Kategorija: Politika

Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH, poručila je da oni koji se igraju pitanjem Oružanih snaga u BiH, treba da smanje doživljaj, te da je Predsjedništvo BiH jedino koje konsenzusom može odlučivati o eventualnom angažovanju pripadnika vojske.

Cvijanovićeva je, odgovarajući na izjavu Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH, da će institucije BiH nastaviti da rade bez obzira ko je u njima, te da je spreman da, ukoliko MIlorad Dodik, predsjednik Republike Srpske krene u secesiju, izda naredbu Oružanim snagama BiH da reaguju, poručila da bi takva odluka Komšića bila nelegalna.

“Predsjedništvo konsenzusom odlučuje o odbrani, ako nema konsenzusa, nema ni odluke. Ako smo legalisti, onda je to tako, ako nismo, onda je to državni udar”, poručila je Cvijanovićeva.

Uz to, navela je da bi takva odluka bila i nerelevantna za srpski dio Oružanih snaga BiH

“Nisam sigurna ni da bi se sav hrvatski korpus stavio na raspolaganje hrvatskom članu Predsjedništva. A nezakonita zloupotreba Oružanih snaga je ionako dovoljan signal da nije obavezujuća. Tako da onima koji se igraju pitanjem Oružanih snaga i davanjem bombastičnih izjava mogu jedino poručiti da smanje doživljaj”, dodala je.

Dolaskom nove administracije u Washington, politika SAD prema Bosni i Hercegovini doživjela je vidljivu transformaciju – barem kada je riječ o objavama na društvenoj mreži “X”.

Ako je suditi po službenom profilu Ambasade SAD u BiH, nekada neumorni komentator političkih prilika u zemlji sada se povukao u tišinu. Umjesto otvorenih kritika i prozivki, danas tamo preovladavaju općenite informacije o američkim aktivnostima i izjave visokih zvaničnika.

U prethodnim mjesecima, Ambasada nije štedjela riječi. Kritikovalo se sve – od ekonomskih tokova, preko političkih odluka, do direktnih prozivki pojedinaca uz pitanje: “Gdje su pare?”. Oštra retorika bila je dio svakodnevice, a američki zvaničnici nisu se libili da ocjenjuju unutrašnje procese u BiH.

Jedna od posljednjih žustrijih objava datira iz 17. januara, kada je Ambasada poručila:

“SAD su posvećene korištenju svih sredstava koja su im na raspolaganju, uključujući sankcije, kako bi pojedince i entitete pozvali na odgovornost za antidejtonsko ponašanje, za korupciju ili za druge radnje koje destabilizuju ili ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.”
Danas, međutim, takve objave više nećete pronaći. Naprotiv, Ambasada je drastično promijenila ton, ograničavajući se na protokolarne objave, izbjegavajući bilo kakvu direktnu kritiku.

Ova nagla promjena nameće pitanje: da li su prethodne poruke bile stvar principa ili samo dio političke taktike? Je li američka ambasada u BiH bila iskreni zagovornik demokratije i vladavine prava ili su oštre kritike bile samo sredstvo političkog pritiska koje je, s promjenom administracije, izgubilo svrhu?

Bez obzira na odgovor, jedno je sigurno – kada se interes smanji, nestaju i velike riječi.

BiH narednog mjeseca očekuje odluku Evropskog savjeta o otpočinjanju pregovora, odnosno organizaciji prve međuvladine komisije između BiH i EU, a osam grupa preporuka, koje su preduslov da do toga dođe, usvojene su prije tačno godinu dana.

Kada se analizira ono što je do sada urađeno, može se lako zaključiti da je BiH zastala na evropskom putu, zato što je i za dio mjera koje su ispunjene proteklo mnogo vremena.

Iako je BiH potrošila godine u usaglašavanju mehanizma koordinacije, ključni koraci i dalje nisu sprovedeni.

BiH i dalje nema glavnog pregovarača s EU, nije usvojen nacionalni program za EU integracije, niti imenovan nacionalni koordinator za instrumente pretpristupne pomoći.

To znači da je, praktično, mehanizam koordinacije mrtvo slovo na papiru, jer se on ne može sprovesti u praksi kroz pregovarački proces. Komisija je u martu prošle godine napisala da su svi ovi koraci ili u završnoj fazi ili u fazi konsultacija.

Dio preporuka koje se odnose na integritet nosilaca pravosudnih funkcija mogu se smatrati uslovno ispunjenim jer su usvojene izmjene Zakona o VSTS-u u dijelu koji se odnosi na integritet, ali i dalje nije formirano odjeljenje za integritet.

Najizazovniji dio zahtjeva EU se vjerovatno odnosi na novi zakon o VSTS-u i zakon o sudovima, jer se tu radi o sjedištu apelacionog suda, koje još nije dogovoreno. I u ovom dijelu je Evropska komisija prošlog marta iskazala veliki optimizam, jer je navedeno da su svi ovi dokumenti u završnoj fazi. I Zakon o sukobu interesa je usvojen, ali ni to nije od velike koristi, imajući u vidu da komisija koja bi sukob interesa trebalo da utvrđuje, iako formirana krajem prošle godine, još nije počela da radi.

U grupi preporuka za jačanje borbe protiv korupcije navedeni su Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je teškom mukom usvojen i to tek nakon što je BiH indirektno zaprijećeno od strane Moneyvala, a usvojen je i Nacrt zakona o zaštiti ličnih podataka, koji se takođe dugo čekao. Usvojeni su i Strategija javnih nabavki i Strategija borbe protiv korupcije, operacionalizovana je saradnja sa Europolom, a preduzete su aktivnosti na zaključivanju sporazuma sa Eurojustom i Frontexom. S Frontexom se privremeno primjenjuje sporazum do zaključenja glavnog sporazuma, što se može smatrati djelimičnim ispunjavanjem obaveza, dok sporazum s Eurojustom još nije ratifikovan.

Usvojen je Zakon o graničnoj kontroli, Zakon o strancima, a poboljšano je stanje u migrantskim centrima. EU traži usklađivanje viznog režima BiH s viznim režimom EU, kao dio obaveza iz Sporazuma o viznoj liberalizaciji. BiH i dalje ima bezvizni režim s Turskom, Kinom, Rusijom i nekoliko arapskih zemalja, što nije u skladu s ovim sporazumom.

Usvojen je i Zakon o ombudsmanu za ljudska prava, koji je jedan od zadnjih koraka u dijelu preporuka koji se odnosi na suzbijanje mučenja i zlostavljanja.

Posljednja grupa preporuka odnosi se na zaštitu medijskih sloboda i procesuiranje napada na novinare, a u ovoj grupi najvažniji dio odnosi se na uspostavljanje kontaktnih tačaka u tužilaštvima i policijskim agencijama u slučaju sudskih postupaka protiv novinara, posebno u vezi s kriminalizacijom klevete, koja je uvedena u Republici Srpskoj, a po kojoj još nisu pokrenuti sudski postupci.

Kako nam je rečeno u Direkciji za evropske integracije BiH, potrebno je nastaviti sa aktivnostima u oblasti migracija, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Posebno će se bh. vlasti morati fokusirati na pitanje slobode izražavanja i medija i zaštite novinara, jer prema ocjenama iz zadnjeg izvještaja Evropske komisije o BiH, u ovoj oblasti nije bilo ostvarenog napretka u 2024. godini”, naveli su.

Uslovi za početak pregovora:
Imenovati glavnog pregovarača s EU – nije ispunjeno

Imenovati nacionalnog koordinatora za IPA – nije ispunjeno

Usvojiti nacionalni program za evropske integracije – nije ispunjeno

Izglasati zakon o VSTS-u – nije ispunjeno

Usvojiti odredbe o integritetu nosilaca pravosudnih funkcija – ispunjeno

Formirati odjeljenje za integritet pri VSTS-u – nije ispunjeno

Usvojiti Zakon o sukobu interesa – ispunjeno

Izglasati zakon o sudovima – nije ispunjeno

Uskladiti viznu politiku s EU – nije ispunjeno

Usvojiti Zakon o zaštiti ličnih podataka – ispunjeno

Usvojiti Zakon o graničnoj kontroli – ispunjeno

Usvojiti strategiju upravljanja granicom – nije ispunjeno

Potpisati sporazum s Frontexom – djelimično ispunjeno

Potpisati sporazum s Eurojustom – djelimično ispunjeno

Operacionalizovati saradnju s Europolom – ispunjeno

Izglasati Zakon o strancima – ispunjeno

Izglasati Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma – ispunjeno

Usaglasiti Strategiju za borbu protiv korupcije – ispunjeno

Izglasati Strategiju javnih nabavki – ispunjeno

Izglasati Zakon o ombudsmanu za ljudska prava – ispunjeno

Uspostavljanje kontaktnih tačaka za zaštitu novinara – ispunjeno

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjaka Denis Bećirović oglasio se povodom izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Na početku reakcije, Bećirović je istakao da se proces protiv Dodika i v. d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića odvija na osnovu sudski potvrđene optužnice koju je podiglo Tužilaštvo BiH, u skladu sa svojim nadležnostima i na osnovu Krivičnog zakona BiH.

– Iako je ovo suđenje bilo pod velikom pažnjom javnosti, treba ukazati na činjenicu da se radi o sudskom postupku koji, u skladu sa svojim nadležnostima, vode Tužilaštvo BiH i Sud BiH kao nezavisne pravosudne institucije države Bosne i Hercegovine. S tim u vezi naglašavam da su nedopustivi i suprotni važećim zakonskim odredbama (in)direktni pritisci u predmetnom sudskom postupku na Tužilaštvo BiH i Sud BiH – poručio je.

On osuđuje indirektne i direktne prijetnje državi, kao i pritiske na pravosudne institucije u BiH, za koje ističe da su nezavisne.

– Posebno osuđujem prijetnje preduzimanjem mjera koje su potpuno suprotne Dejtonskom mirovnom sporazumu, Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine, a koje impliciraju na ugrožavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i njenog ustavnopravnog poretka. To su prijetnje miru Bosni i Hercegovini i moraju biti shvaćene ozbiljno – rekao je.

Mir na prostoru cijele BiH je za njega imperativ zbog čega je pozvao na poštovanje vladavine prava prije svega.

– Očuvanje mira i stabilnosti u cijeloj državi, kao i neometano vršenje redovnih dužnosti svih institucija Bosne i Hercegovine, predstavljaju zajednički interes svih građana i naroda Bosne i Hercegovine. Vladavina prava je conditio sine qua non (op.a. uslov bez kojeg se ne može) demokratske i pravne države i toga svi trebaju biti svjesni – rekao je.

Dosljedna implementacija principa vladavine prava i pravne države, kao i jednakost svih pred zakonom, prema mišljenju Bećirovića, predstavljaju međunarodnopravnu i nacionalnu obavezu države Bosne i Hercegovine.

– Organi vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini su obavezni kategorički poštovati navedene principe, kao i sve ostale demokratske vrijednosti na kojima počiva društvo BiH. Privatni interes bilo kojeg pojedinca ne smije biti važniji od kolektivnog interesa svih građana i naroda Bosne i Hercegovine da žive u miru i sigurnom okruženju – zaključio je on, prenosi Klix.

Predsjednik Demosa Nedeljko Čubrilović istakao je da građani Srpske treba da daju podršku instituciji predsjednika Republike Srpske i pokažu nezadovoljstvo načinom na koji se sprovodi sudski proces pred Sudom BiH i svim onim što slijedi poslije toga.

“U pitanju su imovina i lišavanje Republike Srpske svih nadležnosti koje ima po Dejtonskom sporazumu. Srpski narod i Srpska samo žele da se ovaj sporazum poštuje onako kako je definisan, ne traže ništa više za sebe što ne traže za bilo koje druge”, rekao je Čubrilović.

On je naglasio da srpski narod ne treba da dozvoli da pojedinac odlukom donosi zakon i određuje kaznu, jer je to otvaranje procesa koji može biti poguban po opstanak Srba na ovom prostoru.

Čubrilović je istakao da odluke koje je donio Kristijan Šmit dodatno dijele narode i definišu političke odnose na nakaradan način.

“Neophodna je podrška predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku u sudskom procesu u Sarajevu i ne treba da se dovedemo u poziciju da se stidimo dati podršku svom predsjedniku, koji je legalno izabran”, naglasio je Čubrilović.

U Banjaluci će u utorak, 25. februara, ispred Narodne skupštine Republike Srpske biti održan veliki narodni miting podrške institucijama Republike Srpske na čelu sa njenim predsjednikom, prenosi Srna.

Izjava predsjednika SDS-a Milana Miličevića da će se odazvati pozivu na razgovor ako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik podnese ostavku ne doprinosi ničemu dobrom u situaciji kada se Dodik bori za instituciju i očuvanje nadležnosti predsjednika Republike, rekao je Srni predsjednik Gradskog odbora DEMOS-a Banjaluka Boran Bosančić.

On je ocijenio da Miličevića izjava nema ni pravni ni politički smisao.

– Izjava je potpuno promašena u situaciji u kojoj se predsjedik Republike Srpske Milorad Dodik bori za instituciju i očuvanje nadležnosti predsjednika Republike – rekao je Bosančić.

On je naglasio da takve stvari ne dopronose ničemu dobrom, ni srpskom narodu, ni SDS-u, koji se među prvima borio za interese srpskog naroda.

Bosančić je zaključio da svi politički subjekti u Srpskoj, i vladajući i opozicioni, treba da daju podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u njegovoj borbi za očuvanje ove institucije.

Predsjednik SDS-a Milan Miličević saopštio je danas da će se predstavnici ove stranke odazvati pozivu na sastanak ako predsjednik Republike Srpske podnese ostavku i da to “treba da uradi zbog Republike Srpske”.