Kategorija: Politika

Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, poslao je danas oštru poruku članovima PDP-a u vezi sa planiranim sastankom opozicije.

On je rekao da će se stranka na čijem je čelu odazvati na najavljeni sastanak samo ako bude pozvan u cjelosti, te da opozicija bez PDP nema nikakve šanse.

Govoreći o tvrdnjama da bi dio PDP mogao ići na sastanak, Stanivuković je jasno poručio:

“Za mene kao predsjednika PDP smiješno je čuti da postoji dio ljudi koji kaže da je pozvan dio PDP. Ja vam moram reći da ne postoji dio PDP. Da li će nekom pasti na pamet da dođe, on više nije dio PDP, pa makar mi iz očiju ispao. Ko to pokuša, sam se eliminisao. Ali do toga neće doći, jer kada zovete PDP, njegovo rukovodstvo odlučuje ko dolazi na sastanak. Opozicija treba da bude mudra. Mi smo spremni da budemo takvi. Ne komentarišemo nikoga, ali ne damo da bilo ko kroji našu politiku“, kaže Stanivuković.

Stanivuković je dodao da će PDP učestvovati u sastanku ukoliko bude pozvan, ističući da oni gube koji odbiju PDP, a ne obrnuto.

“Mi smo pokazali da možemo bez ikoga u Banjaluci”, naglašava on.

Tvrdi da su sastanak opozicije inicirali upravo iz PDP-a.

“Mi smo čak te sastanke inicirali. Imao sam razgovore sa pojedinim ljudima iz SDS. S obzirom na situaciju u toj stranci sa više sam ljudi razgovarao. Razgovarao sam sa Igorom Radojičićem, kao i nekoliko poruka koje sam razmijenio sa predstavnikom liste ‘Pravda i red’, tako da smo smatrali da o tome razgovaramo”, rekao je Stanivuković.

Dodao je da je čuo da neki tvrde kako PDP nije dobrodošao, ali da, prema njegovim riječima, opozicija bez PDP nema nikakve šanse.

“PDP je najsnažniji odgovor. To dokazujemo svakim danom. Bićemo najsnažnija politička organizacija koja se priprema za reforme. Nećemo izlaziti na izbore u starom ruhu, nego u novom, gdje imamo potencijal da već na narednim izborima budemo najsnažniji”, rekao je lider PDP-a.

Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je odluku CIK-a kojom Milorad Dodik ostaje bez mandata predsjednika Republike Srpske. Time je otvorena obaveza da se raspišu prijevremeni izbori u roku od 90 dana. Ali, kao i mnogo puta ranije kada se formalna pravila sudare sa političkom realnošću, pred nama se otvara jedno veliko pitanje – da li će izbora uopšte biti?

Sam Dodik tvrdi da neće. Najavljuje otpor, blokade, poziva narod da stane iza Narodne skupštine i njenih odluka. Pominje novu vladu, deklaraciju o samoopredjeljenju, referendum krajem septembra, pa potom i zakone koji će sve to pretvoriti u institucionalni okvir. Ali ono što obećava ujutru, često ne važi već uveče.

Politička praksa pokazuje da su odluke Narodne skupštine prečesto završavale u ladicama – od zakona o neprimjenjivanju odluka institucija BiH, do krivičnih odredbi kojima su prijetili svima koji poštuju odluke „vanustavnih“ organa. Na kraju, upravo oni koji su ih donosili – Dodik, Višković, Stevandić – uredno su odlazili pred Sud i Tužilaštvo BiH.

Otuda i dilema: da li je Narodna skupština politički štit ili samo privremeni dekor?

Politikolog Velizar Antić podsjeća na Dodikovu nedosljednost. Svaki njegov potez, kaže, zavisi od dnevnog ritma i kalkulacije. Jednog dana osporava Sud BiH, već drugog dana mu se odaziva. Isto je sa SIPA-om, sa Ustavnim sudom, sa svakim državnim organom. Politika koja stalno skače iz ekstrema u kompromis teško može imati dugoročnu strategiju.

Antić ide i korak dalje – smatra da Dodik traži signal iz Vašingtona. Ako američka administracija poruči da neće ulaziti u unutrašnje stvari BiH, Dodik bi mogao posegnuti za radikalnim koracima poput blokade izbora. Ali ako tog signala ne bude, vjerovatnije je da će izabrati put povlačenja. U oba slučaja, izvjesno je samo jedno: odluke se donose bez jasnog plana i stabilnog pravca.

S druge strane, pravnik Milko Grmuša skreće pažnju na dublji problem – sudove Republike Srpske. I dok političari usvajaju zakone kojima brišu nadležnosti državnih institucija, upravo sudovi u Srpskoj odbijaju da postupaju po tim zakonima. U praksi, oni i dalje primjenjuju presude Ustavnog suda BiH i akte visokog predstavnika. To znači da jedna trećina vlasti – sudska – ne stoji iza političkih odluka zakonodavne i izvršne.

Grmuša upozorava da time dolazimo do najveće institucionalne krize u posljednjih dvadeset godina. Ako sudovi ne prate političke odluke, tada čitava konstrukcija Dodikovih najava ostaje mrtvo slovo na papiru. Njegova poređenja su plastična: politika u Republici Srpskoj ponaša se kao dijete koje pokrije oči i misli da ga niko ne vidi.

I zato, umjesto da se pitamo hoće li Dodik blokirati izbore ili raspisati referendum, možda bi ključno pitanje trebalo glasiti: zašto ćute sudovi Republike Srpske? Ustavni i Vrhovni sud imaju ustavnu obavezu da daju stavove, da ujednače praksu, da jasno kažu šta jeste, a šta nije moguće. Njihovo ćutanje ostavlja vakuum u kojem politika glumi moć, a institucije je ne prate.

A upravo u tom raskoraku leži suština krize: Dodik može da najavljuje sve što poželi, ali bez sudova nema efektivne snage. Ako ih pridobije, njegova politika može imati učinak. Ako ne, sve ostaje samo u domeni političke igre – igre koja se opasno približava tački u kojoj prestaje da bude zabavna i postaje opasna.

Još kada je PDP nakon izborne pobjede za gradonačelnika Banjaluke u svojim prostorijama proslavljao rezultat, dio visokorangiranih članova nije se pridružio slavljeničkoj atmosferi na bini, što je otvorilo spekulacije o odnosima u partiji, a što je ponovo izašlo na vidjelo nakon najnovije političke krize u Republici Srpskoj povodom mogućih prijevremenih izbora.

Dok jedan dio opozicionih stranaka smatra da na prijevremene izbore za predsjednika Srpske treba izaći, PDP, sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem na čelu, smatra da na izbore ne treba izaći, pravdajući to nezakonitim nametanjima i miješanjima stranaca u unutrašnje odnose u BiH.

Saša Čekrlija, koji je isključen iz PDP-a, nakon što je s nekoliko kolega podržao Jelenu Trivić za predsjednicu Srpske na proteklim opštim izborima, misterioznom objavom na X-u napisao je da će na prijevremenim izborima “učestvovati PDP 2018”, sugerišući mogućnost rascjepa ili osnivanja nove stranke.

Za “Nezavisne novine” negirao je da je mislio na novu stranku, već resetovanje postojeće stranke na pozicije izbornog programa s kojima je PDP izašao na izbore 2018. godine. Trenutne odnose u stranci, kako nam je objasnio, ne želi komentarisati. Tvrdi da veliki broj glasača očekuje da se stranka vrati tom programu, indirektno sugerišući da se ne slaže s trenutnom politikom vrha stranke.

“Mislim da će scenario biti sličan kao 2005. godine – da se jednostavno vraćamo na neki prirodan tok stvari, da je ova vlast umorna, da je potrošena i da ćemo možda, u bliskoj budućnosti, imati i neku manjinsku vlast”, kaže on. Prema njegovom mišljenju, opozicija treba da izađe na prijevremene izbore i da se dogovori o zajedničkom kandidatu.

“PDP-u je potreban reset, vraćanje na naš izborni program. Ovo ćemo mi u roku od 20 dana riješiti, imaćemo vršioce dužnosti, imaćemo nekoga ko potpisuje akte, ali šta će taj raditi, šta će biti s budžetom, gdje će ići sredstva, kako će riješiti borački dodatak, hoće li ljudi iz Krajine imati riješeno učešće u ratu…”, ističe on.

Igor Crnadak, predsjednik Kluba PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da je čuo za ideje o PDP 2018, ali da nema komentar jer, kako kaže, stanje u PDP-u i opoziciji trenutno nije najvažnija tema.

“Stvarno nemam nikakav komentar na to. Vidio sam i ja to, ali nemam komentar. O stanju u stranci, ništa. Na trenutnu situaciju ne gledam kao na partijsko pitanje, pustite sada partije i opoziciju. Sada je na potezu Stevandić (Nenad Stevandić, predsjednik NS RS), koji treba da sazove Skupštinu. Nikada nam se do sada nije desilo da nemamo ni predsjednika, ni predsjednika Vlade ni Vladu nakon što je Višković (Radovan Višković, premijer u ostavci) uveo kabinet u tehnički mandat. To je situacija koja je nezabilježena do sada”, ističe Crnadak za “Nezavisne”.

Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u NS RS, javio nam se kratko porukom, negirajući da postoje podjele u stranci.

“Veoma važne odluke u prethodnom periodu smo na organima PDP-a donosili jednoglasno, nastavljamo jedinstveno”, napisao je on.

Darko Momić, banjalučki novinar, za “Nezavisne” kaže da upada u oči situacija da predsjednik i potpredsjednik stranke u javnost izlaze s dijametralno suprotnim stavovima o najvažnijim političkim pitanjima.

“Pri tome smatram da Igor Crnadak vodi izvornu politiku PDP-a, a da Draško Stanivuković, koketirajući sa SNSD-om, svojoj partiji krnji ugled tvrde opozicije. Doduše, i on na dnevnoj bazi mijenja stavove, ali u ovom trenutku je neophodno da opozicija zauzme jedinstven stav kada se radi o posljednjoj odluci CIK-a o oduzimanju mandata i predstojećoj odluci CIK-a o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Srpske. U svakom slučaju, krenuti bez Draška u borbu protiv vlasti je isto kao krenuti goloruk na bager”, smatra Momić.

Dva najavljena referenduma u Republici Srpskoj govore o našem odnosu prema predsjedniku Dodiku i poštovanju Ustava i njegovog člana koji definiše da predsjednik može biti opozvan na referendumu voljom naroda ili može podnijeti ostavku, kaže za Sputnjik predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Ali u svakom slučaju, predsjednika Republike Srpske ne može smjenjivati izborna komisija koja izdaje potvrde a ne vrši izbore, dodaje Stevandić.

Ustavna kriza u BiH kao posljedica kolonijalne svijesti

– Isto tako, riječ je o ustavnoj krizi koja je izazvana Kristijanom Šmitom i njegovim proglašavanjem zakona, a ne njihovim usvajanjem u parlamentu. I oni koji su prihvatili njegovo proglašavanje zakona i da po tim zakonima sude gospodina Dodika ili druge ljude šalju u zatvor, prihvatili su da uvedu u BiH nestabilnost i ustavnu krizu. Trebalo bi vidjeti da je tu počeo uzrok. Naši odgovori su do sada bili uglavnom odbrambeni i mi ćemo nastaviti u tom pravcu. Smatramo da je većina javnosti na našoj strani i da polako i evropska javnost sazrijeva jer nigdje u Evropi ne bi dozvolili u svojoj zemlji da im neki pojedinac proglasi zakon koji drugog pojedinca šalje u zatvor. Ako to ne bi dozvolili u svojoj zemlji, čudno je da zbog nekih geopolitičkih projekcija to nameću van Evrope. Dakle, to je rezultat više kolonijalne svijesti, a ne civilizacijskog dostignuća – kaže Stevandić.

Nesporno je, dodaje, da postoji dio ljudi u opoziciji koji u ovom nanošenju štete Republici Srpskoj vide svoju šansu, ali njihov uticaj u narodu je potpuno efemeran i nije relevantan za buduće procese.

Vješto izbjegavamo sukobe u koje nas Bošnjaci uvlače

U svakom slučaju, vrata za kompromis su uvijek otvorena, a rukovodstvo Republike Srpske je više puta pokazalo da nikada ne želi da ugrozi mir u BiH, naglašava Stevandić.

– Mi ne želimo da se narod se vrati na put sukoba, ali isto tako BiH je već više od 20 godina monoetnička u svim svojim regijima, gdje su multietničke samo neke institucije koje se sastaju spajajući predstavnike naroda. Tako da mislim da je kompromis ili da se držimo strogo Dejtona i da što ne prihvati jedan narod ne može mu nametnuti drugi, bez obzira na stav stranca, ‘viskog predstavnika’ i što ne prihvati jedan entitet, ne može mu nametnuti drugi. Samo tako BiH može da bude u ravnoteži i da svi građani u svojim entitetima, a onda i u takvoj BiH koja se međusobno poštuje ostvaruju svoje prava. Ali da budem iskren, Bošnjaci su prihvatanjem intervencionizma i kršenja Dejtonskog sporazuma na štetu Srba ušli u jednu opasnu igru gdje nas stalno pokušavaju uvući u sukobe koje mi za sada vrlo vješto izbjegavamo – kaže Stevandić za Sputnjik.

Prema Stevandiću, SAD su u posljednjih šest mjeseci pokazale drugačiji stav prema Republici Srpskoj jer da se presuda desila za vrijeme demokratske administracije i bivšeg ambasadora Marfija, on bi već “na tenku ušao u Banjaluku”.

– Američka administracija i ambasada u BiH su trenutno u ekvidistanci što znači da razumiju procese u BiH i mi smo sa time trenutno zadovoljni – zaključio je Stevandić.

BiH na ivici provalije

Politički analitičar Anđelko Kozomara smatra da BiH ulazi u ustavnu krizu, najveću od 1995. godine i ističe da do danas nikad nije bila na ivici provalije kao što je sada zbog neustavnih odluka, prije svega “visokog predstavnika” i ustavnog suda kojim upravljaju stranci.

– Činjenica je da su krizu nametnule snage sa zapada na čelu sa Velikom Britanijom i Njemačkom, jer njihovi ambasadori upravljaju tom krizom otkad je otišao čuveni Majkl Marfi, američki ambasador koji je u januaru napustio BiH, a novi ambasador nije došao. Dakle, upravljaju takvom snagom, takvom energijom da Republiku Srpsku svedu na jedan teritorijalni dio BiH bez osnovnih državnih obilježja koje je Republika Srpska dobila Dejtonom. Znači, ima teritoriju, ima stanovništvo, ima vlast, ima političku upravu na svojoj teritoriji sa svim ovlašćenjima koje ima svaka druga država – ističe Kozomara.

Međutim, izgleda da su u ovom trenutku Kristijan Šmit i sarajevska čaršija mnogo jači od Republike Srpske zato što iza sebe imaju tako moćne sile Zapada, upozorava Kozomara.

Ekstremni Bošnjaci predlažu svoj referendum

Zato najekstremniji dijelovi bošnjačkih političara predlažu ovih dana da se u Sarajevu raspiše referendum o ukidanju entiteta i unitarnoj BiH, dodaje Kozomara.

– Dakle, za taj i takav referendum mi znamo kako bi prošao u Federaciji, gotovo stoprocentno. Taj i takav referendum, može biti veliki rizik za sukob da se ponovi 1992. godina. Međutim, tu su jake snage NATO, u BiH ima preko 4.000 vojnika i vrlo su operativni i mogu brzo da povećaju broj i oni ne bi dozvolili sukob većih razmjera. Pojedinačni, mali ekscesi su mogući, ali većih razmjera kao što je bilo ‘92. uvjeren sam da je to nemoguće u ovoj situaciji – zaključio je Kozomara.

Situacija u BiH postaje sve komplikovanija, a dva referenduma u Republici Srpskoj bi mogla biti organizovana već tokom ove godine, jedan u septembru, a drugi krajem godine.

Kako je objasnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na referendumu u septembru trebalo bi da se građani Republike Srpske izjasne o presudi Suda BiH protiv njega, a, ako ni poslije toga ne bude političkog dogovora na nivou BiH i “vraćanja Dejtonskom sporazumu”, u roku od 90 dana biće raspisan referendum o samostalnosti Republike Srpske.

Dva najavljena referenduma u Republici Srpskoj govore o našem odnosu prema predsjedniku Dodiku i poštovanju Ustava i njegovog člana koji definiše da predsjednik može biti opozvan na referendumu voljom naroda ili može podnijeti ostavku, kaže za Sputnjik predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Ali u svakom slučaju, predsjednika Republike Srpske ne može smjenjivati izborna komisija koja izdaje potvrde a ne vrši izbore, dodaje Stevandić.

Ustavna kriza u BiH kao posljedica kolonijalne svijesti

– Isto tako, riječ je o ustavnoj krizi koja je izazvana Kristijanom Šmitom i njegovim proglašavanjem zakona, a ne njihovim usvajanjem u parlamentu. I oni koji su prihvatili njegovo proglašavanje zakona i da po tim zakonima sude gospodina Dodika ili druge ljude šalju u zatvor, prihvatili su da uvedu u BiH nestabilnost i ustavnu krizu. Trebalo bi vidjeti da je tu počeo uzrok. Naši odgovori su do sada bili uglavnom odbrambeni i mi ćemo nastaviti u tom pravcu. Smatramo da je većina javnosti na našoj strani i da polako i evropska javnost sazrijeva jer nigdje u Evropi ne bi dozvolili u svojoj zemlji da im neki pojedinac proglasi zakon koji drugog pojedinca šalje u zatvor. Ako to ne bi dozvolili u svojoj zemlji, čudno je da zbog nekih geopolitičkih projekcija to nameću van Evrope. Dakle, to je rezultat više kolonijalne svijesti, a ne civilizacijskog dostignuća – kaže Stevandić.

Nesporno je, dodaje, da postoji dio ljudi u opoziciji koji u ovom nanošenju štete Republici Srpskoj vide svoju šansu, ali njihov uticaj u narodu je potpuno efemeran i nije relevantan za buduće procese.

Vješto izbjegavamo sukobe u koje nas Bošnjaci uvlače

U svakom slučaju, vrata za kompromis su uvijek otvorena, a rukovodstvo Republike Srpske je više puta pokazalo da nikada ne želi da ugrozi mir u BiH, naglašava Stevandić.

– Mi ne želimo da se narod se vrati na put sukoba, ali isto tako BiH je već više od 20 godina monoetnička u svim svojim regijima, gdje su multietničke samo neke institucije koje se sastaju spajajući predstavnike naroda. Tako da mislim da je kompromis ili da se držimo strogo Dejtona i da što ne prihvati jedan narod ne može mu nametnuti drugi, bez obzira na stav stranca, ‘viskog predstavnika’ i što ne prihvati jedan entitet, ne može mu nametnuti drugi. Samo tako BiH može da bude u ravnoteži i da svi građani u svojim entitetima, a onda i u takvoj BiH koja se međusobno poštuje ostvaruju svoje prava. Ali da budem iskren, Bošnjaci su prihvatanjem intervencionizma i kršenja Dejtonskog sporazuma na štetu Srba ušli u jednu opasnu igru gdje nas stalno pokušavaju uvući u sukobe koje mi za sada vrlo vješto izbjegavamo – kaže Stevandić za Sputnjik.

Prema Stevandiću, SAD su u posljednjih šest mjeseci pokazale drugačiji stav prema Republici Srpskoj jer da se presuda desila za vrijeme demokratske administracije i bivšeg ambasadora Marfija, on bi već “na tenku ušao u Banjaluku”.

– Američka administracija i ambasada u BiH su trenutno u ekvidistanci što znači da razumiju procese u BiH i mi smo sa time trenutno zadovoljni – zaključio je Stevandić.

BiH na ivici provalije

Politički analitičar Anđelko Kozomara smatra da BiH ulazi u ustavnu krizu, najveću od 1995. godine i ističe da do danas nikad nije bila na ivici provalije kao što je sada zbog neustavnih odluka, prije svega “visokog predstavnika” i ustavnog suda kojim upravljaju stranci.

– Činjenica je da su krizu nametnule snage sa zapada na čelu sa Velikom Britanijom i Njemačkom, jer njihovi ambasadori upravljaju tom krizom otkad je otišao čuveni Majkl Marfi, američki ambasador koji je u januaru napustio BiH, a novi ambasador nije došao. Dakle, upravljaju takvom snagom, takvom energijom da Republiku Srpsku svedu na jedan teritorijalni dio BiH bez osnovnih državnih obilježja koje je Republika Srpska dobila Dejtonom. Znači, ima teritoriju, ima stanovništvo, ima vlast, ima političku upravu na svojoj teritoriji sa svim ovlašćenjima koje ima svaka druga država – ističe Kozomara.

Međutim, izgleda da su u ovom trenutku Kristijan Šmit i sarajevska čaršija mnogo jači od Republike Srpske zato što iza sebe imaju tako moćne sile Zapada, upozorava Kozomara.

Ekstremni Bošnjaci predlažu svoj referendum

Zato najekstremniji dijelovi bošnjačkih političara predlažu ovih dana da se u Sarajevu raspiše referendum o ukidanju entiteta i unitarnoj BiH, dodaje Kozomara.

– Dakle, za taj i takav referendum mi znamo kako bi prošao u Federaciji, gotovo stoprocentno. Taj i takav referendum, može biti veliki rizik za sukob da se ponovi 1992. godina. Međutim, tu su jake snage NATO, u BiH ima preko 4.000 vojnika i vrlo su operativni i mogu brzo da povećaju broj i oni ne bi dozvolili sukob većih razmjera. Pojedinačni, mali ekscesi su mogući, ali većih razmjera kao što je bilo ‘92. uvjeren sam da je to nemoguće u ovoj situaciji – zaključio je Kozomara.

Situacija u BiH postaje sve komplikovanija, a dva referenduma u Republici Srpskoj bi mogla biti organizovana već tokom ove godine, jedan u septembru, a drugi krajem godine.

Kako je objasnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na referendumu u septembru trebalo bi da se građani Republike Srpske izjasne o presudi Suda BiH protiv njega, a, ako ni poslije toga ne bude političkog dogovora na nivou BiH i “vraćanja Dejtonskom sporazumu”, u roku od 90 dana biće raspisan referendum o samostalnosti Republike Srpske.

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS u ostavci, otkrio je da je sam izabrao da mu sljedeći posao nakon premijerskog, bude mjesto direktora Javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”.

“Možda ne bih trebao ali ću reći. Ja sam bio u poziciji da izaberem radno mjesto koje želim da radim. Možda se nekome čini da neko ko je bio predsjednik Vlade RS, a sada ide na poziciju direktora JP Autoputevi Republike Srpske da je to neka degradacija itd. Međutim, ja sam želio da se upustim u taj problem malo ozbiljnije nego što je to dosad rađeno jer je neka moja ideja uz pomoć predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednika Milorada Dodika, da se izgradi auto-put Banjaluka – Doboj, a onda prema Beogradu”, poručio je sada već odlazeći premijer Srpske za RTRS.

Glasovima predsjedavajućeg i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića, usvojen je budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, s tim što još uvijek nije saopšteno o kojem je iznosu riječ.

Protiv je glasala član Predsjedništva Željka Cvijanović, koja prilikom odlučivanja o budžetu nema pravo pokretanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te će on biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Budžet, podsjetimo, treba da potvrde oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Cvijanovićeva je istakla da je njena namjera bila da budžet zajedničkih institucija bude ozbiljan dokument, kako to i priliči, ali su druga dva člana Predsjedništva odlučila da to bude jeftina, nestručna i neprovodiva politička platforma, te da ga kao takvog ne može podržati i da glasa protiv.

Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi krajem sedmice da održi posebnu sjednicu na kojoj bi se prihvatila ostavka premijera Radovana Viškovića. Time bi se krenulo u proceduru imenovanja novog mandatara, izjavio je za RTRS predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

Poslanici bi trebalo da usvoje i pravni osnov za pokretanje procesa referenduma na kojem bi se odbacio nedemokratski pokušaj oduzimanja mandata predsjedniku Miloradu Dodiku.

– Plan je da na već zakazanoj sjednici tražimo termin, poželjno da to bude ove sedmice, u četvrtak ili petak, kada dobijemo akt da je gospodin Višković podnio ostavku, da i ta tačka bude uvrštena u dnevni red, kako bismo pokrenuli proceduru imenovanja novog mandatara – pojasnio je Stevandić.

Istakao je da Republika Srpska mora pokazati svoj stav i institucionalni odgovor, koji mora biti formalizovan i predstavljen kao rezultat rada Narodne skupštine.

– I u odnosu prema Šmitu i u pogledu funkcionisanja institucija, posebno u kontekstu nametnutih, nelegalnih odluka. Mora se pokazati odlučnost i razlika u odnosu na one u Federaciji koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti – naglasio je Stevandić.

Dodaje da je neophodno pokazati odlučnost i razliku u odnosu na vlasti u Federaciji BiH koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama.

– Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti. Vidjeli smo da se, na neki način, pozivalo na anarhiju – ako je Šmit kršio Dejton, da i mi učestvujemo u anarhiji – što bi dovelo do sukoba. Mi smo se potrudili da, zahvaljujući nama, u BiH nema sukoba, da smo sačuvali mir u BiH i oslanjali se na politiku Srbije i regionalni mir – kaže Stevandić.

Dodaje da oni koji žele da to onemoguće postupaju po odlukama Kristijana Šmita, koji donosi nelegalne odluke, jer je i sam nelegalno imenovan. Ističe Stevandić da donositi zakone koje ne potvrđuje parlament nije radio niko u Evropi – to je negiranje demokratije i evropske civilizacije.

– Neke zemlje su prihvatile to iz geopolitičkih interesa – na to imaju pravo, ali je to ujedno i sramota. Republika Srpska će se pozvati na međunarodno pravo i sačuvaće svoju suverenost, i sama će donositi odluke. Od trenutka kada su sudije i tužioci počeli da prihvataju odluke Šmita i donose presude na njihovoj osnovi, traje ustavna kriza – rekao je Stevandić.

Poručuje da Republika Srpska nije prihvatila da nelegalni čovjek donosi odluke, i dodaje da je na snazi sukob dva sistema.

– Mi se trudimo da to ne izazove sukobe u BiH – za razliku od onih koji se trude da taj sukob izazovu i otvore put ka nekom novom ratu. Iznad svega stoje međunarodna prava – a jedno od njih je i pravo na samoopredjeljenje, koje je definisano od strane Ujedinjenih nacija. Republika Srpska će biti prinuđena da koristi starije i snažnije pravne mehanizme od Dejtona – koji je podjsećam, ugovor koji su potpisale Republika Srpska, Srbija i BiH. Taj ugovor se danas krši od strane potpisnika iz BiH, koji slušaju Šmita – naglasio je Stevandić.

Podsjetio je da Republika Srpska, prema tom sporazumu, ima pravo da pokrene procedure u skladu sa Bečkom konvencijom – uključujući i zamrzavanje sporazuma kada jedna strana krši njegove odredbe.

Kada je u pitanju opozicija u Republici Srpskoj, Stevandić podsjeća da oni ne vode državu i ne snose odgovornost te da mogu govoriti sve što požele.

– Mi snosimo odgovornost za mir, napredak, stanje u zdravstvu, pravosuđu i drugim sistemima, i naša politika se ne zasniva na rijaliti pristupu. S druge strane u opoziciji ima čestitih ljudi i nadamo se saradnji sa njima – u mjeri u kojoj oni to mogu da prihvate. Ali nema smisla sarađivati sa onima koji su javno stali uz Konakovića i Šmita – jasan je Stevandić.

Dodaje da i pored toga vrata za sve relevantne faktore će biti otvorena kako bi svi mogli učestvovati u donošenju odluka Republike Srpske, i komunikacija će biti očuvana na civilizacijskom nivou.

Naglašava da je Ustavni sud taj koji je pokušao da oduzme mandat predsjendiku, iako po Ustavu Republike Srpske mandat prestaje isključivo odlukom samo predsjednika kada podnosi ostavku, ili u skladu sa propisanom procedurom – kada narod odluči na izborima.

– Ustav Republike Srpske je usklađen sa Ustavom BiH. Oni koji smatraju da Šmit može da donosi odluke umjesto tih institucija – direktno krše Ustav BiH i Dejtonski sporazum. Narod će odlučiti. Mi ne možemo narodu soliti pamet. Postoje ljudi koji smatraju da je njihov lični komfor najvažniji, ali upravo odgovornost je ono što nas razlikuje od onih koji ne žele da je preuzmu – naglašava Stevandić.

Zaključuje da ko želi da doprinese – naći će način. Ko ne želi – naći će alibi.

– Na kraju, biće onako kako narod odluči. Narod nas je postavio na ova mjesta – i samo narod nam može oduzeti mandate. Ne neko drugi – zaključio je Stevandić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska neće dozvoliti da bude preigrana od loših igrača kao što je sudija Sena Uzunović koja kao vojni sudija u ratu nije presudila onima koji su počinili zločine nad Srbima, posebno ubicama porodice Gavrilović iz Konjica.

Dodik je upitao da li Srbi treba da se uzdaju u takvu pravdu, te je podsjetio da se Uzunovićeva našla u procesu protiv njega nakon što je sudija Mirsad Strika napustio proces kada je shvatio da je politički montiran.

“U BiH je okupaciona vlast kojoj uopšte nije do prava, a folira da je pravna. Nisu mi dali mandat, neće mi ga ni uzeti i nastaviću da radim svoj posao. Nemam namjeru da tu okupacionu silu i muslimanski fundamentalizam poštujem jer to znači da bi Republika Srpska bila ponižena. Ako ovako ostane bila bi svedena na volju nekoliko sudija i tužilaca koji mrze Srpsku”, rekao je Dodik u Doboju.

On je konstatovao da Republika Srpska trpi konstantan hibridni rat koji vode stranci, prije svega Kristijan Šmit, ali i suočena sa mrzilačkim napadom muslimana.

“Zalažu se za Dejtonski sporazum, onda kažu da je to luđačka košulja, a onda nas okrivljuju!? Dejtonski sporazum je propao, to se vidi, neko će jednog dana odsvirati kraj, a u tom kraju mi sigurno nećemo biti u BiH”, istakao je Dodik.

On je naveo da je ministar inostranih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio da Hrvastka nikada ne bi potpisala ovaj sporazum da je znala da će biti ovakav razvoj situacije.

“Šta onda mi da kažemo? Stotinu ovlaštenja nam je oduzeto. Sve ćemo to završiti mirno”, istakao je Dodik.

On vjeruje da će presuditi demokratska volja naroda u Republici Srpskoj, koji je pozvao da na referendumima odbije negativna nastojanja protiv Srpske i da se izjasni o statusu Srpske.

“Ako su željeli ovakav razvoj situacije – uspjeli su. Pokušaće opet da mene problematizuju, da mene proganjaju… Vidjećemo sve, možda su imali šansu prošli put, ovaj put ne znam da li će uspjeti”, poručio je Dodik.

On je dodao da je ponosan na ljude i strukture u Republici Srpskoj, te napomenuo da ne sjede skrštenih ruku i da imaju većine koje će pobijediti.

Dodik je naveo da ne želi da živi sa onima koji misle zlo Republici Srpskoj i da će sav politički život upotrijebiti za to.

“Zašto bismo živjeli sa njima, ne puštaju nas na miru zato što žele da ugroze naš život. Zašto im smeta uređen i stabilan Doboj u kojem žive svi stabilno, pa i bošnjačka struktura”, rekao je Dodik, prenosi Srna.

On je napomenuo da su muslimani u više ratova nanijeli ogromne udarce srpskom narodu, te podsjetio da je u Doboju bio prvi koncentracioni logor za Srbe u Prvom svjetskom ratu koji su oformile austrougarske vlasti.

“Šta sada očekuju, da ćemo im aplaudirati?”, upitao je Dodik.