Kategorija: Politika

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je danas jednoglasnom odlukom nominovalo Donalda Trampa (Trump), predsjednika Sjedinjenih Američkih Država za Nobelovu nagradu za mir.

Predsjedništvo BiH je ocijenilo da je američki predsjednik imao ključnu ulogu u posredovanju između izraelske i palestinske strane, te da su njegovi diplomatski potezi rezultovali okončanjem sukoba i otvaranjem puta ka novom mirovnom procesu na Bliskom istoku.

Podsjećamo da je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske je 22. avgusta prvi put uputila inicijativu da se Tramp nominuje za Nobelovu nagradu za mir, međutim članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić su odbili da se ova inicijativa uvrsti u dnevni red.

Tada je Cvijanovićeva istakla da je tokom svog drugog mandata predsjednik Donald Tramp svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima i značajno doprinijeli stabilizaciji brojnih svjetskih kriza.

“Cijeneći njegove napore i dostignuća u oblasti mira, smatram opravdanim i zasluženim da Predsjedništvo BiH donese odluku da se Njegova ekselencija predsjednik Donald J. Tramp predloži za Nobelovu nagradu za mir”, navedeno je u inicijativi srpskog člana Predsjedništva.

Dodala da je rješenje sukoba u Gazi najnoviji veliki uspjeh američkog predsjednika.

Izjavama o mogućem formiranju trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik ponovo je otvorio teme iz vremena Prudskog sporazuma, ocijenio je prof. dr Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke. Prema njegovim riječima, takva retorika predstavlja ozbiljan udar na Republiku Srpsku i njene ustavne pozicije.

„To je vrlo opasan atak na Republiku Srpsku i njene interese. Nećemo dozvoliti raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i onog što on garantuje Republici Srpskoj“, poručio je Blanuša, komentarišući Dodikovu izjavu da Federaciju BiH treba podijeliti na dva entiteta.

Blanuša je podsjetio da se Dodikova politika, od ideje o nezavisnosti Srpske i referenduma, sada svela na prijedloge koji, kako kaže, potkopavaju njen dejtonski položaj.

„Od priče o nezavisnoj Republici Srpskoj, referendumima, dođosmo do priče o urušavanju njenog dejtonskog položaja. Ne vjerujem da je Dodik slučajno izgovorio riječi da od FBiH treba napraviti ‘dva entiteta’ i da BiH treba imati ‘tri entiteta’. Zašto nije rekao da FBiH treba uraditi unutrašnju reorganizaciju i broj kantona sa deset smanjiti na dva? To bi mogli uraditi kroz izmjene Ustava Federacije, bez zadiranja u Ustav BiH“, istakao je Blanuša.

Kako naglašava, stvaranje trećeg entiteta ne bi bilo moguće bez promjena Ustava BiH, što bi značilo potpunu teritorijalnu i institucionalnu reorganizaciju zemlje.

„To znači teritorijalnu reorganizaciju BiH, ali i reorganizaciju mehanizama glasanja u institucijama BiH. Republika Srpska je, po Ustavu BiH, jedan od dva ustavotvorna entiteta. Dodik bi da budemo jedan od tri, a to za sobom povlači i reorganizaciju entitetskog glasanja i glasanja u Domu naroda PS BiH. Zašto bi mi polovinu subjektiviteta koju sada imamo, svodili na trećinu? Za čiji interes?“ upitao je Blanuša.

On smatra da Dodik ovakvim potezima sve više zastupa hrvatske interese, umjesto da brani pozicije Republike Srpske.

„Ovo je, prema njegovom mišljenju, još jedna potvrda da Dodik u svom političkom djelovanju više vodi interesa o hrvatskim nego o srpskim interesima. Nakon krupnih koraka ka izolaciji Republike Srpske, ovo je još jedan potez Milorada Dodika koji direktno ugrožava budućnost Republike Srpske i njenih građana“, naveo je Blanuša.

U zaključku je poručio da Srpska i njeni interesi nisu predmet političke trgovine.

„Srpskom se niko neće kockati niti trgovati njenim interesima! Svoje interese sa Hrvatskom, neka bude siguran, neće rješavati preko leđa Republike Srpske i srpskog naroda! Dejtonski mirovni sporazum za nas je svetinja i svima poručujemo da sklone svoje ruke dalje od njega! Sigurana i stabilna budućnost Republike Srpske i njenih građana moraju nam biti na prvom mjestu“, poručio je Blanuša.

Nakon što je uporno tvrdio da prijevremenih izbora u Republici Srpskoj neće biti, pa čak prijetio slanjem policije na biračka mjesta, Milorad Dodik je promijenio ton. Pristao je na izbore, istakao da se “nije rodio da bude doživotni predsjednik”, ali i dodao da ostaje “veoma politički angažovan” na čelu SNSD-a.

U međuvremenu je i formalno podržao kandidaturu Siniše Karana te najavio sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se imenovati vršilac dužnosti predsjednika.

Međutim, Dodik sada potpuno mijenja priču. Nakon što je tvrdio da se povlači, sada kaže da ostavku – nikada nije podnio.

„Mi ćemo kod Ustavnog suda Republike Srpske pokrenuti ustavni spor, jer se odlukama i zakonima na nivou BiH ne može derogirati Ustav Republike Srpske. A Ustav jasno kaže da predsjednik Republike može da odstupi samo ako podnese ostavku. Ja je nisam podnio, niti planiram. Ako neko želi da pokrene pitanje opoziva – može. Opozvan mogu biti samo na isti način na koji sam izabran: referendumom, sa 50 odsot plus jedan glas. To Ustav poznaje“, rekao je nedavno Dodik.

Njegova izjava otvorila je novo pitanje – ako ne planira da podnese ostavku, zašto je uopšte predložio Karana kao kandidata za prijevremene izbore?

Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Igor Crnadak među prvima je reagovao.

„Sve u redu, ali ko će onda biti predsjednik ako pobijedi Karan? Ili, ne daj Bože, Blanuša? Sluđivanje naroda“, poručio je Crnadak.

Članica Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević smatra da Dodik šalje poruke dvolične politike.

„Očigledno je da on Sinišu Karana ne smatra ozbiljnim kandidatom, nego ga posmatra kao nekoga preko koga će nastaviti da upravlja i da bude predsjednik iz sjene. To govori o tome koliko on omalovažava ljude oko sebe. Karan, kada bi pobijedio, a vjerujem da neće, neće imati veća ovlaštenja od predsjednika ZEV“, rekla je Pandurevićeva za Srpskainfo.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da Dodik nastavlja da se poigrava s institucijama i građanima.

„Njegove izjave su zbunjujuće, posebno jer ih mijenja na dnevnom nivou. On sebe i dalje vidi kao predsjednika entiteta, nema veze da li će na izborima biti izabran Siniša Karan. Naravno, u slučaju pobjede kandidata opozicije, bilo bi to, govorim hipotetički, pravi šok, jer bi SNSD presudu prihvatio u najgoroj mogućoj varijanti“, rekla je Topićeva za Srpskainfo.

Ona dodaje da su „na sceni razne političke i pravne akrobacije“ kojima Dodik pokušava da izbjegne nove krivične procese.

„Sama činjenica da SNSD izlazi na izbore jeste priznanje da Dodik više nije predsjednik i kao da je prenos vlasti spor, opterećen raznim političkim dilovima koji prevazilaze okvire vladavine prava“, zaključila je Topićeva.

Politikolog Velizar Antić poručuje da Dodik ovom izjavom prvenstveno komunicira sa svojim biračima.

„Poruka je da je Dodik i dalje glavni igrač u stranci i u Srpskoj. Mislim da i sam Dodik ne vjeruje u ovo što je izjavio, jer da je zaista ozbiljan, on bi bio na onom stajalištu SNSD od prije mjesec dana, a to je da, ne samo da neće izlaziti na izbore, već da će sve uraditi da ne dozvoli njihovo održavanje na teritoriji Srpske. Onog trenutka kada je Dodik platio godinu dana zatvora i kada je odlučio da izađe sa kandidatom na izbore, bilo je jasno da je i sam prihvatio odluku Suda BiH, čijem stvaranju je i sam dao ogroman doprinos“, rekao je Antić.

On podsjeća da je upravo Dodik bio među ključnim akterima u formiranju Suda i Tužilaštva BiH, kao i SIPA i drugih zajedničkih institucija, što je značilo prenos nadležnosti.

„Kako su radili u prošlosti, tako rade i danas, jer su sa usvajanjem Plana rasta, koji je, inače, usvojen na engleskom jeziku i poslat u Brisel, prenesene dodatne nadležnosti. A šta je sve preneseno, tek ćemo saznati. U suštini, Dodik jedno radi i potpisuje razna dokumenta na državnom nivou i prenosi nadležnosti, dok sa druge strane svom biračkom tijelu šalje ovakve poruke u kojima tvrdi nešto što je potpuno suprotno od onog što potpisuje“, zaključio je Antić.

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen, sutra dolazi u BiH. Riječ je o njenoj novoj, višednevnoj, balkanskoj turneji kojom se nastoji potvrditi podrška evropskom putu regiona. BiH, itekako, dobro zna kakav joj je taj put, najviše zbog beskonačnih uslovljavanja iz Brisela koji, na sve to, jednostrano gleda na trenutnu političku situaciju u BiH. Zato Ursuli fon der Lajen, uoči dolaska, stižu jasne poruke iz Republike Srpske.

Nepotrebna je, kratka i vrlo jasna poruka Staše Košarca. Pita: šta očekivati od osobe koja ne poštuje i ignoriše institucije Srpske, brani Šmita i njegova nametanja, podržava političke progone legalno izabranih predstavnika? I na sve to, narušen joj kredibilitet aferama koje se vežu uz nju, poput one sa Fajzer vakcinama. Smatra kako ona predstavlja imaginarnu politiku Unije koja gubi snagu. A tu je, kaže, i jednostran pristup – odlazak u Potočare ali ne i u Bratunac.

– Šta očekuje, da bude dobrodošla? Pa ne možete gospodo iz Brisela da budete dobrodošli dok god ne uvažavate stavove Republike Srpske i njenih institucija. Mislim da dovoljno nema kredibiliteta da se bori za svoj goli opstanak u Evrospkoj komisiji da bi onda došla ovdje da nekome drži svoje predavanje. Neka drži predavanje tamo gdje može, nama ne može – rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.

Bez bilo kakvih očekivanja i Sanja Vulić. Osnovni postulat Evropske unije je vladavina prava, a toga u BiH, kaže, nema.

– Ako uzmemo u obzir činjenicu da je došao nekakav nametnuti stranac bez legitmiteta i oduzeo jednom od konstitutivnih naroda legitimno, i na demokratski način, izabranog predsjednika, onda se postavlja ključno pitanje za EU i gospođu Fon der Lajen “O kakvoj vladavini prava mi govorimo?” – naglasila je Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD u PDPS BiH.

Vulićeva upozorava na licemjernu politiku Unije prema BiH. I nije jedina koja tako misli.

Play Video

– Imamo niz uslovljavanja kada je EU u pitanju i jako licemjernih izjava kada je BiH u pitanju. Kada se napravi neki korak prema EU, obavezno se nekim povodom javi neko iz EU i kaže, pa nije sad u planu proširenje – poručio je Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije.

Iz Banjaluke i poruka za Fon der Lejen da je Srpska uradila i više nego što je traženo za evropski put BiH. Zauzvrat su stigla nova uslovljavanja pa i ne čude stavovi da je briselska politika licemjerna. Na sve ovo, stigla su i skeniranja na granici, gužve i haos. Sve suprotno onome što Ursula fon der Lajen govori – da su građani BiH dobrodošli. Možda i jesu, kao građani trećeg reda.

Nenad Nešić, vršilac dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite, nedavno je smijenjen sa te pozicije, a potom je, u istom danu, vraćen u istu fotelju.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, na 4. sjednici smijenila ga je Vlada Republike Srpske, i to zato što je istekao period na koji je postavljen.

Na istoj sjednici, Vlada Republike Srpske je donijela još jedno rješenje – da Nešića postavi za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite, na period od 90 dana.

U suštini, ova smjena, a potom i postavljanje, predstavlja ništa drugo nego formalnost, kakve su viđene i ranije, kako bi vršioci dužnosti ostali na pozicijama koje su im povjerene.

U praksi to znači da će Nešić još tri mjeseca ostati na ovoj funkciji, a realna je šansa da će se nakon toga ponovo dogoditi isti scenario.

Vlada Republike Srpske imenovala je, podsjetimo, 19. juna predsjednika Demokratskog narednog saveza (DNS) Nenada Nešića za ovu funkciju.

Nešić je prethodno pušten iz pritvora u kojem je proveo skoro pet mjeseci, nakon što je uhapšen dok je bio ministar bezbjednosti BiH.

Nakon hapšenja, Nešić je podnio ostavku na ministarsku poziciju. Prethodno je, podsjetimo, bio na čelu “Puteva Republike Srpske”.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović komentarisao je aktuelnu političku situaciju prilikom obraćanja na obilježavanja 35 godina o osnivanja OO SDA Hadžići.

Izetbegović je rekao da je ta stranka u ovom mandatu na silu izbačena iz vlasti, a da je nasiljem nad Ustavom instalirana Trojka. Dodao je da se Federacija u mandatu Fadila Novalića u odnosu na Republiku Srpsku doimala kao Zapadna u odnosu na Istočnu Njemačku.

Govoreći o rezultatima rada aktuelne Vlade FBiH i kadrova koji vrše vlast u ovom mandatu, Izetbegović je spomenuo i dopremijera Vojina Mijatovića, bivšeg člana SNSD-a.

– Čovjek radi posao zbog kojeg je tu došao. Radi za Repuvliku Srpsku. Nekada je on bio savjetnik Dodiku, sada je izgleda Dodik savjetnik njemu. FBiH polako tone. Bošnjaci predvođeni sa SDA moraju pokazati da nisu naivni, da im nije mjesto u vicevima o Muji i Sulji, da ne pristaju na lopatu Alije Sirotanovića dok drugi vežu kravate. Vrijeme je da progledamo, da se sebi dokazujemo, a ne nekom drugom – poručio je Izetbegović.

Izbnio je i tvrdnje da Bošnjaci najviše učestvuju u akumuliranju prihoda na osnovu kojih funkcioniše BiH i njene institucije.

– Stanovnik FBiH je bio duplo manje zadužen, a njegova kupovna moć je bila trostruko veća. Nažalost, taj trend slabi. U Srpskoj raste potrošnja, a FBiH se zadužuje – izjavio je Izetbegović.

– Dvije trećine sredstava dolaze sa teritorija gdje su Bošnjaci u većini, a zatim Bošnjaci pristaju na trećinu vlasti u državi. Daju dvije trećine novca, a zadovolje se sa trećinom vlasti. Brojke su neumoljive. Bošnjaci su u zemlji po kojoj su dobili ime i za koju su ginuli i krvarili u svemu neravnopravni, osim u optužnicama. Tu prednjače. Progone branioce. Tome mora doći kraj. Neće Bošnjaci vući kola dok drugi drže volan. Vrijeme je da preuzmemo upravljanje – poručio je Izetbegović.

HDZ zagovara mir i stabilnost u BiH. To smo komunicirali i na današnjem sastanku. Naši prioriteti su i evropski put i ravnopravnost, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, na konferenciji za novinare nakon sastanak delegacija SNSD-a i HDZ-a BiH, u Banjaluci.

– Primarno žalimo što nije usvojen budžet pa ćemo morati sjesti i dogovarati se. Važno je i pokrenuti proceduru Fiskalnog vijeća. Opredijeljeni smo za dogovor. Јasno smo iskazali i partnerstvo koje ćemo slijediti do narednih izbora – rekao jeČović.

Nastojimo u Parlamentarnoj skupštini BiH da se dogovaramo i da ne politizujemo stvari, naveo je Čović.

– Uvjeren sam da ćemo napraviti snažan iskorak na ove teme o kojima smo razgovarali – istakao je Čović.

SNSD odbacuje optužbe da usporava evropski put Bosne i Hercegovine, izjavio je predsjednik stranke Milorad Dodik nakon sastanka sa delegacijom HDZ-a BiH u Banjaluci.

Dodik je naglasio da SNSD i HDZ imaju dugogodišnju i stabilnu saradnju, te da obje stranke dijele odgovornost za očuvanje ustavnog poretka i funkcionisanje institucija u skladu sa Ustavom BiH.

„Trudimo se da institucije BiH funkcionišu u okviru ustavnih rješenja. Imamo potpunu odgovornost za stabilnost i mir, i ne prihvatamo prigovore da smo kočničari evropskog puta“, poručio je Dodik.

On je ocijenio da bi bilo pogubno ukoliko budžet institucija BiH ne bude usvojen do kraja godine. „Ni mi ni HDZ nemamo problem da budžet bude usvojen, ali ne možemo prihvatiti vanustavne norme“, rekao je Dodik, dodajući da slijedi period donošenja novih osnovnih budžetskih dokumenata.

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, Dodik je istakao da SNSD podržava njegovu promjenu već više od decenije. „Spremni smo da učestvujemo u izradi rješenja koja će spriječiti preglasavanje i osigurati ravnopravnost svih naroda. Sve što je u tom smislu nametnuo Kristijan Šmit treba biti poništeno“, rekao je lider SNSD-a.

Dodik je ponovio da vjeruje kako bi stabilnost BiH bila moguća kroz formiranje tri entiteta, uz podjelu Federacije BiH na hrvatski i bošnjački dio. „Tada bi svaki narod imao punu kontrolu nad izbornim procesom i niko se ne bi mogao miješati u unutrašnja pitanja drugog naroda“, naveo je.

Kritikujući pristup dijela evropske administracije, Dodik je rekao da „u sadašnjoj delegaciji EU u BiH nema ni ‘p’ od vladavine prava“ i optužio pojedine evropske diplomate za pristrasnost.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović naglasio je da njegova stranka ostaje privržena evropskom putu i punoj ravnopravnosti tri konstitutivna naroda. „Mir i stabilnost, evropski put i dosljedna provedba Ustava predstavljaju osnov svega“, rekao je Čović.

Sastanak SNSD-a i HDZ-a održan je u zgradi Glavnog odbora SNSD-a u Banjaluci, a obje strane potvrdile su namjeru da nastave političku saradnju na svim nivoima vlasti.

Ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija jutros je rano ušao u zgradu OHR-a u Sarajevu, što izaziva kritike domaćih zvaničnika i političkih predstavnika. S obzirom na predstojeću sjednicu Savjeta bezbjednosti UN 31. oktobra, jasno je da je Lagumdžija došao na konsultacije kod Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH, umjesto da se konsultuje sa članovima Predsjedništva BiH, koje je ustavno nadležno za spoljnu politiku.

Ambasadorka BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica ocijenila je da ovaj potez predstavlja nastavak urušavanja ustavnog poretka i soliranja u diplomatsko-konzularnoj mreži, ističući da se Lagumdžijino ponašanje u Sarajevu često „oprašta“ ako je u skladu s antisrpskim stavovima.

I poslanici SNSD-a ističu da ovakav postupak potvrđuje da Lagumdžija ne radi u interesu BiH, već po nalogu bošnjačkog člana Predsjedništva i stranih predstavnika. Miroslav Vujičić smatra da ovakvi potezi dodatno narušavaju princip konsenzusa tri konstitutivna naroda i dva entiteta, te upozorava da dok se ne poštuju stavovi svih naroda, politički napredak u BiH neće biti moguć.

Ambasador u Srbiji Aleksandar Vranješ ocenio je da je Lagumdžija priredio „novi diplomatski skandal“ i pokazao da ne priznaje Predsjedništvo BiH kao instituciju zaduženu za spoljnu politiku, već delegira taj status nelegalnom protektoru. Prema njegovim riječima, ovakav potez empirijski pokazuje kako se u praksi vidi funkcionalnost BiH – država kojom dominira stranac, umjesto domaćih političara.

Poslanik SNSD-a Milorad Kojić ukazao je da Lagumdžija zloupotrebljava diplomatsku funkciju za sprovođenje interesa jednog naroda, dok Srbi i Hrvati bivaju marginalizovani. „Oni se dogovaraju sa bošnjačkim članovima Predsjedništva i visokim predstavnikom, dok ustavna legitimnost konstitutivnih naroda ostaje ignorisana“, poručio je Kojić, dodajući da ovakvo ponašanje podstiče težnju ka unitarnoj BiH.

Jutrošnji odlazak ambasadora Lagumdžije u OHR, umjesto konsultacija sa Predsjedništvom BiH, ocenjen je kao nastavak soliranja i ignorisanja ustavnih nadležnosti, što dodatno podgrijava napetosti u političkom sistemu BiH i skreće pažnju na problem instrumentalizacije diplomatskih funkcija u interesu pojedinih političkih aktera.