko dobro politički i da je na izlaznim vratima, bar formalno. Na taj način želi sebi da otvori vrata za neke nove političke odnose sa igračima koji bi potencijalno mogli da imaju neki veći uticaj u narednom periodu. U politici nema svetih mjesta, nema ni toliko principa, koliko ima interesa i nekih drugih aspekata koji običnim ljudima nisu bliski. S druge strane, oportunistima, što političari svakako jesu, a možemo reći i da su pragmatičari, nije strano da pregovaraju čak i dok neke druge koalicije postoje – rekao je Bubonjić za Srpskainfo.

On podsjeća i na ranije spekulacije o bliskim vezama Draška Stanivukovića s pojedinim strukturama vlasti u Republici Srpskoj.

– Uzevši u obzir njegove aspiracije, možemo reći da je on oduvijek želio da dođe na vrh i da ga ne interesuje kako će to ostvariti. Sve je to dio političkog pregovaranja. S jedne strane imamo nastojanja da se očuvaju političke veze, zbog čega su se sastali Dodik i Čović, a s druge strane vidimo i otvorenost za pregovore, što je razlog sastanka Stanivukovića i Čovića – zaključuje Bubonjić.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto najavila je da je donijela odluku o imenovanju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, ali nije željela otkriti ime niti detalje procedure.

„Lično sam u svojoj kancelariji pripremila odluku o utemeljenju, odnosno, uspostavi glavnog pregovarača u Bosni i Hercegovini i nadam se da ćemo je uskoro pustiti na mišljenje kako bi zadovoljila poslovničke, proceduralne obaveze“, rekla je Krišto na konferenciji za novinare nakon sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen.

Prema saznanjima portala Klix, Krišto ima u vidu Anu Trišić Babić, savjetnicu Milorada Dodika i njegovu dugogodišnju saradnicu. Navodno je prijedlog usaglašen na sastanku delegacija HDZ-a i SNSD-a održanom u Banjaluci.

Ipak, ostaje nejasno kako će biti sprovedena procedura imenovanja, budući da odluka o glavnom pregovaraču zahtijeva širi politički konsenzus. Očekuje se da bi Savjet ministara BiH, ali i Predsjedništvo BiH, mogli imati ključnu ulogu u potvrđivanju odluke, s obzirom na to da vanjska politika spada i u nadležnost Predsjedništva.

Krišto je, svjesna mogućih političkih otpora, poručila da imenovanje glavnog pregovarača smatra neophodnim korakom u nastavku evropskog puta BiH.

„Neka svi jasno kažu želimo li nastaviti taj proces, želimo li na tome raditi. Nadam se da će biti političke odgovornosti. Kada je u pitanju EU put, ne postoji vlast i opozicija, nego zajednički interes – naše mjesto u EU“, izjavila je Krišto, dodajući da se ne smiju koristiti „loši izgovori kao alibi politika“.

Nedugo nakon njene izjave, oglasio se i ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je naveo da nije bio upoznat s odlukom predsjedavajuće Savjeta ministara.

„Nismo razgovarali o imenima i ne znam s kim je razgovarala“, napisao je Konaković na društvenim mrežama, dodajući da „Trojka neće glasati za ime koje dolazi iz SNSD-a“.

On je naglasio da će odbiti svaku kandidaturu povezanih sa SNSD-om, te kritikovao političke veze te stranke s Moskvom.

„Ponavljam da nikad nećemo glasati za kadrove SNSD-a ili njima bliske za bilo koju poziciju, a posebno ne za poziciju glavnog pregovarača. Ruska podmornica koja razara EU put neće dobiti novi alat za blokiranje ili usporavanje procesa. Glavni pregovarač koji se konsultuje sa Lavrovom i Putinom nije opcija“, poručio je Konaković.

Presjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obratila javnosti nakon sastanka sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Istakla je da je BiH prošla težak put i danas stoji na pragu EU.

– Evropski savjet je donio istorijsku odluku prošle godine, to je prekretnica na koju možete biti ponosni i to treba biti duh koji će vas voditi dalje u okviru Plana rasta. Znam da ste naporno radili na usaglašavanju Reformske agende, na nama je da je sada ocijenimo. Sada ćete morati raditi na verifikaciji sporazuma na dobijanju sredstava. Ovo bi trebalo otvoriti vrata za milione evra za investicije. Sada je potrebna međuvladina konferencija, a vi morate prije toga usvojiti zakone, trebate imenovati i glavnog pregovarača, a to treba biti osoba od povjerenja – kazala je Fon der Lajen.

Poručila je da je Evropska unija prijatelj svih zajednica u BiH, te dodala da je budućnost svih njih u EU.

– Pitanje proširenja je pitanje politike, ali i srca, glasa naroda i njih se mora uvažiti – naglasila je Fon der Lajen.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto rekla je da je obavila intenzivne razgovore sa političkim akterima o pitanju evropskih procesa.

– Spremila sam odluku o glavnom pregovaraču, uskoro ćemo je pustiti, dok ispunimo poslovničke obaveze. Trebaju svi reći da vidimo hoćemo li nastaviti ovaj proces. Podsjećam sve koji su politički akteri, tu ne postoji pozicija i opozicija, to je zajednički interes, trebamo reći jesmo li za taj put ili nismo, a ne da koristimo alibije – kazala je Krišto.

Naglasila je da je informisala predsjednicu Evropske komisije da još nisu potpisali sporazum o kretanju s ličnim kartama u regionu.

– Vjerujem da ćemo u skorije vrijeme moći i to riješiti u sklopu Berlinskog procesa, koji je stub Plana rasta. Na tome ćemo istrajati, a i da se krećemo na evropskom putu. Makar bilo teško i postojalo mnogo izazova, ipak dajemo određene rezultate. Vjerujem da ćemo na tom putu imati podršku Fon der Lajen – istakla je ona.