VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Mišković ulazi na tržište BiH sa svojom verzijom Amazona

    Mišković ulazi na tržište BiH sa svojom verzijom Amazona

    Regionalni div online prodaje Ananas, koji je u vlasništvu Delta Holdinga, planira ove godine veliki ulazak na tržište Bosne i Hercegovine.

    Ananas je dio poslovnog carstva Miroslava Miškovića, jednog od najbogatijih ljudi u regionu, i zamišljen je kao regionalna inačica američkog Amazona, što mu već i sama sličnost u imenu sugerira, piše BiznisInfo.ba.

    Projekt je krenuo iz Srbije a u 2023. je zabilježio izuzezno veliki rast – na 94 posto poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.

    Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko ove platforme bude preko 70 miliona evra, rečeno je na godišnjoj konferenciji Delta Holdinga koja je danas održana u Beogradu.

    Regionalna ekspanzija već je počela. Ananas je prošle godine otvorio svoje kancelarije u Sjevernoj Makedoniji, a takođe je preuzeo neke lokalne konkurente.

    Kako je danas rečeno, u ovoj godini planiraju je izlazak na nova tržišta regiona – Crnu Goru već u prvoj polovini godini, a početkom druge polovine ove godine i na tržište BiH.

    U planu su i tržišta Kosova i Metohije i Albanije.

    Inače, kako je danas rečeno, cijeli Delta Holding je u 2023 godini ostvario rekordne prihode od prodaje u iznosu od 860 miliona evra, što je 12 posto više nego u prethodnoj godini. Profit prije oporezivanja bio je 88 miliona evra (+18 posto).

    U 2024. Delta Holding planira prihode koji će prvi put preći milijardu evra.

    Kompanija je u 2023. investirala više od 140 miliona evra, dok do 2027. godine planira investicije preko 900 miliona evra, od čega najviše u sektor nekretnina.

  • Koliko iznosi povećanje penzija u Srpskoj, a koliko u FBiH?

    Koliko iznosi povećanje penzija u Srpskoj, a koliko u FBiH?

    Penzioneri u Republici Srpskoj i Federaciji BiH dobili su od nove godine povećanje penzija, a ono će se na njihovim računima obračunavati od februara.

    U Republici Srpskoj to uvećanje iznosi 9,2 odsto, dok je u Federaciji BiH pet odsto, što će na računima najstarije, ali i najbrojnije populacije u BiH, donijeti nekoliko desetina maraka više.

    Međutim, ni to, kako su za “Nezavisne novine” istakli predstavnici penzionera, za većinu neće značiti mnogo toga, s obzirom na to da su poskupjele i svakodnevne životne potrebe.

    Ali, prije nego što se vratimo razgovoru sa penzionerima, u nastavku ćemo u brojkama predstaviti koliko iznosi povećanje penzija.

    Podsjećanja radi, najniža penzija u Republici Srpskoj određena je u pet nivoa, u zavisnosti od dužine penzijskog staža osiguranika, a sve to je definisano Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju RS.

    Prema tome, Vlada RS je 26. januara 2024. godine uskladila povećanje penzija od 9,2 odsto, počevši od 1. januara ove godine, a za gorepomenutih pet nivoa to izgleda ovako.

    Za osiguranike koji imaju 15 godina radnog staža, penzija se sa sadašnjih 275 maraka, povećava na 300,60 KM, što je povećanje od 25 KM.

    Svi oni koji su svoj radni vijek završili između 15 i 20 godina radnog staža, imaće penziju nešto veću od 360 KM, umjesto dosadašnjih 330 maraka. Dalje, za radni staž između 20 i 30 godina, najniža zagarantovana penzija biće 420,90 KM, a do sada je to iznosilo 385 maraka.

    Oni čiji je radni staž između 30 i 40 godina, imaće povećanje penzija sa sadašnjih 440,55 KM, na 481 KM, a svi koji su imali puni radni staž, dobiće povećanje penzije od oko 50 KM, ili u prevodu, na njihovim računima će ubuduće umjesto 550,69 KM biti iznos od minimalno 601,35 maraka.

    Iz Fonda penzijskoinvalidskog osiguranja (PIO) nisu mogli da nam odgovore koliko penzionera u Srpskoj će od februara obuhvatiti najniža penzije, jer je, kako su naveli, obrada podataka još u toku.

    “Prilikom isplate penzije za decembar 2023. godine, korisnika najniže penzije u svih pet nivoa bilo je ukupno 78.000”, pojasnili su iz Fonda PIO.

    Pošto se novi podaci još obrađuju, nismo uspjeli ni saznati koliko će iznositi prosječna penzija u Srpskoj u 2024. godini, ali nam je iz Fonda rečeno da je ona na kraju 2023. godine iznosila 541 KM, što je nešto više od 42 odsto prosječne plate u Srpskoj.

    “Broj korisnika koji ostvaruju penziju u približno tom nivou (raspon od 500,01 do 550,69 KM) je 21.959”, rečeno je iz Fonda PIO.

    Prema istim podacima, u Republici Srpskoj je u decembru prošle godine isplaćena penzija za 282.671 korisnika, od čega je 227.450 sa prebivalištem u Srpskoj, dok je van Republike 55.221.

    Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera RS, podsjeća da se u ovom slučaju ne radi ni o kakvom novom povećanju iznosa penzija, već isključivo o redovnom godišnjem usklađivanju, onako kako je to propisano zakonom.

    “Koeficijent rasta potrošačkih cijena na malo i procenat rasta prosječne plate, odredio je da polovina od toga bude 9,2 odsto i za taj iznos je po zakonu propisano redovno usklađivanje penzija. Dakle, ponavljam, ne radi se o povećanju penzija”, ističe Trifunović.

    Dalje navodi da svako povećanje penzija dobro dođe za penzionere, ali da je potpuno jasno da ni ovaj novi iznos nije dovoljan za pokrivanje troškova, a s obzirom na rast cijena.

    “Mi se naravno nadamo da će Vlada RS, ako se budu prihodi u budžetu, odnosno u Fondu PIO ostvarivali onako kako treba, a s obzirom na to da se evo povećala i najniža cijena rada, a sa njom vjerovatno da će i druge plate biti veće, onda i tokom ove godine moći izvršiti još jedno vanredno povećanje penzija, odnosno stvarno povećanje”, rekao je Trifunović, dodajući da će nove penzije za januar biti isplaćene najkasnije do 8. februara ove godine.

    Sličan iznos povećanja penzija slijedi i za Federaciju BiH.

    Upravni odbor Federalnog zavoda MIO/PIO, donio je, na hitnoj sjednici održanoj 26. januara, a nakon što je usvojen budžet Federacije BiH, odluku o akontativnom usklađivanju penzija u iznosu od pet odsto.

    U skladu sa tim, najniža penzija u FBiH za januar 2024. godine, iznosiće 565,18 KM, umjesto dosadašnjih 538,27 KM. Takođe, zagarantovana penzija u FBiH biće povećana za nešto više od 30 KM, pa će umjesto 642 marke, koliko je to dosad iznosilo, to biti 674 KM.

    Pored toga, prosječna samostalna penzija u Federaciji od sada će biti nešto veća od 700 KM, a dosad je bila 675,53 KM. Treba dodati da su iz Federalnog zavoda naglasili da će najviša penzija, prema aktuelnom Zakonu o MIO/PIO, do daljeg ostati 2.800 KM.

  • SAD se suočavaju sa “spiralom smrti”

    SAD se suočavaju sa “spiralom smrti”

    Sjedinjene Američke Države se suočavaju sa rastom dugova koji podsećaju na “spiralu smrti”, izjavio je libansko-američki ekonomista Nasim Nikolas Taleb.

    Autor čuvene knjige “Crni labud” o posledicima nepredvidivih događaja na svetsku ekonomiju rekao je da američki deficit raste do te mere da bi bilo potrebno čudo da se popravila šteta, prenosi Blumberg.

    “Sve dok imate Kongres koji nastavlja da povećava limit zaduženja i sklapa poslove jer se boji posledica ispravnih odluka, to je politička struktura političkog sistema, na kraju ćete imati spiralu duga”, istakao je Taleb.

    On je dodao da je spirala duga nalik “spirali smrti”.

    Američki državni dug je krajem 2023. godine prvi put u istoriji premašio 34 biliona dolara pošto je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država objavilo da je “ukupni neizmireni javni dug” SAD porastao na 34,001 biliona dolara, preneli su mediji.

  • Pad zaposlenja u brojnim sektorima u Srpskoj: Koliko je ljudi lani našlo posao

    Pad zaposlenja u brojnim sektorima u Srpskoj: Koliko je ljudi lani našlo posao

    Posao u Republici Srpskoj tokom prošle godine prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske pronašlo je 22.930 nezaposlenih osoba, što je manje u odnosu na 2022. godinu.

    Kako su za “Nezavisne novine” istakli u Zavodu, po osnovu zaposlenja i obavljanja privatne djelatnosti sa evidencije nezaposlenih lani su brisane 6.652 nezaposlene osobe manje nego u 2022. godini.

    U toku 2022. godine po istom osnovu brisana su ukupno 29.582 lica, istakli su oni.

    Najveći broj radnika, njih 4.983, posao je pronašlo u prerađivačkoj industriji, međutimu odnosu na 2022. godinu u oblasti ove djelatnosti zaposleno je 1.566 radnika manje.

    U djelatnosti veleprodaja i maloprodaja, odnosno popravka vozila i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo, tokom 2023. godine posao je pronašlo 4.027 osoba, navodi se u podacima Zavoda za zapošljavanje.

    Među djelatnostima koje su zabilježile najveći broj zaposlenih našle su se ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti, gdje je posao našlo 3.929 osoba, dok je u obrazovanju u 2023. godini uposleno 2.216 nezaposlenih.

    U sferi hotela i restorana zaposlenje je pronašla 2.171 osoba, dok je 2022. godine u istoj djelatnosti posao dobilo 2.506 nezaposlenih, istakli su iz Zavoda.

    U djelatnosti građevinarstva posao je tokom prošle godine našlo 1.450 osoba, dok je u 2022. godini u toj sferi posao našlo 1.805 radnika.

    U djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite u 2022. godini posao je dobilo 1.226 osoba, dok je prošle godine u ovoj sferi posao pronašla 871 osoba, navodi se u podacima Zavoda za zapošljavanje Srpske.

    Da je pala proizvodnja, ali i zaposlenje u prerađivačkoj industriji potvrdila je i Dragana Kokot, generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske, koja ističe za “Nezavisne novine” da je smanjenje broja zaposlenih posljedica smanjenja obima privredne djelatnosti u zemljama okruženja, ali i Evropske unije.

    “Svjedoci smo dešavanja, posebno u posljednje vrijeme, usporavanja privrednih aktivnosti u Evropskoj uniji i ono što mi imamo informacije od privrednika, većina

    izvozno orijentisanih preduzeća nije zaključila ugovore za 2024. godinu”, navodi ona, dodajući da ni privrednici u EU nemaju definisane planove za ovu godinu.

    Kako dodaje, veliki uticaj na domaću privredu i na smanjenje obima posla imaju dešavanja iz okruženja.

    Potpuno je neizvjesna 2024. godina. Još nema definisanih ugovora, niti je poznato pod kojim uslovima će se dalje poslovati, ističe Kokotova.

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da ni sva sredstva planirana za podršku povećanom zapošljavanju nisu iskorištena.

    “Poslodavci sve manje otvaraju nova radna mjesta zato što je jednostavno manje posla. Kriza pomalo dolazi i nema novih poslova. To se preslikava takođe i na Zavod za zapošljavanje”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

  • Njemačka najveći razlog pada izvoza iz BiH

    Njemačka najveći razlog pada izvoza iz BiH

    Uvoz i izvoz iz Republike Srpske, ali i BiH, prošle godine su pali u odnosu na godinu ranije.

    Tako je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srpskoj u periodu od januara do decembra 2023. godine ostvaren izvoz u vrijednosti od pet milijardi 185 miliona KM, što je za 4,6 odsto manje nego godinu ranije, dok je uvoz iznosio sedam milijardi 40 miliona KM, što je za 1,9 odsto manje nego godinu ranije, a procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 73,6 odsto.

    Samo u decembru izvoz je bio manji za 11,8, a uvoz za jedan odsto u odnosu na isti mjesec 2022. godine.

    Darko Milunović, direktor Zavoda, istakao je da “smo u prethodnom periodu svjedoci izazova u kojima su se nalazili Republika Srpska, BiH, ali i čitav svijet”.

    “I uvoz i izvoz bilježe pad. Uprkos brojnim izazovima, Srpska je izašla na način da je ostala poprilično stabilna. Zabilježen je privredni rast, usporen je rast cijena, životni standard doživljava blagi rast. Imamo najnižu stopu nezaposlenosti otkako se mjeri ovaj podatak”, kazao je Milunović.

    Prema njegovim riječima, Srbija je zemlja u koju se najviše izvozilo i iz koje se najviše uvozilo.

    “Najviše se izvozila električna energija, oko 10,4 odsto. Zanimljiv podatak je da 23 odsto ukupnog obima izvoza ostvaruje grad Banjaluka. Inflacija je obilježila 2022. godinu, a u 2023. godini je manje izražena. U decembru je zabilježen pad inflacije za 0,3 odsto u odnosu na novembar. Kad pogledamo januar prošle godine, možemo reći da je pad inflacije preko 10 odsto. Prosječna inflacija je oko sedam odsto za 2023. godinu. Najveći rast cijena je zabilježen u sektorima stanovanje i električna energija. Ipak, prosječna plata uspijeva da iznese bitku sa inflacijom u 2023 godini”, naglasio je Milunović.

    Kada je u pitanju BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do decembra 2023. godine izvoz je iznosio 16 milijardi 700 miliona KM, što je za 7,1 odsto manje nego u istom periodu 2022. godine, a uvoz 27 milijardi 768 miliona KM, što je za tri odsto manje nego u istom periodu prethodne godine.

    “Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,1 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 11 milijardi 68 miliona KM. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio tri milijarde 121 milion KM, što je za 5,5 odsto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio tri milijarde 240 milijuna KM, što je za 7,9 odsto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 96,3 odsto”, navode iz Agencije za statistiku BiH.

    Prema riječima Saše Stevanovića, ekonomskog analitičara, eksterna tražnja i eksterni faktor negativno su uticali i ove godine na domaći ekonomski sistem.

    “Za razliku od prethodne godine, ekonomski šok je mnogo niži nego u 2022. Naime, godinu iza nas ekonomski sistem Republike Srpske je po osnovu trgovinskog bilansa zabilježio dodatni gubitak od 107 miliona KM. Kada posmatramo ukupni odnos sa svijetom, svijet umanjuje ekonomiju Srpske za 1,85 milijardi KM. Već treću godinu zaredom gubimo novac u odnosu sa svijetom. Najveći uticaj na pad izvoza i eksterne tražnje je loša ekonomska politika Evrope, Njemačke”, ističe Stevanović za “Nezavisne”.

    Kako kaže, restriktivna fiskalna i monetarna politika rezultiraju padom ekonomske aktivnosti.

    “Dakle, traju loše ekonomske politike u Evropi, a mi na domaćem terenu ih moramo kompenzovati, kratkoročno stimulisanjem domaće tražnje do granica do kojih je to moguće, a dugoročno kreiranjem povoljnog ekonomskog ambijenta i kreiranjem industrijskih politika na način kako to rade najjački ekonomski sistemi u svijetu”, zaključio je Stevanović.

  • Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj u narednih par dana biće korigovane najvjerovatnije za oko 10 feninga naviše, te bi tako litar dizela mogao koštati oko 2,70, a benzina 2,60 maraka.

    Kaže predsjednik Grupacije za trgovinu naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić, pojašnjavajući kako se ove cijene mogu očekivati na osnovu trenutnih nabavnih cijena naftnih destilata na regionalnom tržištu.

    „Naftni distributeri koji imaju stare zalihe vjerovatno neće odmah podizati cijene, ali oni koji budu sada nabavljali nove količine biće prinuđeni da izvrše određene korekcije, možda i za oko 10 feninga. Da li će toliko i biti, vidjećemo, jer nikako ne bi trebalo zaboraviti i da je ovo jedan, uslovno rečeno, mrtav period, odnosno vrijeme kada nema toliko prometa na benzinskim pumpama, kao u vrijeme turističke sezone pa će vjerovatno i to dobrim dijelom uticati koliko će ovo poskupljenje iznositi“, poručio je Savić, piše „Glas Srpske“.

    Od septembra do kraja 2023. godine cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj korigovane su u prosjeku za oko 50 feninga naniže. Do toga je došlo nakon što je vrijednost jednog barela sirove nafte pala sa 93 na 74 dolara.

    Međutim, od početka januara globalna dešavanja i berzanske spekulacije ponovo su pogurale cijene “crnog zlata” na svjetskom tržištu te je tako jedan barel sirove nafte juče “otišao” na 84 dolara, što predstavlja povećanje od oko 14 odsto. Ovaj skok je posebno bio evidentan u posljednje dvije sedmice, a razloga za isti, prema riječima Savića je nekoliko.

    Na svjetskim tržištima, navodi on, cijene sirove nafte rasle su u prethodnom periodu jer su trgovce ohrabrile nove poticajne mjere u Kini i stabilan rast američke ekonomije, što je onda podržalo potražnju za “crnim zlatom”.

    A onda je, ističe on, do novog skoka cijena na ovom turbulentnom i nepredvidivom tržištu došlo nakon posljednjeg napada dronom u Jordanu u kom su poginula tri američka vojna službenika. Ova vijest zajedno sa onom da Huti iz Jordana, a koje podržava režim iz Teherana, nastavljaju sa napadima na brodove u Crvenom moru – sirovu naftu “brent” pogurali su naviše, a eventualni američki odgovor na ovaj napad mogao bi najvjerovatnije dodatno negativno uticati na ovo tržište.

    Prema ocjenama pojedinih analitičara da bi barel ponovo dostigao vrijednost od 90 dolara i više, trebalo bi da se desi scenario – da dođe do direktnog udara na bliskoistočni naftni teret ili infrastrukturu za proizvodnju nafte.

    Ono što zabrinjava jeste to što Huti nastavljaju sa ometanjem plovidbe kroz Crveno more i Suecki kanal. Lista kompanija koje izbjegavaju strateški prolaz – moreuz Bab el Mandeb nastavlja da se širi svakim danom, u rasponu od naftnih kompanija kao što su “Britiš petroleum” ili “Šel” pa sve do azijskih rafinerija.

  • Uprkos padu inflacije cijene hrane i dalje rastu

    Uprkos padu inflacije cijene hrane i dalje rastu

    Iako zvanični podaci pokazuju kako inflacija u Bosni i Hercegovini polako pada, prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i dalje rastu.
    Tako su se, prema ovim podacima koji su objavljeni u četvrtak, u decembru prošle godine u odnosu na mjesec ranije, cijene hrane i bezalkoholnih pića i dalje povećavale, u ovom slučaju za 0,2 odsto.

    Ipak, poredeći decembar prošle godine sa decembrom 2022. godine nivo cijena je viši za 2,2 odsto, a hrane i bezalkoholnih pića za 3,4 odsto.

    “Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile pad nivoa za 0,2%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrana i bezalkoholna pića za 0,2%, zdravstvo za 0,2%, restorani i hoteli za 0,3% te ostala dobra i usluge za 0,3%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljcima odjeća i obuća za 1,5%, te prevoz za 2,2%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Dodali su da je nivo cijena u decembru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 2,2%.

    “Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,4%, alkoholna pića i duvan za 4,8%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 5,2%, zdravstvo za 3,4%, komunikacije za 2,3%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 7,0% te ostala dobra i usluge za 8,4%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 6,2%, stanovanje i režijski izdaci za 0,3% i prevoz za 3,6%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, rekao je za “Nezavisne novine” da dvije trećine kućnih budžeta kod većine građana upravo odlaze na hranu.

    “Kod velikog broja građana, posebno onih sa nižim primanjima, ogroman procenat budžeta odlazi na hranu i upravo iz tog razloga hrana i sve što ide uz hranu, odnosno promjene njihovih cijena su najbitnije za potrošače. Mislim da bi cijene trebale ići niže, posebno mesa, mlijeka, ulja, brašna i ostalih namirnica bez kojih ljudi ne mogu živjeti. Bez obzira na ove statističke podatke, građani ne osjete olakšanje”, naglasio je Arnautović.

    Istakao je da je definitivno da je potrošačima najbitnije da hrana pojeftini.

    “Sve ostalo je sporedno, a očigledno da je hrana na trećem ili četvrtom mjestu kada su u pitanju rast ili pad cijena. Bojim se da stanje nije sjajno, a kako će biti dolaskom proljeća, to tek treba da vidimo”, kazao je Arnautović.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe da se podizanje minimalne zarade u Republici Srpskoj već odrazilo na cijene proizvoda, posebno hrane.

    “Kroz ovakvu odluku mi imamo sigurno povećanje cijena, bilo kojih proizvoda. Ako ostane ovako, sigurno neće doći do smanjenja cijena hrane. Problem je u tome što država mora nešto da uradi, a ona jedino može da to uradi smanjenjem određenih stopa poreza ili doprinosa. Ne može se tražiti smanjenje cijena proizvoda, a povećavati lične dohotke. Sve ovo će se preliti na potrošače, jer povećanje minimalne cijene rada povećava i doprinose koji privrednici moraju da uplate. Na osnovu onoga što vidimo u prodavnicama, svaki dan se povećavaju cijene. Potrošačima je najbitnije da cijene hrane budu niže”, zaključio je Vasilić.

  • Londonski fond se kladi u milijardu evra na pad njemačke ekonomije

    Londonski fond se kladi u milijardu evra na pad njemačke ekonomije

    “Kjub riserč end tehnolodžis” pokušava da profitira od ekonomske bijede njemačke, piše “Blumberg”, navodeći da je ovaj hedž fond uložio više od milion evra u opkladu na pad cijene akcija njemačkih kompanija.

    Ovaj hedž fond je povećao opklade protiv vrednosti akcija niza kompanija sa reputacijom dobrog poslovanja, od “Folksvagena” do “Rajnmetala”, uključujući i 121 milion evra protiv akcija “Dojče banke”, postavši tako najveći ulagač u šortovanje akcija u Njemačkoj.

    Еnergetska kriza, pad izvoza i rastuće kamatne stope uticali su na mnoge njemačke kompanije, navodi “Blumberg” i dodaje da vlada u Berlinu planira strukturne reforme kako bi poboljšala rast, dok se nada da će pad cena energije i pad inflacije pružiti određeno olakšanje potrošačima ove godine.

    Ipak, ovaj medij ističe da najveći njemački berzanski indeks “Daks” (još) ne ukazuje da je opklada “Kjuba”, pošto pokazuje rekordno visoke vrijednosti, a što “Blumberg” objašnjava nadom u to da će Еvropska centralna banka agresivno srezati kamatne stope ove godine.

    Međutim, suosnivač britanskog fonda “Maršal Volas” i drugog najvećeg “šortselera” u Njemačkoj, Pol Maršal, skeptičan je po pitanju politike nemačke vlade.

    “Njemačka je, odustavši od sopstvene energetske konkurentnosti, u suštini izvršila ekonomsko samoubistvo. Populistička politika u Njemačkoj dovela je do brzog gašenja nuklearnih i termoelektrana, tako da su elektrane na gas sada jedini pouzdan izvor fleksibilne energije kada obnovljivi izvori pokleknu”, napisao je Maršal u pismu investitorima u koje je “Blumberg” imao uvid, prenosi RT Balkan,

  • Dodik nakon sastanka sa privrednicima: Najniža plata ostaje 900 KM

    Dodik nakon sastanka sa privrednicima: Najniža plata ostaje 900 KM

    Predsjedik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da u Srpskoj ostaje najniža plata od 900 KM.
    “Tragamo za konkretnim privrednim djelatnostima i uslugama i onima koji bi mogli da imaju probleme u poslovanju. Moraće da dokazuju da imaju taj problem i država će sa njima te probleme rješavati”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon sastanaka sa privrednicima i predstavnicima Vlade.

    Dodik je istakao da Republika Srpska želi da sačuva kvalitetna radna mjesta ali ne na uštrb njihovog gubitka i poslodavaca koje, kako je rekao, veoma cijeni i poštuje, jer daju doprinos razvoju Srpske, prenosi Srna.

    Sastanku u Palati Republike prisustvovali su premijer Radovan Višković, ministri finansija Zora Vidović, privrede i preduzetništva Vojin Mitrović, rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, kao i predstavnici Privredne komore i Unije poslodavaca Srpske.

  • Inflacija u padu, blago smanjenje nezaposlenosti

    Inflacija u padu, blago smanjenje nezaposlenosti

    U BiH je u posljednjem kvartalu prošle godine došlo do značajnog pada inflacije, navedeno je u najnovijem ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje u procesu pristupanja.

    Kako je naglašeno u izvještaju, u prvih 11 mjeseci lani prosječna stopa inflacije iznosila je 6,4 odsto, za razliku od 13,9 odsto u prethodnoj godini.

    Na smanjenje inflacije, kako je istaknuto, najviše su uticale visoke cijene za energente tokom 2022. godine i njihovo smanjenje tokom prošle godine.

    Dobra vijest je i da je, prema iznesenim podacima Evropske komisije, došlo do blagog smanjenja nezaposlenosti, a u prvih 11 mjeseci je, kako ističu, prosječan rast zaposlenosti iznosio 1,1 odsto. Glavni razlog za povećanje zaposlenosti je, kako su istakli, bolja situacija u hotelijerstvu i gastronomiji, u sektoru informacionih i komunikacionih tehnologija, te u oblasti obrazovanja.

    Sudeći prema ovim podacima, nezaposlenost omladine pala je na 32 odsto u trećem kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine, što je stoodstotni pad u odnosu na period prije korone, kada je nezaposlenost mladih bila iznad 60 odsto.

    U posljednjem kvartalu je došlo do usporavanja rasta plata na 11 odsto u odnosu na 14,8 odsto u trećem kvartalu.

    U izvještaju se podsjeća i na glavni izvještaj Evropske komisije, koji je objavljen sredinom novembra, u kojem je konstatovano da je BiH i dalje u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije, te da u ovoj oblasti protekle godine nije bilo napretka. Podsjećaju i da u BiH i dalje postoje politička neslaganja koja uzrokuju probleme i u ekonomskoj oblasti.

    Svijetla tačka ekonomije u BiH je, sudeći prema ovim podacima, i dalje u turizmu. Naime, u prvih 11 mjeseci protekle godine broj noćenja porastao je za 19,1 odsto, dok je broj dolazaka bio veći za 14,7 odsto, pišu Nezavisne novine.