VRBAS Media

Kategorija: Kultura

  • The Rolling Stones se vraćaju: Izlazi novi album

    The Rolling Stones se vraćaju: Izlazi novi album

    The Rolling Stones izdaju novi album – Foreign Tongues stiže 10. jula u izdanju Polydor/Universal Music, tri godine nakon globalno hvaljenog izdanja Hackney Diamonds, nagrađenog Gremijem.

    Kako navodi Universal Music, album je nastao u periodu izuzetne kreativne energije – snimljen je za manje od mjesec dana u studiju Metropolis u zapadnom Londonu.

    Tom prilikom su Mik Džeger (Mick Jagger), Kit Ričards (Keith Richards) i Roni Vud (Ronnie Wood) ponovo udružili snage sa producentom Endruom Vatom (Andrew Watt), dobitnikom Gremija. Poseban emotivni značaj ima snimak Čarlija Votsa (Charlie Watts), zabilježen tokom jedne od njegovih posljednjih posjeta studiju prije nego što je preminuo 2021. godine.

    Dodatnu vrijednost pruža niz gostujućih muzičara, među kojima su Stiv Vinvud (Steve Winwood), Pol Makartni (Paul McCartney), Robert Smit (Robert Smith) iz sastava The Cure i Čed Smit (Chad Smith) iz benda Red Hot Chilli Peppers.

    Za vizuelni identitet omota zaslužan je američki umjetnik Natanijel Meri Kvin (Nathaniel Mary Quinn), koji je istakao da rad za Stonse smatra velikom čašću i prilikom za umjetnički dijalog sa jednom od najuticajnijih muzičkih grupa u istoriji.

    Vraćamo se u sedamdesete: album koji je spasao bend

    Dok čekamo novi materijal The Rolling Stones, vraćamo se u prošlost – u sedamdesete godine, kada su objavili jedno od svojih najvažnijih izdanja, ploču uz koju se i danas pleše.

    Some Girls: album koji je vratio Stonse na vrh

    U trenutku kada je objavljen 1978. godine, album Some Girls, sedmi po redu za bend, naišao je na izuzetno priznanje, kako piše Glide.

    Slavljen je kao trijumfalni povratak u formu benda koji je u prethodnim godinama izdao manje zapažena izdanja poput Goats Head Soup, It’s Only Rock ’n Roll i Black and Blue.

    Istovremeno, doživljen je i kao direktan odgovor na pank pokret, koji je tada osporavao starije generacije bendova kojima su Stonsi pripadali.

    „Miss You“ i spoj diska i bluza

    Veliki komercijalni uspjeh singla Miss You bio je samo dio šire priče. Pjesma je postala hit broj jedan jer su Stonsi spojili ritmove disko muzike sa svojim prepoznatljivim bluz i R&B zvukom, uz doprinos Šugar Blua (Sugar Blue) na usnoj harmonici.

    Zahvaljujući Džegeru i bas liniji Bila Vajmana (Bill Wyman), pjesma je postala jedan od najprepoznatljivijih hitova tog perioda.

    Muzička raznolikost albuma Some Girls

    Album je pokazao raznovrsnost Stonsa kroz različite stilove.

    Žestoke rok numere Shattered i When The Whip Comes Down bile su dopunjene disko hitom Miss You, country uticajima u pjesmi Faraway Eyes, kao i soul obradom pjesme Just My Imagination (Running Away With Me) grupe The Temptations.

    Kit Ričards je posebno isticao hemiju sa Ronom Vudom:

    „Prava vrsta hemije je tu sa Vudijem. Njegova snaga je, kao i moja, u sviranju sa drugim gitaristom“, rekao je za Creem.

    Komercijalni uspjeh i dug život albuma

    Album Some Girls proveo je dvije sedmice na prvom mjestu u SAD-u i čak 82 sedmice na listama.

    Time je nadmašio dotadašnji rekord benda koji je držao album Out of Our Heads iz 1965. godine sa 66 sedmica na top listama.

  • U Trebinju promovisana knjiga “Јedni drugima potrebni” mitropolita Grigorija

    U Trebinju promovisana knjiga “Јedni drugima potrebni” mitropolita Grigorija

    U Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Trebinju sinoć je promovisana nova knjiga mitropolita njemačkog Gospodina Grigorija. O knjizi “Јedni drugima potrebni” govorili su pored autora, mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski gospodin Dimitrije i protojerej stavrofor Vladan Perišić.

    Hram Preobraženja Gospodnjeg bio je ispunjen do poslednjeg mjesta, a sve povodom promocije nove knjige Vladike Grigorija “Јedni drugima potrebni”. Sam autor osvrnuo se na suštinu koja se krije iza korica.

    – Mi jedni bez drugih ne možemo, to je teško izraziti i pokazati, ali možemo opominjati jedni druge na to – kaže mitropolit Grigorije.

    Čast da govori o knjizi pripala je protojereju stavroforu Vladanu Perišiću, koji ističe da je empatija jedan od ključnih motiva u knjizi.

    – To je jedna od crta ove knjige koja ne samo da pokazuje da nema empatije, nego i zašto je ona važna i svevažna ne samo za crkvu nego za cijelo društvo i empatija je jedna od važnijih aspekata ove knjige – navodi Perišić.

    Ovaj duhovno nadahnuti susret privukao je veliku pažnju sabranih, koji su imali priliku da čuju više o nastanku knjige, kao i o dubokim porukama koje ona nosi, upućujući čitaoca ka vjeri, preispitivanju, ljubavi i živom susretu sa Bogom i bližnjima.

    Foto: RTRS

  • Meril Strip otkrila da je zamalo odbila jednu od najboljih uloga u karijeri

    Meril Strip otkrila da je zamalo odbila jednu od najboljih uloga u karijeri

    Gluumica Meril Strip je umalo propustila jednu od svojih najupečatljivijih uloga, Mirande Pristli u filmu „Đavo nosi Pradu“, jer je u to vrijeme ozbiljno razmišljala o povlačenju iz glume.

    Strip je to otkrila tokom promocije dugo očekivanog nastavka filma „Đavo nosi Pradu“, dvadeset godina nakon originala, ističući da joj je upravo taj projekat promijenio pogled na sopstvenu karijeru.

    Ponuda koju je zamalo odbila

    Gostujući u srijedu u emisiji „TODAY with Jenna & Sheinelle“ zajedno s kolegama En Hatavej, Emili Blant i Stenlijem Tučijem, Meril Strip je ispričala kako je tekao proces pregovora za film iz 2006. godine, prenosi b92.

    „Bila sam spremna za penziju. Pozvali su me i dali mi ponudu, a ja sam rekla: ‘Ne, neću to da uradim’“, našalila se ona.

    Na pitanje voditeljke Džene Buš Hejger zašto je prvobitno odbila ulogu, Strip je objasnila svoju taktiku.

    „Znala sam da će to biti hit i htjela sam da vidim da li ću uspjeti da udvostručim svoj traženi honorar“, rekla je.

    Lekcija o sopstvenoj vrijednosti

    Na njeno iznenađenje, studio je bez oklijevanja prihvatio njen uslov.

    „Odmah su pristali i rekli: ‘Naravno.’ Pomislila sam, imam 50, 60 godina, i trebalo mi je ovoliko dugo da shvatim da to mogu da uradim. Osjećala sam da sam im potrebna“, istakla je.

    Dodala je da joj je to iskustvo bilo presudno.

    „Bila sam spremna za penziju, ali to je bila lekcija“, zaključila je Strip.

    Karijera koja je uslijedila

    Meril Strip je imala 57 godina kada je igrala modnu ikonu Mirandu Pristli. Sada, 20 godina kasnije, ponavlja ulogu u nastavku filma, uz En Hatavej (43), Emili Blant (43) i Stenlija Tučija (65).

    Nakon originalnog filma „Đavo nosi Pradu“, njena karijera doživjela je novi uzlet ulogama u hitovima kao što su „Mamma Mia!“ (2008), „Džuli i Džulija“ (2009) i „Čelična lejdi“ (2012), za koji je osvojila svog trećeg Oskara.

    Među njenim novijim projektima izdvajaju se pozajmljivanje glasa u animiranom filmu „Hoppers“, kameo uloga u „Project Hail Mary“, kao i serija „Only Murders in the Building“.

  • Veliki uspjeh bh. filma u Njujorku: “Paviljon” osvojio nagradu za najbolji film

    Veliki uspjeh bh. filma u Njujorku: “Paviljon” osvojio nagradu za najbolji film

    Filmu “Paviljon”, reditelja Dine Mustafića, dodijeljena je nagrada za najbolji dugometražni film na svečanoj završnici 22. izdanja Bosanskohercegovačkog filmskog festivala (BHFF) u Njujorku.

    Kako je saopšteno iz pressa filma “Paviljon”, ovo priznanje predstavlja značajan međunarodni uspjeh za film i njegove autore, potvrđujući snažno prisustvo savremene bosanskohercegovačke kinematografije na međunarodnoj sceni te otvarajući prostor daljoj festivalskoj i distributivnoj afirmaciji ostvarenja.

    Festival okupio brojne istaknute autore i umjetnike

    Ovogodišnje izdanje BHFF-a održano je u SVA Teatru i okupilo je brojne istaknute autore i umjetnike, među kojima su Rade Šerbedžija, Aleksandar Hemon, Lidija Zelović, Bojan Stojčić, Aida Šehović, Biliana Grozdanova i Kris Lesli, kao i predstavnike filmske industrije i bosanskohercegovačke dijaspore.

    “Festival, osnovan 2003. godine, najdugovječnija je međunarodna manifestacija posvećena bosanskohercegovačkom filmu u inostranstvu i jedna od ključnih platformi za promociju filmskih autora i kulture Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama. Posebnu nagradu je dobio i nosilac uloge iz filma Rade Šerbedžija za doprinos umjetnosti bosanskohercegovačkog filma. On je i predstavio film “Paviljon” u Njujorku pred festivalskom publikom”, navedeno je dalje u saopštenju.

    Glumačka ekipa

    U “Paviljonu” igraju Rade Šerbedžija, Zijah Sokolović, Miralem Zubčević, Ksenija Pajić, Jasna Diklić, Branka Petrić, Meto Jovanovski, Vladimir Jurc Lali, Kaća Dorić, Muhamed Bahonjić, Ivo Barišić, Ermin Bravo, Alban Ukaj, Nikša Butijer, Vedrana Božinović, Mirjana Karanović, Ermin Sijamija, Aleksandar Seksan, Snežana Vidović, Selma Mehanović, Zlatan Školjić, Adis Mehanović, Siniša Vidović, Faketa Salihbegović Avdagić, Ivica Šarić, Mugdim Avdagić, Sabina Kulenović i Ana Novaković.

    Radnja

    “Film, nastao prema scenariju Viktora Ivančića i Emira Imamovića Pirketa, crna je komedija o grupi stanara staračkog doma ‘Paviljon’, koji se nakon godina zlostavljanja i poniženja odlučuju na oružanu pobunu. Naoružani ilegalnim sredstvima zauzimaju dom, uzimaju osoblje za taoce i ulaze u sukob s vlastima”, pojašnjavaju iz pressa filma.

    “Paviljon” je premijerno prikazan na otvaranju 31. Sarajevo film festivala (SFF), a nastao je u koprodukciji Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

     

  • Tajne Simpsonovih: Zašto su žuti i kako je nastao Springfild

    Tajne Simpsonovih: Zašto su žuti i kako je nastao Springfild

    Jedna od najpoznatijih serija na svijetu krije i neke veoma zanimljive činjenice. Znate sve – najduža animirana serija ikada, najvoljeniji junaci izmišljenog grada, urnebesne situacije i milion selebritija – serija “Simpsonovi”.

    Ipak, evo nekoliko činjenica koje možda niste znali o omiljenim žutim junacima.

    Zašto su stanovnici Springfilda žuti? Zbog jedne crte

    Zasluge idu bivšem animatoru koji je dobio zadatak da oboji originalne crteže kreatora Meta Groninga.

    “Izabrala je žutu boju zbog kose junaka. Nije im nacrtano gdje prestaje čelo, a počinje kosa, pa je animator izabrao žutu jer liči i na boju lica i boju kose“.

    Ime iza oblaka je važno…

    Na početnoj špici vidite prezime junaka serije kako izranja iz oblaka. Rejs je rekao da u trenutku kada nam se otkriva ime serije i čuvene porodice vidimo tek polovinu riječi dok izranja iz oblaka „The Simps“ što je namjerno urađeno kako bismo imali vremena da shvatimo da je riječ o jednostavnim, tačnije priglupim ljudima, koje na kraju i gledate tokom serije. ‘Simps’ je skraćenica za ‘simpletons’ – glupe ljude“.

    Zašto Springfild?

    Rejs je u knjizi objasnio da je ime grada pozajmljeno iz hit sitkoma pedesetih „Father knows best“, kao i da, „prema riječima kreatora serije“ zvuči dosadno kao što bi i trebalo. O lokaciji grada je napisao „da ima okean na istoku i na zapadu“.

    “U jednoj seriji smo rekli da je istočni Springfild veličine tri Teksas, a u drugoj vidimo Homera koji ujutru čisti snijeg ispred kuće, a uveče pije limunadu u ležaljci u dvorištu“.

    Rejs piše da je Sem Sajmon, koautor serije zapravo osmislio Simpsonove, a onda to podijelio s Metom Groningom, koji je prikupio svu slavu kao kreator.

    Sajmon, koji je preminuo 2015. godine, napisao je epizodu „Flaming Moe’s“ u kojoj Homer slučajno smućka koktel koji je Mo potom prodavao kao blesav i prikupio svu slavu. Homer poludi i uništi recept i šansu da obojica zarade milione.

    Tajna epizode s Majklom Džeksonom

    Kralj popa je gostovao u Simpsonovima 1991. godine, a gledaoci su mogli da uživaju u njegovom glasu polovinu vremena… Iako je snimio dijaloge, Majkl Džekson nije želio da pjeva. Tačnije pjevuši. Umjesto da sam odradi svoj posao, Majkl je na snimanje djelova pjesama doveo „autorizovanog imitatora“ Kipa Lenona. Kada su ga pitali zašto ne otpjeva sam, Majkl je bez mnogo objašnjenja samo rekao: „To je šala za moju braću“.

    U seriji ne gostuju oni koje kreatori najviše žele

    Tri „Bitlsa“, Stiven Hoking, Elizabet Tejlor, Majkl Džekson… ovo su samo neka od imena koja su pozajmili glas junacima Springfilda. Oni koji nikad nisu pristali da se pojave u seriji, iako su pozivani nekoliko puta su Brus Springstin i Tom Kruz, prenosi Telegraf.rs.

  • Preminuo Nihad Jusufhodžić, jedan od osnivača “Divljih jagoda”

    Preminuo Nihad Jusufhodžić, jedan od osnivača “Divljih jagoda”

    Nihad Jusufhodžić, jedan od osnivača popularnog benda “Divlje jagode”, preminuo je juče, 15. aprila, u Bihaću.

    Vijest o njegovoj smrti potvrdio je Ante Janković, pjevač i jedan od osnivača ovog benda, koji se objavom na društvenoj mreži Facebook oprostio od Nihada.

    “Danas me zatekla vijest koju je teško prihvatiti… Otišao je moj prijatelj Nihad Jusufhodžić, čovjek s kojim sam dijelio ne samo  pozornicu, nego i dio života kroz ‘Divlje jagode’. Zajedno smo svirali, smijali se i prolazili kroz sve ono što muzika  i pravo prijateljstvo mogu donijeti. Te uspomene zauvijek će ostati sa mnom. Hvala ti na svemu što si bio i što si ostavio iza sebe. Počivaj u miru prijatelju”, napisao je on.

    “R.I.P. dobri moj Nihade. Nema riječi utjehe …”, kratko je napisao Lipovača.

    Inače, Nihad je bh. rok muzičar i jedan od mnogobrojnih predstavnika sarajevske škole pop roka.

    Na sarajevskoj muzičkoj sceni pojavljuje se 1972. svirajući bas-gitaru u rok grupi Zenit. Sa ovim sastavom nastupio je 1974. na “BOOM festivalu ‘74” odsviravši pjesmu “Stara je kuća prazna”.

    Nakon nastupa s grupom Zenit, zajedno sa Seadom Lipovačom i Antom Jankovićem osniva grupu “Divlje jagode” s kojima je svirao na prve četiri singl ploče i njihovom debitantskom albumu iz 1978.

  • Poznato kada će biti održan peti “Banja Luka Fest”

    Poznato kada će biti održan peti “Banja Luka Fest”

    Peto izdanje “Banja Luka Festa” biće održano od 2. do 4. jula na tvrđavi Kastel, objavili su u subotu 11. aprila organizatori ovog događaja na oficijelnim stranicama na društvenim mrežama.

    “Rezervišite najbolje društvo, najljepše ljetne haljine i košulje za crveni tepih na Kastelu. ‘Banja Luka Fest’ i ove godine donosi sjajnu atmosferu i jedinstvenu estetiku”, poručili su organizatori.

    Organizatori su takođe naveli da će nakon pauze, na Kastelu će ponovo zasjati najljepša koncertna dvorana pod vedrim nebom, jer se “Banja Luka Fest” vraća u grad na Vrbasu.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by BANJA LUKA FEST (@banjaluka.fest)

    Još uvijek nije poznato ko će biti ovogodišnji izvođači.

    Prošle godine održavanje festivala je otkazano, a kako je tada navedeno u zvaničnom saopštenju organizatora, zbog kašnjenja u usvajanju kalendara turističkih manifestacija grada Banjaluke nije bilo moguće pravovremeno realizovati sve neophodne korake za organizaciju događaja koji se planira i priprema mjesecima unaprijed.

    “Vijest o otkazivanju festivala sigurno ostavlja gorak ukus – kako među organizatorima i umjetnicima, tako i među brojnim posjetiocima iz zemlje i regiona, koji su Banjaluku u ljetnjim mjesecima pretvarali u mjesto susreta, inspiracije i emocije”, naveli su tada organizatori.

    Dalje su naveli da izostanak festivala ne znači samo gubitak jednog kulturnog događaja, nego da je to i propuštena prilika za jačanje imidža grada, podršku lokalnoj privredi, promociju turizma i stvaranje jednog boljeg, otvorenijeg lica Banjaluke.

    Posljednje, četvrto izdanje održano je 2024. godine, a tada su na scenu banjalučke tvrđave Kastel izašli Stjepan Hauser, “Bijelo dugme”, te Jelena Tomašević i Ivan Bosiljčić.

    Treće izdanje festivala  koje je održano od 5. do 8. jula 2023. godine donijelo je četiri velika koncerta – četiri muzičke premijere, a pred publiku su redom izalzili Marija Šerifović, Jasmin Levi, Nemanja Radulovića, te Nina Badrić i Petar Grašo.

    “Bajaga i instruktori”, Josipa Lisac, Luz Kasal i Zdravko Čolić nastupili su na drugom izdanju festivala održanog u julu 2022. godine.

    Prvi festival, održan od 6. jula do 10. jula 2021, na velikoj pozornici “okupio” velike umjetnike, te je publika uživala u nastupima Stefana Milenkovića, Zvonka Bogdana i Velikog tamburaškog orkestra RTV, Amire Medunjanin i Bojana Zulfikarpašića u pratnji Vojvođanskog simfonijskog orkestra, Marize,  te Radeta Šerbedžija i benda “Zapadni Kolodvor”.

  • Van Goghova “Zvjezdana noć” kao park prirode u BiH (VIDEO)

    Van Goghova “Zvjezdana noć” kao park prirode u BiH (VIDEO)

    Jedno od najpoznatijih remek-djela likovne umjetnosti, “Zvjezdana noć“ Vincenta Van Gogha, inspirisalo je Halima Zukića da stvori jedinstveni park prirode na 100 hektara površine u Visokom pored Sarajeva i tako oživi magiju ovog umjetničkog klasika.

    Poznatu sliku “Zvjezdana noć” holandski impresionista Vincent van Gogh naslikao je 1889. godine dok je boravio u psihijatrijskoj bolnici u Saint Remyju. Na slici je prikazan seoski pejzaž noću, s brežuljcima u pozadini.

    “Traktor se kretao po livadama koje sam ja u tom momentu posmatrao, svojim točkovima je ostavio tragove koje su podsjećali na spirale u tom trenutku sam se sjetio Van Goghove slike i taj trenutak je opredijelio razvoj ovog projketa”, rekao je Halim Zukić, kreator projekta.

    Sedam godina rada i 130.000 sadnica lavande

    Sedam godina mu je trebalo da sliku pretvori u pravi mali raj na zemlji i tako spoji umjetnost i prirodu. Park je ukrašen sa 130.000 sadnica lavande sa šest nijansi boja, od ljubičaste, plave, pa do roze i bijele formirajući tako šarene krugove, spirale.

    “Zašto lavanda? Vrlo je nezahtjevna biljka kad imate tako velike površine, onda je zalijevanje veliki problem. Lavanda svih ovih godina nije nijednom zalijevana i to je svrstava u favorite. Uspjeli smo naći paletu boja šest nijansi lavande. Mi nastojimo da koristimo nijanse boja koje je Van Gogh koristio na svojoj slici”, rekao je Zukić.

    Jezera, precizno uređenje i životinjski svijet

    Park posjeduje i 13 ukrasnih jezera. A zanimljivo je da je jedan dio prepravljan čak 32 puta, a sve to je radio samo jedan čovjek.

    “To je taj dio… Da bi bilo savršeno, moramo uštimati sve, svaku liniju, svaki put, svaku stazu. Svaka sadnica mora birti ko na slici, inače od tog nema ništa”, kazao je Mahir Tabak, bagerista.

    Park je postao dom mnogim životinjama, crnim labudovima, čapljama, bijelim paunovima. U parku uzgajaju i 17 vrsta kokoški raznih vrsta i rasa koje nose više boja i nijansi jaja.

    “U našem retrizu imamo par crnih labudova i par bijelih paunova. Ekosistem se znatno unaprijedio, zatekao sam na jezerima jednu vrstu gnjurca, sad ih imamo tri vrste i tri vrste čaplji”, poručio je Emin, uzgajivač rasne i ukrasne peradi.

    Park kao prostor mira, inspiracije i druženja

    Ovaj projekt ima za cilj ne samo da proslavi Van Goghovu umjetnost, već i da ponudi posjetiocima prostor za relaksaciju i uživanje u prirodi. Ovaj park nije samo prostor za šetnju, već i muzej na otvorenom koji podstiče kreativnost i inspiraciju.

    “Zvjezdana noć postaje mjesto koje stalno živi kroz muziku, prirodu, učenje i druženje i svako ko dođe osjeti mir, energiju koja stoji iza svega toga, rekla bih i ono što nas čini posebnim”, istakla je Merjem Zukić, menadžerica parka.

    Najljepši ukras parka su ipak akhal-teke konji koje je Zukić uvezao u Visoko s područja Kavkaza prije rata u Ukrajini. To su prva grla ove pasmine u regionu. Riječ je o autohtonom turkmenistanskom konju koji se nalazi i na grbu te zemlje, prenosi Euronews.

  • Čiji su zapravo Dani Vlade S. Miloševića?

    Čiji su zapravo Dani Vlade S. Miloševića?

    Piše: Ranko Risojević, književnik

    Nerado pišem ovaj tekst, bio sam cijelo jutro protiv toga, da kažem sebi, ne tiče te se, gledaj svoja posla. Ali ne mogu. Obećao sam pokojnom Vladi S. Miloševiću da ću ipak ostati mu blizak. Bar dok živim. A izgleda da sam još živ.

    Manifestacija “Dani Vlade S. Miloševića”, koja se ove godine održava 25. put, počela je večeras koncertom simfonijskog orkestra i hora studenata Akademije umjetnosti u Banskom dvoru u Banjaluci.

    Kada se odlučivalo, prije 25 godina o obilježavanju djela Vllade Miloševića, formiran je Organizacioni odobor u kome su  bili znalci djela Vlade Miloševića, dok tek formirana Akademija umjetnosti ne stasa do nivoa da sama može da odlučuje o manifestaciji koja bi trebalo da bude tradicionalna. Jer prva priredba, da to tako nazovemo, održana je 2000. godine tako da iduća bude za stogodišnjicu rođenja Vlade Miloševića. I tako je bilo.

    Organizacioni odbor je odlučivao o sadržaju manifestacije. Vlado Milošević je smatran velikanom grada. I tako je bilo dok se sama manifestacija nije dovoljno razvila da je mogla biti samostalna u odnosu na odbor. Uduženje kompozitora nije ni postojalo, a vjerujem da ni sada ništa ne radi. Pitam se ko odlučuje o sadržaju Dana Vlade Miloševića. Obradovao sam se programima zadnjih godina koji su u centar stavljali Vladu Miloševića. Upravo tako kako je sinoć govorila i pomoćnica ministar za kulutru Tanja Đaković. Citiram:

    “Noseći ime Vlade Miloševića, našeg čuvenog velikana, etnomuzikologa, kompozitora i pedagoga, ova manifestacija, baštineći njegovo kulturno nasljeđe, pomjera granice čuvajući naše nematerijalno kulturno nasljeđe od zaborava, ali istovremeno mu daje na važnosti, vrijednosti i značaju”, rekla je Đakovićeva.

    Ona je istakla da je upravo iz tog razloga ova manifestacija posebna i po svom edukativnom karakteru i uživa snažnu podršku Ministartva prosvjete i kulture R.S.

    “Našim mladim stvaraocima pružena je prilika da pokažu sve ono što znaju i sve ono što Republika Srpska nudi i daje kada je u pitanju muzička umjetnost”, rekla je Đakovićeva.

    Okupljene je pozdravio i gradonačelnik Banjaluke gospodin Draško Stanivuković, koji je rekao da je Vlado Milošević savršen spoj raskošnog talenta i svjesnosti šta znači sačuvati glas svog naroda.

    Tako je otvorena svečana dvadeset i peta manifestacija „Dani Vlade Miloševića“, djelom koje ne mora da bude njegovo djelo, ali bar da ispunjava ono što su rekli gospođa pomoćnica Ministra kulture, i gospodin Gradonačelnik.. I šta smo čuli? Čuli smo djelo Đoakina Rosinija, „Stabat mater dolorosa“. Ne zaboravimo da je ovih dana vaskršnji post za pravoslavce, pa je vjerovatno organizator i to uzeo u obzir. I prošle godine obilježen je Rosini, sa svoja dva djela, uvertirom iz opere „Gospodin Bruskino“, i „La Danza“, napuljska tarantela. Sve su to djela „bliska“ djelu Vlade S Miloševića. Prošle godine izvedeno je samo jedno djelo Vlade Miloševića, „Kočićeve riječi“, a, eto, proslavili smo 230 godina od rođenja Đoakina Rosinija. Našli smo, opet eto, bliskog stvaraoca našem kompozitoru koji se malo bavi seljačkom, kočićevskom muzikom.

    Da, sjećam se, bili smo skupa, Vlado Milošević i ja, u Sarajevu, na Filozofskom fakultetu, gdje je sjajni dirigent Radivoje Spasić snimio za radio „Mrgudu“ Vlade Miloševića. Studenti su bili oduševljeni. Trebalo je to samo vidjeti. Ali ti studenti su znali šta je „Mrguda“ ko je napisao to neprolazno djelo. Ali, neću o tome. Govorimo o nama bliskom djelu „Stabat mater doloroza“, koje je autor dorađivao i prepušta drugome kompozitoru da takođe pripomogne, što je trajalo desetak godina, pa sada imamo djelo blisko Vagneru. Jadna Isusova majka kao Brunhilda iz Valkire nadvikuje se sa orkestrom.Rosini je bio oduševljen Vagnerom, ili njegov saradnik. Ovdje je to uspjelo sjajnoj Snežani Savičić Sekulić.

    Želim da pohvalim izvođenje, a ne autora djela. Nismo vidjeli veći ansambl na sceni i na balkonu. Dirigent Branka Radošević Mitrović zaista je briljantna. Imala je i od koga da nauči, bila je asistent divne Darinke  Matić – Marović. Tada su izveli Mocartov „Rekviem“, povodom 250 godina od rođenja čuda zvanog Mocart. Bio je blizak i Vladi Miloševiću, pa je bilo u redu što Dani Vlade S. Miloševića počinju tim velikim univerzalnim djelom.

    Ponavljam, izvođači Rosinijevog djela sinoć su bili izvanredni. Publika, uglavnom mlada, bila je oduševljena. Bila je to rijetko viđena priredba u tako akustičnoj koncertnoj dvorani Banskog dvora. Odličan orkestar,solisti izvanredni, a horovi koji bi sigurno rado zapjevali i horske kompozicije Vlade Miloševića, da se stave na repertoar. Ali neće. Predviđeno je da se izvedu djela Mokranjca. Njega je Vlado Milošević cijenio kao jednog od svojih učitelja, ali čeka da se jednom izvedu i njegova horska djela, kao što je „Na petrovačkoj cesti“, na tekst Branka Ćopića, a koja je bila itekako i u ovom ratu. Ali, neko ne voli horskog kompozitora Vladu Miloševića a gospodar je hora „Jedinstva“ koje je osnovao Vlado S. Milošević.Istovremeno je upravo na tim djelima i dobio neku titulu.

    I šta još da kažem. Bilo je sinoć veoma prijatno, ali neko poput mene pita se šta se dešava na muzičkom odjelu naše Akademije. Ako neće da pročitaju moje knjige o Vladi S. Miloševiću, neka bar pročitaju doktorsku disertaciju sarajevskog profesora Ivana Čavlovića.. Da ne govorim ko je sve na djelu našeg akademika magistrirao i doktorirao..

    Da, gledao sam u Torontu Rosinijevu operu „Pepeljuga“. Bila je prekrasna. Eto, preporuke. Djeca će biti oduševljena. I moje su unuke, Katja i Matea bile oduševljene.

  • “Netflix” u maju briše veliki broj popularnih filmova i serija

    “Netflix” u maju briše veliki broj popularnih filmova i serija

    Popularni streaming servis “Netflixa” najavio je da će tokom maja ukloniti velik broj popularnih naslova sa svoje platforme, a u sklopu proljećnog čišćenja kataloga.

    Ovaj potez dio je šire strategije kojom “Netflix” pokušava optimizovati svoju biblioteku i finansije.

    Naime, streaming sve više primjenjuje takozvano “pravilo 28 dana”, gdje uspjeh serije ili filma ne mjeri samo ukupnim brojem sati gledanja, već postotkom gledalaca koji završe sezonu unutar prve četiri sedmice.

    Naslovi koji ne zadovolje taj kriterijum, bez obzira na početnu popularnost, postaju kandidati za uklanjanje.

    Prema najavama, najveći talas uklanjanja dogodiće se već prvog maja, kada s platforme, između ostalog, odlaze  “Ralje”, “Ralje 2” i “Ralje 3”, kao i cijela franšiza “Nemoguća misija”.

    I klasici poput “Dine” iz 1984, “Monty Python's The Meaning of Life” i “Erin Brockovich” nakon 1, maja više ne neće moći pronaći na “Netflixu”.

    Lista filmova koji se brišu prvog dana maja uključuje i akcijske hitove kao što su “Fury”, “Sicario”, “Lone Survivor” i “Hell or High Water”, horor “Dawn of the Dead” te drame “Darkest Hour” i “Whiplash”.

    Biće uklonjeni i animirani filmovi “Kako izdresirati zmaja” i njegov nastavak, kao i komedije “Bruno” i “You've Got Mail”.

    Brisanje naslova nastavalja se tokom cijelog mjeseca.

    Film “Train to Buscan” biće uklonjen 2. maja, a sedmog dana u mjesecu na red dolazi “Super Me”.

    Dan kasnije, briše se “The Emoji Movie”, a 9. maja sa platforme “odlaze” sve četiri sezone serije “Documentary Now!”.

    Dokumentarac “ABBA: Against the Odds” biće uklonjen 11. maja, a 16. maja animirani film “Peter Rabbit”.

    U drugoj polovici mjeseca, tačnije 21. maja, nestaje “Netflixov” original “Rachel Feinstein: Big Guy” te sve sezone serije “Wildfire”.

    Gledaoci do 26. maja moraju poglčedati film “Pig”, a dan kasnije uklanja se i prva sezona serije “Black Space”.

    Krajem mjeseca, 28. maja, odlazi “AfrAId”, 30. “Subservience”, a posljednjeg dana maja i obe sezone hvaljene serije “Your Honor”.

    Trend otkazivanja ne odnosi se samo na licencirani sadržaj, već i na “Netflixove” originalne produkcije.