Kategorija: Politika

Izdaja je uvijek lukava i podmukla, dobro isplativa, napravi golemu štetu, ali nikad ne pobjeđuje, upozorio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić.

Kako je rekao, bunt mladosti, ako izuzmemo česte srednjoškolske želje za avanturom, uvijek je bio orijentir društvenih kretanja ali i mjera patriotizma.

-Gledajući našu studentsku mladost na blokadama koja je umjesto Stepe, Mišića, Tesle, Milankovića ili Đure Jakšića i Jovana Dučića za ugaoni kamen ima srbofobnu Severinu, Gluhonjiće i razne Marinike, bude mi prvo čudno, a onda i tužno. Ali nacionalna misao se probija i do studentskih srca čim spoznaju da se kod starih neprijatelja ne traže novi prijatelji. Zato u ovoj godini da prvo pobijedimo malodušnost i konformizam kao i one koji sve sem svoga identiteta olako prihvataju. Izdaja je uvijek lukava i podmukla, dobro isplativa, napravi golemu štetu, ali nikad ne pobjeđuje – objavio je Stevandić na društvenim mrežama.

On je citirao Ciceronove riječi o izdaji: „Nacija može da preživi budalu, pa i one ambiciozne, ali izdaju iznutra, nikako. Neprijatelj pred vratima manje je strašan, jer on je poznat i nosi svoju zastavu otvorenu. Dok se izdajnik kreće slobodno među onima unutar gradskih kapija, njegov lukavi šapat širi se svim ulicama i u kuloarima Vlade. Takav izdajnik vam se ne pojavljuje kao izdajnik. On priča glasom koji je žrtvama blizak i prijatan. Njegovo lice i način odijevanja sličan je njihovom i on oživljava onu pokvarenost koja leži duboko u srcu svakog čovjeka. Izdajnik razara dušu nacije podrivajući temelje njene. On širi zarazu u tijelu politike, sve dok ona njegovoj bolesti ne podlegne. Manje bi trebalo da se plašimo ubice. Izdajnik je kuga“.

Krajem naredne godine ističe još jedan rok koji je Savjet ministara Bosne i Hercegovine postavio pravosudnim institucijama za procesuiranje predmeta ratnih zločina. No, dosadašnja praksa Suda i Tužilaštva BiH ukazuje da ni ovaj rok neće biti ispoštovan, čime će Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, uprkos brojnim prolongiranjima i deklarativnoj podršci, ostati tek mrtvo slovo na papiru.

Početkom ove godine Savjet ministara BiH odlučio je da produži rok za završetak predmeta ratnih zločina do kraja 2025. godine, iako je prethodni rok bio kraj 2023. godine. Ipak, realni pokazatelji govore o neuspjehu u implementaciji. Pred Sudom BiH još uvijek je neriješeno više od 300 predmeta ratnih zločina, dok je broj osumnjičenih dosegao oko 3.000. Od ukupnog broja, najveći dio čine predmeti koji se odnose na zločine počinjene nad Srbima, što dodatno izaziva ogorčenje porodica srpskih žrtava. Posebno frustrira činjenica da složeni slučajevi poput onih koji se odnose na Atifa Dudakovića, Dobrovoljačku ulicu, ili masakre u Jošanici, Trnovu i Posavini, i dalje stoje na mrtvoj tački.

„Strategija kao dokument postavljena je vrlo kvalitetno, ali se u praksi o njoj ne raspravlja na nivou konkretnih predmeta, već samo na osnovu apstraktnih principa. Zato ona ostaje neispunjena i rokovi se konstantno probijaju“, izjavio je za Srpskainfo Viktor Nuždić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Prema njegovim riječima, čak i da se odmah podignu optužnice za sve preostale osumnjičene, sudski procesi bi trajali decenijama, što bi dodatno obesmislilo pravdu. „Od rata je prošlo 30 godina, a pitanje je koliko je svjedoka, preživjelih žrtava, pa i samih izvršilaca još u životu da bi se osigurali kvalitetni dokazi“, naglašava Nuždić.

On posebno ističe da najveći broj zločina nad Srbima nije procesuiran ili je obrađen na neadekvatan način. Kao primjer navodi slučajeve Đure Matuzovića i drugih za zločine u Posavini, gdje ni nakon sedam godina od potvrđivanja optužnice nema prvostepene presude, ili predmete kao što su Čemerno, Konjic i zločini koji se stavljaju na teret Atifu Dudakoviću, gdje se presude još ne naziru.

„U slučaju Jošanice, gdje je pobijeno 56 Srba, među njima i djeca, na optužnicu smo čekali 30 godina. Kad god postavimo pitanje o ovim slučajevima, odgovor se svodi na floskule o nezavisnosti pravosuđa“, dodaje Nuždić.

Podsjećanja radi, prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je 2008. godine i predviđala je procesuiranje najsloženijih predmeta u roku od sedam godina, dok je manje složene trebalo završiti na entitetskom nivou do 2023. Međutim, krajem 2015. godine, uslijed neispunjenja prvobitnih ciljeva, usvojena je Revidirana strategija, koja je predvidjela prebacivanje većeg broja predmeta entitetima.

Dosadašnji učinak Suda i Tužilaštva BiH, međutim, jasno pokazuje da pravosuđe ne uspijeva odgovoriti na zadatke ni u okviru produženih rokova. Umjesto pravde i rješavanja pitanja ratnih zločina, porodice žrtava ostaju suočene s prolongiranjima, izgovorima i neefikasnošću sistema.

Narativ o patriotizmu često se koristi kao štit u situacijama kada se istaknuti pojedinci suočavaju s optužbama za kriminalne aktivnosti. Najnovija hapšenja, među kojima je i uhapšenje ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine i lidera Demokratskog narodnog saveza Nenada Nešića, ponovo su otvorila prostor za ovakve interpretacije. Dok se pravosudni procesi fokusiraju na navodne zloupotrebe javnih resursa, reakcije pojedinih političkih aktera usmjerene su na kreiranje narativa o političkom progonu i ugroženosti naroda.

Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Sanja Vulić, izjavila je da je hapšenje još jedan dokaz da je “Tužilaštvo BiH u funkciji stvaranja političke destabilizacije i diskreditacije kadra iz Republike Srpske”. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da hapšenje “nosi skrivenu poruku”, dok je premijer Radovan Višković ovu akciju nazvao “pritiskom na Srbe u zajedničkim institucijama”.

Reakcije su stigle i od lidera Socijalističke partije Petra Đokića, koji je izrazio sumnju zbog tajminga akcije, napominjući da je do hapšenja došlo samo dan nakon sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj je učestvovao i Nešić. Đokić je insinuirao da bi akcija mogla imati političku pozadinu, dok su neki drugi komentatori hapšenje povezali sa slučajem predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, iako se priroda ovih slučajeva znatno razlikuje.

Dok se Dodik suočava s optužbama za kršenje ustavnih procedura, slučaj Nenada Nešića fokusira se na optužbe za zloupotrebe u vrijeme kada je bio direktor “Puteva Republike Srpske”. Prema navodima Tužilaštva BiH, Nešić i njegovi saradnici osumnjičeni su za pronevjeru miliona maraka iz javnog preduzeća.

Zanimljivo je da su u javnom prostoru izostali komentari o ostalim uhapšenim osobama, poput aktuelnog direktora “Puteva Republike Srpske” Milana Dakića i biznismena Mladena Lučića. Također, nije bilo isticanja činjenice da su oštećenja učinjena javnom preduzeću iz Republike Srpske, a ne nekom iz Federacije BiH. Ovo su pitanja koja, iako ključna, ostaju u sjeni političkih interpretacija i narativa o ugroženosti naroda.

Diplomata i povjesničar Slobodan Šoja ističe kako se ovakve situacije često pretvaraju u spektakle lažnog patriotizma. “Kod nas, kada se uhapsi neka ‘zvjerka’, odmah se zazvone narodna zvona i hapšenje se proglasi udarom na narod ili državu”, rekao je Šoja.

Prema njegovim riječima, ovakvi narativi uspijevaju zbog dubokih interesnih povezanosti unutar društva i nedostatka hrabrosti u pravosuđu da jasno i glasno kažu da je nespojivo krasti i predstavljati se kao vrhunski patriota. Šoja zaključuje da je u BiH često prisutna praksa gdje se kriminal brani patriotizmom, a oni koji se usude prozvati lopove bivaju označeni kao izdajnici vlastitog naroda.

Najnovija hapšenja otvaraju brojna pitanja, od odgovornosti javnih dužnosnika do uloge pravosuđa i političkih institucija. Dok pravosudni procesi traže dokaze i odgovore, reakcije dijela političke scene pokazuju kako se pitanja kriminala često preusmjeravaju u sfere nacionalne politike. U društvu u kojem su patriotizam i kriminal često povezani u javnoj percepciji, potrebna je veća hrabrost i odgovornost institucija kako bi se ove dvije sfere konačno razdvojile.

Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković i dalje je stava da je Nenad Nešić bio najbolji ministar iz Republike Srpske u Savjetu ministara BiH.

“Ono što je on uradio i kao čovjek i kao profesionalac, ja sam zaista zbog toga rekao i danas isto mislim, da je uradio više u svom resoru nego što su Košarac (Staša) i Amidžić (Srđan) u svojim ministarstvima”, kazao je Konaković.

– Nešić je bio na čelu procesa. Riješili smo tu famoznu EUROPOL tačku koju smo našli paralizovanu, nisu to prethodnici mogli riješiti dugo. Sada smo parafirali FRONTEX, jedan važan proces koji je za BiH krucjalan kada je riječ o migrantima – rekao je Konaković.

Pohvalio je Konaković i Nešićev angažman u vezi evakuacije iz Gaze.

– Kada smo radili evakuaciju u Gazi, 49 ljudi smo ljudi evakuirali. Brzina kojom je moralo reagovati Ministarstvo bezbjednosti bila je krucijalna. Ono što je on uradio kao čovjek i profesionalac, ja sam zbog toga rekao i danas to mislim – dodao je Konaković za federalne medije.

On je rekao da hapšenje i pritvor Nenada Nešića zbog sumnji na koruptivne radnje neće ugroziti funkcionisanje državne vlasti.

Godina na izmaku donijela je mnogo pitanja, ali malo odgovora. Premijer Republike Srpske Radovan Višković ostao je dosljedan u svom stavu o zaduženju Srpske – detalji o kreditoru od 100 miliona evra ostaju misterija. Dok javnost traži odgovore, premijer je odlučan u tome da ih ne pruži.

„Nećemo da otkrivamo ko nam je pomogao, jer ne želimo da neprijatelji Srpske znaju ko su naši prijatelji“, izjavio je Višković. Prema njegovim riječima, sve što je potrebno znati već je objavljeno u Službenom glasniku.

Prema odluci Vlade Republike Srpske, donesenoj krajem novembra, kredit od 100 miliona evra namijenjen je za pokrivanje budžetskog deficita i refinansiranje postojećeg duga. Rok otplate iznosi deset godina, uz jednogodišnji grejs period i kamatnu stopu od pet odsto. Međutim, identitet kreditora nije otkriven, što je izazvalo niz reakcija, posebno među političkim protivnicima premijera.

Kritike opozicije

Narodni poslanik Igor Crnadak postavio je pitanje koje je do danas ostalo bez odgovora. „Tražio sam informaciju kao poslanik, vjerujući da nisam među onima koje premijer naziva neprijateljima Republike Srpske. Međutim, njegovo odbijanje da odgovori jasno šalje drugačiju poruku“, izjavio je Crnadak, aludirajući na Viškovićeve riječi da „neprijatelji Srpske“ ne smiju doći do tih podataka.

Crnadak smatra da je ovakvo ponašanje premijera presedan u političkoj praksi Republike Srpske. Uz to, istakao je da takav stav dodatno produbljuje nepovjerenje prema vlasti.

„Ako premijer ne želi otkriti osnovne informacije o javnom dugu, jasno je da vlast gubi kontakt sa stvarnošću. Smatram da je vrijeme da Vlada podnese ostavku i otvori prostor za promjene koje bi građanima donijele nadu u bolje sutra“, rekao je Crnadak.

Sumnje o mogućim zloupotrebama

Crnadak je otišao i korak dalje, izražavajući sumnju da se iza ove transakcije kriju nezakonite radnje. „Znamo da vlast nikada nije objavila ko je dobio proviziju od 12 miliona maraka za realizaciju ovog kredita. Ako je direktor jednog javnog preduzeća optužen za mito, ne mogu ni da zamislim šta se dešava s ovim kreditom“, izjavio je.

Stručnjaci zahtijevaju transparentnost

Ekonomistkinja Svetlana Cenić ponovila je svoj raniji stav o potrebi transparentnosti kada je u pitanju javni dug. „Neprijatelji Republike Srpske nisu oni koji traže odgovore, već oni koji nenamjenski troše novac građana i skrivaju ključne informacije od javnosti“, rekla je ona.

Građani Republike Srpske i dalje ostaju uskraćeni za odgovore na pitanje ko stoji iza kredita od 100 miliona evra, dok vlasti ostaju pri stavu da javnost ne mora znati više od onoga što je već objavljeno.

Svi u Bosni i Hercegovini moraju shvatiti da nijedan pojedinac nije iznad zakona, rekao je Kristijan Šmit, komentarišući zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, međutim upravo je Šmit taj koji je jedini iznad svih zakona u ovoj zemlji.

“Izjava da nijedan pojedinac ne bi trebalo da bude iznad zakona je, u stvari, suština demokratskog društva i pravne države. Ona podrazumeva da su svi pred zakonom jednaki, bili oni obični građani ili visokopozicionirani političari. S te strane gledišta se nema šta prigovoriti ovoj izjavi. Međutim, kada ona dolazi od čoveka koji se ponaša kao apsolutni vladar i protektor u BiH, ko nije izabran od naroda i ko ne polaže račune za svoj rad nikome, ili barem građani BiH ne znaju kome Šmit polaže račune, ko ima ogromnu platu za sav taj svoj rad, onda je ova izjava tragikomična”, rekao je Velizar Antić, politički analitičar.

Kako kaže Antić, ne ulazeći u priču da li je Šmit legalno izabran ili nije, nijedan pojedinac ne bi trebalo da bude iznad volje naroda iskazane na izborima, a što on definitivno jeste, ili barem pokušava da bude.

“Zadatak visokih predstavnika jeste da nadziru sprovođenje Dejtonskog sporazuma i da budu pomoć izabranim političarima prilikom tumačenja istog, a nikako ovo što Šmit pokušava, a to je da on bude vrhovni zakonodavac. Ove prakse razvijene demokratije su se odrekle pre više vekova kada su oduzeli apsolutnu moć svojim monarsima. A Šmit se ponaša upravo kao monarh s apsolutnim ovlašćenjima, što definitivno nije odlika demokratske vladavine”, rekao je Antić.

Inače, Šmit je komentarišući zaključke Narodne skupštine Republike Srpske rekao da je pokušaj politizovanja jednog sudskog predmeta pokušaj ugrožavanja “ustavnog poretka države BiH” te da je to izuzetno zabrinjavajuće. Zanimljivo je da je taj sudski postupak koji se odnosi na Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, pokrenut zbog “nepoštovanja odluka visokog predstavnika”, a to djelo je inkriminisano upravo nametnutom odlukom Šmita koji je sam izmijenio Krivični zakon BiH, a što nikada nije potvrđeno u parlamentarnoj proceduri.

Ipak, iako se izdigao iznad svih mogućih zakona, Šmit je u svojoj reakciji napisao: “Svi u BiH moraju shvatiti da nijedan pojedinac nije iznad zakona. Svi, bez obzira na to kako se zovu i bez obzira na funkciju koju vrše imaju pravo na pravično suđenje, ali imaju i obavezu da poštuju sudske odluke. To je suština vladavine prava”.

Nebojša Tojagić, politički analitičar, kaže da je Šmit svojim odlaskom i “konstruktivnim” sastankom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem dokazao da nije turista u BiH, već naprotiv, alfa i omega ne samo u BiH, već i izvan nje.

“Htjeli mi to ili ne, on je kao diplomata iznad zakona i s pravom može tvrditi da nijedan pojedinac u BiH nije iznad zakona. To je realnost koju moramo prihvatiti baš kao i činjenicu da će Milorad Dodik biti gotovo sigurno osuđen pred Sudom BiH. Naivno je vjerovati da će se sudski proces moći toliko razvlačiti i da će u procesu protiv Dodika pobijediti pravo i pravda, kao što je bilo naivno očekivati da će Karadžić, Mladić, Martić… imati šansu pred sudom u Hagu. Pravo i pravda za Srbe odavno ne postoje u sudovima”, rekao je Tojagić.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, izjavio je kako vjeruje da hapšenje Nenada Nešića, ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine, neće dodatno usporiti BiH na putu u evroatlantske integracije.

“Mi ni u miru nismo znali puno brže raditi i možda nas ovo potakne. Uvijek krizu vidim kao nekakvu šansu. S naše strane, strane HDZ-a i predstavnika hrvatskog naroda, učinit ćemo sve da se početkom iduće godine neke stvari ubrzaju, da intenziviramo razgovore s našim partnerima u BiH, da otklonimo ta naša nesnalaženja ili nadmudrivanja jer mislim da je 2025. godina posebna šansa za sve nas u BiH. Bez obzira na iskušenja koja imamo, put koji moramo sebi trasirati, evropski put, nema alternativu”, izjavio je Čović, prenosi Klix.

Nešiću je Sud BiH u subotu je odredio jednomjesečni pritvor nakon što je 26. decembra uhapšen zbog sumnje na korupciju. Nešić je uhapšen u okviru akcije Tunel 2.

On se tereti za više kaznenih djela počinjenih u periodu od 2016. do 2020. godine, u vrijeme kada je bio na čelu “Puteva Republike Srpske”.

Nakon hapšenja Nešića, ministar finansija BiH i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac je poručio da neće prisustvovati sjednicama Savjeta ministara.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, poručio je da Republika Srpska ostaje odlučna u očuvanju svojih prava zagarantovanih Dejtonskim sporazumom, uprkos pritiscima iz Sarajeva i dijela međunarodne zajednice. Prema njegovim riječima, institucije poput Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine, uz podršku Ustavnog suda, postale su alat za ostvarenje političkih ciljeva bošnjačkih političkih krugova i stranih ambasada.

• Mnogi ne shvataju da su Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Sud Bosne i Hercegovine, zajedno sa Ustavnim sudom, kroz svoju praksu postali dio političkog miljea koji čine bošnjačke političke struje i pojedine zapadne ambasade u Sarajevu. Njihov cilj je stvaranje unitarne Bosne i Hercegovine i brisanje autonomije i državnosti Republike Srpske. Na udaru takvog kvazipravosuđa može se naći bilo ko ko im stane na put, a rukovodstvo Republike Srpske je najveća prepreka ostvarenju njihovih planova – istakao je Stevandić u razgovoru za “Večernje Novosti”.

Stevandić je ocijenio da su ovakvi postupci nastavak ranijih pokušaja slabljenja Republike Srpske, ovaj put kroz, kako kaže, perfidne sudske presude.

• Ono što nisu mogli uništiti nekadašnjim odlukama visokog predstavnika, sada pokušavaju postići presudama. To je perfidno, ali providno. Međutim, svi moraju znati – odlučni smo i nećemo popustiti po ključnim pitanjima imovine i samostalnog odlučivanja garantovanog Dejtonskim sporazumom – poručio je on.

Hapšenje ministra Nešića kao politički pritisak

Osvrćući se na nedavno hapšenje ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića, Stevandić je kazao da je riječ o politički motivisanom potezu.

• Ministar Nešić je jedan od onih koji su posljednjih mjeseci iznosili čvrste nacionalne političke stavove Republike Srpske u Sarajevu. Zato se postupak protiv njega ne može odvojiti od te činjenice. Nažalost, nemamo povjerenja u rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine jer je jasno da se radi o političkom pritisku, pogotovo kada se optužujuća djela odnose na teritoriju Republike Srpske, dok postupaju organi Bosne i Hercegovine. To samo potvrđuje da je njihov rad duboko problematičan – rekao je Stevandić.

Presuda Dodiku kao politički proces

Kada je riječ o predstojećoj presudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, Stevandić je upozorio da je proces politički, a ne pravni.

• Dodik je jedini legalno i legitimno izabrani predsjednik u Evropi koga progoni strani namjesnik, uz saučesništvo domaćih političkih vazala. Da nije njihovog mentaliteta, mogli bismo se dogovoriti. Oni i ne kriju da im je jedini cilj osuđujuća presuda i sve čine da to postignu što prije jer osjećaju da im okolnosti ne idu u prilog. Međutim, Republika Srpska ima demokratske kapacitete i institucije koje će politički odgovoriti na svaku potencijalnu krizu – poručio je Stevandić.

Na pitanje da li bi Dodik mogao povući poteze koji bi ugrozili mir i stabilnost, Stevandić je bio jasan:

• Ne vjerujem. Svi mi, uključujući predsjednika Republike, svjesni smo ko je ko u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu. Zajedno ćemo braniti interese Republike Srpske, čak i ako to podrazumijeva lične žrtve.

Pitanje razdruživanja i crvene linije

Govoreći o mogućnosti mirnog razdruživanja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, Stevandić je naglasio da takva opcija nije prioritet, ali da o njoj treba govoriti ako se napadi na Srpsku nastave.

• Ako se u Sarajevu vrate na Dejton i prestanu s napadima na Srpsku, od nas više neće čuti ni riječ o razdruživanju. Međutim, ako se napadi nastave, realno je da mi sve glasnije izgovaramo riječi upozorenja. Sve radimo mirno i racionalno jer znamo da se svjetske okolnosti brzo mijenjaju – objasnio je Stevandić.

Rat nije opcija

Stevandić je posebno naglasio da Republika Srpska ne zagovara oružane sukobe.

• Rat nije opcija. To je sarajevski narativ. Republika Srpska nikada nije zagovarala oružani sukob, a svi naši problemi su političke prirode. Oni koji koriste retoriku rata samo komplikuju odnose unutar Bosne i Hercegovine – rekao je on.

Opozicija i jedinstvo u Srpskoj

Komentarišući nedavne poteze opozicionih gradonačelnika Banje Luke i Bijeljine, Stevandić je istakao da unutrašnje političke razlike ne ugrožavaju jedinstvo u odbrani dejtonskih pozicija.

• Nijedna ozbiljna politička opcija u Republici Srpskoj ne dovodi u pitanje odbranu njenih prava. Reakcije gradonačelnika su unutrašnja politička pitanja i ne treba ih miješati s odbranom interesa Srpske – kazao je Stevandić.

Očekivanja od Trampovog povratka

Upitan o mogućem povratku Donalda Trampa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama, Stevandić je ocijenio da to može donijeti promjene, ali da Srpska ne smije osloniti svoju politiku na spoljne faktore.

• Važno je da stvorimo sliku o sebi kao ozbiljnoj i racionalnoj zajednici. Očekujemo manje neprijateljski pristup američke ambasade u Sarajevu prema Republici Srpskoj, a mi ćemo se truditi da tome doprinesemo – zaključio je Stevandić.