Kategorija: Kultura

HBO je objavio prvi trejler za dugo najavljivanu TV seriju “Harry Potter”, utemeljenu na istoimenom serijalu romana britanske autorke Dž. K. Rouling, a koja bi trebala premijerno biti prikazana krajem ove godine.

A prvi trejler za seriju oborio je sve dosadašnje rekorde gledanosti na HBO-u, potvrđujući tako veliko interesovanje publike za novu adaptaciju popularnog književnog serijala.

Prema zvaničnim podacima, promotivni video je u prvih 48 časova od objave zabilježilo više od 277 miliona pregleda na različitim platformama, čime je postao najgledaniji trejler u istoriji HBO-a i striming servisa HBO Max.

Time je prethodni rekord nadmašen više nego dvostruko.

“Za razliku od prethodne filmske franšize, serija će imati potpuno novu glumačku postavu i vizuelni pristup, uz veću vjernost originalnom tekstu. Dž. K. Rouling učestvuje u projektu kao izvršna producentkinja, a serija je dio šire strategije platforme Max za stvaranje premium sadržaja utemeljenog na poznatim franšizama”, navedeno je sa HBO-a.

Produkciju predvodi Frančeska Gardiner, dok režiju potpisuje Mark Majlod. Kreativni tim ističe da će serija biti “vjernija knjigama” u odnosu na filmske adaptacije, sa više prostora za razvoj likova i detaljnije prikazivanje radnje.

Ko su nove zvijezde?

Serija “Harry Potter” donosi potpuno novu glumačku ekipu.

Dominik Maklaflin glumi Harija Potera, Arabela Stanton je Hermiona Grejndžer, Alastair Staut je Ron Vizli, a odabrani su putem javne audicije na koju se prijavilo više od 30.000 kandidata.

Džoh Litgou biće Albus Dambldor, Dženet Maktir glumiće Minervu Makgonagal, Papa Esijedu glumi Severusa Snejpa, a Nik Frost igraće Rubijusa Hagrida.

Otkrivanje Hogvortsa na novi način

“Oduševljeni smo što publici pružamo priliku da otkriju Hogvortsa na potpuno novi način. Hari Poter je kulturni fenomen i jasno je da postoji želja za ponovnim odlaskom u njegov svijet”, kazao je o projektu Kejsi Blojs, predsjednik i izvršni direktor HBO & Max Contenta i pojasnio da se nada da će ekranizacijom stvoriti sadržaj u kojem će obožavaoci uživati narednih godina.

Bojkot serije zbog Dž. K. Rouling

Nova adaptacija romana kontroverzna je još od najave 2023. godine, ponajviše zbog stavova Dž. K. Rouling o transrodnim osobama.

Autorka se suočila s kritikama zbog brojnih “rodno kritičnih” komentara i navodno transfobnih objava tokom godina, što ju je dovelo i u sukob sa originalnim glumačkim trojcem . Danijelom Redklifom, Rupertom Grintom i Emom Votson.

Njeni stavovi podstakli su dio obožavalaca na poziv na bojkot serije.

Glumac Džon Litgou, koji tumači Dambldora, otkrio je za “The New York Times” da je zbog žestokih kritika razmišljao o napuštanju projekta, te je osudio i stavove autorke i naglasio kako ona “uopšte nije uključena u ovu produkciju”.

Streaming gigant Netflix ponovo je povećao cijene svojih usluga, i to drugi put od januara 2025. godine, što će dodatno opteretiti budžete korisnika širom svijeta.

Kompanija je u četvrtak objavila da će sve pretplate poskupjeti za najmanje jedan dolar mjesečno. Najjeftiniji paket, koji uključuje reklame, sada će koštati 8,99 dolara umjesto dosadašnjih 7,99. Standardni paket poskupljuje za dva dolara i ubuduće će iznositi 19,99 dolara mjesečno, dok će premium pretplata dostići cijenu od 26,99 dolara.

Iz Netflixa su potvrdili da će poskupljenja za postojeće korisnike stupiti na snagu u narednim sedmicama, uz obavještenje putem e-maila najmanje mjesec dana ranije. Novi korisnici će, međutim, odmah plaćati više cijene.

“Naš pristup ostaje isti, nudimo različite pakete kako bismo zadovoljili različite potrebe korisnika. Kako nastavljamo da unapređujemo sadržaj i iskustvo gledanja, prilagođavamo cijene kako bismo mogli dodatno ulagati u kvalitetnu zabavu”, saopštio je portparol kompanije.

Ova odluka dolazi dan nakon što je Netflix prenosio utakmicu otvaranja MLB sezone za 2026. godinu između New York Yankeesa i San Francisco Giantsa, čime je ozvaničena saradnja sa Major League Baseball ligom.

Prema dostupnim informacijama, Netflix će u naredne tri godine izdvajati oko 50 miliona dolara godišnje za prava prenosa događaja poput Opening Day utakmica, Home Run Derbyja i popularne “Field of Dreams” utakmice.

Ovogodišnji Home Run Derby biće održan 13. jula u Filadelfiji, dok će “Field of Dreams” susret između Philadelphia Philliesa i Minnesota Twinsa biti odigran 13. avgusta u Dyersvilleu, savezna država Iowa.

Podsjećamo, Netflix je nedavno razmatrao i kupovinu studija Warner Bros. Discovery, ali je odustao od ponude u februaru nakon što je kompanija Paramount, u vlasništvu Skydancea, dostavila povoljniju ponudu koju je upravni odbor Warnera ocijenio prihvatljivijom.

Sve češća poskupljenja streaming servisa, uz sve veći broj sportskih sadržaja iza pretplatničkih zidova, ukazuju na trend rasta troškova za krajnje korisnike.

Film „Dragaš je slobodan“ otvara pitanja o slobodi, identitetu i granicama između ličnog doživljaja i stvarnosti. Kroz autorski pristup, Branko Lazić donosi priču koja nadilazi jednog čovjeka. O nastanku filma i njegovim temama, kao i o ličnim doživljajima autora i njegovoj posvećenosti filmu, govorimo u nastavku.

Koliko ste dugo u ovoj vrsti umjetnosti?

Koliko sam dugo u medijima – to je skoro 36 godina. Dokumentarnim filmom se bavim intenzivno posljednjih desetak, možda i malo više godina. To je odgovor na prvo pitanje, a na pitanje da li je film osjećaj ili istina postoji i treći odgovor – estetska, odnosno umjetnička istina. Tako da je to negdje između.

Dokumentarni film se ne bavi dokumentima – on sam jeste poseban dokument. Dokument jednog života, ali i atmosfere, događaja ili bilo čega drugog. Međutim, bitniji je ovaj drugi dio – da je to film.

Postoji razlika između igranog i dokumentarnog filma. Igrani film se u potpunosti izmišlja, a dokumentarni se pravi od komada stvarnosti koje uspijete da snimite.

Koliko u Vašim filmovima ima Vas?

Ima puno. U svakom filmu koji sam radio ima mene. Ne postoji objektivnost u dokumentarnom filmu – to je floskula. Da biste radili film, morate biti veoma subjektivni. Morate biti zainteresovani za ono što radite.

Već sam izbor teme, ideje ili lika podrazumijeva subjektivne odluke. Način na koji snimate – odozgo, ravno ili iz nekog drugog ugla – sve to utiče na film. I samim tim film postaje vaš. U svakom filmu ima puno mene.

Kako birate teme vaših filmova?

Nekada teme biram ja, a nekada teme biraju mene.

Tema sama po sebi nije presudna. Ljudi često misle da što je tema „veća“, film će biti važniji, što je pogrešno. Mene više zanimaju ideje – način na koji pristupate temi. Još važniji su likovi. Ako pronađete dobre likove, postoji šansa da napravite dobar dokumentarni film.

Koliko je važno da dokumentarni film nosi emociju, a ne samo informacije?

To je suština. Informacije me uopšte ne zanimaju. One su stvar konteksta i mogu se pronaći na internetu ili u biblioteci. Mene zanima priča, emocija i atmosfera.

Kako pristupate građenju narativa u dokumentarnom filmu?

To zavisi od istraživanja i samog lika. Važno je osjetiti kakvi su likovi i kakav ritam nose. Na primjer, ako radite film o Branku Ćopiću, morate osjetiti njegov ton – i taj ton određuje ritam filma.

Postoji zanimljiv savjet koji sam pročitao: Francis Ford Coppola je rekao da mu je Dušan Makavejev objasnio kako se gradi struktura filma – kada završite snimanje, pronađite dvije najbolje stvari. Drugu najbolju stavite na početak, najbolju na kraj, a sve ostalo između.

Koliko autor ima pravo da mijenja nečiji život kroz film?

Može uticati, ali mora ostati pošten. Ako nešto mijenja, treba to i objasniti. Život od 60 ili 70 godina morate smjestiti u 70 minuta. Naravno da neke stvari birate, a neke izostavljate – to nije mijenjanje, to je dramaturgija.

Na koji ste film najponosniji?

Nisam posebno ponosan ni na jedan, ali ih sve volim. Volim filmove koje sam radio posljednjih nekoliko godina – o Branku Ćopiću, Dušku Trifunoviću, Ivanu Hiti, kao i film „Plastični bogovi – ogledalo“, koji nema klasičnog glavnog junaka. I naravno, posljednji film o Slobodanu Dragašu.

Ko je Dragaš za Vas, kao čovjek?

Upoznao sam ga sa 16 godina, u formativnom periodu života. Tada me zanimala samo muzika, a on mi je otvorio vrata u svijet umjetnosti i života. Nisam ga smatrao prijateljem, više starijim bratom. Ovaj film je moj dug prema njemu.

Šta Vas je kod njega posebno privuklo?

Njegov odnos prema ljudima. Bio je nevjerovatno velikodušan. Iako je djelovao nepristupačno, bio je izuzetno topao čovjek.

Kada ste odlučili da njegova priča mora postati film?

Davno sam to shvatio, ali sam tek prije godinu dana dobio priliku. Njegova VHS arhiva, koju sam pronašao, postala je osnova filma.

Šta za Vas znači rečenica „Dragaš je slobodan“?

On je bio oličenje slobodnog duha, posebno u maloj sredini gdje se takva sloboda često ne razumije.

Koliko Vas ima u ovom filmu?

Veoma mnogo. Iako se ne pojavljujem direktno, moj trag se osjeti kroz ritam, naraciju i strukturu.

Šta ste naučili iz ovog filma?

Mnogo toga, ali film nisam pravio da bih učio, već da bih odao počast i pokazao drugima koliko je bio zanimljiv čovjek.

Šta publika treba da “ponese” iz filma?

Svako će ponijeti ono što osjeti. Kao i kod njegove umjetnosti – nekima će se dopasti, nekima neće. To je stvar ukusa.

Premijera filma je 27. marta u 19 časova u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.

Novinar: Marijana Bogdanović

Studentski kulturni centar Univerziteta u Banjaluci obilježiće 27. marta Svjetski dan pozorišta izvođenjem predstava “Rak krojač” i “Dva viteza iz Verone”.

Prva predstava “Rak krojač” je za djecu, rađena po tekstu i u režiji Aleksandra Vasiljevića nastaloj po motivima istoimene bajke Desanke Maksimović. Biće izvedena u 11.00 časova, najavljeno je iz Univerziteta.

Predstava govori o značaju očuvanja mora i okeana, kao i o smanjenju zagađenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, te kroz zanimljivu priču ukazuje na probleme sa kojima se suočavaju biljni i životinjski svijet u moru.

U predstavi igraju studenti treće godine Glume Akademije umjetnosti Univerziteta u u klasi profesora Velimira Blanića.

Istog dana će na sceni Studentskog kulturnog centra u 20.00 časova biti izvedena predstava “Dva viteza iz Verone”, pozorišni klasik koji istražuje granice između ljubavi, lojalnosti i časti, kroz prizmu neizvjesnosti i ljudskih dilema.

Ova predstava realizovana je kao projekat saradnje Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci i Ruske škole za pozorišne umjetnosti – GITIS, a režiju potpisuje mladi reditelj iz Moskve Ilija Zaitsev.

U predstavi igraju studenti treće godine Glume Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci u klasi profesora Elene Trepetove Kostić.

Ulaz na obje predstave je besplatan.

Preminuo je Radoje Čupić, istaknuti novosadski glumac, pozorišni režiser i prvak drame Srpskog narodnog pozorišta, koji je tokom višedecenijske karijere ostvario brojne uloge na sceni, filmu i televiziji.

Glumac Met Klark, poznat po ulozi u filmu “Povratak u budućnost III”, preminuo je u 89. godini, potvrđeno je medijima.

Porodica je navela da je smrt nastupila usljed komplikacija nakon operacije.

Prema TMZ-u, Klark je preminuo u svom domu u Ostinu, Teksas, nakon komplikacija izazvanih operacijom kičme.

Njegova porodica istakla je da je bio “glumac među glumcima” koji nije težio slavnim ulogama, već je više cijenio rad sa dobrim ljudima.

Porodica je dodala da je “otišao onako kako je živio – po svojim pravilima”.

“Back to the Future” actor Matt Clark has died at 89 💔🕊️ https://t.co/QZ1DPcgW8R pic.twitter.com/oZriF49zN0

— TMZ (@TMZ) March 16, 2026

Klark će biti zapamćen po ulozi Čestera, barmena, u trećem dijelu serijala “Povratak u budućnost”, u kojem glume Majkl DŽ. Foks i Kristofer Lojd.

U dugogodišnjoj karijeri, Klark je ostvario brojne uloge, uglavnom u vestern filmovima.

Karijeru je započeo 1960-ih kao pljačkaš u filmu “Crn kao ja” (1964).

Njegova posljednja velika filmska uloga bila je u filmu “Milion načina da umreš na zapadu” (2014).

Ostavio je suprugu Šeron Mejs, koju je oženio 2000. godine, i petoro djece.

Njegova snaha je takođe glumica, Kimberli Bek, poznata po filmovima “Petak 13: Posljednje poglavlje” i “Dan nezavisnosti”.

Šon Pen je osvojio Oskara za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu “Јedna bitka za drugom“.

Slavni glumac nije prisustvovao ceremoniji iz, za sada, nepoznatih razloga.

Pen je bio favorit, ali ne toliko izražen, jer su tik uz njega bili Stelan Skarsgard za “Sentimentalnu vrijednost“, kao i Džejkob Elordi za “Frankenštajna“.

Pored njega, u istoj kategoriji bio je nominovan i njegov kolega iz istog filma, Benisio del Toro.

Ovo je treći Oskar u karijeri Šona Pena. Riječ je o njegovom prvom Oskaru u sporednoj kategoriji, nakon što je ranije slavio u glavnoj muškoj ulozi za filmove “Mistična rijeka” i “Milk”.

Penn je ranije osvojio BAFTA i nagradu Screen Actors Guild, ali je preskočio i te ceremonije. Njegova pobjeda ga sada svrstava u mali klub glumaca s tri Oskara, među kojima su Meril Strip, Danijel Dej-Luis, Džek Nikolson i Ingrid Bergman.

Umjetnički direktor Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske Dušan Urošević izrazio je zadovoljstvo jer je ansambl nedavno dopunjen novim članovima, te najavio koncertnu sezonu koja će publici klasičnu muziku približiti na nov i savremen način.

Urošević je istakao da se ansambl razvija, što potvrđuje i nedavna popuna novih radnih mjesta u gudačkom ansamblu, čime se polako dostiže pun kapacitet sezone.

“Ipak, formiranje kompletnog ansambla tek je na pola puta, jer je za izvođenje velikih dela poput opera `Karmen` i `Jazavac pred sudom` neophodno formiranje i duvačke sekcije”, rekao je Srni Urošević.

On je naveo da je orkestar prošle godine održao oko 20 koncerata, te očekuje da će taj broj ove godine biti veći.

“Verujemo da će i ova sezona doneti nova radna mesta, te će se time olakšati i produkcioni zahtevi pred kojima se nalazimo”, rekao je Urošević.

On je najavio da će orkestar krajem marta ući u novi koncertni ciklus “Maestre”, u okviru kojeg će ugostiti tri žene dirigenta iz regiona.

“Ovaj projekat ima za cilj da istakne snagu žene na rukovodećoj poziciji, s obzirom na globalnu statistiku prema kojoj se do ove godine svega 10 odsto žena nalazi na pozicijama šefova dirigenata ili umetničkih direktora”, naveo je Urošević.

Orkestar priprema i multimedijalni koncert, koji će publici klasičnu muziku približiti u riječi i slici.

“Početkom aprila planiramo da održimo koncert `Četiri godišnja doba`. Kroz svoje kompozicije Vivaldi je uspevao da dočara okruženja, zvukove i raspoloženja opisana u sonetima. Ova sposobnost da `slika` muzikom čini inspiraciju iz ovih tekstova posebno važnom za potpuno razumevanje njihovog sadržaja”, pojasnio je Urošević.

Pored nastupa u matičnoj kući, strateški fokus rada Orkestra je i na decentralizaciji kulture kroz nastupe u gradovima u blizini Banjaluke, u saradnji sa lokalnim upravama.

“Pozivamo lokalne zajednice da nam se jave, te da ostvarimo puni vid saradnje, jer decentralizacija kulture se ne može raditi na `individualnom` nivou. To je moguće, ali nije efikasno. Neophodno je da udružimo snage i da se pomeramo u tom smeru”, rekao je Urošević.

On je napomenuo i da je međunarodno etabliranje orkestra jedan od prioriteta, te da je plan da se godišnje realizuju dva gostovanja u skladu sa finansijskim mogućnostima.

“Nakon prošlogodišnjih nastupa u Tivtu i Budimpešti, u planu su novi kontakti sa Srbijom i Mađarskom, kao i potencijalno gostovanje dirigenta iz Portugala. Ovaj proces međunarodne promocije obuhvata ne samo odlaske u inostranstvo već i dovođenje inostranih gostiju – muzičara, dirigenata i solista iz regiona i čitave Evrope u Banjaluku”, rekao je Urošević.

Okosnica djelovanja orkestra i ono što je cilj promocije van granica zemlje jeste umjetnička muzika domaćih autora.

“Cilj je da se kroz ove kulturne razmene orkestar etablira kao relevantna institucija koja može da stane rame uz rame sa srodnim međunarodnim ustanovama”, rekao je Urošević.

U pozorištu Dolby u Los Anđelesu u nedjelju kasno uveče biće održana 98. ceremonija dodjele Oskara, nagrada američke Akademije filmskih umjetnosti i nauka.

Najbolji film

Među favoritima za najbolji film su “Јedna bitka za drugom” Pola Tomasa Andersona i “Grešnici” Rajana Kuglera. Oba naslova kombinuju snažnu kritiku društvenih tema i sadrže upečatljive glumačke nastupe, što im je donijelo značajan zamah u sezoni.

Iako je film “Јedna bitka za drugom” na početku sezone djelovao kao favorit, posebno nakon Zlatnog globusa, Critics Choice nagrade i BAFTA nagrade, “Grešnici” je u posljednje vrijeme dobio dodatni impuls zahvaljujući nagradi za najbolju glumačku postavu na Actor nagradama.

Akademija je posljednjih godina proširila broj nominovanih za najbolji film sa pet na 10, a pored ova dva glavna kandidata, u trci su i “Sentimentalna vrijednost”, “Marti Veličanstveni”, “Hamnet” i “Bugonija”.

Najbolja glumica

U kategoriji za najbolju glumicu, DŽesi Bakli je favorit za Oskara zbog uloge majke i supruge Vilijama Šekspira u filmu “Hamnet“.

Među ostalim kandidatkinjama su veteranke koje su već bile nominovane, ali i dvije glumice koje su nominovane prvi put: Rouz Birn, koja je osvojila Zlatni globus za ulogu preopterećene majke u “Da imam noge, šutnula bih te”, i norveška glumica Renata Reinsve za “Sentimentana vrijednost”.

Najbolji glumac

Ova kategorija je i dalje najnepredvidljivija. Rani favorit je bio Timoti Šalame, koji je osvojio Zlatni globus i Critics Choice nagradu, ali BAFTA i Aktor nagrada uveli su neizvjesnost: Robert Aramajo i Majkl B. DŽordan osvojili su priznanja u svojim kategorijama.

DŽordan bi mogao da odvede “Grešnike” do Oskara, ali i Šalame ima šanse, dok se ne smije zaboraviti ni Vagner Moura za film “Tajni agent”, koji je dobio priznanja u Kanu i Zlatni globus.

Iako je važio za favorita za ovu nagradu, Timoti Šalame se našao u središtu skandala nakon izjave o operi i baletu, te mnogi komentarišu da bi zbog toga mogao ostati bez nagrade, budući da su na njegovu izjavu mnogi negativno reagovali.

Najbolja sporedna glumica

Trka za najbolju sporednu glumicu je tradicionalno nepredvidiva. Tejana Tejlor je bila raniji favorit za ulogu u “Јedna bitka za drugom”, ali su se u igru ponovo uključile Ajmi Medigan (“Oružje”) i Vunmi Mosaku (“Grešnici”), obje sa zapaženim nastupima.

Iako horor žanr rijetko biva prepoznat od strane Akademije, ove glumice podsjećaju na istorijske izuzetke poput Rut Gordon (“Rozmerina beba”) i nagrađivanih uloga iz “Egzorcist” i “Osmi putnik”.

Najbolji sporedni glumac

Kandidati u kategoriji za najboljeg sporednog glumca uključuju DŽejkoba Elordija za film “Frankenštajn”, veterane Stelana Skarsgarda (“Sentimentalna vrijednost”) i Delroja Linda (“Grešnici”), kao i prethodne dobitnike Oskara, Šona Pena i Benisija del Tora iz filma “Јedna bitka za drugom”.

Najbolja režija i najbolji originalni scenario

U kategoriji za najbolju režiju takmiče Kloi Žao (“Hamnet”), DŽoš Safdi (“Marti Veličanstveni”), Pol Tomas Anderson (“Јedna bitka za drugom”), Јoakim Trir (“Sentimentalna vrijednost”) i Rajan Kugler (“Grešnici”).

U trci za najbolji originalni scenario su ostvarenja “Plavi mjesec”, “Bilo je samo slučajno”, “Marti Veličanstven”), “Sentimentalna vrijednost“ i “Grešnici”.

Dodjela 98. Oskara održaće se 15. marta 2026. godine, a ove godine gotovo svaka kategorija može donijeti iznenađenje.