VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Tegeltija: Planirana naplata veća od 11 milijardi KM

    Tegeltija: Planirana naplata veća od 11 milijardi KM

    Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija izjavio je u intervjuu Srni da je za ovu godinu planirana naplata veća od 11 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza i da sadašnji pokazatelji potvrđuju da je to moguće ostvariti.

     U julu i avgustu smo ostvarili prihode na mjesečnom nivou koji su veći od jedne milijarde KM. Ako pogledamo osam mjeseci ove godine, naplaćeno je više od 7,5 milijardi KM ili 8,5 odsto više nego u istom periodu lani. Sa ovim danima septembra pređen je iznos od osam milijardi KM – naveo je Tegeltija.

    On je napomenuo da su u prošloj godini naplaćeni prihodi bili veći od 10 milijardi KM, što je prvi put od uspostavljanja UIO.

    Tegeltija je ukazao da na naplatu prihoda utiče više faktora, među kojim je osnovni uslov – nivo privredne aktivnosti, zatim poreska disciplina, te kvalitet rada institucija koje se bave prikupljanjem prihoda i izmjena poreskih propisa, pri čemu oni o naplati poreza na dodatu vrijednost /PDV/ u BiH nisu mijenjani od uspostavljanja te vrste poreza.

    – Ne možemo reći da nivo privredne aktivnosti pozitivno djeluje na naplatu prihoda, jer industrijska proizvodnja u BiH, kao i neki drugi parametri nisu na očekivanim nivoima i svjesni smo toga unazad dvije do tri godine – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je istakao da su u UIO zadovoljni odnosom poreskih obveznika prema izmirivanju PDV-a.

    – Uvijek postoji određeni broj poreskih obveznika koji su skloni prevarama i švercu, ali najveći dio njih vrlo uredno izvršava svoje obaveze po osnovu PDV-a. Naravno i da na poresku disciplinu utiče i rad kontrolnih organa, a naše preventivne kotrole i rad dovode do poreske discipline – naveo je Tegeltija.

    On je rekao da UIO ne utiče na raspodjelu sredstava od prikupljenih prihoda, niti na njihovu potrošnju, već ih prikuplja na dnevnom nivou i isti dan se novac dodjeljuje Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu, koji ga troše u skladu sa svojim odlukama.

    ZA OSAM MЈESECI POVRAT PDV-a 1,28 MILIЈARDI KM

    Osvrćući se na povrat PDV-a, Tegeltija je naveo da je za osam mjeseci ove godine vraćeno 1,28 milijardi KM po tom osnovu i da to pravo imaju privredni subjekti nakon izvršenog izvoza robe ili usluga.

    – To u apsolutnom iznosu znači mnogo, ali ako se pogleda u relativnom iznosu vraćeno je 5,8 odsto sredstava manje nego u istom prošlogodišnjem periodu. To odslikava situaciju šta se dešava sa izvozom, koji je manji za više od šest odsto nego u uporednom prošlogodišnjem periodu – pojasnio je Tegeltija.

    KRIVIČNIM DЈELIMA NASTALA ŠTETA OD 10,9 MILIONA KM

    Tegeltija je naveo da je za osam mjeseci ove godine UIO nadležnim tužilaštvima podnio 34 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima kojim je napravljena šteta od 10,9 miliona KM.

    Prema njegovim riječima, tu su ključne poreske utaje i nezakoniti promet akciznih proizvoda, gdje dominiraju duvanske prerađevine.

    Tegeltija je naveo da su tu još i djela koja spadaju u zonu prekršaja, kao i da se krijumčarena roba privremeno oduzima do okončanja cijelog procesa.

    – To je svakodnevnica u našem poslu. Time se bave carinici, ali i naše službe kao što je Odsjek za sprečavanje krijumčarenja – rekao je Tegeltija.

    On je istakao da je sprečavanje krijumčarenja robe među osnovnim ciljevima UIO.

    – Јednostavno, nekim pojedinicima ne možete da kažete da je to nedozvoljena radnja i onda smo prinuđeni da to procesuiramo kod nadležnih pravosudnih institucija – ukazao je Tegeltija.

    DNEVNO SE RASPOREDI 90 ODSTO SREDSTAVA OD PUTARINE

    Tegeltija je rekao da na računima sredstava za izgradnju auto-puteva leži neraspoređeno 279 miliona KM.

    – UIO na dnevnoj osnovi naplaćuje tu putarinu i prihodi se u prosjeku /mjesečno/kreću od 35 do 40 miliona KM, što godišnje dostigne do 400 miliona KM. Prošle godine smo naplatili 423 miliona KM, a za osam mjeseci ove godine 324 miliona KM – naveo je Tegeltija.

    On je napomenuo da UIO svaki dan na dnevnoj osnovi rasporedi 90 odsto prikupljenih sredstava, a 10 odsto stoji na računu do donošenja konačne odluke o raspodjeli, koju donosi Upravni odbor UIO.

    Tegeltija je dodao da pet i po godina nije donesena odluka o raspodjeli tih rezervi i da se tako došlo do iznosa od 279 miliona KM.

    – Za to vrijeme Uprava je naplatila više od 2,5 milijardi KM tih sredstava. Raspoređeno je 2,5 milijardi KM i sada se pravi problem oko tih 279 miliona KM. Nije problem samo iznos, već i period u kojem se nalaze ta sredstva – naveo je Tegeltija i istakao da se nada da će postojati spremnost za donošenje te odluke, budući da se preduzeća koja se bave izgradnjom auto-puteva susreću sa problemom likvidnosti.

    On je rekao da, ako se uzme u obzir da u prosjeku 40 miliona KM tih sredstava ostane na računu i da je iznos koji je još 2019. godine prikupljen i dalje na računu, svako može procijeniti koliko taj novac gubi na vrijednosti zbog inflacije i promjene cijena.

    SVI PODRŽAVAЈU OSLOBAĐANjE OD PDV-a ZA PRVU NEKRETNINU

    Tegeltija je istakao da prijedlog za izmjenu Zakona o PDV-u kojim je predviđeno da se ova vrsta poreza ne plaća pri kupovini prve nekretnine predstavlja prvu inicijativu za koju je dato pozitivno mišljenje otkako je na čelu UIO.

    – U skladu sa našim pozitivnim mišljenjem, mi smo i kreirali tekst tog zakona i dostavili Upravnom odboru UIO, koji dalje pokreće inicijativu. Za sada svi podržavaju tu inicijativu. Mislim da bismo do kraja godine mogli imati tekst tog zakona, koji će proći potrebne procedure, a u narednoj godini i njegovu primjenu – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je naveo da je većina inicijativa koje su dolazile za izmjenu PDV-a u vezi sa smanjenjem stope za određene grupe proizvoda ili ukidanja te vrste poreza za pojedine proizvode ocijenjena kao loša za makrostabilnost BiH.

  • Evropa strahuje: Industrija puca?

    Evropa strahuje: Industrija puca?

    “Evropska naivnost bi mogla da dovede do kolapsa njene industrije”, upozorila je novoizabrana predsednica Odbora za ekonomska i monetarna pitanja Evropskog parlamenta Aurora Lalik u intervjuu za Euraktiv.

    Prema njenim rečima, Evropa treba da pojača napore za jačanje svoje industrijske baze kako bi se nadmetala sa Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama.

    Ona je navela da Evropa rizikuje da postane kontinent potrošača umesto da bude kontinent proizvođača. Svet se promenio i više ne doživljavamo “srećnu globalizaciju”.

    Sjedinjene Američke Države brane svoju privredu, Kina takođe, mi moramo da uradimo isto to, dodala je Lalik. Evropi prema njenom mišljenju nedostaje sveobuhvatna strategija za podršku zelenim i digitalnim firmama i olakšavanje ključnih javnih investicija.

    “Ne radi se o tome da budete protekcionisti sami po sebi. Samo treba da prestanemo da budemo tako naivni”, smatra Lalik.

  • Broj nezaposlenih u BiH raste drugi mjesec zaredom

    Broj nezaposlenih u BiH raste drugi mjesec zaredom

    Nezaposlenost u BiH raste već drugi mjesec zaredom, što sindikalce nije iznenadilo, ali ih je svakako zabrinulo.

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, neprekidan niz u padu nezaposlenosti trajao je od avgusta prošle do maja ove godine, a onda dolazi do obrta.

    Ili, konkretnije, u julu 2023. imali smo 350.461 nezaposlenog, a onda je cifra iz mjeseca u mjesec klizila sve do maja ove godine, kada je dostigla 324.517.

    Međutim, već u junu imali smo 325.568, a u julu 328.674 ljudi koji su na evidencijama službi i zavoda u BiH tražili posao.

    Ekonomskog analitičara Igora Gavrana rast nezaposlenosti ne iznenađuje, uzimajući u obzir stanje ekonomije. Iznenađuje ga, ipak, zbog drugih okolnosti.

    “S obzirom na kontinuirano iseljavanje radno sposobnog stanovništva i činjenicu da upravo u ljetnim mjesecima mnogi nezaposleni, pa čak i zaposleni, idu u Hrvatsku, Crnu Goru i druga područja obavljati sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu, a ulazimo i u period izborne kampanje i povremenih poslova za ove aktivnosti, što bi logično trebalo voditi padu nezaposlenosti, nisam očekivao statistički rast nezaposlenosti”, naveo je Gavran u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Posebno je, dodaje, zanimljivo da se najvećim dijelom rast nezaposlenosti odnosi na Federaciju BiH, gdje je, kako ocjenjuje, ekonomska situacija još uvijek nešto povoljnija, a prilika za zapošljavanje je, tvrdi, više.

    “Osim manjkavosti naše evidencije, gdje biti evidentiran kao nezaposleni može značiti i da u stvari radite negdje, ali ste jednostavno u evidenciji radi zdravstvenog osiguranja ili primanja naknade, jedina dva druga logična objašnjenja koja mi padaju na pamet su uobičajeni godišnji porast po osnovu diplomaca i maturanata koji su završili svoje obrazovanje i prvi put se prijavili u evidenciju, i otpuštanja manjeg obima u većem broju subjekata gdje nema masovnih slučajeva koji bi privukli medijsku pažnju, ali ukupno daju veći broj. I naravno, moguć je prelazak iz registrovane u neregistrovanu ekonomiju, odnosno fiktivna odjava radnika koji i dalje rade”, ističe Gavran.

    U svakom slučaju su mu, dodaje, zanimljiva dva aspekta koja demantuju neke uobičajene tvrdnje mnogih poslodavaca.

    “Broj nezaposlenih ne raste u Republici Srpskoj, gdje se tvrdilo da će rast minimalne plate dovesti do masovnih otpuštanja i gašenja poslovanja, pa ovaj strah ne može biti argument protiv povećanja i u Federaciji BiH, a zahtjevi za uvoz radnika također ne stoje jer, evo, imamo čak i rastući broj potencijalnih radnika u BiH koje treba zaposliti”, naveo je Gavran.

    Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da sindikalce svakako zabrinjava rast nezaposlenosti, a na to su, ističe, i upozoravali. Posljednji podatak kojim oni raspolažu jeste da je u FBiH oko 277.000 nezaposlenih.

    “Naravno da nas brine činjenica da nezaposlenost raste i to je ono što mi tokom svog djelovanja konstantno pokušavamo da objasnimo i poslodavcima i vlastima, ali i javnosti. Dakle, prema posljednjim podacima, u FBiH je 277.000 nezaposlenih, a poslodavci uporno traže povećanje kvota za uvoz strane radne snage. Prvenstveno se to odnosi na radnike iz Bangladeša, Indije, Filipina, Nepala i tako dalje”, kaže Kečo za “Nezavisne novine”.

    On smatra da poslodavci na ovaj način pokušavaju da obore cijenu rada.

    “Dakle, suština čitave priče je da njima treba jeftina radna snaga, pored te činjenice da mi imamo 277.000 nezaposlenih u FBiH”, istakao je Kečo, dok stav iz Udruženja poslodavaca nismo uspjeli dobiti.

    Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH su naveli da je 30. juna ove godine u BiH bilo 325.568 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Nezaposlenost se, kako su naveli, smanjila u Republici Srpskoj i u Brčko distriktu, a povećana je u FBiH.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH je u junu, i ujedno posljednjem mjesecu za koje imaju informacije, bilo zaposleno 854.865 radnika.

  • Zapad i zemlje BRIKS-a bore se za naklonost zapadnog Balkana

    Zapad i zemlje BRIKS-a bore se za naklonost zapadnog Balkana

    Nakon početka rata u Ukrajini EU je u potpunosti preokrenula svoju strategiju prema proširenju i postavila ga kao jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta.

    U tu svrhu olakšani su neki uslovi koje su kandidati i potencijalni kandidati imali u ranijem periodu.

    Primjera radi, 14 ključnih prioriteta koje je BiH trebalo da ispuni, ako ne svih 14, onda da pokaže značajan nivo implementiranja, više se ni ne spominju, a EU je razvila i novi Plan rasta za zapadni Balkan, koji ima za cilj da region što brže dovede u ravan s evropskim standardima kako bi bili spremni za članstvo.

    Iako su neke zemlje, poput Njemačke, i prije početka proširene ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, prijem zapadnog Balkana u EU postavile kao prioritet, to nije bio stav drugih važnijih članica EU, poput Francuske i Nizozemske, koje su tražile više reformi prije eventualnog članstva.

    Poznata je izjava Olafa Šolca, njemačkog kancelara, koji je na direktno pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina postati članica EU, odgovorio da je to moguće tek nakon što zemlje zapadnog Balkana budu integrisane. Nakon februara 2022. to se promijenilo, i sada je Ukrajina prioritet da se što više približi EU.

    Sporost integracija zapadnog Balkana u EU sada brine gotovo sve briselske političare, uključujući i prvake zemalja članica.

    Antonio Tanini, ministar spoljnih poslova Italije, u utorak je izjavio da ako EU ne požuri s prijemom zapadnog Balkana, mogli bi ga preuzeti Rusija i Kina.

    Globalno takmičenje EU i SAD s jedne strane i zemalja BRIKS-a s druge, jasno se osjeti na zapadnom Balkanu.

    Kako bi poslao signal da nije odustao od proširenja EU, Brisel želi da do 2028. godine primi Crnu Goru, što se realno može desiti, a indikativno je da je Johan Zatler, bivši šef Delegacije EU u Sarajevu, poslan u Podgoricu, mnogi vjeruju, s ciljem da pripremi put da se to desi.

    Ana Pisonero, portparolka Evropske komisije, rekla je na forumu u Bledu u Sloveniji da Evropska komisija pozdravlja ambiciozni plan za napredak Crne Gore na evropskom putu i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

    “Proširenje je bilo i nastaviće biti strateški prioritet, kao što je naznačila predsjednica Fon der Lajen u svojim političkim smjernicama za narednu Komisiju i ponovila na nedavnom Bledskom strateškom forumu”, rekla je Pisonero.

    U Briselu je gotovo izvjesno da će novi resor proširenja biti izdvojen iz resora za susjedstvo, i dobiće ponovo, kao što je bilo u vrijeme prijema Hrvatske, samostalni status.

    “Guardian” je juče pisao da je Fon der Lajenova ponovila strateško opredjeljenje za primanje zemalja regiona u EU, upravo navodeći opasnost da bi region mogao potpasti pod uticaj Rusije i Kine.

    Komentator ovog britanskog lista ističe da je upravo rat u Ukrajini glavni okidač za novi entuzijazam u Briselu.

    “Da nije bilo invazije na Ukrajinu, pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom zasigurno bi zaglavili, a BiH ne bi bila priznata kao kandidat za EU. Možda se ni EU ne bi složila oko budžeta za svoj novi plan rasta od šest milijardi evra za zapadni Balkan. Plan uslovljava evropska ulaganja u reforme na Balkanu, ali ako se ostvari njegov puni potencijal, zemlje u regionu mogle bi dobiti po glavi stanovnika skoro onoliko novca koliko punopravne članice imaju pravo u okviru kohezionog fonda EU, koji je osmišljen da pomogne siromašnijim regijama”, piše ovaj list.

  • Rijetki bh. investitori najdalje dobace do regionalnih tržišta

    Rijetki bh. investitori najdalje dobace do regionalnih tržišta

    Ukupna ulaganja iz BiH od nastanka države do kraja 2023. godine iznosila su 1,551 milijardu KM, piše u analizi Centralne banke BiH (CB BiH).

    Međutim, direktne strane investicije u BiH samo prošle godine su iznosile 1,89 milijardi KM, što znači da su investicije u BiH za samo jednu godinu veće nego što su ikad kompanije iz BiH investirale bilo gdje u inostranstvu.

    Kako se detaljno navodi u analizi, Hrvatska sa iznosom od 554,1 milion konvertibilnih maraka i u 2023. godini zauzima prvo mjesto sa ukupnim stanjem ulaganja iz BiH.

    Prate je Crna Gora i Srbija u koje je svih ovih godina uloženo ukupno 264,8 miliona, odnosno 232,2 miliona KM.

    “Ukupni tok ulaganja u inostranstvo prošle godine iznosio je 206,4 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja povećanje od 133,3% ili 117,93 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Investiranje u Sloveniju tokom 2023. godine u iznosu od 66,9 miliona KM je na prvom mjestu po visinu ulaganja, dok je investiranje u Republiku Hrvatsku sa iznosom od 38,2 miliona KM na drugom mjestu. Slijedi Republika Srbija u koju je investirano 28,8 miliona konvertibilnih maraka”, ističe se u analizi CB BiH.

    Što se tiče tokova direktnih stranih ulaganja po komponentama, 104,5 miliona se odnosi na vlasnički kapital, 47 miliona na zadržane zarade, a na ostali kapital odnosi se 54,8 miliona konvertibilnih maraka.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je obim investicija iz BiH u inostranstvo na nivou statistički zanemarivog podatka.

    “To je odraz činjenice da je BiH ekonomija koja je receptivna, a ne emitivna zemlja kada su investicije u pitanju. Naime, domaće kompanije su mahom orijentisane na proizvodnju za domaće tržište i to u dijelu nerazmjenjivih dobara. Sa druge strane, proizvodnja koja je usmjerena na izvoz je resursno-intenzivna te stoga ni izvozne kompanije shodno onom što proizvode ne investiraju u inostranstvu. Za nas je važno pratiti u ovoj razvojnoj fazi kako investicije domaćih kompanija utiču na supstituciju uvoza s obzirom na to da je prvo potrebno pobijediti konkurenciju na domaćem tržištu da bi se kasnije razmišljalo o širenju na strana. Tek tada bi se obim investicija u inostranstvo mogao povećati”, naveo je Mlinarević.

    Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić smatra da ovaj porast predstavlja pozitivan signal, jer ukazuje na rastući interes kompanija iz BiH za širenje poslovanja van granica zemlje.

    “Međutim, kada stavimo te brojke u širi kontekst, jasno je da su domaće kompanije i dalje suzdržane u svojim međunarodnim ambicijama. S jedne strane, rast ulaganja u inostranstvo pokazuje da postoje određeni kapaciteti i volja domaćih privrednika da istražuju nove tržišne prilike. S druge strane, visina tih ulaganja jasno odražava izazove sa kojima se bh. kompanije suočavaju kada je riječ o izlasku na međunarodnu scenu. Geografski bliske zemlje, poput Slovenije, Hrvatske i Srbije, prirodan su izbor za bh. investitore, što ukazuje na njihovu želju da ostanu u poznatom i srodnom poslovnom okruženju. Ipak, važno je napomenuti da se većina ulaganja odvija na regionalnom nivou, dok su investicije u šire međunarodne okvire rijetke. Poređenje s investicijama koje dolaze u Bosnu i Hercegovinu dodatno osvjetljava ovu situaciju”, istakao je Pepić.

    Dodao je da visina stranih ulaganja u prošloj godini jasno pokazuje da je BiH i dalje privlačna destinacija za strane investitore.

    “Razlika u veličini ulaganja ukazuje na dublje ekonomske i strukturne izazove s kojima se bh. kompanije suočavaju. Iako je rast ulaganja u inostranstvo pozitivan pokazatelj, on još nije dovoljan da bi se moglo govoriti o značajnijoj ekonomskoj ekspanziji. Potrebna je dodatna podrška i osnaživanje domaćih preduzeća kako bi mogla zauzeti značajnije mjesto na međunarodnom tržištu”, zaključio je Pepić.

  • Kini prijeti usporavanje ekonomskog rasta

    Kini prijeti usporavanje ekonomskog rasta

    Godišnja stopa inflacije u Kini je u avgustu iznosila samo 0,6 odsto, što ukazuje na slabiju potrošnju domaćinstava i budi strahove od deflacije i usporavanja ekonomskog rasta u toj azijskoj zemlji.

    Kako se navodi, godišnja stopa kineske bazne inflacije je u avgustu porasla samo za 0,3 odsto međugodišnje, najslabijim tempom za više od tri godine, navodi Blumberg, prenosi Tanjug, pozivajući se na danas objavljene podatke kineske Nacionalne kancelarije za statistiku.

    Cijene hrane u Kini su u avgustu porasle prvi put od juna 2023. i to za 2,8 odsto međugodišnje, dok su cijene neprehrambenih proizvoda porasle za 0,2 odsto.

    “Ratovi cijena” između kompanija u razičitim sektorima kao što su proizvodnja EV i solarnih panela je doveo do toga do potrošači odlažu potrošnju, očekujući još niže cijene, a time usporavaju cijelu tamošnju privredu.

    Nešto slabija tražnja bi mogla da omete Kinu da na kraju 2024. ostvari svoj željeni cilj privrednog rasta od oko pet odsto.

    Bivši guverner kineske centralne banke Ji Gang je pozvao kreatore politike u Pekingu da se usredsrede na borbu protiv deflatornih pritisaka i naveo da je neophodno primeniti proaktivnu fiskalnu politiku.

  • ECB u četvrtak vjerovatno spušta kamatne stope

    ECB u četvrtak vjerovatno spušta kamatne stope

    Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno će smanjiti kamatne stope u četvrtak kao uvod u potez SAD-a sljedeće sedmice, dok se globalni monetarni ciklus naginje prema sinhronizovanijem popuštanju.

    Zvaničnici eurozone signalizirali su da će donijeti drugo smanjenje troškova zaduživanja, nakon julskog poteza, koji će pomno ispitati ulagači tražeći namjere kreatora politike za dalje korake kasnije ove godine. Najmanje još jedno smanjenje vjerovatno je 2024.

    Zajedno s pomakom kamatne stope od 4. septembra od strane Banke Kanade, vrijeme sastanka ECB-a – nekoliko dana prije inicijalnog smanjenja Federalnih rezervi koje se očekuje 18. septembra – naglašava kako se velike napredne ekonomije sada više usklađuju dok se zvaničnici okreću podršci ekonomiji rasta sada kada procjenjuju da su rizici inflacije izblijedjeli.

    U eurozoni, ublažavanje ključne mjere rasta plata tokom drugog tromjesečja pomoglo je da ohrabri kreatore politike.

    Slično tome, izvještaj o potrošačkim cijenama u SAD-u koje bi trebalo da bude objavljen u srijedu mogao bi službenicima Fed-a ponuditi uvjeravanje da se inflacijski pritisci stabilizuju, na tragu podataka u petak koji su pokazali da zapošljavanje u SAD-u nije ispunilo predviđanja.

    Za ulagače, pitanje koje visi nad ovomjesečnim sastancima je u kojoj mjeri takva smanjenja stopa najavljuju dublji ciklus popuštanja koji bi mogao ne samo ukloniti ograničenja u velikim ekonomijama, već ih i početi stimulisati, prenosi SEEbiz.

    Ljudi su uvjereni da vide putnika kroz vrijeme na slici iz 1941. godine

    Iako je teorija o putovanju kroz vrijeme privlačna, vjerojatno je riječ o običnoj i, ali rasprave i dalje traju.

    Jedna naizgled obična fotografija snimljena 1941. godine na južnoj strani Chicaga izazvala je buru na internetu, potičući rasprave o mogućnosti putovanja kroz vrijeme. Fotografiju je snimio Edward Rosskam, a prikazuje grupu djece i tinejdžera elegantno odjevenih ispred kina. No, pažnju korisnika društvenih mreža privukao je dječak na rubu fotografije, za kojeg neki tvrde da drži – iPad.

    Na popularnom Reddit forumu timetravelerscaught, jedan korisnik je primijetio: “Posjetitelj kina s iPadom, skroz desno.” No, nisu svi uvjereni da je riječ o dokazu putovanja kroz vrijeme. Mnogi komentatori smatraju da dječak zapravo drži običnu bilježnicu. Jedan korisnik je napisao: “Meni to izgleda kao knjiga.” Drugi je dodao povijesni kontekst, napominjući kako su kino redari u to doba često provjeravali publiku kako bi spriječili pokušaje ilegalnog snimanja filma: “Tada su redari pazili da netko ne unese olovku i bilježnicu u kino kako bi spriječili ilegalno precrtavanje filma”, prenosi Bankar.me.

  • Za Vladu Srpske i EBRD važno usvajanje Plana rasta

    Za Vladu Srpske i EBRD važno usvajanje Plana rasta

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima delegacije Evropske banke za obnovu i razvoj.

    Višković je poželio novoj direktorici Evropske banke za obnovu i razvoj za BiH Steli Melnik dobrodošlicu, istakavši da se nada uspješnoj saradnji zasnovanoj na partnerskim odnosima, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

    Na sastanku je ocijenjeno da su zahvaljujući dosadašnjoj dobroj saradnji uspješno realizovani određeni projekti, kao i da je nekoliko projekata trenutno u fazi pregovaranja.

    Istaknuto je da je jedan od najznačajnijih projekata koji se realizuju uz podršku EBRD-a obilaznica oko Doboja na Koridoru 5C, restrukturisanje Željeznica, kao i projekti u putnoj infrastrukturi.

    U saopštenju se navodi da je i za Vladu Republike Srpske i za EBRD važno usvajanje dokumenta Plan rasta za Zapadni Balkan i poručeno da je Republika Srpska usaglasila i prihvatila svih 113 mjera.

    Višković je zahvalio dosadašnjem šefu kancelarije EBRD-a u BiH Mauneli Nesl na korektnoj saradnji i poželio joj uspjeh na novom angažmanu.

  • Pojeftinili benzin i dizel u BiH

    Pojeftinili benzin i dizel u BiH

    Cijene goriva na benzinskim pumpama širom BiH u posljednjih nekoliko dana su u padu, u prosjeku za oko 10 feninga po litru, a trend nižih cijena može se očekivati i u narednom periodu, ističu stručnjaci iz ove oblasti.

    Naime, kako kažu, nove niže cijene su upravo iz razloga što cijena barela nafte na svjetskom nivou iznosi 71 dolar, što je najniže od decembra 2021. godine.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe za “Nezavisne novine” da je zbog dešavanja na svjetskim berzama došlo do pada cijene goriva i na bh. pumpama.

    “Već je došlo do pada cijena goriva na pumpa za pet do deset feninga po litri, ali će u narednim danima upravo zbog dešavanja na berzama doći do dodatnog pada”, kazao je Bečarević i istakao da bi to ukupno moglo da bude i do 15 feninga po litru.

    I Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”, kazao je za “Nezavisne novine” da je došlo do pada cijene i dizela i benzina, za nekih 10 feninga.

    “Došlo je do stabilnosti tržišta, a i smanjena je potrošnja goriva, budući da su gotovi godišnji odmori, manja je cirkulacija ljudi”, rekao je Bajić.

    Dodao je da je u posljednjih nekoliko dana dva puta dolazilo do korekcije cijena.

    “U posljednjih deset dana dva puta je spuštana cijena goriva, i benzina i dizela, pa sigurno oko 10 feninga po litri”, kazao je Bajić.

    Ističe da je jako teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, jer se na svjetskim tržištima konstantno mijenjaju cijene.

    Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača “Klub potrošača srednje Bosne” Travnik, ističe za “Nezavisne novine” da cijene nafte i svih vrsta goriva u BiH u prvom redu zavise od kretanja tih cijena na svjetskom tržištu.

    “Uglavnom, naši distributeri i prodavci goriva to baš ne prate na dnevnoj osnovi – što zbog objektivnih razloga, jer su kupovali gorivo po višim cijenama, što zbog subjektivnih razloga i ostvarivanja ekstraprofita, na šta su reagovale inspekcije”, kazao je Arnautović.

    Kako je rekao, u svakom slučaju, bilo kakvo smanjenje cijene goriva pozitivno utiče na potrošače, ali tu postoji jedan drugi problem, o kome obično niko ne vodi računa.

    “Poskupljenje goriva u BiH je bio uvijek izgovor za podizanje cijena i svega ostalog, od hljeba u pekarama, preko poljoprivrednih proizvoda, do građevinskog materijala i usluga u ugostiteljskim objektima. U nekim slučajevima opravdano, u nekim baš i ne. Da li će sada neko od ovih spustiti cijene svojih proizvoda i usluga zato što je pojeftinilo gorivo? Nažalost, iz ranijeg iskustva, znamo da neće i time će ostvariti ekstraprofite koje će platiti iz svog džepa potrošači. I tu redovno najgore prođu penzioneri i radnici s minimalnim platama”, zaključio je Arnautović.

    Sa benzinskih pumpa u Srpskoj ističu da je prethodnih dana došlo do pada cijene goriva, te da se cijene dizela kreću od 2,33 do 2,43 KM, dok benzin košta od 2,39 do 2,47 KM.

    Podsjetimo, na londonskom tržištu prošle sedmice cijena nafte potonula je gotovo 10 odsto, zaronivši na najniže nivoe od kraja 2021. godine, jer se trgovci plaše da će zbog sporog rasta svjetske ekonomije oslabiti potražnja za “crnim zlatom”.

    Na londonskom tržištu je cijena barela prošle sedmice potonula 9,8 odsto, na 71,06 dolara, najniži nivo od decembra 2021. godine.

    Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio osam odsto, na 67,67 dolara, najniži nivo od juna 2023.

    Nakon što su cijene nafte pale u avgustu, na početku septembra nastavljen je njihov negativni trend, te trgovce zabrinjava usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija, zbog čega slabi potražnja za “crnim zlatom”.

  • Prezasićeno tržište Republike Srpske spustilo cijenu peleta

    Prezasićeno tržište Republike Srpske spustilo cijenu peleta

    Na tržištu Republike Srpske trenutno je velika ponuda peleta, ali su i cijene niže od 20 do 30 odsto u odnosu na prošlu godinu, ističu proizvođači i dodaju da je potražnja jako mala, a tržište prezasićeno

    Naime, kako kažu naši sagovornici, prošle godine u ovom periodu pelet je koštao i više od 600 marka, dok je sada cijena peleta oko 450 KM.

    Naime, kako je rekao Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srpske, cijena peleta po toni kreće se od 350 do 450 KM, u zavisnosti od proizvođača, ali i od kvaliteta, ali i zavisno od toga da li firme u cijenu imaju uključen prevoz.

    “Budući da se približavamo sezoni grijanja, možda proizvođači peleta sada imaju nešto više posla”, kazao je Andrić.

    Ističe da su sadašnje cijene peleta niže za 20-30 odsto u odnosu na prošlu godinu.

    Iz kompanije “Drvoprodex” Banjaluka kazali su da kod njih pelet, koji se prodaje u paleti teškoj tonu i 50 kilograma, košta 466 KM sa prevozom.

    “Oko 20 maraka je jeftinija varijanta kada kupac dolazi samostalno po robu”, kazali su iz ove firme.

    Ističu da je interesovanje kupaca za kupovinu solidno.

    “Na svakodnevnom nivou primamo narudžbe, ali u posljednje dvije-tri godine upravo zbog blagih zima manja je potražnja”, ističu iz “Drvoprodexa” i dodaju da kupci bukvalno dokupljuju pelet, te da ne kupuju velike količine.

    “Što se tiče cijena peleta, paleta koja sada košta 466 maraka u jednom periodu lani je bila i 609 KM”, ističu iz ove firme.

    Iz firme “Ensa BH” iz Srpca kazali su da su skladišta ovih preduzeća puna, upravo zbog zabrane izvoza.

    “Naše tržište je prezasićeno i veliki broj proizvođača ne proizvodi pelet, zato što imaju ogromne zalihe na lagerima. Nije nikako dobra situacija za nas proizvođače, a i potražnja je jako slaba ove godine”, kazali su iz “Ensa BH”.

    Kako su rekli, pelet je lani koštao 560 maraka, dok je ove godine cijena 450 KM.

    “I pored tako niskih cijena, nemamo kupaca, jer građanima je ostala izvjesna količina peleta od prošle godine, zato što je zima bila blaga, tako da je mala potražnja što se tiče naših građana, ljudi bukvalno nešto malo dokupe”, ističu iz “Ensa BH”.

    Dodaju da će cijene ostati na istom nivou i narednih mjeseci.

    “Ne vjerujem da će se cijene mijenjati, odnosno vjerovatno će sadašnja cijena biti i u narednim mjesecima, jer na taj način čuvamo naše kupce”, kazali su iz ove firme.

    Građani u Srpskoj su ovu vijest dočekali sa velikom radošću, jer, kako kažu, nakon svih poskupljenja s kojima se skoro svakodnevno susreću, ovo pojeftinjenje je vrlo značajno.

    Bojan V. iz Banjaluke istakao je da je nedavno kupio pelet po cijeni od 450 KM, sa prevozom.

    “Prošle godine sam kupio pelet za skoro 600 KM po toni, a tokom zime potrošim između dvije i tri tone”, kazao je on.