VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Nismo se povukli uprkos teškim pritiscima

    Dodik: Nismo se povukli uprkos teškim pritiscima

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osvrnuo se u razgovoru za “Glas” na proteklu godinu, nazvavši je teškom i izazovnom, ali uspješno završenom. Naglasio je kako su se suočavali s političkim i ekonomskim pritiscima, uključujući sankcije od strane međunarodne zajednice, ali da su uspjeli očuvati stabilnost i nastaviti sa započetim projektima.

    Dodik je posebno istaknuo značajnu podršku prijatelja Republike Srpske, koja je, prema njegovim riječima, omogućila stabilizaciju ekonomske situacije i završetak godine bez dugova. „Imali smo intenzivne kontakte s našim prijateljima. Zahvaljujući njihovoj podršci uspješno smo završili poslovnu, budžetsku, godinu. Isplatili smo sve obaveze, a čak smo decembarsku penziju isplatili prije nove godine. Ekonomija bilježi dobit od 410 miliona KM, što pokazuje da smo radili na pravi način,” rekao je Dodik.

    Govoreći o sankcijama, Dodik je istaknuo da je njihova svrha bila slabljenje Republike Srpske, ali da one nisu polučile željeni rezultat. Posebno je apostrofirao pokušaje otimanja imovine, naglasivši da će aktuelna vlast nastaviti odlučno braniti interese Srpske. „Ova garnitura neće dozvoliti otimanje imovine. Naš politički cilj je nezavisnost i samostalnost Republike Srpske, i to su svi shvatili,“ dodao je.

    Osim političkih izazova, Dodik je govorio i o važnim ekonomskim projektima. Najavio je inicijativu za osnivanje posebnog fonda za pomoć privredi, koja bi se finansirala sredstvima prikupljenim od međunarodnih partnera. „Evropa zagovara stav da država ne može pomagati privredu, ali u Americi se to radi. Mi ćemo tražiti način da pomognemo našoj privredi kroz dugoročne programe,” naglasio je.

    Budžet predsjednika Republike od 77 miliona KM, prema njegovim riječima, bit će korišten za ključne projekte, među kojima su ulaganja u predškolsko obrazovanje i besplatne vrtiće. „Djeca su prioritet. Planiramo izgradnju vrtića u saradnji s lokalnim zajednicama. Također, iz tog budžeta financiraju se i zdravstvene operacije u inostranstvu,“ rekao je Dodik, odgovarajući na kritike da je budžet previsok.

    Osvrćući se na političke događaje, predsjednik Srpske je podsjetio na lokalne izbore, ističući da je vladajuća koalicija ostvarila pobjedu u više od 70 općina i gradova, iako su izostali gradonačelnici u Bijeljini i Banjoj Luci. „Imamo skupštinsku većinu u Bijeljini, dok u Banjoj Luci vidimo da se stvari mijenjaju. Ako procijenimo da treba da preuzmemo odgovornost za Banju Luku, mi ćemo to učiniti,“ poručio je.

    Jedan od značajnih problema o kojem se govorilo tokom godine je izgradnja centralnog spomen-obilježja. Dodik je kazao da su sredstva prebačena, ali da projekt još uvijek nije završen. „Neprihvatljivo je da na spiskovima za uklesavanje na spomeniku nema poginulih policajaca niti poginulih s prostora Federacije. To su stvari koje moraju biti ispravljene,“ istakao je.

    Na pitanje o siromaštvu i životnom standardu građana, Dodik je priznao da postoje ljudi koji teško žive, ali je naglasio da to nije dominantna priča. „Znam ljude kojima je teško i pomažem mnogima, ali ne možemo ignorisati činjenicu da bilježimo napredak i političku stabilnost,“ rekao je. Također je ukazao na političke potrese u drugim zemljama, napominjući da Republika Srpska ima stabilnost, što je, prema njegovim riječima, rijetkost u današnjem svijetu.

    Govoreći o pritiscima iz međunarodne zajednice, Dodik je istaknuo da sankcije koje su uvedene njemu i njegovoj porodici nisu polučile rezultate. Odbacio je optužbe o korupciji i umiješanosti u sumnjive poslove, ističući da su sve firme pod sankcijama nastavile poslovati i isplaćivati plate. „Sve te firme isplaćuju poreze i doprinose. U ‘Prointeru’ su bile najveće plate u tom sektoru,“ rekao je.

    Dodik je izrazio optimizam u vezi s političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama, očekujući povoljniji odnos nove administracije prema Republici Srpskoj. „Velika su očekivanja od Donalda Trumpa, ali ćemo vidjeti kako će se stvari razvijati,“ zaključio je.

    Na kraju, predsjednik Republike Srpske osvrnuo se i na svoje zdravstveno stanje, kazavši da se osjeća dobro nakon operativnog zahvata. „Mnogi su požurili da me otpišu, ali moram ih razočarati. Sve je pod kontrolom, nema nikakvih maligniteta,“ rekao je Dodik, dodajući da se uskoro vraća svojim obavezama.

  • Opozicja u Srpskoj razjedinjenija nego ikad

    Opozicja u Srpskoj razjedinjenija nego ikad

    Samo dvije godine prije opštih izbora u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, stanje u opoziciji Republike Srpske djeluje razjedinjenije nego ikad. Iako su i raniji izborni ciklusi donosili nesuglasice i sukobe unutar opozicionih redova, do sada su ključne opozicione partije uspijevale da, makar u posljednjim trenucima, postignu dogovor i nastupe jedinstveno s kandidatima za ključne funkcije.

    Međutim, čini se da će 2026. godine situacija biti znatno drugačija. Nakon što je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, preuzeo rukovodstvo nad PDP-om i najavio mogućnost kandidature za predsjednika Republike Srpske, sve su glasnije tvrdnje da dogovor o zajedničkom opozicionom nastupu neće biti moguć. Dodatnu težinu toj pretpostavci daje činjenica da dvije ključne opozicione grupacije – Narodni front Jelene Trivić i Lista “Za pravdu i red” Nebojše Vukanovića – kategorički odbijaju ideju podrške Stanivukoviću.

    – Smatram da ovom društvu trebaju promjene, a ne samo zamjene. Zato i dalje ostajem pri stavu da saradnja sa Stanivukovićem nije opcija – izjavila je Jelena Trivić za Srpskainfo.

    Nebojša Vukanović dijeli sličan stav, tvrdeći da Stanivukovićev način vođenja politike nije prihvatljiv.
    – Njegov stil upravljanja je identičan Dodikovom: politička korupcija, nagodbe, zloupotreba javnih resursa, nezakonita zapošljavanja… Uz to, smatram da mu nedostaju obrazovanje i iskustvo potrebni za vođenje Republike Srpske – izjavio je Vukanović.

    S druge strane, SDS, najveća opoziciona partija, još nije zauzela jasan stav o podršci Stanivukoviću. Ipak, simbolična je činjenica da je njihov Gradski odbor u Banjaluci, na prethodnim izborima, pružio podršku Jeleni Trivić, a ne Stanivukoviću.

    Analitičari o mogućim scenarijima

    Prema komunikologu Mladenu Bubonjiću, iako su opšti izbori još daleko, trenutna situacija u opoziciji pokazuje duboku podijeljenost.

    – Politički odnosi u Srpskoj zavisiće i od spoljnog uticaja, poput suđenja Miloradu Dodiku, mogućih novih sankcija ili intervencija međunarodne zajednice – objašnjava Bubonjić.

    Ako spoljni faktori ne budu značajnije uticali, Bubonjić očekuje da će se opozicija podijeliti u dvije grupe, dok će vlast predvoditi SNSD sa koalicionim partnerima.
    – PDP sa Stanivukovićem biće jedna opoziciona kolona, dok će Narodni front, Lista “Za pravdu i red” i SDS činiti drugu, suštinski opozicionu grupaciju – predviđa on.

    Takođe, Bubonjić smatra da će Stanivuković, zbog svojih političkih ambicija, sprovesti značajnu reorganizaciju PDP-a.
    – Stanivuković će ojačati PDP, ali će izgubiti dio demokratskog kapaciteta te stranke. Fokusiraće se na Banjaluku i nekoliko drugih sredina, ali će, po strukturi i načinu rada, PDP sve više nalikovati SNSD-u – navodi Bubonjić.

    U takvim okolnostima, kako tvrdi, teško je zamisliti da će suštinske opozicione stranke pružiti podršku Stanivukoviću.
    – Najvjerovatnije je da će PDP isturiti Stanivukovića kao samostalnog kandidata, osim ako ne dođe do političkih dogovora ili prebjega – zaključuje Bubonjić.

    Ostaje da se vidi hoće li opozicija uspjeti prevazići trenutne podjele i postići dogovor do 2026. godine.

  • Dodik: Ne mogu nam zabraniti da govorimo istinu

    Dodik: Ne mogu nam zabraniti da govorimo istinu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je 7. januar 1993. godine bio najtužniji i najkrvaviji Božić za mještane Kravica, ali i za cjelokupni srpski narod koji će zauvijek ostati urezan u našim sjećanjima, dok odgovorni za ovaj zločin i dalje šetaju slobodno, oslobođeni bilo kakve krivice.

    – Nastavljajući etničko čišćenje i uništavanje svega što je srpsko u BiH, muslimanske snage iz Srebrenice, uz pomoć jedinica iz bratunačkog, vlaseničkog i zvorničkog područja, upale su u mjesto Kravica kod Bratunca i to dok je srpski narod dočekivao najradosniji pravoslavni praznik – Božić.

    Horde zla i sijači smrti nisu marili ni za Božić, ni za nevinu djecu, žene i starce. Ništa im nije bilo sveto. Upadali su u kuće, palili i ubijali nasumice sve koje su zatekli za prazničnim stolom. Tog krvavog Božića ubijeno je 49 Srba, 80 srpskih civila i vojnika je ranjeno, a sedam ih je nestalo”, istakao je predsjednik Dodik za Srnu povodom stradanja nedužnog srpskog naroda iz bratunačkog mjesta Kravica kojeg su muslimanski vojnici, predvođeni Naserom Orićem, ubili prije 32 godine na pravoslavni Božić.

    Predsjednik Srpske je podsjetio da ni za ove srpske žrtve, kao ni za većinu srpskih žrtava u proteklom građanskom ratu u BiH po nepisanom običaju i sarajevskom /ne/pravu i nepravdi, nema krivca niti krivice.

    – Ovi ljudi, djeca, žene, starci bili su ‘krivi’ muslimanskim zlikovcima i krvoloku Oriću samo zato što se zovu Nenad, Anđelko, Ratko, Đorđe, Savka… Šta su im skrivili ovi ljudi?! Njihova jedina krivica bila je što su Srbi, pravoslavci, što se nisu odrekli svog porijekla i svoje vjere, iako su im i preci stradali iz istih razloga i na sličan način na Vidovdan 1944. godine kada su ustaše iz okolnih sela zapalile 38 Srba, među kojima je bila i jednogodišnja djevojčica Јefa – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Republike je podsjetio da su nakon krvavog pira muslimanske ubice prošle kroz opustošeno srpsko mjesto pjevajući: “Nema popa da sveti vodicu, dođe Naser na Božić u Kravicu”, ističući da ta pjesma ima zvjersku poentu – skoro 50 zaklanih i mučenih Srba.

    Međutim, za strance, političko Sarajevo i takozvano pravosuđe, bolje reći krivosuđe, rekao je Dodik, srpske žrtve su nevažne i manje vrijedne, srpska stratišta nisu vrijedna njihovog dolaska, ni cvijeta, a kamoli suze, dok muslimanski krvoloci slobodno šetaju krvavom BiH.

    – Ni to im nije bilo dovoljno, pa bi nas preživjele Srbe najradije da ućutkaju ili, što bi za njih bilo još poželjnije, da nas protjeraju sa svojih ognjišta i završe što su započeli u 20. vijeku – etničko čišćenje Srba i stvaranje muslimanske BiH. Ali, to neće dočekati. Neka ne misle da će bilo ko od nas zaboraviti ili prećutati istinu. Niti smijemo, niti ćemo dopustiti da dođemo do toga da nema ko da ih suoči sa istinom, sa zločinima, sa genocidom i etničkim čišćenjem nad srpskim narodom u 20. vijeku koji je bio vijek stradanja, ali 21. vijek biće vijek srpskog jedinstva i sabornosti – poručio je predsjednik Dodik.

    On je istakao da mogu jednog po jednog Srbina da utamniče po bjelosvjetskim i muslimanskim kazamatima, ali nikada nas neće ućutkati, jer srpski narod nikada nije ćutao, niti je prodavao vjeru za večeru.

    – Nemaju moralno, niti bilo kakvo drugo pravo da nam drže pridike, da nas uče i prevaspitavaju, da ocjenjuju naše postupke i svaku izgovorenu riječ. Јedino što mogu, ali i to ne zadugo, jeste da nam namještaju političke procese, da nam sude po nekim njihovim zakonima, da nas sankcionišu. Ali, svako zlo ima svoj početak i kraj, pa tako će doći kraj i ovom protektoratu i nepravdi. Koliko god se trudili da uklonite jednog koji govori, doći će njih još stotinu istih koji će zajedno proklamovati istinu još glasnije i jedinstvenije. Republika Srpska je vječna i ona je naš život, naša sadašnjost i budućnost – poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

  • Stevandić: Dan Republike – ugaoni kamen našeg nastanka i budućnost

    Stevandić: Dan Republike – ugaoni kamen našeg nastanka i budućnost

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da je 9. januar – Dan Republike ugaoni kamen na kome je sve sagrađeno i da zbog toga svi žele da ga uklone.

     Sve ostalo što smo radili ove 33 godine bi palo. Zato mi toliko ne damo taj kamen. To je ugaoni kamen ne samo našeg nastanka nego i naše budućnosti – istakao je Stevandić.

    On je rekao da Srpska ne može da mijenja datum svog rođenja.

    – On bi bio Dan Republike i kada ne bi bio na papiru, i kada ne bi glasala za njega Narodna skupština, on bi bio, i on bi narod okupljao – poručio je Stevandić.

    Republika Srpska proslaviće 9. januara Dan Republike i 33 godina postojanja.

    Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

    Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Јugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

  • Vulić: Sramna potreba Borenovića i kompanije da se dokazuju stranim nalogodavcima, pa i na štetu svog naroda

    Vulić: Sramna potreba Borenovića i kompanije da se dokazuju stranim nalogodavcima, pa i na štetu svog naroda

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da je Branislav Borenović političar bez stranke i demagog opšteg smjera koji bi da pokreće inicijative o smjeni ministra iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske i na taj način naruši balans u sastavu Savjeta ministara i to na štetu svog naroda.

    Vulićeva je izjavila da je Borenović jedva dočekao da svane prvi radni dan pa da otrči u Sarajevo, saziva poslanike i sastanči u zgradi Parlamentarne skupštine BiH da se pokaže kako on tobože radi, a sve sa ciljem da dobije pet minuta slave kod svojih nalogodavaca, kao i u federalnim medijima.

    – Pokretanjem inicijative za smjenu ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenada Nešića poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na čelu sa Borenovićem žele da pokažu svojim stranim nalogodavcima kako njima aposlutno ništa ne znače zaključci Narodne skupštine Republike Srpske o obustavi odlučivanja, odnosno da poštuju takozvani Šmitov nalog – naglasila je Vulićeva za Srnu.

    Ona je navela da ministar Nešić iako uhapšen nije osuđen i istakla da za Borenovića i kompaniju očigledno ne važi presumpcija nevinosti.

    – Borenovićev istup u federalnim medijima i “slavodobitno” saopštavanje ko su inicijatori i potpisnici inicijative, osim što je jadno i bijedno, vid je i političkog pritiska na pravosudne organe i proces koji je u toku i kao takav treba biti ocijenjen nedopuštenim.

    Ovim sramnim istupom Borenović je, ipak, otvoreno pokazao da mu nije do jedinstva poslanika iz Republike Srpske i zaštite interesa već stvaranja pretpostavki da on bude neki faktor odlučivanja u Sarajevu, koje je njemu jedino bitno i omiljeno – zaključila je Vulićeva.

  • Dodik: Šmitov napad na stav – povratak na grane prošlosti

    Dodik: Šmitov napad na stav – povratak na grane prošlosti

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da odluka Kristijana Šmita da poništi zaključke Narodne skupštine nije samo pravno problematična, već je i etički sporna, jer udara na samu srž ljudske slobode – pravo na mišljenje i stav.

    Dodik je ukazao da je ova odluka još jednom osvijetlila duboku krizu političkog sistema BiH.

    – Ova intervencija, predstavljena kao akt očuvanja ustavnog poretka, u svojoj suštini odražava duboko nerazumijevanje prirode demokratskog procesa i prava na izražavanje stava – naveo je Dodik u autorskom tekstu za “Glas Srpske”.

    On je naglasio da Republika Srpska stvorena u dejtonskom procesu, a to nije visoki predstavnik, a pogotovo Šmit koji nije čak ni to.

    – Kao strana u Dejtonskom sporazumu naše bazično pravo je da imamo stav o svim pitanjima – istakao je Dodik.

    On je ukazao da su zaključci parlamenta Srpske oblik političkog stava, način na koji predstavnici jednog naroda artikulišu stavove i mišljenja o ključnim pitanjima Dejtonskog sporazuma.

    – To što Šmit nije prepoznao ovu razliku, nije samo zabrinjavajuće, već i ponižavajuće. Da li je ikada u modernoj Evropi viđena situacija u kojoj se zabranjuje stav ugovorne strane? – upitao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, demokratija počiva na slobodi izražavanja, razmjeni mišljenja i argumentovanom dijalogu, a kada jedan akter, bio on domaći ili međunarodni, odluči da zabrani mišljenje, on time krši osnovne principe na kojima je zasnovano moderno društvo.

    Predsjednik Srpske je ocijenio da su zaključci Narodne skupštine, čak i prema najoštrijim kritičarima, politički stavovi i procjene – strane ugovornice Dejtonskog sporazuma.

    – Šmitova brljotina šalje opasnu poruku – u BiH, mišljenja koja nisu u skladu sa sa poželjnim političkim narativima mogu biti zabranjena. Ovo je presedan koji ne samo da destabilizuje političku scenu, već i potkopava samu ideju suvereniteta i demokratije – naveo je Dodik.

    On je istakao da ovakva politika podsjeća na istorijske pokušaje germanskih sila da na ovim prostorima nametnu sopstvene modele upravljanja i vrijednosti.

    – Kao što istorija svjedoči, ti pokušaji nisu uspjeli i neće uspjeti ni sada – poručio je predsjednik Srpske.

    Dodik ukazuje da Šmit ovim postupcima ne samo da potkopava suverenitet, već ozbiljno ugrožava šanse za izgradnju dugoročnog povjerenja između različitih naroda u BiH.

    Predsjednik Srpske je pojasnio da su zaključci Narodne skupštine Srpske, koliko god nekome bili politički neprihvatljivi, stavovi strane ugovornice Dejtonskog sporazuma i ne uvode sankcije, niti nameću odluke.

    “Oni su stavovi. Zabrana mišljenja nije samo politički neodrživa – ona je logički apsurdna. Šmit je u svojoj intervenciji pokazao da ne razumije suštinu političke komunikacije, ali i osnovne postulate ljudske slobode”, naglasio je Dodik.

    On je istaao da je veći apsurd što EU, koja se diči slobodom mišljenja i izražavanja, ćuti pred ovakvim potezima.

    Ako EU zaista počiva na vladavini prava, procedurama, demokratiji i suverenitetu, kaže Dodik, onda mora jasno staviti do znanja da su adresa broj jedan za njih demokratski izabrani predstavnici naroda, a ne nelegalni i nelegitimni predstavnici iz inostranstva koji u krizi srednjih godina dobijaju autoritarne sklonosti.

    “Istorija ovog prostora zahtijeva posebnu pažnju i razumijevanje, jer je samo uz poštovanje lokalnih realnosti moguće graditi održivi mir i međusobno povjerenje”, naveo je predsjednik Srpske, te dodao da zabrana mišljenja vraća ljude “na granu” – u stanje gdje su osnovne ljudske funkcije suspendovane.

    Dodik je ponovio da je Republika Srpska politička i ustavna realnost, strana ugovornica, jednako kao i Federacija BiH /FBiH/, a njen narod nije i nikada neće biti narod drugog reda, dok Šmitova odluka samo produbljuje osjećaj nepravde i otuđenja među narodima u BiH.

    “Ako Kristijan Šmit vjeruje da Republika Srpska nema pravo na stav, šta to zapravo govori o njegovom višenju naroda koji ovdje živi? Da li nas smatra nesposobnim za racionalno razmišljanje, za izražavanje mišljenja, za donošenje političkih stavova? Ili nas, još gore, vidi kao bića lišena te osnovne ljudske osobine – mišljenja?”, upitao je Dodik.

    Predsjednik Srpske navodi da BiH zaslužuje institucije koje će poštovati prava i mišljenja, a ne one koje će ih tretirati kao ljude drugog reda.

    Odluka Šmita nije samo greška, kaže Dodik, ona je uvreda za svakog ko sebe smatra slobodnim i mislećim čovjekom.

    “Ako dozvolimo da ovakve odluke prođu bez odgovora, pitanje nije da li ćemo izgubiti slobodu već da li će nas uopšte smatrati ljudima”, poručio je Dodik.

    On je podsjetio da je Republika Srpska u kontinuitetu iznosila svoje stavove o Dejtonskom sporazumu, dok su veoma namjerno stranci isključivali i poništavali svaki dogovor između Srpske i FBiH, kao strana dejtonskog ugovora i procesa.

    Prema njegovim riječima, stranci su instalisali sebe kao nadstranu, skrnaveći ne samo Dejtonski sporazum nego i rušeći međunarodno pravo, a posebno Bečku konvenciju o pravu međunarodnih ugovora.

    “A Dejtonski sporazum je upravo to, bar po stavu Venecijanske komisije. Ili ko to još uzima ozbiljno?”, rekao je Dodik.

    On kaže da se po toj “neozbiljnoj”, “neuvažavajućoj”, “nikakvoj” Venecijanskoj komisiji Dejtonski sporazum i svi njegovi aneksi “moraju smatrati” međunarodnim ugovorom, a njihov karakter ili tumačenje se, stoga, rukovode međunarodnim pravom, a naročito Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora.

    “Niti Šmit, niti Amerika, niti Britanija nisu potpisali Dejtonski sporazum i stoga nisu strane ugovornice. Oni su samo uzurpatori, kršitelji, nasilnici u svemu onome što je Dejtonski sporazum”, zaključio je Dodik.

  • Borenović: Pokrenuli smo inicijativu za smjenu Nešića

    Borenović: Pokrenuli smo inicijativu za smjenu Nešića

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH pokrenuli su inicijativu za smjenu ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenada Nešića.

    U inicijativi čije je potpisivanje inicirano nakon današnje sjednice parlamentarne Komisije za borbu protiv korupcije navodi se da se Nešiću stavljaju na teret teška krivična djela i da je potrebno da mu PSBiH izglasa nepovjerenje.

    Hapšenje ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenada Nešića, a potom i određivanje pritvora, nanijelo je veliku štetu ugledu BiH, kao i ovom sazivu Savjeta ministara, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ovaj događaj je još jednom potvrdio da je BiH visoko korumpirano društvo, gdje se i najviši funkcioneri hapse zbog teških krivičnih djela, navodi se u inicijativi.

    – Pokrenuta je inicijativa, potpisuju je poslanici, potpisao sam je i ja i svi iz našeg kluba PDP – SDS – Lista za pravdu i red i očekujemo da će je potpisati i najveći broj poslanika u Predstavničkom domu. Poslije sjednice komisije pokrenuto je potpisivanje, s obzirom da predsjedavajuća Savjeta ministara nije ništa uradila po tom pitanju. Poslanici to sada samoinicijativno rade – rekao je za Dnevni avaz Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu PSBiH i predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije u ovom domu.

  • Stevandić: Nalog Šmita nema pravno dejstvo

    Stevandić: Nalog Šmita nema pravno dejstvo

    Kristijan Šmitov nalog nije pravno obavezujući i ne predstavlja prihvatljiv mehanizam za mirno rešavanje pravnog spora, izjavio je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

    Stevandić je istakao da pokušaj izjednačavanja ovog naloga s prethodno nametnutim spornim zakonom, na osnovu kojeg se vodi postupak protiv predsjednika Republike, predstavlja oblik političkog pritiska na poslanike, te ukazuje na nepoznavanje ili svjesno zanemarivanje osnovnih pravnih principa. Takvo ponašanje, kako je naveo, karakteristično je za totalitarne režime, koji su kroz istoriju doveli do najtragičnijih perioda svjetskih ratova i zločina, uzrokovanih kršenjem međunarodnog prava.

    Na konferenciji za novinare u Banjaluci, Stevandić je dodao da su angažovani istaknuti pravnici i stručnjaci koji pripremaju odgovor koji će biti superiorniji u odnosu na prvo saopštenje Ambasade SAD-a na društvenim mrežama, kao i na dalja saopštenja OHR-a.

    Tekst saopštenja prenosimo u potpunosti:

    Napomena: za pravilno čitanje i razumjevanje teksta potrebno je adekvatno predznanje u oblasti međunarodnog ugovornog prava i pravne prirode Dejtonskog mirovnog sporazuma.

     

    Uvažavajući stav Evropske komisije za demokratiju putem prava (Venecijanska komisija) broj: 337/2005 usvojenom na 63. sjednici održanoj 10. i 11. juna 2005. godine, koje je dato kao odgovor na pitanje Evropskog suda za ljudska prava: „Da li su aneksi Opšteg okvirnog sporazuma predmet međunarodnog prava?“, a u kojem je Venecijanska komisija zaključila da se aneksi „moraju smatrati međunarodnim ugovorima. NJihov karakter ili tumačenje se, stoga, rukovode međunarodnim pravom, naročito Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora.“

    Ističući da je Republiku Srpsku putem opunomoćja zastupala SRJ u postupku zaključivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (dalje: Dejtonski mirovni sporazum), kako je to navedeno u njegovoj preambuli kao i to da je Republika Srpska bila strana u pregovorima na kojima su stanovljeni tzv. Ženevski i tzv. NJujorški principi kao okosnice samog aneksa 4 odnosno samog Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Naglašavajući da je Republika Srpska ugovornica u svim aneksima Dejtonskog mirovnog sporazuma uključujući Aneks 4 i Aneks 10 te da je u više navrata svojim aktima ukazivala na materijalna kršenja njihovih odredbi a posebno putem Zaključaka u vezi sa Informacijom o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, Zaključaka u vezi sa Informacijom o razmatranju aktuelne bezbjednosne i političke situacije u svijetu sa aspekta reperkusija na Republiku Srpsku, Zaključaka u vezi ocjene rada Visokog predstavnika, primjene Aneksa X Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u periodu razgovora o imenovanju novog Visokog predstavnika, Zaključka broj: 01-1407/09, Zaključka broj: 01-1406/09, Zaključaka 01-610/10 i drugih, čime je u svojstvu ugovornice aktivno protestvovala protiv kršenja aneksa i Dejtonskog mirovnog sporazuma u cjelini. Ovde posebno naglašavamo da su OHR i Ustavni sud BiH koji su po Dejtonskom mirovnom sporazumu ovlašćeni da na određeni način regulišu njegovu primjenu, prekršili svoje obaveze savjesnog postupanja u skladu sa zahtjevima bona fides načela radi čega se njihovi sporni akti ne mogu smatrati pravno valjanim ab initio. U suprotnosti su sa pravilima međunarodnog prava razvijenim kroz raniju jurisprudenciju Stalnog arbitražnog suda (1910), odnosno Međunarodnog suda pravde u predmetima kao što su United Kingdom v. Norway (1951), Gabcíkovo-Nagymaros (1997) i drugi te ne mogu obavezivati savjesnu ugovornicu.

    Podsjećamo da je izostala propisana rekacija ostalih ugovornica putem protesta na tvrdnje iz akata Narodne skupštine Republike Srpske koji su zbog svog javnog karaktera usklađeni sa zahtjevima iz člana 65 i člana 67. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora; kao i to da da smo u ovim okvirima usvojili Zakon o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 89/21), koji propisuje: „Odluka Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojom se u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15 i 35/18) u članu 145a, iza stava 1. dodaju se novi stavovi 2. do 6, a važeći stav 2. mijenja i numeriše kao novi stav 7, neće se primjenjivati na teritoriji Republike Srpske.“, kao i Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 60/23), kojima se u skladu sa odredbama člana 60 Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora privremeno suspenduje primjena Aneksa 10, kao i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 60/23), koji propisuje:

    „Član 1.

    Odluka kojom su Pravila Ustavnog suda izmjenjena i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, donesene nakon izmjena Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

     

    Član 2.

     

    (1) Odluke iz člana 1. ovog zakona neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH.

    (2) Do donošenja zakona iz stava 1. ovog člana, privremeno se stavljaju van snage odredbe zakona kojim se propisuje objavljivanje zakona i drugih propisa Republike Srpske, u dijelu koji se odnosi na propise i druge akte koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine.“,  što predstavlja i jedan od 14 priotiteta Evropske unije a kojim se u skladu sa odredbama člana 60 Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora privremeno suspenduje primjena člana 4. stav (4) Aneksa 4.

     

    Na pomenute, javno obznanjene, zakone takođe je izostala reakcija ostalih ugovornica u formi protesta kako to nalažu odredbe Bečke konvencije o ugovornom pravu čime je nastupila i međunarodnopravna prihvaćenost ovih akata. U tom svjetlu, kao logičan i kontinuiran pravni slijed u postupku mirnog rješavanja spora treba shvatiti i Zaključke Narodne skupštine Republike Srpske br. 02/1-021-1562/24, 02/1-021-1563/24 i 02/1-021-1564/24, koji su doneseni na njenoj 16. posebnoj sjednici održanoj 24. i 25. decembra 2024. godine, a kojima je glavni adresat Evropska unija u njenom svojstvu svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma kao i ovu komunikaciju.

     

    Zbog svega navedenog, smatramo da Nalog Gospodina Kristijana Šmita kojim se proglašava da se Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske br. 02/1-021-1562/24, 02/1-021-1563/24 i 02/1-021-1564/24, donesenim na njenoj 16. posebnoj sjednici održanoj 24. i 25. decembra 2024. godine, krše obaveze i odgovornosti Republike Srpske prema Aneksu 4 i Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, i kojim se zabranjuje provođenje navedenih Zaključaka, kao akt koji nije zasnovan na odredbama Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, nema pravno dejstvo i ne predstavlja adekvatan isntrument za mirno rješavanje pravnog spora. Pokušaj pravnog izjednačavanja Naloga sa prethodno oktrojisanim spornim zakonom po čijim odredbama se vodi postupak protiv predsjednika Republike Srpske predstavlja vid zastrašivanja narodnih poslanika i svjedoči nepoznavanje ili svjesno odstupanje od pravnih normi i standarda što je  karakteristično za totalitarne režime iza kojih istorijski stoje najteža doba svjetskih ratova i zločina koji su počeli kao rezultat kršenja međunarodnog prava.

    Takođe, iz teksta Aneksa 10 vidljivo je da Visoki predstavnik nema nadležnost da donosi naredbe i njima izriče zabrane. Sve navedene aktivnosti Visokog predstavnika se mogu ocijeniti kao ultra vires i kao kršenje Aneksa 10. Posmatrajući član 5. Aneksa 10 – Sporazum o civilnoj provedbi mirovnog rješenja, vidljivo je da „Visoki predstavnik ima konačnu nadležnost interpretacije ovog Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja“, a ne i cjelokupnog Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa, uključujući i Aneks 4. U tački XI/2 Zaključaka Savjeta o implementaciji mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine (tzv. Bonska ovlašćenja) nije ništa sadržano što bi uputilo na davanje pravnog osnova za donošenje naredbi koje faktički poništavaju akte Narodne skupštine Republike Srpske usvojene po demokratskoj proceduri. S obzirom da se sporna Naredba upravo poziva na tačku XI/2 Zaključaka Savjeta o implementaciji mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine (tzv. Bonska ovlašćenja) vidljivo je da je takva Naredba donesena bez valjanog pravnog osnova i da se može osporiti njeno pravno dejstvo ab initio. Parlamentarna skupština Savjeta Evrope u svojoj rezoluciji iz 2004. godine ističe da „opseg OHR-a je takav da, u svakom smislu, predstavlja vrhovnu instituciju sa ovlaštenjima u Bosni i Hercegovini. U vezi s tim, Skupština smatra da je nepomirljivo sa demokratskim principima da OHR bude u stanju da donosi izvršne odluke, a da za njih ne snosi odgovornost, niti obavezu da opravda njihovu validnost, a da pri tome nema pravnog lijeka.“ Venecijanska komisija u studiji u kojoj se bavi ovlaštenjima Visokog predstavnika ističe da „demokratski princip suvereniteta naroda traži da zakone usvaja tijelo koje je narod izabralo. Član 3 (prvog) Protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima traži da zakonodavno tijelo bira narod, a ovo pravo je lišeno svog sadržaja ako zakone usvaja neko drugo tijelo.“ Pored toga odluke Visokog predstavnika ne podliježu žalbi.

    Ne želimo da propustimo priliku da napomenemo da Gospodin Kristijan Šmit nije dobio ovlašćenje od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da disponira glavom VII Povelje Ujedinjenih nacija i da kao takav se ne može ni pozivati na i onako sporna tzv. Bonska ovlašćenja.

    Saopštenje dato od strane ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovni putem mreže „X“ u formalnom smislu prihvatamo kao intervenciju svjedoka Dejtonskog sporazuma, koja je pak u sadržinskom smislu deklarativnog karaktera, nije protest i ne doprinosi rješavanju pravnog spora opisanog u gornjim paragrafima. Saopštenjem se, prema našem shvatanju, iskazuje stav svjedoka u Dejtonskom mirovnom sporazumu da oko pravnih pitanja koja su između ostalog predmet Zaključaka i Naloga postoji spor.

    Ponavljamo našu spremnost da pregovaramo o otklanjanju svih oblika i načina kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovih aneksa na koje smo ukazali u prethodnim aktima Narodne skupštine Republike Srpske kako bismo došli do ponovnog uspostavljanja pune primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma kojoj smo u cjelosti odani i trajno privrženi.

    Ponovo napominjemo i naglašavamo važnost dijaloga i komunikacije nasuprot prijetnji, nalozima i ucjenama koje samo dalje eskaliraju situaciju i vode u radikalizaciju podjela i sukoba.

  • Odnos Dodika i Vučića: Zavisnost ili strateško partnerstvo?

    Odnos Dodika i Vučića: Zavisnost ili strateško partnerstvo?

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se nalazi na bolovanju zbog nedavne operacije jednjaka, i dalje pomno prati političke događaje u regiji. Uoči Nove godine uputio je poruku studentima u Srbiji, pozivajući ih da okončaju blokade fakulteta.

    “Vi, mladost Srbije, trebate stabilnu i jaku državu. Zato vjerujem da ćete pokazati zrelost i odgovornost, jer dalji nastavak blokada neće nas dovesti bliže rješenju okolnosti koje su dovele do ove tragedije. Naprotiv, takvi postupci biće zloupotrijebljeni od strane onih kojima nije stalo do rješenja, već do politizacije i slabljenja Srbije”, napisao je Dodik na društvenim mrežama.

    Kako piše Srpska Info, o studentskim protestima u Srbiji proteklih dana oglašavali su se i drugi predstavnici vlasti u Republici Srpskoj. Radovan Kovačević, Radovan Višković, Željko Budimir i Srđan Perišić, među ostalima, ocijenili su proteste u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu kao dio šire strategije destabilizacije Srbije i Republike Srpske.

    “Prozapadne strukture u regionu žele otvoriti novo žarište kako bi njihove opcije došle na vlast. Očigledno je da su u sve to umiješane strane obavještajne službe poput CIA-e i drugih zapadnih centara moći”, izjavio je Srđan Perišić, bivši savjetnik predsjednika Republike Srpske.

    Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, osvrnuo se na eventualne veze između protesta u Srbiji i nedavnih demonstracija u Banjaluci i Bijeljini zbog smanjenja prihoda od PDV za gradove pod opozicijskom upravom. On smatra da predsjednik Republike Srpske i njegovi saradnici nepotrebno vezuju svoj politički opstanak uz sudbinu vlasti Aleksandra Vučića.

    “Vučić je Dodiku izuzetno važan za politički opstanak, ali ukoliko bi ga Vučić pustio niz vodu, Dodik bi mogao opstati uz podršku iz Moskve”, tvrdi Milivojević. On je dodao da je Vučić, kako navodi Srpska Info, uoči opštih izbora 2022. godine bio spreman da se distancira od Dodika, ali su signali iz Moskve tada preokrenuli situaciju.

    Milivojević takođe ocjenjuje da vlast u Srbiji i Republici Srpskoj često koristi slične propagandne pristupe. “Narativ Dodikove propagandne mašinerije gotovo u potpunosti prati Vučićeve kanale i metode, što je posebno izraženo u posljednje dvije godine”, zaključio je on.

  • Dodik: Šmit zabranio mišljenje, odlučio da ljude vrati na granu

    Dodik: Šmit zabranio mišljenje, odlučio da ljude vrati na granu

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske rekao je da je Kristijan Šmit zabranio mišljenje, funkciju koja ljude izdvaja od ostalih živih bića.

    “Šmit je odlučio da ljude u BiH, ali i u EU vrati na granu. Neće moći. Šmit u BiH više ništa ne može zabraniti. Interesantno je da EU ćuti”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “X”.

    Podsjećanja radi, Šmit je donio nalog kojim se proglašava zabranjenim i kažnjivim po zakonu svaki pokušaj sprovođenja “opasnih elemenata”, zaključaka koje je NSRS usvojila na sjednici 25. decembra.