Kategorija: Politika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se osjeća sve bolje nakon operativnog zahvata kojem je nedavno bio podvrgnut. Prema njegovim riječima, zahvat je bio nužan kako bi riješio zdravstvene tegobe koje su ga ograničavale, te dodao da se osjeća spremnim za političke izazove u narednom desetljeću.

Na čelu Republike Srpske i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dodik se nalazi već 22 godine. Ukoliko njegova stranka sljedeće godine osvoji većinsko povjerenje birača, on će postati rekorder po dužini kontinuirane vladavine među liderima na Balkanu. Dodik je prvi put preuzeo vlast 1998. godine, zadržavši se do 2001. godine. Nakon što mu je 2006. godine tadašnji predsjednik Srpske, Dragan Čavić, omogućio formiranje nove vlasti, SNSD je ostao dominantna politička snaga na nivou Republike Srpske i BiH.

Iako je prošle godine ispunio uslove za starosnu penziju, Dodik i dalje aktivno učestvuje u političkom životu. Međutim, pitanje ostaje koliko dugo planira ostati na čelu Republike Srpske. Diplomatski izvori navode kako je u evropskim okvirima rijetkost da lideri provode toliko vremena u vrhu vlasti.

Za usporedbu, Milo Đukanović iz Crne Gore je, s gotovo 27 godina na najvišim funkcijama, dosad bio lider s najdužom vladavinom u modernoj istoriji Balkana. Među liderima s dužim stažem ističu se i Josip Broz Tito te Nicolae Ceaușescu, obojica s 35 godina na vlasti. Apsolutni evropski rekorder ostaje kraljica Viktorija, koja je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom 63 godine.

Sociolog Ivan Šijaković smatra da dugi politički angažmani pojedinaca, naročito u poznim godinama, ukazuju na stagnaciju društva.

– Biološki faktori neizbježno utiču na sposobnost donošenja odluka. Lideri stariji od 65 godina trebali bi prepustiti funkcije mlađim generacijama – naglašava Šijaković.

Politički analitičar Velizar Antić ističe kako Balkan ima dugu tradiciju političara koji ostaju na vlasti decenijama. Dodik, prema njegovim riječima, simbolizuje tu pojavu, pri čemu njegova politička prilagodljivost igra ključnu ulogu.

– Tokom karijere, Dodik je prolazio kroz različite političke transformacije. Od komuniste i antinacionaliste, preko socijaldemokrate, do nacionaliste i pravoslavca. Njegove promjene stavova, od podrške zapadnim vrijednostima do okretanja Rusiji i BRICS-u, čine ga enigmatičnim liderom – objašnjava Antić.

Kako dodaje, Dodik je majstor političke taktike, balansirajući između suprotstavljenih opcija i prilagođavajući se trenutnim okolnostima.

– Njegova sposobnost da zadovolji interese stranačke mašinerije ključ je dugovječnosti na vlasti. Dodik koristi mentalitet naroda, koji često zaboravlja greške iz prošlosti, kako bi osigurao kontinuiranu podršku – zaključuje Antić.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović rekao je da ne mogu dva zakona da budu prioritet na evropskom putu u odnosu na druge krupnije stvari i da se mora sagledati sve u cjelini.

Radmanović je istakao da se SNSD i drugi klubovi poslanika iz Republike Srpske zalažu za to da se na evropskom putu usvajaju određeni zakoni, ali bez komandovanja stranaca.

On smatra da nakon što je danas otkazana hitna sjednice Predstavničkog doma na čijem su dnevnom redu prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka BiH, naredna sjednica neće biti kvalitetnije urađena, dodajući da je sporan niz stvari.

Radmanović je rekao za RTRS da se odavno radi na ovim zakonima, koje je Savjet ministara jednoglasno usvojio bez ikakvih primjedbi.

“U međuvremenu, mi smo u iščitavanju došli do nekih stvari koje ne možemo da prihvatimo i postoji saglasnost o jednom od ova dva zakona, a to je zakon o graničnoj kontroli, da ga možemo usvojiti, ali su oba došla u paketu iz Savjeta ministara i zato imamo određene probleme”, pojasnio je Radmanović, prenosi Srna.

On smatra da se uvijek nešto može uraditi ukoliko postoji dobra volja da se dokaže da BiH upravljaju relevantni predstavnici tri konstitutivna naroda i dva entiteta, a ne stranci.

Radmanović je podsjetio i da je na sjednici Narodne skupštine Srpske jasno rečeno pod kojim uslovima rade predstavnici Srpske u BiH.

On je naglasio da postoje amandmani SNSD-a i SDS-a na zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, koji su skoro svi prihvatljivi i prošli su kroz Zakonodavni odbor Skupštine Srpske.

Radmanović je ukazao da međunarodna zajednica, odnosno Evropska komisija ubjeđuje da postoji još amandmana, što je neozbiljno, jer ni danas nema tih amandmana.

“Bili smo spremni da sve to završimo, ali nismo mogli, ili se oni pripremaju na neku praksu. Već je bilo toga da mi nešto usvojimo, a onda oni kažu da to nije evropski”, naveo je Radmanović i dodao da tu postoji više problema nego što izgleda.

Radmanović je rekao da unutrašnje sukobe političke partije u Federaciji BiH (FBiH) pokušavaju rješavati preko SNSD-a, odnosno da svi trče da dobiju poene na osnovu toga ko će više napasti ovu stranku.

“To je u najmanju ruku smiješno i to nije ni politika, pogotovo nije politika u BiH koja mora počivati na dogovoru”, poručio je Radmanović.

On je rekao da srpski poslanici u BiH poštuju zaključke Narodne skupštine Srpske, kao i da su ranije u okviru rada konsultovali Srpsku, pojedina ministarstva i odbore u parlamentu Srpske u zavisnosti od teme i zakona.

“Oni nam dođu i kao korektiv, a i kao neki dio stručnog tijela koji nam pomogne u određenim stvarima kad pripremamo amandmane i ostalo”, naveo je Radmanović.

Ako SAD imaju pravo na Grenland, onda i Srbija ima pravo na Republiku Srpsku, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za RT Balkan.

“Ko god od nas pomene granice, skoče: “Ne smiju se granice dirati”. Granice su kao sveta indijska krava. Kako sad mogu? Kako taj svijet mogu pomjerati, a ne mogu Republiku Srpsku? Na skupštini 9. januara 1992. osnovna ideja je bila nezavisna država, nikakav entitet. Ako Amerikanci kažu da kod Slovenaca i Hrvata nije bila secesija već realna činjenica na terenu, zar i  Srpska je bila realna činjenica na terenu? Zašto ste nas vratili u tu glupost koja se zove BiH? Ako mogu Grenland i Kanada, ako su mogle Istočna i Zapadna Njemačka, kako sad ne može Srpska da se pripoji Srbiji? Ona i Rusija ima pravo na Ukrajinu”, kaže Dodik za RT Balkan.

Problem Srpske je, navodi, to što je na lažima o Srbima iz vremena građanskog rata u BiH, po američkim evidencijama, više od 450 ljudi izgradilo karijere.

“Zna se da je laž da su Srbi u BiH ubili 300.000 ljudi, ali niko više ne pominje da je to laž. Kad sam, jednom prilikom, pričao da ih demantuje zvanični izveštaj i komandant UN, jedan Amerikanac mi je prišao i rekao – morate da shvatite da je na toj laži 450 Amerikanaca izgradilo karijere. A najveći lažov je Bajden”, naveo je Dodik.

Osvrćući se na sukob u Ukrajini, Dodik ističe:

“Da Rusija nije ovo uradila išla bi ka konceptu Bžežinskog – bila bi razbijena na nekoliko manjih država koje bi preuzele multinacionalne kompanije. Ali nisu računali da postoji jedan Putin koji ima podršku ljudi i dovoljno odlučnosti”, kaže predsjednik Republike Srpske.

Svijet je danas, ocjenjuje, u totalnom neredu – svi čekaju ustoličenje Donalda Trampa i kako će on dekretima da oblikuje svijet. Ako Evrope nema nigdje, gdje je Srbija?

“Srbiji, sa svim svojim istorijskim i novopolitičkim kretanjima, jedino treba politička stabilnost, jak lider i jaka struktura koja može da se postavi u tim globalnim razgovorima kao faktor na Balkanu. Što i jeste, iako su se mnogi trudili da to ne bude. Moramo dočekati stabilni ovo vrijeme. Srbija, ma šta pričali, je najstabilnija zemlja Balkana i ekonomija to pokazuje. Vučić je mogao sa Kosovom samo da prećuti godinu dana, da ne vrati tu temu na sto, jer je ono već bilo izgubljeno. Јa sam svjedok na koji način se bori. Slušao sam i druge predsjednike Srbije, ne zaboravite da sam ja svjedok vremena. Vučić se najbolje pozicionirao u odbrani Srbije i srpskog naroda i vratio je na političku scenu. Možda drugi nisu mogli”, kaže Dodik, prenosi RTRS.

Osvrćući se na optužbe iz “kruga dvojke” da su “bosančuge” i “bosančerosi” iz Republike Srpske prekrojile izbornu volju žitelja srpske prestonice i izabrale naprednjačku vlast na izborima 2024. godine, Dodik kaže da je taj stav povrijedio Srbe u Republici Srpskoj.

“To nas boli. To je poniženje. To nije adekvatno onome šta naši ljudi u Srpskoj osjećaju prema Srbiji. Smatram greškom što svi ljudi iz Srpske nemaju državljanstvo i biračko pravo u Srbiji. Dakle, svako ko se rodi u Srpskoj trebalo bi automatski da dobije i državljanstvo Srbije. Sad su bili izbori u Hrvatskoj, Hrvati iz Banjaluke su imali mitinge, sastanke, glasačko mjesto. I mi to želimo, da bude glasačko mjesto u Banjaluci kada se bira predsjednik Srbije i srpski parlament. Kada se opozicija bude za to zalagala ja ću ih prihvatiti kao političke partnere”, dodaje predsjednik Srpske.

Dodik je naveo da se sjeća i da su se do prije osam godina studenti iz Srpske na univerzitetima u Srbiji vodili kao stranci, a pacijenti, recimo iz Banjaluke, u zdravstvenim ustanovama u Srbiji morali da plaćaju liječenje.

“Sad je sve to riješeno, ali znate kako je to vrijeđalo naše ljude”, dodaje Dodik.

Za Srbe u Republici Srpskoj glavni glad je Beograd, a ne Sarajevo, kaže, i objašnjava da je razlog tome što Srbi u današnjem Sarajevu ne mogu da žive kao ranije. Nezamislivo je i da na sarajevskom fakultetu radi neki Dinko Gruhonjić i da odatle sanja snove o osamostaljenju Srpske.

“To nije moguće. Ne bi postojao. Takvu priču tamo nećete naći. Ali u tome je veličina Srbije. U Srbiji imate ljude koji je decenijama osporavaju, na isti način kleveću putem raznih međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, poput onih satrapa kojima USAID daje vladin novac. Kako su to onda nevladine organizacije? A ovi koji dobijaju novac iz budžeta su plaćenici? Mi smo pokrenuli jedno pitanje i ono je prošlo u prvom krugu, a to je zakon o nevladinim organizacijama. Uzeli smo američki zakon FARA, koji je donijet 1937, nekoliko puta dorađivan i uperen protiv SSSR, i samo umjesto SAD stavili Republika Srpska. Ali se ipak digla galama. Doduše, veću galamu su digli Evropljani nego Amerikanci, ali čuvena je izjava ambasade u Sarajevu: Da, taj zakon postoji, donijele su ga vlasti Amerike, ali ne preporučujemo da ih i druge države donesu”, naveo je Dodik.

Evropsku uniju danas vidi u zapećku svjetskih dešavanja, ekonomski i politički oslabljenu, kojoj se sve više opiru one države koje drže do suvereniteta. Loši lideri donijeli su, navodi, loše odluke, a posljedica njihove neuspješne politike najbolje se ogleda u tome što je Njemačka danas deseta ekonomija svijeta, a bila je četvrta, dok je Rusija sada četvrta, a bila je osma.

“Evrope nigdje više nema, niko je više ništa ne pita. Nemaju lidera. Oni više ne upravljaju ni svojim zemljama, a kamoli Evropskom unijom. Evropski lider da bude Berbokova je poniženje za evropsku civilizaciju, da ona određuje politiku prema Rusiji i da kaže da je normalno da se prekine dotok energenata prema EU. Šta ste dobili? Države koje drže do suverenizma prirodno se se suprotstavljaju Briselu koji nameće već propale vrijednosti. Šta je sa ljudskim pravima? Sva ugrožena. Šta je sa vladavinom prava? Hoćete da vas dovedem u BiH i da vas pitam odakle Šmit ovdje ako je vladavina prava? Evropa nema sirovina i osim, akumuliranih prava, nema ništa. Da je bilo pameti nikada ne bi dozvolili da dođu u sukob sa Rusijom”, naveo je Dodik.

Kako bi ilustrovao propast evropske politike, posebno onog dijela koji se odnosi na energetsku tranziciju, Dodik ističe kako je pred kraj prošle godine bankrotirala firma koju je Brisel osnovao i u njoj vidio perjanicu zelene tranzicije.

“EU je u “Nort volt” uložila 15 milijardi kapitala, s tim što joj je 5,6 zemalja EU dalo još pet milijardi državnih garancija za tu firmu. I ona je bankrotirala 21. novembra. To znači da ne možete imati sigurno snabdijevanje računajući na vjetroparkove i solarnu energiju. I onda vam Amerika prodaje pet puta skuplji impregnirani gas. Kako ćete biti konkurentni? Gdje je sada njemački standard? Zašto “Folksvagen” otpušta ljude”, objašnjava predsjednik Srpske zašto je dobro da Evropa ipak ima alternativu.

“Opozicija nema tu emociju za Republiku Srpsku, nikada nisu ni imali. Nije pokazivala svoju patriotsku dimenziju. Sjećam se da, a to sam morao da prihvatam, nikada nisu došli u Republiku Srpsku, a da prije toga nisu otišli da se poklone u Sarajevo. Sada je to sasvim drugačije, sada ne moramo to da radimo. Nemam posebnu saradnju sa ljudima iz opozicije, nema ni potrebe, jer ih ne prepoznajem kao one koji su spremni da se izdignu iznad bilo kog svog političkog angažmana i da stanu u odbranu Srpske, pa i Srbije na pravi način. Sada su to i neki novi ljudi, malo njih i poznajem” rekao je Dodik komentarišući proslavu Dana Republike Srpske.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Prijedlog zakona o Јužnoj interkonekciji. Nakon intervencije američke Ambasade u BiH i ambasadora Majkla Marfija, Klub Bošnjaka je “progurao” ekspresno Prijedlog zakona na vrh dnevnog reda današnje sjednice, iako je ta tačka bila posljednja. I Amerikanci, ali i bošnjački delegati, otvoreno su poručili da time žele da smanje ruski uticaj u BiH. Iako je Prijedlog zakona usvojen, sve je i dalje u rukama srpskih kadrova u Savjetu ministara, odnosno ministra Staše Košarca. A iz Srpske je davno poslata poruka – bez Istočne, neće biti ni Јužne interkonekcije.

Sjednica nije ni počela, a instrukcije iz američke ambasade su stigle. I to javno. Na decembarskom zasjedanju federalnog Predstavničkog doma o ovom Zakonu, parlamentarcima se obratio Majkl Marfi. Ovaj put iz ambasade su povukli prvi potez, sa jasnim pitanjem, a moglo bi se reći i prijetnjom: ili evroatlantske integracije ili Rusija?

– Ovo je važan trenutak za BiH i za Sjedinjene Države. To je prilika za rješavanje gorućeg nacionalnog bezbjednosnog problema obje zemlje – zavisnosti BiH o ruskom gasu. Delegati Doma naroda FBiH danas imaju priliku glasati za Zakon koji BiH približava transatlantskoj zajednici država i postavlja temelje za okončanje ruske energetske prijetnje BiH – stoji u objašnjenju ambasade.

I bošnjački delegati shvatili su zadatak. Iako je po dnevnom redu tačka o Јužnoj interkonekciji bila zadnja, na njihov prijedlog našla se na samom početku sjednice. I baš je Bošnjacima najviše stalo da se taj zakon i usvoji. Načelno iz ekonomskih, suštinski iz političkih razloga.

Play Video

– Zavisnost o gasu može značiti i neke druge zavisnosti, neka druga vezivanja i ova politička i geopolitička. U ovom slučaju o Rusiji, a takvu ovisnost ovdje ne želimo. Dođe nam da smo zavisni o Putinovom gasu koji dolazi Dodikovim kanalima. To je nešto ne možemo dozvoliti – ističe Muamer Zukić, poslanik SDA.

I iz ove izjave se može zaključiti čiji je ovo Zakon i ko želi da ostvari svoje geopolitičke interese. A kako nezvanično saznajemo, iz američke ambasade kontaktirali su i pojedine predstavnike Srba u Domu naroda Federacije kako bi lobirali za usvajanje Zakona.

Delegat iz SNSD-a Goran Broćeta kaže da njih niko nije kontaktirao jer je njihov stav dobro poznat.

– Mi nismo podržali ovakav zakon pogotovo u uslovima i okolnostima u kojima je on donesen. Usvojen je po hitnoj proceduri, iznenadilo me je da je usvojen sa 51 glas ZA, vjerovatno se to desilo prethodnih dana nakon raznih pritisaka o kojima su kružile priče po kuloarima – dodaje Broćeta.

Uputili su Amerikanci i političkovaspitnu poruku predstavnicima hrvatskog naroda, prije svega delegatima HDZ-a. Hrvati su već ranije poručili da nemaju ništa protiv izgradnje gasovoda koji bi bio povezan s EL EN DŽI terminalom na Krku u Hrvatskoj, ali da projekat ne treba realizovati kroz firmu “BH-Gas” i nikako pod pritiskom stranaca.

– Smatram da privredno društvo “BH-Gas” ne može na primjeren način provesti restrukturiranje i istovremeno izgradnju gasovoda Јužne interkonekcije. Ali i da se do kraju osiguraju nacionalni interesi hrvatskog, bošnjačkog, srpskog naroda i ostalih u Federaciji BiH – naglasio je Damir DŽeba iz HDZ-a BiH.

Usvajanje prijedloga Zakona u Domu naroda Federacije BiH samo po sebi nema nikakav značaj. On u daljoj proceduri ide u Savjet ministara – u ruke Staše Košarca. A stav predstavnika Republike Srpske odavno je poznat – ako nema Istočne, nema ni Јužne interkonekcije. Tako da, ako Federacija želi napredak BiH, trebalo bi da prestane sa blokadama projekata u Republici Srpskoj.

Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika uputio oštro upozorenje predstavnicima vlasti u BiH, a zbog kaskanja na putu ka evropskim integracijama.

Prestanite bilo kakve igre – poručio je Šmit.

Britko je komentarisao odluku OHR kojom se zabranjuje provođenje Zaključaka NSRS koje je okarakterisao kao antidejtonski.

– To je vrlo jasno. Oni koji su izabrani u NSRS ne trebaju da rade na entitetskim pitanjima i zakonodavstvu. Oni ne mogu izdavati naloge članovim državnih institucija i parlamenata da odlučuju onako kako oni žele. Oni odlučuju o onome što je u njihovom mandatu, a ne pitanja o EU. Vidjeli smo danas da su ta dva zakona trebala biti donesena i to je odloženo. Jasan sam što se tiče toga – nemojmo se igrati s evropskim integracijama. Parlamenti i vlade su tu da donesu odluku. Od suštinskog značaja je da svi u Briselu gledaju u BiH koja treba da načini određene pomake u pravcu članstva u EU. Ne smijemo gubiti nikakvo vrijeme, moramo sjesti i razgovarati i prestati bilo kakve igre. Nemojmo igrati igrice, ljudi će biti gubitnici – i oni u Bihaću i bilo gdje da se nalaze ukoliko ne dođe do evropskih integracija. Zamolio bih – dajte razgovarajmo, donosimo odluke i radimo prema EU – rekao je Šmit za Novu BH. O 9. januaru
Na pitanje voditelja šta će učiniti povodom toga što njegova odluka o 9. januaru nije ispoštovana, odgovorio je: “Prvo moramo znati o čemu pričamo. Vidimo da ljudi u RS nisu zadovoljni time, ali imaju pravo da se okupljaju i slave. Ali, sve proslave trebaju biti u skladu sa zakonima i odlukama. Radi se o multietničkom entitetu i u tome leži problem u vezi toga. Ja sam ponovio da svi oni koji rade za državu i drže neku javnu funkciju, trebaju da poštuju zakone i pridržavaju ga se. Evo primjera, 5. maj je Dan Evrope i građani slave taj dan i u Banjaluci i Sarajevu i bilo gdje drugdje.”

Šmit je naveo kako ne voli koristiti bonska ovlaštenja već da se u parlamentima donose zakoni, a predstavnici vlasti u BiH međusobno dogovaraju. Ali, rekao je da kada mora, onda to i uradi, navodeći primjere nacrta zakona i odluka o funkcionisanju institucija od značaja.Rekao je kako vlasti u BiH imaju još nekoliko dan da riješe status institucija, prevashodno Nacionalne univerzitetske biblioteke koja nije imala struju, grijanje, a radnici su bili bez plata dok on nije reagovao.

– Imaju još nekoliko dana, a čujem da postoji radna grupa koja radi na tome. Nismo još riješili cjelokupni problem – kako osigurati pravnu zaštitu te institucije. Nijedna institucija u Evropi ne bi trebala biti u takvom stanju, pa ni ova u BiH – rekao je.

Da li je upitna podrška OHR nakon dolaska Trampa?
Voditelji Nove BH pitali su Šmita i da li sada očekuje neku promjenu kada je u pitanju podrška SAD-a OHR-u s obzirom da na predsjedničku fotelju sjeda Donald Tramp.

– Ne, ne očekujem nikakve promjene u tom smislu. Radi se o dejtonskim strukturama i 30 godina Dejtona proslavljamo ove godine. SAD su bile vrlo značajan faktor u cjelokupnom tom periodu i dale su veliki doprinos da ova zemlje krene u pravom smjeru, bude mirna i prosperitetna. Znam da dolaze novi ljudi i nove ideje, ali to nije nikakvo pitanje za BiH – istakao je.

Na pitanje očekuje li da će Sud BiH udovoljiti zahtjevu odbrane Milorada Dodika i Milana Lukića da im suđenje krene iz početka, Šmit je odgovorio: “Nisam član Suda, mislim da je to na sudijama da odluče. Želim mu (Dodiku) dobro zdravlje i da sve završi kako treba.”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da izjave američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija o navodnoj multietničnosti nisu ništa drugo do pokušaj nametanja vještačkih narativa koji se ne temelje na stvarnosti i decenijama su sredstvo pritiska na srpski narod i Srpsku.

“Odlazeći ambasador SAD u BiH Majkl Marfi još jednom je demonstrirao svoj jednostrani, neobjektivni i politikantski pristup tumačenju stvarnosti u BiH. Njegove izjave o navodnoj multietničnosti nisu ništa drugo do pokušaj nametanja vještačkih narativa koji se ne temelje na stvarnosti i koji su već decenijama sredstvo pritiska na srpski narod i Republiku Srpsku”, rekao je Dodik.

On je napomenuo da je BiH zemlja dva entiteta i tri konstitutivna i ravnopravna naroda, a ne zemlja etničkih grupa, pojasnivši da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci narodi koji imaju istorijsko nacionalno utemeljenje.

“Zato BiH jeste višenacionalna zemlja, a nikako multietnička. Marfijeva priča o multietničnosti je obična laž i podvala, ali i uvreda. Svoditi narode na nivo etničkih grupa je istorijski falsifikat i poniženje”, napisao je Dodik na mreži “Iks”, prenosi Srna.

On je dodao da je i Angela Merkel govorila o Evropi suverenih naroda i država, potvrđujući propast koncepta multietničnosti.

“Na sreću, vrijeme Majkla Marfija i njemu sličnih prolazi. Marfi je već sada irelevantan i simbol prošlih vremena, politike nametanja i licemjernih standarda”, kaže Dodik.

Prema njegovim riječima, dolazi bolje vrijeme za Republiku Srpsku – vrijeme u kojem će se geopolitika temeljiti na realnosti, uvažavanju nacionalnih interesa i istorijskih prava i tu za Marfija nema mjesta.

“Republika Srpska nastavlja da se razvija na temeljima porodičnih i hrišćanskih vrijednosti, onih istih vrijednosti na kojima je zapadni svijet nastao i ojačao. Na sreću, ljudi poput Marfija nisu uspjeli da ih unište”, zaključio je Dodik.

Ambasador SAD u BiH Majkl Marfi izjavio je da se američke sankcije za pojedince i preduzeća u BiH mogu očekivati i tokom ove godine, za one koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.

On se u intrvjuu za Glas Amerike osvrnuo na ključne političke izazove s kojima se BiH suočava.

U razgovoru je istakao zabrinjavajuće pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje, naglasio značaj vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije, te se osvrnuo na važnost realizacije projekta Južne interkonekcije.

Ambasador je pozvao na odgovorno djelovanje svih političkih aktera kako bi se obezbjedila stabilnost i prosperitet BiH u skladu s evropskim vrijednostima.

Rekonstrukcija vlasti

Na pitanje o mogućnosti rejkonstrukciji vlasti na nivou BiH, Marfi je rekao da ne želi špekulisati u vezi rekonstrukcije Savjeta ministara BiH, jer mnogo posla treba uraditi u BiH ako želite otvoriti pregovore sa EU i napredovati i dalje u tom pravcu.

– Potrebne su fundamentalne reforme, jačanje demokratije i ekonomska politika koja će omogućiti ekonomski rast privatnom sektoru. To se ne može uraditi ako je rad Savjeta ministara BiH blokiran. Političari trebaju raditi svoj posao, a građani trpe posljedice kada političari ne dolaze na posao i ne rade ga. Što se tiče budućnosti ove zemlje, ona je izložena riziku ako ne dolaze na posao. Ne mislim da bi SNSD trebao blokirati Savjet ministara, to je pogrešno, ali nijedna stranka ne bi trebalo koristiti blokade kao sredstvo uskih političkih interesa. Političari trebaju razmišljati o zemlji u cjelini, fokusirati se na posao zbog kojeg su izabrani – rekao je Marfi.

Komentarišući podizanje optužnice protiv bivšeg direktora OBA Osmana Mehmedagića i hapšenje ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Nenada Nešića, Marfi je rekao da je korupcija veliki problem u BiH, na državnom nivou, u Republici Srpskoj, FBiH, kantonima, opštinama i predstavlja prijetnju budućnosti zemlje i njene demokratije.

– To je prijetnja ekonomskom prosperitetu, jer nijedan strani investitor koji imaj reputaciju neće uložiti novac u zemlju, osnovati firmu, otvoriti nova radna mjesta, ako misli da će korumpirani političar krasti od njega. Ne bih rekao da nema zakona protiv korupcije, ali tokom usvajanja, oni se razvodnjavaju od političara koji traže rupe u zakonu da bi mogli nastaviti s korupcijom i to je problem – naveo je on i dodao da nije dovoljno samo usvojiti zakon, već da se on mora provoditi, a institucije za provedbu zakona nisu funkcionisale na nivou na kojem bismo željeli da funkcionišu i to ima uticaja na građane.

 

Uvođenje sankcija
– Kada se usvoji zakon za borbu protiv korupcije ili jačanje vladavine zakona, moraju se zadovoljiti međunarodni standardi bez razvodnjavanja. Potrebni su sudije i tužioci, a mi radimo da te institucije budu jače kroz obuke, izgradnju kapaciteta, mentorstvo. Bili smo vrlo savjesni i brzo reagovali kada smo uvidjeli antidejtonsko, koruptivno ili neko drugo destabilizirajuće djelovanje u BiH. To je na prvom mjestu uvođenje sankcija – rekao je Marfi.

On je naveo u intervjuu da neće špekulirati u vezi sa budućim sankcijama, ali su SAD posvećene i predane u korištenju svih sredstava koje ima na raspolaganju, uključujući i sankcije protiv pojedinaca i preduzeća koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.

Na pitanje da li SAD imaju plan kako spriječiti neustavno djelovanje političara iz RS, on je rekao da Amerika želi vidjeti BiH integrisanu u EU institucije, a istovremeno da žele efikasnu i učinkovitu vlast na svim nivoima.

– Jasni smo bili kada smo rekli da ćemo glasno reći i oglasiti se kada vidimo da su naši interesi napadnuti i ugroženi. Prije tri godine kada sam se susreo sa svim političkim liderima u zemlji i rekao im da će nam se mimoilaziti mišljenja, ali ako napadnu teritorijalni integritet, suverenitet ili multietnički karakter BiH, SAD će koristiti sva sredstva da štite te interese. Upravo smo to radili posredstvom sankcija prethodne tri godine. I možete očekivati nastavak – jasan je Marfi.

Proslava Dana RS
Marfi je odgovarao i na pitanje Glasa Amerike ko je trebalo da spriječi proslavu Dana Republike Srpske, kao i zašto nisu saslušani organizatori proslave 9. januara. On je rekao da je Ustavni sud BiH dva puta donio presudu da je proslava dana RS, 9. januar neustavna.

– To nije moje mišljenje, to su činjenice i zakoni. Ustav BiH kaže da se entiteti moraju pridržavati i provoditi odluke institucija BiH, uključujući i konačne obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Ukoliko to ne čine, to je kršenje Krivičnog zakona BiH. Međunarodna zajednica je odgovorila na antidejtonska djelovanja, ljudi su sankcionirani od SAD zbog njihove podrške ili uloge u organizovanju dana RS – rekao je on i naveo da će SAD nastaviti koristiti to sredstvo kao odgovor na antidejtonske postupke.

– Domaći akteri bi trebalo da reaguju na antiustavne postupke i državni tužilac bi trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o Danu RS, već i o imovini na nivou BiH i drugim pitanjima. Ako imaju dokaze, trebaju te pojedince pozvati na sud, dokazati i kazniti ih. SAD bi željele vidjeti da institucije koje se bave vladavinom prava, više rade posao. To do sada nije bio slučaj. Odluke Ustavnog suda ne mogu ostati neprimjenjene ili da se one krše sa bilo kog nivoa vlasti u BiH – rekao je ambasador SAD u BiH.

Komentarišući rad Ustavnog suda BiH, Marfi je rekao da SAD podržavaju nezavisne i snažne pravosudne institucije koje rade za korist i u ime građana ove zemlje.

– Nekoliko tužilaca je na listi sankcionisanih jer su bili uključeni u korupciju. Da li ja ili SAD smatramo da je ovdje bilo dovoljno napretka kada je riječ o borbi protiv korupcije od institucija za provedbu zakona – nije. Došlo je do određenog napretka, vidjeli smo nekoliko presuda, ali je potrebno više. Kada putujem po BiH, građani mi uvijek kažu isto – korupcija i vladavina prava su problem. Oni žele vidjeti da se svi nivoi vlasti više bave ovim problemima – rekao je on.

Zakona o Južnoj interkonekciji
Na pitanje da li je Ambasada SAD vršila pritisak na političare za usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji i koji su interesi od usvajanja zakona, Marfi je naveo da SAD podržavaju projekat Južne interkonekcije od 2017. godine i prve Trampove administracije, jer je to bio jedan od njegovih prioriteta.

– Ambasada SAD u BiH ima energetske eksperte koji su pomagali u nacrtu zakona kada su SDA i HDZ BiH bili u koaliciji i radili na tome da zakon u 2021. godini dođe u parlament prije nego je počeo problem sa opstrukcijama. Kada Rusija ima monopol nad snabdijevanjem energijom, nastojaće ga zloupotrijebiti političkim ili ekonomskim ucjenama. Ne želimo da BiH kao naš partner bude izložena tome. Nije to jedinstveno za BiH, to se dešava i u drugih dijelovima Evrope. U ovom geopolitičkom momentu, mislim da je imperativ da se to promjeni i da političari to prepoznaju – rekao je Marfi. On je istakao da zakon donosi i ekonomske benefite u BiH.

– Veliki infrastrukturni projekti su bitni za nova radna mjesta, jer pristup sigurnim pouzdanim izorima energije pomaže kompanijama da se razvijaju dugoročno. Mislim da je posljednjih sedmica postignut napredak sa Južnom interkonekcijom, a Predstavnički dom Parlamenta FBiH zaslužuje pohvale za usvajanje zakona čiji je nacrt urađen prije nekoliko godina. Tu je i set zaključaka koji zahtjevaju reforme BH-Gasa kako bi se obezbjedilo da kompanija bude u najboljem položaju i provodi projekat te da su zastupljeni svi narodi u FBiH. Sada smo na novoj prekretnici. Dom naroda FBiH sutra treba glasati o ovom zakonu. To je od vitalne važnosti za BiH i njene bezbjedne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj političkoj ili ekonomskoj ucjeni rekao je Marfi.

O političkoj klimi u BiH, ambasador SAD u BiH, rekao je da ona nije dobra. Kaže da je previše političara koji su angažovani u podjeli društva, umjesto da ga spajaju i koji su fokusirani na sopstvene interese, umjesto da grade bolje uslove za građane.– Korupcija je veliki problem i zato ljudi odlaze iz zemlje, njih 50.000 godišnje. Ako me pitate da li građani misle da se situacije dobro odvija na makro nivou, odgovor je ne. BiH ima mnogo posla pred sobom i političari su odgovorni da se to uradi, a prvenstveno treba jačati demokratiju u zemlji. Treba se fokusirati na izborni integritet. Mora se pojačati biometrijska identifikacija glasača skenerima te da to bude u cijeloj zemlji za Opšte izbore 2026. godine. Društvena preduzeća nisu budućnost, već privatna. Treba jačati državne institucije koje vode zemlju prema EU i NATO. Građani s kojima razgovaram su frustrirani jer misle da se ne radi dovoljno ni na jednom nivou vlasti i mi dijelimo njihovo mišljenje. Treba insistirati na promjeni mišljenja kod političara – rekao je on za Glas Amerike.

Niko nije ponizio i osramotio Narodnu skupštinu Republike Srpske kao ova većina na čelu sa SNSD i Stevandićem.

Poručio je ovo šef  Kluba poslanika u Narodnoj skupštini RS, Igor Crnadak komentarišući sazivanje današnje hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Na dnevnom redu pomenute sjednice trebala bi se naći 2 prijedloga zakona čiji je predlagač Savjet ministara BiH.

– Čim su se prepali da bi mogli ispasti iz Savjeta ministara i poštujući Šmitovu odluku o poništenju zaključaka, Radmanović i SNSD su odmah zakazali današnju sjednicu Predstavničkog doma – napisao je Crnadak na društvenim mrežama.

Toliko, kaže on, pogaženih zakona, odluka i zaključaka, toliko nedostatka dostojanstva i ozbiljnog državničkog djelovanja.

– Toliko isfoliranog i lažnog busanja u prsa, glumljenja nekakve čvrstine, a u pozadini toliko slabljenja naše najvažnije institucije. Čak su nas i mediji u Sarajevu počeli ismijavati, znajući da sve što Narodna skupština usvoji već sutra ne važi – napisao je Crnadak.

Podsjećamo, poslanici su na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS u decembru prošle godine usvojili, između ostalih, i zaključke o prijedlozima zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine, a koji su u parlamentarnoj proceduri Parlamenta BiH kao neophodni na putu ka Evropskoj uniji.

U zaključku obavezuju Vladu Republike Srpske da u roku od 30 dana uputi u proceduru zakon kojim bi bila uređena procedura razmatranja pitanja o kojima odlučuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

– Narodna skupština Republike Srpske zadužuje skupštinski Zakonodavni odbor da pripremi amandmane na Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka BiH i izjasni se o Prijedlogu zakona o graničnoj kontroli BiH, te sve dostavi srpkim predstavnicima u Parlamentarnoj skupštini BiH – navodi se u zaključku

Udruženja bošnjačkih žrtava ponovo su povodom obilježavanja 9. januara, Dana Republike Srpske, aktualizovala zahtjeve za procesuiranje predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, dr Nenada Stevandića. Osnovu ovih optužbi čini navodna povezanost Stevandića s „crvenim kombijem“, iako sudske odluke nedvosmisleno potvrđuju da s tim nema nikakve veze.

Podsjećamo, bivši funkcioner SDS-a Dragan Mektić pokušao je prije nekoliko godina da diskredituje Stevandića na istoj osnovi, ali su mu sudske presude u dva navrata išle u prilog. Prvo je Osnovni sud u Banjoj Luci 29. oktobra 2019. godine presudio u Stevandićevu korist. Iako se Mektić žalio, Okružni sud je 28. septembra 2020. poništio prvostepenu presudu i vratio slučaj na ponovno odlučivanje.

U ponovljenom postupku, 29. oktobra 2021. godine, Stevandić je ponovo dobio spor protiv Mektića, koji mu je bio dužan isplatiti 2.500 KM odštete zbog pretrpljenih duševnih boli te dodatnih 2.487 KM sudskih troškova. Ova presuda se odnosila na izjave iznesene u emisiji „Ukrštenica“ na RTRS-u, u kojima je Mektić Stevandića optuživao za ratne zločine i povezanost s ubistvom inspektora Šušnice.

Povodom najnovijih optužbi, Stevandić je istaknuo da su ovakvi napadi dio šire kampanje usmjerene na diskreditaciju srpskih političkih lidera.

„Hajka koja se na mene orkestrira svakog 9. januara ili kada nešto izjavim uvijek je ista. Cilj je da se svaki jak srpski stav proglasi kriminalnim. Svi znaju da nemam nikakve veze s tzv. crvenim kombijem, ali uprkos sudskim odlukama, pokušavaju motivisati ekstremiste da meni i mojoj porodici prijete smrću,“ napisao je Stevandić na društvenim mrežama.

Dodao je da razumije bol svih žrtava rata, podsjećajući da je i njegova porodica izgubila tri člana tokom ratnih godina. „Trudim se da ne kažem neku ružnu riječ, ali moram da poručim: Malo ste se…“

Posebno se osvrnuo na izjave ministra odbrane BiH Zukana Heleza, najavljujući protiv njega tužbu za uvredu i klevetu.

„Helez je u podkastu iznio sramne tvrdnje, optuživši me da sam se iživljavao, tukao, silovao i ubijao u tzv. crvenom kombiju. Takve izjave ne zaslužuju prećutkivanje, već sudsku reakciju,“ izjavio je Stevandić, dodajući da je Helezovo ponašanje neprimjereno funkciji koju obavlja.

„Sramna je država u kojoj je Helez ministar odbrane. Njegov vokabular i način razmišljanja su na nivou djeteta od deset godina,“ zaključio je Stevandić.

Osvrnuo se i na šire političke napade na Srpsku i njene predstavnike, naglasivši da su ovakve kampanje osmišljene kako bi se potkopali temelji Republike Srpske.

Stevandić je najavio da će nastaviti borbu za istinu i pravdu, te da neće dozvoliti da lažne optužbe ostanu bez odgovora.