Kategorija: Politika

Rast plata u Republici Srpskoj pokazatelj je fiskalne stabilnosti i sposobnosti Vlade da održi finansijski sistem, poručio je premijer Srpske Radovan Višković. On je istakao da je povećanje zarada rezultat dugih razgovora i odluke o diferenciranom minimalcu, čime se nastoji zaštititi radnike i smanjiti siva ekonomija.

„Dugo smo razgovarali o platama, želja Vlade je bila da neodgovorne poslodavce i sivu zonu smanjimo, da radnici ne budu oštećeni i da se obezbijedi više sredstava u budžetu Srpske“, rekao je Višković.

Višković je naglasio da od aprila slijedi povećanje plata zaposlenima u policiji, zdravstvu i javnoj upravi. Policajci će dobiti povećanje od 40 odsto, što će im omogućiti izjednačavanje primanja sa kolegama iz regiona. Za povećanje plata u javnom sektoru do kraja godine biće izdvojeno dodatnih 180 miliona KM.

Istovremeno, penzije će od avgusta biti povećane za tri odsto, uz redovno usklađivanje od šest odsto od početka godine. „Budžet za boračko-invalidsku zaštitu 2019. godine iznosio je 220 miliona, a danas je 460 miliona KM“, rekao je Višković, dodajući da su izdvajanja za plate uvećana sa 750 miliona na 1,3 milijarde KM.

Kontrola cijena i zaštita građana
Višković je upozorio da će tržišna inspekcija pojačano kontrolisati cijene osnovnih životnih namirnica kako bi se spriječile zloupotrebe povećanja plata i neopravdano podizanje cijena.

„Nećemo dozvoliti da naši napori teški 500 miliona KM budu prebačeni u džepove pojedinaca koji bi ostvarili ekstra profit. Svako ko zloupotrijebi donijete odluke biće kažnjen“, poručio je premijer.

On je naglasio da su cijene u Republici Srpskoj često neopravdano visoke. „Nema opravdanja da pavlaka u Srpskoj bude skuplja nego u Italiji. Ako inspekcije utvrde nepravilnosti, uvešćemo i rigoroznije mjere“, rekao je Višković.

Narodne obveznice kao novi finansijski mehanizam
Govoreći o ekonomskim mjerama, Višković je predstavio inicijativu za uvođenje narodnih obveznica, koje će građanima ponuditi veću kamatnu stopu od one u bankama.

„U bankama Srpske ima 7,2 milijarde KM depozita, od čega 4,7 milijardi pripada građanima. Svi vlasnici tih sredstava mogu biti kupci narodnih obveznica, a kamatna stopa biće veća od one u bankama“, rekao je premijer.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska je preduzela mjere kojima se sprječava da banke iznose kapital iz Srpske, te će one sada biti obavezne da dio svoje dobiti reinvestiraju unutar entiteta.

Politički izazovi i odnosi na nivou BiH
Višković je komentarisao i političku situaciju u BiH, navodeći da je vlast na državnom nivou u krizi jer stranke „Trojke“ nemaju kapacitet da sprovedu dogovorene politike.

„Postoji mogućnost prekompozicije vlasti, jer se stranke nude da uđu u vlast samo da bi bile dio nje, ne razmišljajući o svom kapacitetu“, rekao je on.

Dodao je da su SNSD i HDZ jedini dosljedno radili na evropskom putu BiH, ali da je za dogovor sa partnerima iz Federacije BiH uvijek postavljan uslov da Republika Srpska odustane od svojih nadležnosti. „Srpska ne treba da se odrekne svojih nadležnosti zarad bilo čijeg političkog interesa“, poručio je Višković.

Komentarišući situaciju u Srbiji, premijer Srpske je istakao da su pritisci na tu zemlju dio šireg političkog plana.

„Mnoge stvari u Srbiji nisu proizvod srpske politike niti ljudi iz te zemlje. Nekima je u interesu da oslabe Srbiju, ali samo dogovor može dovesti do smirivanja tenzija“, rekao je Višković.

Studente u Srbiji opozicija pokušava da svede na fizičku snagu protesta umjesto da ih tretira kao intelektualnu elitu, smatra dr Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske. On ističe da je primjetan pokušaj preuzimanja studentskih okupljanja od strane političara koji su više puta izgubili izbore.
Stevandić je naglasio da su u Republici Srpskoj održani studentski skupovi koji nisu prerasli u blokade i demonstracije, već su bili usmjereni na slanje poruka, za razliku od situacije u Srbiji.

“Mi smo imali nekoliko studentskih skupova koji nisu prerasli u blokade i demonstracije, već su bili usmjereni na poruke. Smatramo da Srbija mora da ostane mirna. Najveća opasnost je u tome kuda bi protesti mogli biti usmjereni. Ako uzmemo u obzir da je za predsjednika Aleksandra Vučića glasalo više od 2,3 miliona birača, a protiv oko 700.000, uvijek će postojati određeni broj građana, jedna sedmina biračkog tijela, koji će biti agresivni i protestovati, dok oni koji su mu dali povjerenje ostaju mirni i kod kuće. Ta društvena polarizacija se ne može pozitivno reflektovati kroz slike sa protesta i blokade mostova”, naveo je Stevandić za televiziju “Kurir”.

On smatra da među studentima postoji nezadovoljstvo, ali i svijest o tome da su neki pokušali da ih iskoriste za svoje političke ciljeve.

“Vidimo pokušaje da se protesti kanališu od strane opozicionih lidera koji su više puta izgubili izbore i ljudi koji šire mržnju i srbofobiju. Njihova društvena i politička vrijednost znatno je manja od njihovih ambicija. Studenti su za njih samo fizička snaga, a ne intelektualna elita. Pitanje je da li su studenti intelektualna ili fizička snaga protesta?”, istakao je Stevandić.

On ocjenjuje da je ponižavajuće da se studenti svode na izvođače radova za one koji nisu uspjeli da ostvare politički uspjeh.

“Pokušavaju da od studenata naprave fizičku snagu protesta, dok sebe predstavljaju kao intelektualnu elitu koja sve to osmišljava. A u stvarnosti, oni nisu ništa stvorili i stalno gube na izborima. Studenti sve više razumiju da ne žele biti samo sredstvo neuspješne opozicije i stranih faktora. Polako se kod njih budi svijest da su korišćeni kao alat, dok se odluke o blokadama i protestima donose bez jasnog foruma ili procesa. Ko zapravo donosi te odluke? Ko su ti ljudi koji određuju blokade mostova? Sve je još nejasno, ali će se ubrzo razjasniti”, rekao je Stevandić.

Prema njegovim riječima, i dalje nije jasno kako se donose odluke o protestima i blokadama mostova, ali očekuje da će se situacija uskoro razjasniti.

“Činjenica je da će se pojaviti i nacionalna svijest među studentima. Vidimo i druge studentske organizacije, a mi iz Republike Srpske gledamo s nadom na mogućnost dogovora koji bi razočarao naše neprijatelje, a obradovao naš narod. Jer jedini uspjeh ovih protesta i bunta jeste ako dođe do nekog dogovora koji bi podigao kritički nivo društva – kako prema projektima, zgradama, investitorima, tako i u kontekstu nacionalne svijesti i očuvanja države”, rekao je Stevandić.

On smatra da je jedini mogući uspjeh protesta u podizanju kritičke svijesti društva, kako prema projektima i investicijama, tako i prema značaju očuvanja države.

“Postoji prostor da se protesti završe većom društvenom odgovornošću, što bi jedino razočaralo strane obavještajne službe i ljude čije su ambicije mnogo veće od njihove vjerodostojnosti. Svako društvo koje shvati značaj stabilnosti i racionalnog dijaloga ima šansu da napreduje, dok oni koji insistiraju na destrukciji i podjelama ne rade u interesu naroda”, rekao je Stevandić.

Stevandić je komentarisao i teme sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji danas treba da se održi, ističući da su teme razgovora uvijek iste i da se nastavlja rad na jačanju odnosa između Srbije i Republike Srpske.

“Teme su uvijek iste. Postavili smo osnove na Srpskom saboru i nastavićemo da radimo na tome da Srbija i Republika Srpska budu oslonac jedna drugoj. I prije nekoliko dana, na konferenciji sa gospodinom Dodikom, u ime kompletnog rukovodstva Republike Srpske jasno sam rekao da podržavamo legitimnu Srbiju, zasnovanu na volji naroda, zakonu i izbornim rezultatima, a ne na projektima sa strane”, rekao je Stevandić.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, poručio je da je Srpska slobodno društvo i da su u skladu s tim, nedopustive bilo kakve zabrane izražavanja mišljenja i slobode kretanja.

On je rekao da je to garantovano Ustavom svim građanima Srpske i da će kao predsjednik Republike uvijek biti na strani onih kojima je to pravo ugroženo.

“Osuđujem pokušaje da se budućim akademskim građanima onemogući pravo na iznošenje  stava o svim pitanjima bitnim za naše društvo”, napisao je Dodik putem društvene mreže “Iks”.

Amerika obustavlja finansijsku podršku nevladinim organizacijama, što će se odraziti i na brojne organizacije u BiH, pokazala je odluka predsjednika Donalda Trampa.

Tramp je potpisao uredbu kojom se suspenduje finansijska pomoć nevladinom sektoru, a prema procjenama, u Sarajevu je aktivno više od 25.000 nevladinih organizacija koje zavise od američkih sredstava.

Na društvenim mrežama već se polemiše o tome koje organizacije će ostati bez finansiranja i koji će projekti biti obustavljeni. Prema dostupnim podacima, među pogođenima su i neki USAID-ovi programi.

Sada su „projekti zaustavljeni… dok se ne završi period evaluacije“. Troškovi do 27. januara biće pokriveni, „a sve poslije toga mora da se prekine“.

“Projekti su zaustavljeni dok se ne završi period evaluacije. Troškovi do 27. januara biće pokriveni, a sve nakon toga mora da se prekine”, navedeno je u jednom od dostupnih izvještaja.

Procjene pokazuju da je Vašington od 2020. do kraja 2024. godine uputio 1,7 milijardi dolara na Zapadni Balkan, podržavajući organizacije civilnog društva, državne institucije i projekte u oblastima ljudskih prava, medija i energetske efikasnosti. Odluka o obustavi finansiranja mogla bi imati značajne posljedice na rad mnogih organizacija u regionu.

Ministarstvo inostranih poslova BiH potrošilo je više od 210.000 KM krajem prošle godine na nabavku novog namještaja, tehničke i računarske opreme za ambasade i konzulate BiH.

Prema godišnjim obavještenjima MIP-a BiH objavljenim na portalu javnih nabavki, najviše novca potrošeno je na Ambasadu BiH u Oslu, gdje su izvedeni građevinski radovi u vrijednosti od 50.297 KM. Detalji o vrsti izvedenih radova nisu navedeni.

Pored toga, Ministarstvo je izdvojilo više od 33.810 KM za nabavku novog namještaja u osam ambasada i konzulata u SAD-u, Njemačkoj, Mađarskoj, Jordanu, Srbiji, Poljskoj, Maleziji i Italiji. Namještaj je takođe nabavljen za Stalno predstavništvo BiH pri Savjetu Evrope u Strazburu i Stalnu misiju pri UN-u u Njujorku.

Ambasada BiH u Tokiju nabavila je držače za zastave po cijeni od 3.673 KM, dok je za Ambasadu BiH u Beogradu kupljen bojler za toplu vodu vrijedan 2.000 KM. Generalni konzulat BiH u Milanu izdvojio je 2.582 KM za električarske i građevinske radove, dok je Ambasada BiH u Teheranu dobila opremu za video nadzor u vrijednosti od 5.205 KM. Slična oprema nabavljena je i za Ambasadu BiH u Zagrebu za 2.375 KM.

Za ambasade u Varšavi, Briselu, Ljubljani i Parizu kupljena je tehnička oprema vrijedna više od 2.200 KM, dok su 25 konzulata, ambasada i predstavništava dobili računarsku opremu u vrijednosti od 100.000 KM.

Pored toga, krajem 2024. godine Ministarstvo inostranih poslova BiH izdvojilo je blizu 900.000 KM za nabavku novih vozila za diplomatsko-konzularna predstavništva. Kako je ranije objavljeno, za 16 ambasada i konzulata u svijetu nabavljena su nova vozila u vrijednosti od 831.298 KM. Diplomate BiH tako će se u 2025. godini voziti u novim limuzinama u Sloveniji, Iranu, Izraelu, Švajcarskoj, Egiptu, Njemačkoj, Italiji, Kataru, Japanu, Kuvajtu, Austriji, Turskoj i SAD-u.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će na narednoj sjednici Narodne skupštine RS biti usvojen zakon o NVO, ističući da će ovaj akt biti rigorozniji od ranije povučenog prijedloga.

„Željeli smo kompromis, ali pošto ste odbili, sada ćete dobiti zakon koji će biti znatno stroži“, rekao je Dodik, komentarišući informacije američkih medija da u Sarajevu postoji više od 25.000 nevladinih organizacija koje finansira Zapad.

On je poručio da Srpsku ne zanima stav Evropske unije po ovom pitanju.

„Ako je to prekid evropskog puta, neka bude. Nećete vi nama određivati šta ćemo raditi“, kazao je Dodik.

Dodao je da je odluka bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa o obustavi pomoći nevladinim organizacijama signal Republici Srpskoj da preduzme iste korake.

„Ovdje se kroz strana sredstva nakotilo svega i svačega, s ciljem blaćenja srpskog naroda i Republike Srpske. Nećemo se svetiti, ali to više neće biti moguće“, poručio je.

Govoreći o evropskom putu BiH i odnosima u vlasti, Dodik je ocijenio da se radi o „podvali“ koja ima za cilj podrivanje Republike Srpske.

„Nikada nismo bili u koaliciji sa ‘trojkom’ ili bilo kim drugim. Naš partner je HDZ i radimo na tome da se poštuje Ustav BiH i Dejton. Međutim, pojedini u Srpskoj vjeruju da evropski put donosi rješenja. Ja smatram da je on smišljen kako bi se urušila Republika Srpska i zato moramo biti oprezni“, naglasio je Dodik.

Osvrnuo se i na potencijalne promjene unutar BiH, posebno na ulogu Kristijana Šmita, ističući da postoje pokušaji izmjene ustava BiH mimo domaćih institucija.

„Čujem da neki u Republici Srpskoj priželjkuju da Šmit promijeni pravilo o kvorumu u Domu naroda. Ako to uradi, odgovor će stići istog dana i svi će ga razumjeti“, upozorio je Dodik.

Takođe, najavio je da će Republika Srpska po prvi put obilježiti Sretenje kao državni praznik, zajedno sa Srbijom.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da Ustav BiH više neće postojati ukoliko ga prekrši Kristijan Šmit, koji je najveći potencijalni rušilac Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Stevandić je istakao da Srpska ima hrabrosti, snage, mogućnosti i pameti da u ovom teškom vremenu zaštiti sebe i da djeluje institucionalno za razliku od onih koji su do sada kršili Ustav, djeluju vaninstitucionalno i najavljuju ponovo kršenje Ustava BiH.

– Ukoliko bude prekršen od Šmita, on više neće ni postojati. Ako ne postoji Ustav BiH onda ne postoji međunarodni ugovor koji se zove Dejtonski sporazum, tako da je njegov najveći rušilac u najavi trenutno nelegalni visoki predstavnik – rekao je Stevandić.

Stevandić je naglasio da je za političku budućnost najvažnije srpsko pitanje, a ne pitanja o EU i o Šmitu.

– Da se okrenemo jedni drugima, da ga sprovodimo i da na taj način i Srbiji u ovim teškim vremenima budemo oslonac i šaljemo poruku uvažavanja i jedinstva, te budemo spremni da participiramo i u budućim srpskim odnosima uvažavanja – rekao je Stevandić.

On je poručio da će Republika Srpska ostati fokusirana, strpljiva, razložna i tražiti međusobno uvažavanje i kompromis među svim političkim faktorima.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će Kristijan Šmit, ukoliko odluči da promijeni Ustav BiH u dijelu koji govori o broju srpskih delegata koji čine kvorum u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, istog dana dobiti odgovor Srpske koji će mnogi u svijetu razumjeti.

– Vidim da neki u Republici Srpskoj priželjkuju da se promijeni Ustav u dijelu koji kaže da kvorum nije tri delegata Doma naroda, već dva i da to treba da uradi Šmit. Ako on to uradi, istog dana će dobiti naš odgovor koji će mnogi razumjeti u svijetu – rekao je Dodik novinarima u Drakuliću kod Banjaluke.

Predsjednik Srpske je ukazao da su se promijenile okolnosti u svijetu.

– Oni iz opozicije koji sebe pokušavaju da predstave nacionalnim su izdajnici srpskog naroda. Kada glumite sada ili kada odete u Sarajevo? Da li govorite istinu ovdje ili kada odete u Sarajevo? – upitao je Dodik, koji je i lider SNSD-a.

Dodik je istakao da se SNSD na nivou BiH bori za poziciju Srpske i tamo radi da bi se primijenio, prije svega, Dejtonski sporazum i Ustav BiH.

On je naveo da su delegati u Domu naroda Parlamentrane skupštine BiH iz opozicionih partija u Srpskoj sebe predstavili spasiocima BiH time što su glasali za dva evropska zakona, umjesto da budu uzdržani, štu ranije dogovorili sa SNSD-om.

– Ako ste spasioci BiH, onda ste grobari Republike Srpske – poručio je Dodik.

Dodik je ocijenio da je evropski put BiH kakav danas postoji podvala Srpskoj i da je usmjeren ka tome da se sruši bit Republike Srpske.

– Mi moramo biti veoma oprezni oko tog pitanja – rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je naveo da je evropski put krilatica kao mnoge druge u istoriji koje ništa ne znače.

– Ovdje je jedino ispravna politika čuvati svoje pravo, očuvati svoju poziciju i graditi svoju zajednicu u svoji državi koja se zove Republika Srpska – rekao je Dodik.

On je istakao da se SNSD nije gurao da bude u vlasti na nivou BiH, ocijenivši da je to teret.

– Onaj ko ne shvata da je teret ići u Sarajevo i braniti interese Srpske, on je politički glup. Ako se ide tamo radi privilegija, to je dodatno opasno za nas – rekao je Dodik.