Kategorija: Ekonomija

Međunarodne rejting agencije Standard and Poor's (S&P) i Moody's potvrdile su kreditni rejting Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine

Agencija Standard and Poor's potvrdila je rejting ‘B+’ sa stabilnim izgledima.

U izvještaju, analitičari S&P navode da je, uprkos unutrašnjim i vanjskim utjecajima, bh. ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovici 2024. godine, te da očekuju da će povećana potrošnja, podržana sniženom inflacijom i rastom realnih plaća, podići realni rast u BiH na 2,8% u ovoj godini. Očekuju također da će od 2025. godine doći do nešto snažnijeg investiranja, posebno u oblasti energije i izgradnje puteva, i povećanja vanjske potražnje, usljed ekonomskog oporavka ključnih trgovinskih partnera u eurozoni, što će rezultirati realnim rastom od skoro 3% u periodu 2025-2027. godine.

Neto dug Bosne i Hercegovine je ispod 20% GDP-a, što je umjeren dug za zemlje u razvoju. Oko 65% konsolidovanog bruto duga opšte vlade odnosi se na bilateralne i multilateralne kreditore sa dužim rokom dospijeća i povoljnim kamatnim stopama.

Analitičari nadalje očekuju da će deficit tekućeg računa ostati nizak u naredne četiri godine, na nešto iznad 3%, te da će Bosna i Hercegovina zadržati aranžman valutnog odbora.

Prema navodima analitičara, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko se postignu na konsenzusu zasnovane političke odluke, što bi moglo ubrzati strukturalne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje Evropskoj uniji, kao i ekonomski rast.

Moody's Rating potvrdio je kreditni rejting Bosni i Hercegovini, B3 sa stabilnim izgledima.

Potvrda kreditnog rejtinga odražava stav analitičara agencije Moody's da vrlo visoka politička nestabilnost BiH i dalje ometa provedbu reformi i odražava institucionalnu slabost. Moody’ s očekuje oporovak rasta realnog BDP-a na 3% u 2025. godini.

Reformski zamah mogao bi pomoći u otključavanju pristupa novom pretpristupnom finansiranju koje može podržati veće investicije. S druge strane, privreda se suočava sa značajnim negativnim rizicima od predstojeće implementacije Mehanizma Evropske unije za podešavanje granica ugljika (EU CBAM), što će negativno utjecati na veliki dio izvoza BiH u nedostatku značajnih reformi dekarbonizacije, navodi se u izvještaju Moody's-a.

Stabilni izgledi odražavaju, između ostalog, stav analitičara da će dug opšte države ostati umjeren čak i u slučaju povećane socijalne potrošnje.

Kreditni rejting, kako navodi Moody's, može biti povećan ukoliko dođe do implementacije reformi koje bi ojačale upravljanje zemljom i riješile dugogodišnje strukturalne izazove, te vodile do vidljivog progresa na putu ka Evropskoj uniji. Tome bi doprinijela bliska saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom i Evropskom unijom.

BDP Njemačke u drugom kvartalu ove godine pao je za 0,1 odsto, a zavisno od strukture vrlo vjerovatno da će to imati posljedice i po BiH, u kojoj izvoz već pada, isto kao i industrijska proizvodnja, a po nekim informacijama i zaposlenost.

Kada je riječ o Njemačkoj, ukupan nivo razmjene sa BiH je u padu. U prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 2,562 milijarde KM, dok je u istom periodu prošle godine iznosio 2,621 milijardu KM. U ukupnoj razmjeni – ona sa Njemačkom na nivou je oko 11 odsto.

Što se tiče ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine, u prvih šest mjeseci on je iznosio 8,2 milijarde KM i za čak 8,18 odsto manji je nego u istom periodu prošle godine.

Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza iz BiH je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke, a sve analize koje su do sada rađene ukazuju na to da je ključni razlog za toliki pad izvoza smanjena privredna aktivnost u Evropskoj uniji.

Ipak, za razliku od Njemačke koja je zabilježila pad, ukupno posmatrano Evropa je povećala svoju ekonomsku aktivnost za 0,6 odsto.

“Njemačka kao velika ekonomija loše utiče na Evropu i sve je veći problem”, rekao je ekonomista Saša Stevanović, dodajući da je uzrok tome opsesija ustavnim fiskalnim pravilima da budžet bude sa niskim deficitom, ali i loše vođene ekonomske politike.

Što se tiče pada BDP-a Njemačke i uticaja na Bosnu i Hercegovinu, Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da sve zavisi od struktore pada, odnosno u kojim sektorima je bio najveći pad i koliko oni utiču na tražnju bh. proizvoda, a samim tim i izvoz.

“Sigurno je da neće uticati pozitivno i to odgađa nade u održivi oporavak njemačke privrede. Već su odavno prisutni negativni efekti slabljenja njemačke privrede na bh. izvoz, tako da svaki dalji pad neke sektore pogoršava”, rekao je Gavran za “Nezavisne”.

Uz pad izvoza, u Bosni i Hercegovini značajno opada i industrijska proizvodnja, koja je prema podacima Agencije za statistiku BiH u periodu januar – jun ove godine u odnosu na isti period prošle godine pala za 4,4 odsto.

Ekonomisti u BiH, uzimajući u obzir pad izvoza, industrijske proizvodnje, ali i zaposlenosti, kažu da domaće vlasti treba da jačaju privredu kroz tehnološki razvoj kako bi postali konkurentniji, ali i ističu da sami privrednici treba da pokušaju da nađu druga tržišta.

Gavran ističe da ukoliko postanemo konkurentniji, njemačka tražnja ipak može da “izabere” bh. proizvode kao bolje od drugih, a paralelno s tim treba tražiti priliku i povećavati izvoz na neka druga tržišta.

“Dijelom tome mogu doprinijeti vlasti mjerama podrške privredi, ali puno moraju učiniti i sami privrednici kojima, recimo, niko ne brani da pokušaju pronaći kupce izvan EU umjesto da čekaju na oporavak svojih standardnih kupaca”, naglasio je Gavran.

Osim toga, Stevanović kaže da se treba fokusirati i na razvoj rudarstva i eksploataciju prirodnih bogatstava radi formiranja dodatnog javnog i privatnog kapitala, ali i agresivnije preuzeti dug jer, kako naglašava, “jedna marka duga je tri do četiri marke ekonomije”. Takođe, naglašava i da treba smanjiti birokratizaciju domaće privrede, ali i reklamirati činjenicu da se na ovim prostorima za sedam godina isplaćuje investicija.

“Efikasnije korištenje resursa koje imamo su dugoročni poželjni pravci postavljanja domaće ekonomije. Na kratak rok, sve ovo što je rađeno i prethodne četiri godine, stimulacija privatne potrošnje, preraspodjela novostvorene vrijednosti u korist jačanja društvene kohezije, razmišljanja na koji način povećati platu i penziju su pravilne mjere”, rekao je Stevanović.

Za dobar dio potrošača u FBiH od danas je na snazi papreniji cjenovnik električne energije, s tim što se to u najvećoj mjeri odnosi na domaćinstva, pa nema razloga da poskupe ostale usluge i roba, ali će se to, ipak, najvjerovatnije desiti, smatraju stručnjaci.

Podsjetimo, nakon što je Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) prihvatila zahtjev “Elektroprivrede BiH”, danas počinje obračun potrošnje struje po cijenama koje su više za 10,29 odsto za domaćinstva, te za 7,29 odsto za jaslice, vrtiće, domove za smještaj učenika, studenata, starijih osoba, vjerske objekte, kuhinje humanitarnih organizacija i druge kupce iz kategorije ostala potrošnja.

Ekonomisti kažu da ovdje privreda nije direktno na udaru, ali to istovremeno ne znači da neće doći do novog talasa poskupljenja. Naprotiv!

“Direktnih efekata ne bi trebalo da bude puno, skoro nikako, jer se poskupljenje uglavnom odnosi na domaćinstva, a tek malim dijelom ili posredno na poslovni sektor. Međutim, gotovo je neograničen broj subjekata i vrsta proizvoda i usluga kojima bi mogli povećati cijene uz neopravdan izgovor povećanja cijene struje iako ih to direktno ne pogađa, ali javnost sada očekuje poskupljenja jer ih sama osjeća i lakše ih je plasirati paralelno s rastom cijene struje”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomski analitičar Igor Gavran.

Kako dodaje, svaki vlasnik malog biznisa osjeća poskupljenje kao građanin i potrošač, s tim što to ne bi trebalo da se prenosi na njegove cijene, ali vjerovatno je da hoće.

“Teško je nabrojati nešto konkretno jer, kao što sam rekao, poskupljenja u stvari ne bi nikako trebalo biti, ali bi puno toga moglo neopravdano poskupjeti pod izgovorom poskupljenja struje”, naveo je Gavran.

Ko se o mlijeko opeče i u jogurt duva, tako da su zabrinuti i borci za zaštitu potrošača, koji podsjećaju da su građani svaki put na svojoj koži osjetili bilo koje povećanje cijene energenata.

Da nam slijedi neopravdani talas poskupljenja smatra Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik. Prema njegovim riječima, tome su nas podučila iskustva iz ranijih godina i decenija.

“Poučeni iskustvima odranije, poskupljenje električne energije za domaćinstva vodi ka poskupljenju svega ostalog. Činjenica je da će domaćinstvima poskupjeti struja, kao i da je stanovanje u BiH u zadnjih godinu dana poskupjelo više od 10 odsto. Međutim, ovo će biti dodatni udar na potrošače ne samo kroz cijenu struje, nego svega”, kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

Objasnio je to i jednim primjerom koji bi mogao da se događa u praksi…

“Ako uzmemo ugostitelja koji drži objekat, on će dići cijene zato što on kod kuće mora plaćati skuplju struju i onda će to još pravdati na način da će povisiti plate svojim zaposlenima jer su njima porasli troškovi života i tako dalje. Dakle, direktno ovo neće pogoditi privredu, ali će privrednici, kao lovci u mutnom, pokušati da dignu svoje cijene, tako da će definitivno poskupjeti sve”, rekao je Arnautović.

I Adis Kečo, šef stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da je praksa do sada pokazala da smo na udaru lančanih poskupljenja životnih namirnica kada se poveća cijena bilo kojeg energenta – od goriva do struje.

“To je postala normalna pojava i nemamo se više kome ni žaliti. Imate situaciju da je sindikalna potrošačka korpa u FBiH gotovo 3.000 KM sa tendencijom blagog rasta i za izvjesno vrijeme ona će nadmašiti i taj iznos”, rekao je Kečo za “Nezavisne novine”.

Cijene nafte su u porastu nakon ubistva političkog lidera palestinskog pokreta Hamas Ismaila Hanijea u Teheranu, kao i zbog nemirne situacije između Izraela i Libana.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je juče u 16.30 časova porasla za tri odsto, na 77,7 dolara za barel, a cijena nafte Brent za dva odsto, na 80,1 dolar za barel, prenosi b92.

Iransko ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Sjedinjene Američke Države za saučesništvo u ubistvu Hanijea, a zvanični Teheran je obećao osvetu za ovaj čin.

“Naša je dužnost da se osvetimo i strogo kaznimo cionistički entitet za atentat u Iranu, jer je atentat izvršen na našem tlu”, izjavio je vrhovni vođa Irana Ali Hamnei i time dodatno rasplamsao strahove od šireg sukoba u regionu koji bi uticao na cijenu nafte, prenosi portal Oilprice.

Izrael je ispalio rakete na libanski Bejrut, tvrdeći da su napadi usmjereni protiv komandanta Hezbolaha Fuada Šukra koji je navodno odgovoran za raketni napad u subotu na Golansku visoravan u kome je poginulo 12 civila.

Privredna delegacija Srbije, koju čini 36 kompanija, u posjeti je Banjaluci.

Posjeta je počela sastankom ministarke privrede Srbije Adrijane Mesarović i ministra privrede i preduzetništva Srpske Vojina Mitrovića.

Nakon toga, uslijedio je privredni susret, odnosno sastanak privrednika Srpske i Srbije.

Mitrović je rekao je da je vrijednost dosadašnjih investicija Srbije u Republiku Srpsku oko 2,2 milijarde KM i da je njen istinski interes da ulaže u Srpsku.

On je podsjetio da je Srbija najveći spoljnotrgovinski partner Republike Srpske i da uvijek treba naglasiti postojanje odličnih i bratskih odnosa srpskog naroda sa obje strane Drine.

– Mi smo jedan narod i želimo jedni drugima pomoći u rješavanju aktuelnih problema i unapređenju ekonomskog razvoja naših zemalja – rekao je Mitrović.

On je rekao da se i ovim sastankom pokazuje konkretno nastojanje za realizacijom onoga što je predviđeno Sporazumom o specijalnim paralelnim vezama i definisano na Svesrpskom saboru u Beogradu.

Mesarovićeva je rekla da je cilj Srbije unapređenje međusobne ekonomske saradnje u svim aspektima kako bi se doprinijelo razvoju investicionih aktivnosti u obje zemlje.

Ona je navela da postoji znatan prostor za dodatnu saradnju, doprinos privrednom spajanju i otvaranju proizvodnih pogodna u dvije zemlje.

– Ta saradnja biće intenzivna i čvrsta, jer okupljeni možemo da idemo ka istom cilju i budućnosti. Srpska se raduje uspjesima Srbije, a Srbija uspjesima Srpske. Nastavićemo zajedno da razvijamo naše zemlje složni i ujedinjeni, te povezani bratskom ljubavlju – rekla je Mesarovićeva.

Mesarovićeva se danas sastala i sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

Delegacija iz Srbije posjetiće sutra opštinu Drvar u Federaciji BiH, većinski naseljenu srpskim povratničkim stanovništvom.

Više od 26 hiljada preduzetnika biće obuhvaćeni novim sistemom fiskalizacije u Republici Srpskoj.

Na ovaj način Poreska uprava će stati u kraj sivoj ekonomiji ali i neregistrovanim preduzetnicima. U praksi to znači da će od naredne godine,biti registrovani svi oni zanati koji do sada nisu bili u evidenciji Poreske uprave kao što su taksisti, zidari, moleri, cvjećari.

U mnoštvu preduzetnika koji su obuhvaćeni novom fiskalizacijom našli su se i taksisti. Od sada za svaku svoju uslugu moraće izdavati fiskalni račun. Za pojedine i ne tako dobra vijest jer im to kažu, stvara nove obaveze.

– Samostalni taksi preduzetnicima donosi trošak, nemam ništa protiv tamo gdje preduzetnici mogu da imaju zaposlenog radnika, ali mi po zakonu to nemamo – kaže taksista Dragan Purišić.

Do sada je Zanatsko-preduzetnička komora poslala oko 1000 obavjesti svim preduzetnicima koji se zakonom moraju fiskalizovati. Devedeset odsto zahtjeva je vraćeno, jer je kažu, nekim licima nemoguće ući u trag. Nemaju registrovanu adresu, što dodatno usporava proces fiskalizacije.

– Primjer je Hercegovina i Šipovo, gdje napišu kod nadvožnjaka, ispod mosta ili u centru bb. Poštar ih naravno ne može pronaći i to je zaista problem – rekao je direktor Zanatsko preduzetničke komore Republike Srpske, Јovica Bratić.

Sa istim problemom susreće se i Poreska uprava. Operateri fiskalnog sistema svakodnevno se susreću sa nedostupnošću određenog boja obveznika. Novom fiskalizacijom kažu staće se u kraj “crnom” tržištu.

Cijeli proces fiskalizacije finansira Vlada Srpske. Iz budžeta za ovu namjenu izdvojeno je 50 miliona maraka. Sedamnaesti decembar rok je do kada svi preduzetnici moraju biti prijavljeni na novi sistem. Njime nisu obuhvaćeni advokati, kockarnice, avio- kompanije i poljoprivredni djelatnici.