VRBAS Media

Kategorija: Kultura

  • Banjalučkoj publici premijerno prikazan spot i pjesma “Moja Srbija – zahvalna Srpska”

    Banjalučkoj publici premijerno prikazan spot i pjesma “Moja Srbija – zahvalna Srpska”

    U Banjaluci je danas premijerno prikazan spot i pjesma “Moja Srbija – zahvalna Srpska”, koja je nastala kao izraz zahvalnosti Republici Srbiji za sve što je učinila i što čini za Republiku Srpsku.

    Muziku i tekst napisao je Miroslav Janjanin, aranžman je uradio Aleksandar Lokner, a producent je dr Nenad Stevandić.

    Miro Janjanin, autor pjesme, rekao je kako je duže vrijeme razmišljao o tome kako u posljednje vrijeme nema patriotskih pjesama na našem prostoru.

    “Niko se ne bavi tim patriotskim pjesmama, a ja sam želio da napravim nešto himnično. Prisjetio sam se tada i rata i mojih ratnih drugova kojih je bilo dosta iz Srbije. Takođe, zbog prirode posla koji trenutno radim često sam snimao Republiku Srpsku i gdje god se okrenemo Srbija je uložila nešto u Republiku Srpsku. Tu su škole, bolnice, putevi, mostovi, fabrike… Pomislio sam da bi bilo lijepo zahvaliti im se na neki način. Tako je nastala ideja za pjesmu”, kaže Janjanin.

    On je naglasio da je pjesma u stvari znak zahvalnosti naroda Republike Srpske Srbiji.

    “Srca svih nas u Republici Srpskoj kucaju za Srbiju, a ovom pjesmom želimo da Srbiji i zvanično kažemo ‘Hvala’ za sve što ste nam pružili”, rekao je Janjanin.

    Pjesma i spot premijerno su prikazani i u Kombank dvorani u Beogradu

  • Prihvatio ponudu ministra odbrane: Kusturica na čelu Centralnog pozorišta ruske armije

    Slavni reditelj Emir Kusturica prihvatio je ponudu ministra odbrane Rusije Sergeja Šojgua da preuzme mjesto glavnog direktora Centralnog pozorišta ruske armije, saopštila je portparolka Ministarstva odbrane Rusije Rosijana Markovska.

    Prema njenim riječima, Šojgu se u ponedjeljak sastao sa Kusturicom.

    Ministar je istakao dugogodišnje prijateljske odnose sa Kusturicom, njegov talenat i veliki rad koji dolazi iz srca.

    Ističući ulogu Emira Kusturice u očuvanju i razvoju najboljih tradicija ruske kulture, Šojgu mu je ponudio mjesto glavnog režisera Centralnog akademskog teatra ruske armije – rekla je Markovska.

    Scena Pozorišta ruske armije ima veliku istoriju i tradiciju. Kreativni planovi na novoj poziciji su da se radnje poznatih filmova prenesu u pozorište, na primer “Ždralovi lete”, “Život je čudo” i drugi – citirala je Markovska Kusturicu.

    Ona je dodala da je reditelj izrazio nadu da je za njega velika čast da prihvati ponudu i da je naglasio da će “u svijetu u kome se vrijednosti veoma brzo mijenjaju – nastojati da zadrži klasične vrijednosti, prenosi RTRS.

  • “Toma” najgledaniji film u 2021. godini

    Film koji je osvojio najviše simpatija i pažnju gledalaca tokom 2021. godine u banjalučkom “Cineplexxu Palas” je “Toma” Dragana Bjelogrlića, potvrđeno je iz ovog bioskopa za “Nezavisne”.

    Film “Toma” je van konkurencije sve do kraja godine ostao film za koji se tražila karta više, a o banjalučkom kinu i godini koja je na izmaku razgovarali smo sa Verom Bulić, portparolom “Palasa”.

    “Ova godina bila je veoma izazovna i nepredvidiva s obzirom na to da kino nije radilo devet mjeseci tokom godine, a i kada smo počeli s radom u ponudi nije bilo puno filmova”, rekla je Bulićeva.

    Kako kaže, firma “Oskar film”, sa kojom sarađuje “Cineplexx Palas”, filmom “Toma” ostvarila je rekordnu gledanost u cijeloj Bosni i Hercegovini sa čak 210.000 gledalaca.

    Međutim, iako je zainteresovanost publike mnogo veća za domaće filmove, ostvarenja poput najnovijeg “Spider-Mana” zauzela su svoje mjesto na ljestvici najgledanijih.

    “Prvi svjetski blokbasteri s kojima smo krenuli raditi nisu ispunili očekivanja, međutim domaća filmska ostvarenja poput filmova ‘Jedini izlaz’ i ‘Nečista krv’ te apsolutni hit godine – naravno film ‘Toma’ – na naše veliko zadovoljstvo vratili su publiku u bioskope”, pojasnila je Bulićeva.

    Tokom 2021. godine ljubitelji filmske industrije i umjetnosti mogli su da prisustvuju brojnim premijerama u srcu Banjaluke, a mnoštvo njih je uveličalo i prisustvo brojnih istaknutih glumaca, režisera i filmske ekipe.

    “Ljubiteljima filma je naravno veoma važno prisustvo glumaca na premijerama, što definitivno doprinosi mnogo boljoj promociji filma i kasnije većoj gledanosti”, objasnila je Bulićeva.

    Ipak, još jednom je naglasila da se bez obzira na koronu i online streaming servise, publika vraća u bioskope, čemu je ove godine najviše zaslužan film “Toma”.

    Publika je u prethodnim mjesecima mogla da prisustvuje brojnim projekcijama i premijerama, a neki od njih su filmovi poput “Južni vetar 2 – Ubrzanje”, “Gučijevi”, “Deset u pola”, “Kelti”, “Priča sa zapadne strane”, “Nije loše biti čovek”, “Spider-Man: Put bez povratka”, “Matrix – uskrsnuća”, “Porodica Adams 2”, “Resident Evil: Welcome to Raccoon City”, “Jedini izlaz”, “Nečista krv” i mnogi drugi.

  • Bogat repertoar NPRS u decembru u Banjaluci

    Bogat repertoar NPRS u decembru u Banjaluci

    Tokom decembra za ljubitelje pozorišta, Narodno pozorište Republike Srpske pripremilo je bogat repertoar.

    Već 1. decembra od 20.00 časova na Velikoj sceni biće odigrana predstava „Kokoška“ autora Nikolaja Vladimiroviča Koljade u režiji Predraga Štrpca, koja će ujedno obilježiti jubilej – dvadeset godina od premijernog izvođenja, što je čini najdugovječnijom predstavom nacionalnog teatra Srpske.
    U četvrtak, 2. decembra biće izvedena predstava „Zlatno doba“, za koju je ulaznice sugrađanima poklonio Grad Banja Luka, povodom obilježavanja 90. rođendana Gradske uprave.
    Na Velikoj sceni, ali i na sceni „Petar Kočić“ očekuju vas i drugi zanimiljivi dobro poznati pozorišni komadi.

  • Kočićevo ognjište biće prvi muzej na otvorenom u BiH

    Planirano je da rodno mjesto velikog književnika Petra Kočića u Stričićima, koje je dosad živjelo samo tokom “Kočićevog zbora”, bude prvi muzej na otvorenom u BiH i da na taj način postane dio istorije i odraz života naših predaka.
    Izgradnju ovog muzeja na mjestu već postojećeg Kočićevog ognjišta realizuje Muzej Republike Srpske (MRS) u saradnji s Turističkom organizacijom Banjaluke (TOBL).

    Vladimir Đukanović, muzejski savjetnik i etnolog iz Muzeja RS, za “Nezavisne novine” je istakao da je ovakav muzej značajan za djecu, kao i za turiste koji se na ovaj način mogu upoznati s istorijom i kulturom ovih prostora, jer ni u Republici Srpskoj, a ni u Bosni i Hercegovini ne postoji nijedan muzej na otvorenom.

    Dodao je da će rad na muzeju početi već na proljeće sljedeće godine, a da su i prije toga predviđene aktivnosti kao uvod u ovu priču.

    “Već nam je u planu izložba o životu i djelu Petra Kočića, koju ćemo organizovati u Muzeju RS, kao i monografiju o Zmijanju s kraja 19. i početka 20. vijeka”, rekao je Đukanović.

    Prema njegovim riječima, plan je da se sagradi još novih objekata na Kočićevom ognjištu te da se na taj način prikaže razvoj tradicionalnog stanovanja porodične zadruge.

    “Sve što smo dosad ostvarili na Kočićevom ognjištu je rađeno u dobrom pravcu i predstavlja dobru podlogu, ali kada se radi o muzeju na otvorenom potrebno je ispuniti i dodatne uslove”, kazao je Đukanović.

    Prema njegovim riječima, novi Zakon o muzejskoj djelatnosti omogućava otvaranje muzeja u okviru organizacije kao što je TOBL, tako da im je ovaj zakon, kako kaže, pomogao u uklanjanju prepreka koje su imali dosad.

    Suzana Šalić, iz Turističke organizacije Banjaluka, rekla je za “Nezavisne” da postoje brojne mogućnosti koje se mogu ostvariti na sadašnjem Kočićevom ognjištu, ali i na Manjači kao rekreativnom centru.

    “Dosad je Kočićevo ognjište živjelo samo u okviru ‘Kočićevog zbora’, a sada smo pokrenuli aktivnosti kako bi kao muzej na otvorenom živjelo tokom cijele godine”, rekla je Šalićeva.

    Dodala je da je za realizacijom ovog muzeja potrebna izgradnja još dva ili tri objekta, čime će biti zaokruženo sve što su ostvarili dosad, a sve u cilju da posjetioci mogu da prožive istoriju.

    “Želimo da što više ljudi uključimo u ovu priču, a posebno nadležna odjeljenja Gradske uprave, kako bismo na taj način objedinili ovu priču”, kazala je Šalićeva.

    U posljednjih pet godina ostvareni su veliki rezultati na obnovi Kočićevog ognjišta.

    Đukanović je istakao da se sad na Kočićevom ognjištu nalazi rodna kuća Petra Kočića, gdje su postavljene sve njegove poznate fotografije, njegovih junaka, dvodjelna dinarska planinska kuća brvnara, djevojačka soba, kao i jedan višenamjenski objekat koji može da služi kao učionica u prirodi.

  • “Toma” obara rekorde, u prve tri sedmice ga pregledalo više od pola miliona ljudi

    Film “Toma” Dragana Bjelogrlića obara sve rekorde, u prve tri sedmice prikazivanja pregledalo ga je više od pola miliona ljudi iz regiona, pišu srbijanski mediji.

    Kako piše Danas.rs, samo u prvoj sedmici prikazivanja pregledan je nešto više od 100.000 puta. Mnogobrojni korisnici društvenih mreža već danima dijele svoje osvrte i mišljenja o ovom ostvarenju, a pjesma “Ponoć” na YouTubeu broji više pd 3,5 miliona pregleda.

    Film “Toma” je impresionistički portret Tome Zdravkovića koji prikazuje same njegove početke, baš kao i vrhunac slave, ljubavi koje su ga inspirisale prilikom komponovanja nekih od najvećih hitova, baš kao i odnos s velikim brojem prijatelja koje je imao u umjetničkom miljeu tadašnje Jugoslavije.


    Pored Tome, kroz film pratimo i živote poznatih umjetnika tog vremena: Silvane Armenulić, Zorana Radmilovića, Mike Antića, Tozovca i drugih.

    Scenarij potpisuju Nikola Pejaković, Zoran Lisinac, Dragan Bjelogrlić, Maja Todorović, a direktor fotografije je Goran Volarević. Glume: Milan Marić, Tamara Dragičević, Petar Benčina, Andrija Kuzmanović, Sanja Marković, Paulina Manov, Milan Kolak, u ulozi majke – Mirjana Karanović.

  • Brnabić i Trivić u prvim redovima podrške srpskoj kulturi

    Kako je očuvanje jedinstva srpskog naroda jedna od stavki na kojoj Vlada naše zemlje predano radi, premijerku Anu Brnabić često možemo videti na kulturnim dešavanjima širom regiona.

    Ovoga puta, ona se obrela u Mostaru, na manifestaciji Šantićeve večeri poezije, a sa njom u društvu je bila i ministarka prosvete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić.

    Nakon zvaničnih govora, dve državnice užiavale su u vanvremenskim stihovima jednog od najvećih srpskih pesnika. Pored važnih poruka koje je poslala, Trivić je pažnju prisutnih privukla i svojim besprekornim stilom koji ju karakteriše u svakoj prilici.

  • Trivićeva poručila da nije lako pričati o velikom romantičaru Šantiću

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić rekla je da je današnja slava Mostara zasnovana na hrabrosti Alekse Šantića, koji je svojim likom i djelom jedan od simbola ovoga grada, te jedan od najznačajnijih stvaralaca domaće književnosti.

    Trivićeva je ukazala da je manifestacija “Šantićeve večeri poezije” u Mostaru, koja je posvećena velikom pjesniku, važna jer spaja sadašnjost sa najblistavijim tragovima kulture u prošlosti u ovom gradu.

    – Mostar, grad behara, šadrvana i sevdalinki rastao je zajedno sa Šantićem, koji ga je vinuo u nebesa oslikavajući ga stihovima u koje je utkao svu ljepotu Neretve, Starog mosta, prepletenih ljudskih sudbina, nesrećne ljubavi i lijepe Emine. Pjesnik vjere i nade u bolje sutra, borben i buntovan doživio je i opjevao najveći napor, najteži lom, najsunčaniju pobjedu i najljepšu ljubav – istakla je ona.

    Trivićeva je navela da nije lako pričati o Šantiću, velikom romantičaru, vizionaru, svetioniku i tvorcu duhovnog Mostara koji je prvenstveno volio zemlju, ljude i kamen.

    – Čitav Šantićev život bio je raspeće između ružnog i lijepog, života i smrti, istine i laži – rekla je ona.

    Trivićeva je podsjetila da je prošlo 97 godina otkako ovaj veliki srpski pjesnik i intelektualac nije više među živima, ali i istakla da njegov duh i dalje živi kroz njegovu vanvremensku poeziju, koja je bila inspiracija za različite umjetničke interpretacije u modernim vremenima.

    – Ostavio nam je divnu poeziju, ali ono šantićevsko, što nam je na ovim prostorima najviše nedostajalo poslednjih godina i decenija, jeste njegova ljudskost i patriotizam koji je nadilazio nacionalne okvire – zaključila je Trivićeva.

    Ovogodišnje 102. “Šantićeve večeri poezije” u Mostaru otvorila je predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić.

    Manifestaciju posvećenu pjesniku Aleksi Šantiću organizovali su mostarski Gradski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” i Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo “Gusle”.

    Tokom “Šantićevih večeri poezije”, koje će trajati do 16. oktobra, biće upriličene brojne izložbe, književne večeri i drugi sadržaji iz oblasti kulture.

  • Pejaković o fenomenu “Toma”: Hvala Bogu za sve

    Pejaković o fenomenu “Toma”: Hvala Bogu za sve

    Ime Nikole Kolje Pejakovića ovih dana često se pominje u medijima. Dobitnik je nagrade na najbolju režiju na nedavno završenom Međunarodnom festivalu komedije “Mostarska liska” u Narodnom pozorištu u Mostaru, a nagrađen je njegov komad “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, rađen po tekstu Ive Brešana i u izvedbi ansambla Narodnog pozorišta Republike Srpske.

    U isto vrijeme na prostoru bivše Jugoslavije dešava se fenomen zvani “Toma”, film Dragana Bjelogrlića koji puni bioskopske sale, a za koji je upravo Pejaković pisao prvu ruku scenarija i osmislio priču vezanu za odnos Tome Zdravkovića sa doktorom i njegovom suprugom Ljiljanom – po mišljenju mnogih, najemotivniji dio i okosnicu filma.

    Takođe, Kolja je jedan od pisaca predstave “Banjaluka”, čiju premijeru publika u Gradskom pozorištu Jazavac željno iščekuje 6. oktobra. Suviše povoda za razgovor sa Pejakovićem, koji u intervjuu za “Nezavisne” nije pričao samo o nedavnim uspjesima, nego i u planovima na polju umjetnosti.

    NN: Koliko Vam znači ovakva nagrada iz Mostara, s obzirom na to da je pozorišna režija Vaš primarni i posao za koji ste se školovali?

    PEJAKOVIĆ: Pozorište i veza sa pozorištem za mene su naročito važni. Bez obzira na to šta radio do sada u životu, rad u pozorištu nisam prekidao i bio sam svjestan da taj kanal prema teatru uvijek mora biti prohodan. Pozorište, glumci, Aristotelova “Poetika”, osnov je ovog mog, našeg, posla. Narodno pozorište Republike Srpske je važna nacionalna institucija i svaki uspjeh, svaka nagrada koja dođe, došla je Srpskoj, došla je Banjaluci.

    NN: Postoji li ono što Vas najviše ispunjava u umjetnosti, a na čemu ste radili i radite: muzika, tekstovi pjesama, scenario, dramski komadi, gluma, režija?

    PEJAKOVIĆ: Ne znam… Što sam stariji, sve mi je na neki način važno i potrebno. A, sa druge strane, i nije. Čovjek na svoja djela mora gledati kao na tuđa i uvijek biti spreman da ih, kao perut s kaputa, strese jednim potezom. Jednostavno, sve ono što vas odvaja od Boga i suštine života mora uvijek biti u folderu – nevažno, bez obzira na to šta selo govori i šta ljudi kažu.

    NN: U najavi je predstava “Banjaluka” Gradskog pozorišta “Jazavac”, a Vi ste jedan od autora šest tekstova koje objedinjuje ovaj komad. Možete li otkriti iz kojeg ste Vi ugla posmatrali Banjaluku radeći na tekstu?

    PEJAKOVIĆ: U trenutku kada sam angažovan da pišem svoj dio komada, napustio nas je naš profesor, najveći lingvista i poznavalac srpskog jezika s ove strane Drine, a i šire, duša od čovjeka – Milorad Telebak. Ta moja jednočinka je posvećena njemu i na njega sam intenzivno mislio dok sam je pisao. On je otišao tiho, kao i svi veliki ljudi, za čiju se smrt ne čuje na zemlji, ali zato nebo slavi.

    NN: Inače, grad Banjaluka je mnogo godina po kulturnom i svakom drugom planu bio u sjeni Beograda, Sarajeva i Zagreba, ali stvari se, imam utisak, u posljednje vrijeme mijenjaju nabolje. Šta je ovom gradu potrebno da shvati kako je u kulturi njegov najveći potencijal?

    PEJAKOVIĆ: Grad se kači na duh ljudi; duh grada je duh ljudi koji žive u njemu. Kultura je, kao što smo jednom pričali, tačan i precizan odlivak, preslika, kalup, duhovnog stanja jednog naroda, jedne nacije, jedne sredine. U tom smislu, ovaj grad nema šta da shvati, on će se kretati stazama koje kroz mećavu probiju pojedinci. A dok oni probijaju, većina ih vuče nadolje, u bijelu smrt. Neki odustanu od te rabote i odu iz grada, neki ostanu, i to je normalan proces. Važno je otvarati prozore, da se vazduh u jednoj kulturnoj sredini ne ubuđa i usmrdi.

    NN: Ovih dana dešava se fenomen zvani “Toma”. Šta mislite zbog čega ovaj film postiže uspjeh kod publike koji nije viđen u srpskoj kinematografiji možda još od filma “Lepa sela lepo gore”?

    PEJAKOVIĆ: Ne znam… Ima više faktora koji su uticali na ovaj ishod, ali mi se čini da nije umjesno da ja o tome pričam. Bjela i ja dugo radimo zajedno, još od 1991. godine, i u nekoliko naših zajedničkih projekata desio se sličan rezultat. Ono u šta sam siguran i što želim reći je – hvala Bogu za sve.

    NN: Dragan Bjelogrlić je rekao da mu je film “Toma” vratio poljuljanu vjeru u ljude, jer je mislio da je emocija kod ljudi izgubila na značaju. Mislite li da se u posljednje vrijeme zaista visoka, pa i ona nižerazredna umjetnost gnušala emocije?

    PEJAKOVIĆ: Ako smijem da primijetim, umjetnost nema više i niže razrede – ili je umjetnost ili je smeće. Ili je kao toalet-papir, znači, ima izvjesnu upotrebnu vrijednost, ali ne i trajnu. Čak ni reciklažnu.

    NN: Kakvi su Vaši trenutni planovi vezani za muziku, pripremate li peti studijski album?

    PEJAKOVIĆ: Stalno sviruckam, ali, da li će biti vremena za snimanje albuma, to ne znam. U svakom slučaju, volio bih da se opet Voja Aralica i ja nađemo u osami studija i počnemo od nule.

    NN: Primijetio sam da sa bendom mnogo nastupate u Srbiji, a da su koncerti u Republici Srpskoj prava rijetkost. Zašto je to tako?

    PEJAKOVIĆ: Pare, tačnije, troškovi. Da bismo došli da sviramo, moraju da se ispune neki osnovni uslovi. Korona je dodatno razvalila sistem i sad je još teže naći računicu.

    NN: Kada možemo očekivati seriju “Koža”, posljednji dio trilogije “Meso”, “Kosti” i “Koža”?

    PEJAKOVIĆ: Prvo slijedi “Advokado”, u novembru, na RTS. Jedva čekam “Advokado”, to je punokrvna komedija i veoma sam zahvalan Radio-televiziji Srbije, uz čiju smo pomoć snimili seriju “Advokado”. Koža će se snimati, ako Bog da, sljedeće godine.

    NN: Igrali ste u novom projektu Neleta Karajlića “Složna braća – The Nekst Đeneration”. Publika rijetko vjeruje takozvanim reciklažama i naknadnim nastavcima popularnih serija i filmova. Mislite li da će ova serija biti izuzetak i da će biti dostojan nastavak nekada zaista popularne “Složne braće”?

    PEJAKOVIĆ: Da, ljudi su skeptični, ali ja sam živi svjedok da su i prvu “Složnu braću” prvo žestoko popljuvali, a tek onda, mnogo kasnije, zavoljeli. Ovo je drugačije vrijeme i ova “Složna braća” nisu nastavak onog serijala, već i dramaturški, i rediteljski, i na svaki drugi način – nova i drugačija serija. E, sad, kakva će biti serija, vidjećemo. Radilo se pošteno, vrijedno, iskreno, a meni je to, pravo da Vam kažem, važnije od rezultata.

    NN: Svestrani ste u umjetnosti. S tim u vezi, da li imate planove da se, poput Neleta Karajlića, okušate i u književnosti, da napišete memoare, knjigu poezije, drama ili neko prozno djelo?

    PEJAKOVIĆ: Mislite, da se ubacim u onaj vozić na kome piše: “Vidjela žaba da se konji kuju, pa i ona digla nogu.” Drame sam pisao, poeziju sam sricao, prozu sam skicirao, ukratko, uglavnom sam mucao. I ništa nisam štampao. Književnost je – za odlikaše, a pjesnici su veliko blago, dobra poezija je rijetka, iznad toga je samo – molitva. Možda ću pokušati da nađem izdavača za neke scenarije koja sam pisao i za neke pozorišne tekstove, komade.

  • Brnabićeva u posjeti Hercegovini: Predsjednica Vlade Srbije otvoriće 102. “Šantićeve večeri poezije”

    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić boraviće danas u posjeti Hercegovini gdje će obići Nevesinje, Prebilovce i Mostar, te otvoriti 102. “Šantićeve večeri poezije”.

    rnabićeva će posjetu započeti sastankom sa načelnikom opštine Nevesinje Milenkom Avdalovićem, planiranim u 9.50 časova u zgradi opštine, najavljeno je iz Vlade Srbije.

    Za 10.30 časova planiran je obilazak Muzičke škole “Sveti Roman Melod” i Narodne biblioteke Nevesinje, a nakon toga Osnovne škole “Risto Proroković” i vrtića “Sveta Evgenija Carica Milica”, gdje su predviđene izjave za medije.

    U 12.15 časova predsjednik Vlade Srbije će obići Crkvu Vaskrsenja Hristovog i Spomen-kosturnicu u Prebilovcima.

    Prema protokolu posjete, Brnabićeva će u 15.10 časova sa gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem posjetiti Stari grad i obići Stari most, a u 16.00 premijerka Srbije posjetiće Sabornu crkvu Svete Trojice i “Prosvjetinu” školu, gdje su planirane izjave za medije.

    U 17.00 časova kod spomenika Aleksi Šantiću predviđen je parastos i polaganje vijenaca.

    Predsjednik Vlade Srbije će u 18.00 časova u Vladičanskom dvoru u Mostaru otvoriti 102. “Šantićeve večeri poezije”.