VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stanivuković: Šmit odlučuje, SNSD izvršava

    Stanivuković: Šmit odlučuje, SNSD izvršava

    Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković izjavio je da će građani Republike Srpske platiti 120 miliona maraka zbog, kako kaže, spornog ugovora sa firmom “Vijadukt”, iako je vlast ta koja je odgovorna za cijeli slučaj.

    On navodi da afera “Vijadukt” više ne liči ni na pravni ni na politički spor, već na “klasičnu mafijašku šemu: pogodbe, prikrivanje, spinovanje”.

    “U SNSD-u više ni sami ne znaju jesu li tuženi, oštećeni, saučesnici ili glavni akteri”, kaže Stanivuković.

    Komentarišući ponašanje aktuelnog ministra finansija Srđana Amidžića, Stanivuković tvrdi da je ministar najprije pokušavao da novac ne bude isplaćen iz budžeta Republike Srpske, već iz dobiti Centralne banke BiH, ali kada mu to nije prošlo – sve je, kako kaže, prihvatio bez riječi.

    “Danima je tvrdio da ne treba platiti, a onda, kad Šmit naloži – sprovodi sve kao da ništa nije rekao. Spominje i račun na Kanalskim ostrvima, ali tek nedavno, iako je afera stara godinama. Sad tvrdi da je Šmit nelegalno ovlastio njegovog zamjenika da izvrši isplatu – pa zašto onda ne pokrene pitanje odgovornosti tog zamjenika? Ko tu koga pravi ludim?”, pita se lider PDP-a.

    Stanivuković zaključuje da je potpuno nejasno kako se može tvrditi da se ne priznaje visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit, a istovremeno, kako kaže, dosljedno i bez pogovora sprovoditi sve njegove odluke.

    Podsjećamo, Centralna banka Bosne i Hercegovine je ustupila sredstva za isplatu duga slovenskoj firmi Vijadukt nakon odluke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg vlasti u Srpskoj ne priznaju. Ovaj zahtjev je potpisao Muhamed Hasanović (SDP), zamjenik ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića

  • Amidžić: Nelegalni Šmit nelegalno ovlastio mog zamjenika da odradi posao na štetu našeg naroda

    Amidžić: Nelegalni Šmit nelegalno ovlastio mog zamjenika da odradi posao na štetu našeg naroda

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da sve u vezi sa posljednjim nelegalnim odlukama i isplati novca na podračun Centralne banke BiH ima veze sa njegovim zamjenikom Muhamedom Hasanovićem, a za one zaslijepljene postoje i dokazi – dokumenta.- Јasan je stav velike većine građana Republike Srpske da su odluke Kristijana Šmita i njegovih pomagača iz Republike Srpske na štetu našeg naroda. Svjestan naših stavova, nelegalni Šmit je nelegalno ovlastio mog zamjenika da odradi posao na štetu našeg naroda – naglasio je Amidžić.

     

    On je rekao da mu je jasna mržnja Sarajeva, ali toliku mržnju pojedinih opozicionara iz Republike Srpske niko normalan ne može da razumije, ali, kao i do sada, istrajnost i istina, ipak, moraju pobijediti.

    Amidžić je rekao da ljudska glupost, mržnja i zlonamjernost nemaju granice i naglasio da on kao ministar finansija i trezora u Savjetu ministara nije ništa potpisao, niti će a da ima veze sa sramnim odlukama Šmita.

     

    – Ko nađe moj potpis na odluci o isplati novca na podračunu Centralne banke, neka ga javno objavi. S obzirom da ga nema, bilo bi u najmanju ruku korektno da se oni zlonamjerni izvinu građanima Republike Srpske koje dovode u zabludu – poručio je Amidžić.

  • Revizija otkrila niz nepravilnosti u Savjetu ministara BiH

    Revizija otkrila niz nepravilnosti u Savjetu ministara BiH

    Uprkos jasnim zakonskim odredbama, Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH je u 2024. godini zaključio više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme bez javnog konkursa, čime je prekršio Zakon o radu u institucijama BiH.

    Ovaj konkretan primjer nezakonitog zapošljavanja samo je jedan od brojnih propusta koje je utvrdila Kancelarija za reviziju institucija BiH u najnovijem izvještaju o radu ove institucije.

    U Izvještaju o finansijskoj reviziji Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH za 2024. godinu, Kancelarija za reviziju skreće pažnju na ozbiljne propuste u zakonitosti rada, posebno u segmentima javnih nabavki, zapošljavanja, putnih troškova, korištenja službenih vozila i upravljanja javnim sredstvima.

    Revizori su dali 12 preporuka za unapređenje rada od čega je 10 novih i dvije ponovljene iz prethodnih godina.

    Generalni sekretarijat je od osam prethodno datih preporuka realizovao tri, dvije nisu realizovane, dok su za dvije u toku aktivnosti, a jedna nije mogla biti ocijenjena.

    Revizori su konstatovali kršenje Zakona o radu u institucijama BiH, pri čemu je s jednim službenikom zaključeno čak tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme (po tri mjeseca), sa formalnim prekidima od samo šest dana između, bez provođenja javnog konkursa.

    Zakonom je jasno propisano da se takvo zapošljavanje može vršiti samo izuzetno i najduže tri mjeseca – kada nije moguće blagovremeno provesti oglas.

    U ovom slučaju, uslovi nisu bili ispunjeni, a krajem godine je raspisan konkurs za isto radno mjesto, čime je potvrđena zloupotreba zakonske odredbe.

    Slična praksa utvrđena je i u nezakonitom privremenom raspoređivanju zaposlenih na viša radna mjesta, bez sprovedenih internih konkursa, što je u suprotnosti sa Zakonom o državnoj službi BiH.

    Takva raspoređivanja su, kako ističu revizori, vršena rješenjima generalnog sekretara, bez odgovarajuće pravne osnove, uz obrazloženja da se radi o “sticanju iskustva”.

     

    Sumnjive javne nabavke

    U izvještaju revizora upozorava se i na nepravilnosti u postupcima javnih nabavki. U više postupaka za nabavku IT opreme i sistema nije bila osigurana potpuna tehnička dokumentacija ponuđača, niti su tenderski uslovi precizno definisali karakteristike opreme. U najmanje tri postupka nisu sačinjene pisane zabilješke o provedenoj provjeri tržišta, što je zakonska obaveza.

    Dodatno, revizija je utvrdila sumnjivu opravdanost kriterija pri odabiru servisera službenih vozila, gdje je sklopljen ugovor sa ponuđačem čiji se servis nalazi 146 km udaljen od sjedišta Generalnog sekretarijata.

    Time su stvoreni dodatni, nepotrebni troškovi goriva i putarina za koje nisu dostavljena adekvatna obrazloženja.

    Prema navodima iz revizorskog izvještaja, ukupni putni troškovi Generalnog sekretarijata u 2024. godini iznosili su 243.969 KM, što je smanjenje u odnosu na prethodnu godinu.

     

    Ipak, revizija je otkrila da se u pojedinim slučajevima nisu priložila pozivna pisma organizatora službenih događaja niti je dostavljena kompletna prateća dokumentacija, čime je prekršena važeća regulativa.

    – Službena putovanja se uglavnom odnose na prisustva međunarodnim konferencijama, samitima, službenim posjetama, sastancima itd. Procesom revizije smo konstatovali da u određenim slučajevima prilikom pravdanja putnog naloga nije prilagano pozivno pismo organizatora ili pisana protokolarna korespondencija – ističe se u izvještaju.

    Kod korištenja službenih vozila, ustanovljeni su propusti u vođenju evidencije: nije se bilježilo stanje kilometar sata, a evidentirane su i različite kilometraže za iste relacije.

    Pokloni bez opravdanja

    Takođe, zabilježeni su i slučajevi korištenja službenih vozila tokom vikenda, kao i nedosljednosti u evidenciji kilometraže i korištenju TAG uređaja za putarine.

    – Uočeni su slučajevi plaćanja putarina za vozila putem TAG uređaja, a da u putnom nalogu nije evidentirano korištenje tog vozila na navedeni datum, kao i korištenje vozila u dane vikenda – napominju revizori.

    Revizori su istakli da su tokom 2024. godine zabilježene nepravilnosti i u trošenju sredstava za reprezentaciju i poklone, gdje su izdaci pravdani nedovoljno dokumentovano.

    Revizori su posebno izdvojili slučaj nabavke umjetničkog autorskog djela za 1.450 KM, koje je poklonjeno visokom zvaničniku, ali bez precizno dokumentovanog povoda i opravdanja.

    Iako je propisano da se svaki trošak mora pravdati odgovarajućim dokumentima, u praksi su zabilježeni slučajevi gdje su fakture uključivale konzumaciju hrane bez jasnog obrazloženja povoda i svrhe sastanka.

    Osim navedenog, revizija je utvrdila da u 2024. godini nisu realizovana sredstva od 2,15 miliona KM namijenjena za tri važna programa posebne namjene, uključujući unapređenje e-Vlade i organizaciju Samita lidera Zapadnog Balkana i EU.

    Postupci nabavki su obustavljeni ili poništeni, a sredstva ostala neiskorištena.

  • Kako će teći proces glasanja na izborima uz nove tehnologije?

    Iako je Centralna izborna komisija BiH (CIK) na prethodnim izborima sprovela nekoliko pilot projekata u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija predviđa samo optičko skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača.

    To će biti jedine novine u slučaju da se u djelo sprovede nalog Kristijana Šmita, koji je nametnuo odluke o finansiranju tih projekata.

    Sve ostalo, o čemu se posljednjih dana moglo čuti u javnosti, kao što je postavljanje kamera na svim biralištima itd…, neće biti obuhvaćeno, i na izborima 2026. godine jedine novine biće elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića.

    To će u praksi značiti da će prilikom dolaska na glasačko mjesto birač biti identifikovan elektronski, odnosno u uređaj će staviti svoju ličnu kartu i svoj identitet potvrditi otiskom prsta, a nakon glasanja, listić će umjesto u kutiju morati provući kroz skener koji će automatski registrovati kome je dat glas i da li je listić važeći ili nije.

    “Procjenjuje se da bi postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6.000 skenera glasačkih listića, te sprovođenje svih drugih neophodnih aktivnosti koštalo okvirno oko 112.500.000 KM za izbore 2026. godine. Ove količine uključuju rezervne uređaje za nepredviđene slučajeve. Dodatno, procjena uključuje sve kapacitete koje CIK treba da izgradi, poput novih zapošljavanja, kupovine i pripreme uređaja i podrške potrebne za primjenu izborne tehnologije”, piše u Studiji izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koju je izradio CIK.

    Iz Studije se može zaključiti da će eventualno uvođenje novih izbornih tehnologija biti i veliki logistički izazov, pa tako, recimo, osim članova biračkog odbora, na dan izbora biće potrebno i 5.300 operatera koji će instalirati i deinstalirati opremu na početku i na kraju glasanja. Osim njih 5.300, biće neophodno obezbijediti i do pet odsto rezervnih operatera.

    Osim toga, planiran je i angažman 650 tehničara, a svaki od njih bio bi zadužen za deset biračkih mjesta, a plan je i da se uspostavi “nacionalni pozivni centar za podršku”, koji bi služio kao podrška operaterima i tehničarima na terenu, a u njemu bi radilo 70 osoba, sedam supervizora i jedan koordinator.

    Uz te logističke, neophodno bi bilo osigurati i skladište za skladištenje elektronske opreme i za te namjene potreban je prostor od oko 1.500 kvadrata, gdje je procjena da će se uskladištiti 600 standardnih paleta. Za “pripremnu površinu” trebaće hiljadu kvadrata prostora, gdje bi radilo oko 90 operatera na vrhuncu rada, a uz sve to neophodna je i administrativna površina koja bi se prostirala na 200 metara kvadratnih.

    Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije, nedavno je rekla da će se već ove sedmice početi raditi na operativnom planu, te da su već tražili da ministarstva i agencije pošalju svoje predstavnike kako bi pomogli CIK-u.

    “Do sada smo dobili predstavnike IDDEEA, Ministarstva transporta i komunikacija, Agencije za javne nabavke, Agencije za zaštitu ličnih podataka. Još uvijek čekamo da nam Ministarstvo finansija i Ministarstvo bezbjednosti dostave svoje predstavnike. Za sada je ovo dovoljno da već naredne sedmice počnemo praviti operativni plan”, rekla je prošle sedmice Hadžiabdićeva, a prenijeli su mediji u Federaciji BiH.

    Podsjećanja radi, Šmit je nedavno nametnuo odluku koja podrazumijeva da se obezbijedi novac za potrebe uvođenja novih tehnologija, i to onoliko koliko CIK bude tražio. Procedura, po Šmitovim nametnutim odlukama, podrazumijeva da CIK uputi zahtjev Ministarstvu finansija i trezora, koje će biti u obavezi da ga odobri u roku od sedam dana, a nakon toga dostavi sredstva na račun CIK-a. U slučaju da ministar, u ovom slučaju Srđan Amidžić, ne postupi po tom zahtjevu, njegov zamjenik Mehmed Hasanović biće u obavezi da to uradi.

    Nakon operativnog plana CIK-a, treba očekivati da se u skorije vrijeme raspiše tender za nabavku opreme, koji će biti međunarodni i koji može trajati nekoliko mjeseci.

    Uvođenje novih tehnologija u izborni proces komentarisao je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji je rekao da BiH trebaju transparentni i pravedni izbori, te da ima jako puno pristupa za to.

    “Da li je trebalo izdvojiti 100 miliona za opremu, zašto je nema negdje drugo, da li toliko vrijedi, neka to rade eksperti, mi nećemo ulaziti u to. Mi ćemo dati svoje predstavnike ispred HDZ-a, kako bismo osigurali da ne bude zloupotreba. Mi ćemo podržati sve elemente koji će osigurati čistoću na izborima. Za nas je, što se tiče Izbornog zakona, broj jedan ono što smo predlagali i to ćemo staviti na glasanje kada dobijemo adekvatnu većinu”, naglasio je Čović.

    Potrebno za nove tehnologije na izborima
    – 112,5 miliona KM

    – 6.000 skenera

    – 6.000 uređaja za identifikaciju birača

    – 5.300 operatera

    – 650 tehničara

    – Više od 70 ljudi u “nacionalnom centru”

    – Prostor od 1.500 kvadrata

  • Dodik: “Centurion” nema veze sa mnom, slovenački portal iznosi laži i o prisluškivanju

    Dodik: “Centurion” nema veze sa mnom, slovenački portal iznosi laži i o prisluškivanju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da već duže vrijeme traje prljava kampanja protiv njega i njegove porodice.

     

    “Već duže vrijeme traje prljava kampanja protiv mene i moje porodice na način da se laži domaćih aktera plasiraju preko slovenačkog portala Necenzurirano.si, a zatim prenose u medijima u BiH. Valjda da bi te laži djelovale ubjedljivije. Na ranije tekstove nisam reagovao, jer su bili toliko besmisleni, ali na posljednji moram, jer iznosi laži o prisluškivanju”, naveo je Dodik.

    On je u potpunosti odbacio sve navode iz teksta pomenutog portala kao neistinite, tendenciozne i konstruisane s ciljem lične i političke diskreditacije.

    Dodao je da se tekst oslanja na nepotvrđene informacije, izvore upitne reputacije i “poznate matrice medijskog linča kakvima su kroz posljednju deceniju bili izloženi svi političari i lideri koji se nisu uklapali u narativ poraženih globalističkih elita”, prenosi RTRS.

    “Firma ‘Centurion’ nema ama baš nikakve veze sa mnom, što gotovo svi u Banjaluci znaju. Osnovala ju je 2005. Nova banka sa isključivim ciljem da smanji troškove transporta i čuvanja novca. U trenutku osnivanja, većinski vlasnici Nove banke bili su slovenački fond Poteza, Prva Grup, penzioni fond iz Slovenije i IFC – članica Svjetske banke, koja je imala pravo veta u svim važnim odlukama. Nakon što je firma upala u poslovne probleme, podignut je kredit od 3,5 miliona KM, koji nije mogao biti vraćen. Nova banka je tada ugasila firmu i tražila način da naplati dug, nudeći zaštitarskim firmama da preuzmu posao prevoza i osiguranja novca, uz uslov da otplate kredit. Na tu ponudu se odazvao Sektor sekjuriti koji je banci vratio kredit i avans. Toliko o navodnim ‘tajnim poslovima’ – sve je bilo javno, poslovno i čisto, i bez ijedne veze sa mnom”, istakao je Dodik.

    On je naveo da je 2005. godine bio opozicija, a na vlasti PDP i SDS.

    “Nova banka je uplatila avans za opremu za snimanje razgovora između službenika i klijenata, ali ta oprema nikada nije isporučena. Toliko o laži o prisluškivanju”, dodao je Dodik.

    Naveo je i da je “portal Necenzurirano odavno prepoznat kao glasilo liberalno-lijevih krugova, koje funkcioniše u sklopu šire mreže finansirane od strane međunarodnih fondacija i organizacija povezanih s nekadašnjim strukturama Demokratske partije SAD, a čiji se politički i ideološki uticaj na Balkanu ogleda kroz djelovanje brojnih nevladinih organizacija i medijskih ispostava”.

    “U tom smislu, Necenzurirano nije izuzetak, već pravilo – dio šire propagandne platforme koja pokušava da, prenoseći iste tekstove i optužbe u više zemalja, stvori privid međunarodnog pritiska i opravda vlastite konstrukcije”, ističe Dodik, prenosi RTRS.

    Dodik dodaje da je simptomatično i to da se portal u ovom slučaju poziva i na Rafija Gregorijana, bivšeg američkog zvaničnika, “koji je nakon NATO bombardovanja Savezne Republike Јugoslavije postavljen da ‘pomogne’ separatistima na Kosovu i Metohiji, a u BiH ostao upamćen po pokušajima da se putem političke prisile i montiranih optužbi obesmisli postojanje Republike Srpske i njene legitimno izabrane institucije”.

    “Gregorijan je posljednji put u BiH boravio s namjerom da lobira za povratak odraslih muškaraca i djece bivših boraca tzv. Islamske države iz Sirije – prijedlog koji smo kao predstavnici srpskog naroda u BiH kategorički odbili jer predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik”, naveo je on.

    Dodik je istakao da ovaj napad dolazi iz istih centara koji napadaju Јaneza Јanšu i njegove saradnike u Sloveniji, kao i niz drugih lidera širom Evrope koji se nisu uklapali u unaprijed zadate šablone “poželjnih političara”.

    “U pitanju je stara i već pročitana matrica – targetiraj, diskredituj, ućutkaj”, dodaje Dodik.

    “Na kraju, još jednom jasno poručujem: sve tvrdnje iznesene u pomenutom tekstu su netačne i predstavljaju dio dobro poznate operacije diskreditacije političkih predstavnika koji ne pristaju na tutorstvo neizabranih birokrata i koji se zalažu za samostalnost, ustavnost i suverenitet sopstvenih institucija. U tom pogledu, autorima i promoterima ovog teksta mogu samo poručiti – više ste rekli o sebi nego o meni”, poručio je Dodik.

  • Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga Vijaduktu

    Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga Vijaduktu

    Centralna banka BiH ustupila je sredstva za isplatu duga slovenačkoj firmi Vijadukt nakon nametnute odluke Kristijana Šmita, potvrđeno je za federalne medije.

    Isplata je izvršena u skladu sa zahtjevom Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara koji je u Centralnu banku BiH stigao 18. jula, a koji je potpisao SDP-ov Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora Srđana Amidžića.

    Podsjećamo, Šmit je 17. jula nametnuo dvije odluke – jedna se odnosi na isplatu sredstava za rješavanje duga prema slovenačkoj firmi Vijadukt, a druga na izborni proces.

    U slučaju rješavanja arbitražne presude u predmetu “Vijadukt” i drugi protiv BiH, Šmit je nametnuo odluku kojom se predviđa uzimanje novca iz sredstava od akciza s jedinstvenog računa i to od dijela koji pripada Republici Srpskoj.

    Kada je riječ o izbornom procesu, odnosno izdvajanju novca za nove tehnologije, Šmit je “predvidio” da novac obezbijedi Centralna banka BiH.

  • Dodik: Normalizacija stanja u BiH moguća ako se povuku odluke Šmita

    Dodik: Normalizacija stanja u BiH moguća ako se povuku odluke Šmita

    Normalizacija stanja u BiH je moguća samo ako se povuku odluke nelegitimnog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    – Nije trebalo da dođe, neka ide kad god hoće. Što se mene tiče i ne postoji. Јa vjerujem da ćemo mi sve “brljotine” koje je napravio eliminisati – poručio je Dodik.

    Predsjednik Srpske naveo je da je Šmit kroz svoje odluke Republici Srpskoj samo prošli petak oteo 200 miliona KM.

    – Šmit kroz svoje odluke i kroz odluke Evropske unije samo “trenira strogoću” – kaže Dodik.

    Poručuje da nijedna strana do sada nije intervenisala u finansijski sistem Republike Srpske.

    – Na ovaj način on je napravio direktnu štetu. Mi tražimo načine kako da ga tužimo i proganjaćemo ga dok god bude živ – zaključio je Dodik.

  • Čović o dvije “Trojke”: Ova u Srpskoj faktički i ne postoji više, a sa sarajevskom je skoro nikakva komunikacija na nivou BiH

    Čović o dvije “Trojke”: Ova u Srpskoj faktički i ne postoji više, a sa sarajevskom je skoro nikakva komunikacija na nivou BiH

    Predsjednik HDZ BiH rekao je da ostaje u vlasti sa onima s kojima je dogovorio sporazume prije dvije godine.

    – Nemate više mogućnosti praviti neke promjene oko tih političkih procesa. Evo vidite taj jedan dio političkog spektra iz Republike Srpske kako završava u posljednje vrijeme. Јa to ne želim otežavati ljudima, jer mislim da u svakoj od stranaka imate ozbiljne probleme. To smo prepoznali na vrijeme i zato smo stali oko toga, jer smo shvatili da to što dogovaramo danas za stolom, svi oni koji su dio tog procesa misle malo drugačije. Pa smo rekli da se mora znati ko donosi odluke i kada se nešto dogovorimo da to možete provesti, morate biti i tu transparentni, ali politički odgovorni. Јer, partnerstvo je odgovornost, prije svega preuzimate kroz tu odgovornost. Ali, rekli smo partnerstvo, s druge strane, ne sputava tako da ima svako pravo na svoju lepršavost i političku, ali onda nemojte blizu nas, jer možemo napraviti sebi probleme. Toliko kao odgovor i ja mislim da te “Trojke” više i nema politički, ali da ne ulazim u političke odnosi unutar tih stranaka – rekao je Čović.

    Što se tiče sarajevske “Trojke”, kako je naveo, HDZ BiH s njima radi u mjeri u kojoj je to moguće primarno na nivou Federacije BiH.

    – I tu smo dali maksimalno sebe, svoju političku energiju da FBiH normalno funkcioniše i za sada uz malo problema uspijevamo otkloniti sve ono što nam je bila zapreka zadnjih godinu, dvije i nastavićemo tako do kraja iduće godine. Što se tiče istog tog sadržaja te Trojke na nivou Bosne i Hercegovine, komunikacija je vrlo loša, skoro nikakva, a to se uostalom vidi kroz donošenje odluka većine – rekao je Čović.

    Naglasio je da HDZ BiH ima aranžman sa onima s kojima su se dogovorili prije dvije godine.

    – Kakav god bio, nastavićemo ga do daljnjeg, jer ne vidim drugačije mogućnosti, a kampanja je svakako počela – dodao je on.

  • Čović: Protiv smo nametanja, Hrvati će se izboriti za legitimno predstavljanje

    Čović: Protiv smo nametanja, Hrvati će se izboriti za legitimno predstavljanje

    Dragan Čović, predsjednik HDZ-a nakon sjednice Predsjedništva ove stranke rekao je da je protiv bilo kakvog nametanja visokog predstavnika te da je Izborni zakon BiH potreban zbog BiH, a možda i najmanje zbog hrvatskog naroda.

    “Izborni zakon trebaju primjeniti oni koji svojatatu BiH, koji su najbrojniji narod i oni trebaju spriječiti da u ime hrvatskog naroda nekog biraju u Predsjedništvo BiH ili Dom naroda. Ne treba ništa nametati visoki predstavnik, hrvatski narod će se izboriti za svoje legitimno predstavljanje u skladu sa Ustavom BiH”, rekao je Čović.

    On je rekao da mnogi žele prebaciti odgovornost na HDZ i predstavnike hrvatskog naroda i kada je riječ o izbornom zakonu i evropskom putu, ali da mu to ne smeta.

    Čović se osvrnuo i na incidente na Pješčari, navodeći da institucije trebaju raditi sve da se to spriječi i da neće dodatno “dizati temperaturu”.

    Na pitanje da li postoji krivac za Plan rasta, Čović je kazao da nije izgubljeno samo stotinu miliona, nego su kroz prethodne godine izgubljene milijarde.

    “Da smo se priključili evropskim projektima, radilo bi se o milijardama. Neko jedna čeka da skloni jedan postotak i da ga drugom. Ne znamo cijeniti vrijednosti ovog preostora, zato sam pozvao politike koje griješe, ne visokog predstavnika, on radi šta radi, nego politike koje predstavljaju da vole BiH. Svi koji su nas mjesecima uvjeravali da mehanizam koordinacije treba poštivati do kraja, sada govore da treba od njega odustati, da je to složen proces”, rekao je Čović.

    On je rekao da vlast može funkcionisati i zahvalio se Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BIH na naporima da se sjednice uopšte održavaju , jer da bi se, kako je rekao održala sjednica “morate imati glas i Zukana Heleza i Staše Košarca. ”

    “Bez tih glasova niti jedna odluka ne može proći. Da ne bi bilo novih 10 posto koji se skidaju, moramo što prije završiti ovaj proces, jer je on pripremljen, predstavljen međunarodnoj zajednici, a onda su oni potrčali da kažu da nije usaglašen u par elemenata. Naravno, da se mora usaglasiti i na mehanizmu koordinacije, ali moraju razumijeti da za to on i služi da se sjedi i dogovara, a ne da pozivamo visokog predstavnika da za nas donese odluke”, rekao je Čović.

    Govoreći o složenim odnosima u koaliciji, Čović je rekao da sa “sarajevskom trojkom” rade koliko se može, primarno na nivou Federacije te da će se tako nastaviti do kraja godine, ali je naglasio da su odnosi na državnom niovu, skoro nepostojeći.

    “Što se tiče nivoa BiH, tu su odnosi vrlo loši, gotovo nikakvi. Činjenica je da mi imamo aranžaman sa onima koji smo se dogovorili prije dvije godine, kakav on da jest i takoćemo do kraja, jer ne vidim druge opcije”, rekao je Čović.

  • Bodiroga o raskolu unutar SDS

    Bodiroga o raskolu unutar SDS

    Niti stoji Srbija, ni Draško Stanivuković, ni strane ambasade iza trenutne situacije u SDS, niti je istina da će bilo ko od visokih funkcionera SDS napustiti stanku i formirati neki pokret.

    Tvrdi ovo šef Kluba poslanik SDS u Narodnoj skupštini RS, Ognjen Bodiroga, reagujući na sve češće komentare o raskolu u toj stranci i mogućnosti cijepanja SDS na dva dijela.

    Stranačka struja u SDS, koja je tražila smjenu Milana Miličevića sa čela SDS, prema tvrdnjama pojedinih izvora Srpskainfo, navodno ovih dana užurbano radi na formiranju nekog novog „opozicionog pokreta“, u kome bi, osim nezadovoljnih članova i funkcionera SDS, mjesto trebalo da zauzmu i ostali istaknuti opozicionari u Republici Srpskoj.

    Bodiroga, međutim, ne vjeruje u te spekulacije i poručuje da će SDS iz svega izaći jači.

    – Kada se završe unutarstranački procesi koji su započeti, i kada se izabere novi predsjednik SDS, članstvo Srpske demokratske stranke će stati iza tog predsjednika, počevši od mene samog. Ovo je jedina istina –ističe Bodiroga.

    On dodaje da SDS dio identiteta njegove porodice, pokojni deda, otac, brat, tetka su bili odbornici, sekretari, članovi kriznog štaba, izvršnog odbora te stranke…

    – Neke stvari su vrijednije i od samog života. Ovo je ujedno i odgovor svim medijima koje interesuje moj stav o trenutnom stanju u Srpskoj demokratskoj stranci – napisao je Bodiroga na društvenim mrežama.