Kategorija: Politika

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da Vlada Srpske neće dozvoliti da se pravoslavne svetinje i srpska groblja knjiže na Bosnu i Hercegovinu, ističući da je riječ o direktnom udaru na imovinu, identitet i istorijsko prisustvo srpskog naroda.

Minić je naveo da će Republika Srpska institucionalno reagovati i formirati međuresornu radnu grupu u koju će biti uključeni Ministarstvo pravde, Pravobranilaštvo, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Advokatska komora Republike Srpske, s ciljem zaštite prava Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda u Federaciji BiH. Ovu poruku Minić je objavio na društvenoj mreži Iks.

Reakcija je uslijedila nakon što je Opštinski sud u Mostaru u gruntovnici upisao da je vlasnik pravoslavnog groblja u naselju Vrapčići „država“, a potom isti upis izvršio i za kapelu i još jedno pravoslavno groblje na drugoj parceli.

Iz Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH ranije je saopšteno da je mostarski sud upis „države“ na posjed Srpske pravoslavne crkve izvršio tokom postupka harmonizacije zemljišne knjige i katastra za katastarsku opštinu Vrapčići.

Srpska pravoslavna crkva istovremeno je upozorila na, kako je navedeno, vješto organizovane i sofisticirane napade na njene medijske resurse od početka ove godine, naročito u periodu obilježavanja praznika Svetog Save.

Iz SPC je saopšteno da je stručni tim Crkve utvrdio niz koordinisanih napada koji se, prema navodima, odvijaju paralelno sa neskrivenom anticrkvenom hajkom u pojedinim štampanim i elektronskim medijima.

Informativna služba SPC istakla je da Crkva i u novonastalim okolnostima nastavlja svoje aktivnosti po ranije utvrđenom medijskom programu, podsjećajući na jevanđeoske riječi: „Što vam govorim u tami, kazujte na vidiku, što vam se šapće na uši, propovijedajte s krovova“.

SPC je pozvala vjernike i predstavnike medija da se o najvažnijim događajima iz života Crkve informišu putem zvanične internet stranice SPC, te zvaničnih naloga Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija i Informativne službe SPC na društvenim mrežama.

Kao što se i očekivalo, Srpska demokratska stranka (SDS) će učestvovati na ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i to nakon što je CIK djelimično izmijenio svoju raniju odluku.

Inače, instrukcijom CIK-a omogućeno je da SDS, ali i druge parlamentarne stranke koje imaju kandidate za predsjednika Republike Srpske imaju po jednog člana na svakom od 136 biračkih mjesta na kojima se ponavljaju izbori.

Bakalar: Dovoljan fond akreditiranih posmatrača

“Mijenjamo instrukciju samo u smislu članova biračkih odbora. Kada je u pitanju promatranje izbora, u tom dijelu instrukciju nećemo mijenjati iz razloga što je od strane osnovnih izbornih jedinica akreditirano stranačkih posmatrača 4.243, od strane CIK-a 100 međunarodnih posmatrača, kao i 526 promatrača ispred nevladinog sektora. Prema procjeni CIK-a, to je dovoljan fond akreditiranih posmatrača koji mogu promatrati izbore na 136 biračkih mjesta”, rekao je Željko Bakalar, član CIK-a.

Inače, SDS je nedavno rekao da će razmisliti o učestvovanju na izborima s obzirom na to da CIK nije udovoljio njihovom zahtjevu da se angažuju dodatni posmatrači na izborima. Na kraju, CIK je odlučio da na svakom biračkom mjestu ova stranka može imati po člana biračkog odbora, ali ne i imenovati dodatne posmatrače.

“Instrukcija CIK-a kojom je omogućeno SDS-u i drugim parlamentarnim strankama koje imaju kandidate za predsjednika Republike Srpske da imaju po jednog člana na svakom od 136 biračkih mjesta na kojima se ponavljaju izbori za SDS, predstavlja minimum uslova za učešće na ovim izborima”, rekao je Želimir Nešković, potpredsjednik SDS-a.

“Takođe, red je i da SDS učestvuje kad im se unaprijed javi da će biti prolongirani neki rokovi za popunu npr. biračkih odbora, i prije nego što to formalno odluči CIK. Inače dvojici članova CIK-a je mandat produžio Šmit (kakva slučajnost!) iako su trebali otići u penziju sa navršenih 65 godina starosti. Interesantno je to tumačenje opozicije da je na sceni krađa glasova tamo gdje izgube, a demokratija je volja naroda samo tamo gdje pobijede”, napisala je Cvijanovićeva na društvenim mrežama.

Izbori se ponavljaju na 136 mjesta

Podsjećanja radi, CIK je poništio prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 lokalnih zajednica na 136 biračkih mjesta. Izbori su poništeni u izbornim jedinicama u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći i Milićima. Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko distriktu. Najviše izbora poništeno je u Laktašima, Doboju, Zvorniku i Bratuncu.

Odluka o raspisivanju novih izbora donijeće se po pravosnažnosti ove odluke od poništavanju izbora.

Inače, CIK je ranije utvrdio rezultate izbora prema kojima je Siniša Karan, kandidat SNSD-a pobijedio Branka Blanušu, kandidata SDS-a, sa 9.577 glasova razlike. Navodno na 136 biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni razlika je bila u 15.822 glasa.

Nešković: Preciznija instrukcija CIK-a

On je rekao da su izbori 8. februara i dalje teži u odnosu na uslove koji su bili 23. novembra, jer sada ne mogu akreditovati posmatrače.

“Ali ono što je minimum minimuma i što će praktično omogućiti da SDS učestvuje na predstojećim izborima jeste preciznija odluka, odnosno instrukcija koju je dao CIK, a odnosi se na to da će SDS i sve druge stranke koje imaju kandidate za predsjednika, a koje su istovremeno parlamentarne u NS RS, imati najmanje po jednog člana na svakom od ovih 136 biračkih mjesta”, rekao je Nešković, a saopšteno je iz SDS-a.

Odluku SDS-a da učestvuje na izborima komentarisala je i Željka Cvijanović, potpredsjednica SNSD-a, koja je rekla da je i red da učestvuju, jer su prvi potrčali, u dogovoru sa Kristijanom Šmitom i imenovali kandidata za vanredne izbore, kako bi se otela narodna volja izražena na prethodnim regularnim izborima.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je tokom sastanka u Banjaluci sa ambasadorom Češke u BiH Janom Lolić Šindelkovom da je Republika Srpska kooperativan partner i politički subjekt sa kojim se mora razgovarati, a ne o kojem se razgovara.
Stevandić je ukazao na to da je neophodno da EU u BiH ima racionalniji i uravnoteženiji pristup prema narodima i entitetima, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

On je rekao da je u BiH najvažnije sačuvati mir i stabilnost, koji se obezbjeđuju ubrzanim ekonomskim razvojem, te da je potrebna jasna i konkretna razvojna agenda EU, usmjerena na ekonomski rast, infrastrukturne projekte i održivi razvoj.

“Republika Srpska posjeduje političku volju i raspolaže značajnim kapacitetima, posebno u energetskom i prehrambenom sektoru, koji mogu biti važan dio tog procesa”, istakao je Stevandić.

Na sastanku je bilo govora o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj, BiH i procesu evropskih integracija, dodaje se u saopštenju.

Sastanak sa premijerom Izraela Benaminjom Netjanahuom bio je jedan od najboljih sastanaka na kojima sam učestvovao u posljednjim decenijama.rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tokom posjete Izraelu.

– Ovo je bio sastanak punog razumijevanja. Ovo je bio sastanak shvatanja naše pozicije, pozicije Izraela i jevrejskog naroda kao i njihovog svatanja naše pozicije koja je veoma kompleksna – naglasio je Dodik.

Dodik je poručio da u posljednje vrijeme kroz rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, pozicija Srpske je veoma ugrožena.

– Ovo je bila prilika da razgovaramo o mogućim oblicima naše saradnje. Mi smo potencirali da nam pomognu da se vratimo na slovo Dejtona, da nam vrate vojsku, finansije, sudove,obavještajne službe i sve ono što smo po Dejtonskom sporazumu imali. Ne možemo više da trpimo ove stvari koje se dešavaju u sudu. Јa sam svojim slučajem pokušao da skrenem pažnju, ali naši ljudi moraju da shvate da oni nemaju namjeru da stanu. Imamo čovjeka kojeg su osudili na tri godine zbog tri prsta. Onda to znači da mi tu nemamo šta da tražimo – rekao je Dodik.

Poruka Izraelskog premijera je bila veoma jasna:

– Netanjahu je nama rekao da smo mi veliki i trajni prijatelji. Nalazimo se u situaciji da oni koji su naši neprijatelji, da su to neprijatelji i Izraela – istakao je Dodik.

Tokom dana vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik posjetili su grob Arija Livnea u Јerusalimu. Podsjećamo, Dodik i Trišić Babić sastali su se danas u Izraelu sa poslanikom Kneseta iz stranke Nova nada Zeevom Elkinom.

Predviđeno je da delegacija Srpske održi sastanak sa ministrom za dijasporu i borbu protiv antisemitizma Amihajem Čiklijem i ministrom energetike i infrastrukture Eli Koenom.

U delegaciji Republike Srpske je i srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

Posljednji slučaj “Miodrag Malić”, i nešto raniji “Radomir Pavlović” predstavljaju prekretnicu u opasnom procesu u kojem se krivičnopravni sistem BiH koristi kao instrument političkog inžinjeringa istorije, identiteta i ustavnog poretka zemlje, ocijenio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Karan je izjavio da ove presude nisu izolovani pravni slučajevi, već dio šireg, dugotrajnog procesa u kojem se putem suda konstruiše nova, jednostrana, politička istina o ratu u BiH.

On je ukazao da ovdje više nije riječ o pojedinačnim krivičnim djelima, već o pokušaju sudske revizije karaktera rata, u kojem se vještački i jednostrano konstruiše ko je žrtva, a ko agresor, ko je zločinac, a ko nosilac političke i istorijske odgovornosti.

Profesor Karan je ocijenio da je to, po BiH, životno opasan presedan, jer sudska vlast preuzima ulogu istoriografije, politike i ustavotvorca.

– Kao što je više puta isticano – bol majki u crnim i bijelim maramama jeste ista, ali tako, nažalost, ne misle svi. Nijedna žrtva ne smije biti zloupotrijebljena za političke ciljeve, a isto tako nijedan pojedinac ne smije biti ućutkam zatvorom jer nosi nečiju sliku – naglasio je Karan.

Međutim, kaže on, danas se pravnim sredstvima nastoji stvoriti narativ u kojem je srpski narod kolektivno kriminalizovan, a Republika Srpska stigmatizovana kao “genocidna tvorevina”.

On je istakao da takav narativ nema uporište ni u međunarodnom pravu, ni u Dejtonskom mirovnom sporazumu, niti u istorijskim č- Ove presude su direktna posljedica nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine od Valentina Incka koje su donesene bez demokratske procedure, bez učešća Parlamentarne skupštine BiH i bez saglasnosti entiteta i konstitutivnih naroda.

– To je pravni presedan koji narušava princip ustavnosti i legitimiteta krivičnopravnog sistema. Narušava se i pravo čovjeka na slobodno izražavanje. Nonsens je da se u 21. vijeku kažnjava zatvorom čovjek koji je podigao nečiju sliku! – konstatovao je Karan.

Prema njegovim riječima, krivično pravo, kao najintenzivniji oblik državne represije, mora počivati na principu demokratskog legitimiteta, u suprotnom – postaje instrument političke dominacije i ideološke hegemonije.

On je rekao da je Sud BiH u predmetima “Malić” i “Pavlović” primjenio član 145a Krivičnog zakona BiH, kojim se sankcioniše izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, a koji je dio nametnutog pravnog paketa.

– Ovo pokazuje da je pravni osnov sam po sebi politički kontroverzan i da je uveden bez procedure – dodao je Karan.

Prema njegovim riječima, ovakve presude dio su šireg paketa pritisaka koji uključuje djelovanje nelegitimnog visokog predstavnika, političku instrumentalizaciju pravosuđa i pokušaje unitarizacije BiH.

– Cilj je potpuna demontaža dejtonske strukture BiH i stvaranje centralizovane, unitarne države sa dominacijom jedne političke i nacionalne vizije – ukazao je on.

On je pojasnio da presuda Maliću predstavlja kontinuitet iste politike koja je tražila ukidanje grba, himne i Dana Republike, pod izgovorom da ih “vrijeđaju”, da ih “podsjećaju” i da narušavaju njihova osjećanja.

– U tom narativu sve što je srpsko postaje problem, sve što ima istorijski i identitetski kontinuitet biva proglašeno provokacijom, a jedino što nije sporno jeste podanička politika i prihvatanje tuđe (njihove) interpretacije istorije. Njih, očigledno, neće vrijeđati samo onaj ko prihvati da su oni jedine žrtve, a mi agresori, ko prihvati njihovu istoriju, njihovu politiku i njihovu viziju BiH – rekao je Karan.

Suštinski, naveo je, ovdje je riječ o napadu na ustavni identitet BiH.

– Dejtonska BiH je zasnovana na principu konstitutivnosti naroda, entitetske autonomije i složene državne strukture. Svaki pokušaj da se kroz sudske presude promijeni istorijska naracija rata i karakter države predstavlja direktan udar na Aneks četiri Dejtonskog sporazuma.

Sudska vlast nema ustavni mandat da piše istoriju, da definiše kolektivnu krivicu ili da preoblikuje državu. Istorija se ne može pisati presudama, kao što se ni mir ne može graditi na falsifikatima – istakao je Karan.

Profesor Karan je poručio u izjavi za Srnu da će Republika Srpska nastaviti da brani istinu, ustavnost i dejtonsku strukturu BiH – borba za ustavni identitet BiH je borba za mir, stabilnost i ravnopravnost naroda.

Član rukovodstva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić (NiP) podnio je danas poslaničku inicijativu kojom se traži od Ministarstva civilnih poslova BiH da pokrene proceduru bilateralnih pregovora s Rusijom radi vraćanja u posjed Povelje Kulina bana.

Povelja Kulina bana temeljni je dokument bosanske državnosti i dio neotuđivog kulturnog naslijeđa BiH. Original se danas nalazi u posjedu Ruske Federacije, a međunarodna praksa omogućava njen povrat putem bilateralnih pregovora – naveo je Zvizdić.

Zato je, kako dodaje, pokrenuo inicijativu da Ministarstvo civilnih poslova BiH pokrene zvaničnu proceduru za vraćanje Povelje Kulina bana u Bosnu i Hercegovinu.

– Povrat Povelje ne bi bio samo čin kulturne restitucije, već i snažna poruka poštovanja istorijske istine, međunarodnog prava i državnog dostojanstva Bosne i Hercegovine. Povelja treba biti tamo gdje joj je mjesto – u Bosni i Hercegovini – zaključio je Zvizdić, prenosi Avaz.

Slika političke i institucionalne situacije u Bosni i Hercegovini, predstavljena u izvještaju evropskih parlamentaraca na zasjedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, prikazana je ublaženo i ne odražava stvarno stanje u zemlji, ocijenio je opozicioni poslanik Mladen Bosić.

Bosić je naveo da se BiH već godinama suočava sa političkom blokadom reformi, koje se sprovode u minimalnim obimima kako bi u Evropskoj uniji i Savjetu Evrope bile predstavljene kao značajan napredak. Prema njegovim riječima, ključni akteri tih blokada nalaze se na svim nivoima vlasti.

On je istakao da su institucije zarobljene od strane vladajućih političkih struktura, što je dovelo do endemske korupcije i zabetoniranih političkih odnosa. Kako je naveo, politika stalnog podgrijavanja međunacionalne ugroženosti omogućava pojedinim liderima da zadrže vlast uz podršku uplašenih birača.

Komentarišući sadržaj izvještaja, Bosić je naveo da Milorad Dodik jeste jedan od glavnih generatora krize u BiH, ali da nije jedini. Posebno je ukazao na ulogu HDZ-a BiH, koji sa SNSD-om, prema njegovim riječima, čini osovinu vlasti na državnom nivou.

Bosić je ocijenio da je HDZ BiH, koristeći narativ o ugroženosti Hrvata, eliminisao političku konkurenciju unutar hrvatskog biračkog tijela i preuzeo kontrolu nad ključnim resursima vlasti. Dodao je da ta stranka ima odlučujući uticaj na formiranje vlasti, uključujući izbor političkih partnera iz reda druga dva konstitutivna naroda.

On je naveo i da Republika Hrvatska, kroz vladajući HDZ, ima snažan politički uticaj u BiH, te da se odgovornost HDZ-a BiH i njegovog lidera za aktuelnu situaciju u izvještaju evropskih parlamentaraca gotovo i ne pominje.

Prema Bosićevim riječima, ovakvi politički odnosi doveli su do potpunog zarobljavanja institucija, a kao najteži primjer naveo je pravosuđe BiH, koje, kako tvrdi, nema kapacitet da se obračuna sa sistemskom korupcijom. Istakao je da upravo tu treba započeti suštinske reforme i da Savjet Evrope može imati važnu ulogu u tom procesu.

Na istom zasjedanju u Strazburu, poslanik PDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Branislav Borenović govorio je o problemima sa kojima se suočavaju prevoznici iz BiH u Evropskoj uniji. Naveo je da su izloženi, kako je rekao, nepotrebnim i diskriminatornim ograničenjima.

Borenović je ocijenio da su ta ograničenja suprotna osnovnim evropskim vrijednostima jednakosti, pravičnosti i prava na rad. Izrazio je uvjerenje da je moguće ostvariti značajan iskorak na evropskom putu BiH, uprkos, kako je naveo, dugogodišnjim opstrukcijama vladajućih političkih elita.