VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Smanjuje se broj zaposlenih u Srpskoj

    Smanjuje se broj zaposlenih u Srpskoj

    Posljednji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da se broj zaposlenih u Srpskoj smanjuje.

    Tako se u podacima koji su objavljeni danas vidi da je ukupan broj zaposlenih na dan 30. septembar 2024. godine iznosio 289.689 lica, od čega je 246.001 lica zaposleno u poslovnim subjektima, a 43.688 zaposlenih se odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.

    “U odnosu na septembar 2023. godine ukupan broj zaposlenih se smanjio za 0,4 odsto, a u odnosu na mart 2024. godine je ostao na istom nivou”, stoji u podacima.

    Inače, prema ovim podacima, u septembru 2023. godine u Srpskoj je bilo zaposleno 290.745 osoba, dok je u istom periodu ove godine taj broj iznosio 289.689, odnosno 1.056 osoba je manje zaposleno.

    Takođe, poredeći sa podacima iz marta ove godine, broj zaposlenih je isto manji.

    U martu ove godine je, prema ovim podacima bilo zaposleno 289.755 osoba ili 66 više nego u septembru.

  • Šta će dovesti do novih poskupljenja u Srpskoj

    Šta će dovesti do novih poskupljenja u Srpskoj

    Usljed poplava, očekujemo rast cijena transporta, koji će se odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda.

    To su saopštili iz Centralne banke BiH, naglasivši da se najveći doprinos rastu cijena u iduće dvije godine očekuje od administrativnih troškova, odnosno temeljne inflacije, prvenstveno cijena električne energije i prevoza.

    – Dalja poskupljenja električne energije i prevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više. U 2024. godini projektujemo inflaciju od 1,8 odsto, što je za 0,8 procentnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz aprila ove godine – kažu u CB.

    Godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u 2024. godini procjenjuju na 2,4 odsto, što je niže za 0,2 procentna poena u odnosu na projekciju iz aprila, na temelju očekivanja o usporavanju ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu usljed efekata poplava.

    – Očekujemo kako će efekti poplava biti izraženi na potencijalni BDP, te da će posljedice premašiti trenutne finansijske gubitke u direktno pogođenim područjima. Projekcije će svakako biti podložne revizijama. Procjena kretanja realnog BDP-a za 2025. godinu iznosi 2,6 odsto, a za 2026. godinu 2,8 odsto – naglašavaju u ovoj banci.

    Kako kažu, iako se lična potrošnja značajno usporava usljed demografskih promjena, koje značajno smanjuju radno sposobno stanovništvo, a time i raspoloživi dohodak, i u srednjem roku je glavni pokretač ekonomskog rasta.

    – Očekujemo kako će lična potrošnja biti dodatno pod uticajem usporavanja ekonomske aktivnosti usljed poplava – ističu u CB.

     

  • Borba protiv klimatskih promjena: Dogovorena podrška siromašnim zemljama od 1,3 biliona dolara

    Borba protiv klimatskih promjena: Dogovorena podrška siromašnim zemljama od 1,3 biliona dolara

    Učesnici samita o klimi pod okriljem UN KOP 29 u Azerbejdžanu postigli su dogovor da se do 2035. godine obezbijedi najmanje 1,3 biliona dolara godišnje kao podrška siromašnim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena.

    Sredstva su namijenjena za pomoć zemljama u razvoju, da bi se poboljšala zaštita klime i da bi se zemlje prilagodile razornim efektima globalnog zagrijavanja, kao što su češće suše, oluje i poplave.

    Sporazum predviđa da multilateralne razvojne banke znatno povećaju pozajmice ili da otpišu dugove siromašnijih zemalja. Јavni fondovi i bankarski resursi bi trebali da podstaknu velike privatne investicije, što će se takođe računati kao finansiranje borbe protiv klimatskih promjena.

    Upućen je široko formulisani apel zemljama da se uključe kao donatori, što su klimatski aktivisti kritikovali, jer u planu nijedna zemlja nije posebno obavezna da plaća određene iznose.

    Najmanje 300 milijardi dolara doći će iz industrijalizovanih razvijenih zemalja, prenijela je agencija DPA.

    Trenutno te zemlje daju nešto više od 100 milijardi dolara godišnje za pomoć u vezi sa klimatskim promjenama.

    Međutim, prema nezavisnoj ekspertskoj grupi UN, potreba za spoljnom pomoći sada iznosi oko bilion dolara godišnje do 2030. godine, a čak 1,3 biliona dolara do 2035. godine.

    Očekuje se da će zadatak, kako doći do sume od trilion dolara, biti riješavan na sljedećoj konferenciji o klimi u Brazilu.

  • Nova kriza kuca na vrata

    Nova kriza kuca na vrata

    Evropa se suočava sa potencijalno novom energetskom krizom, jer se zalihe gasa brzo smanjuju, a smanjenje snabdijevanja iz Rusije stavlja tržište pod dodatni pritisak, ocjenjuju različite organizacije i stručnjaci.

    Cijene gasa ove godine su porasle za 45 odsto, što povećava troškove života za domaćinstva i dodatno otežava situaciju za preduzetnike, posebno industrijske sektore sa visokim energetskim potrebama, prenosi Blumberg.

    Kada zima donese hladno vrijeme i nedostatak vjetra, potreba za grijanjem i proizvodnjom energije raste, a zalihe gasa se brzo smanjuju.

    Iako je Evropa smanjila zavisnost od ruske energije, trenutni energetski pritisak ukazuje na to da će snabdijevanje gasom u narednom periodu biti još problematičnije, što može da dovede do daljeg rasta cijena.

    Izvršni direktor njemačke energetske kompanije Markus Kreber upozorio je da Evropa još ima problema sa snabdijevanjem gasom i da je za punu energetsku nezavisnost od Rusije potrebno više kapaciteta za uvoz gasa.

    Takođe, zbog rastućih tenzija u Ukrajini, mogao bi da se poveća pritisak na tržište. Uslovi za nabavku gasa sljedeće godine mogu da budu otežani i zbog smanjenog snabdijevanja tečnim prirodnim gasom iz SAD i drugih izvora, rekao je glavni konsultant firme koja se bavi analizom rizika i savjetovanjem u vezi sa globalnim tržištima “Global risk menadžment” (Global Risk Management) Arne Lohman Rasmusen.

    Cijena gasa u ljetnjim mesecima sada je viša nego zimi, što znači da bi snabdijevanje zaliha tokom godine moglo biti još skuplje.

    Lohman Rasmusen je dodao da te promjene mogu da dovedu do scenarija iz 2022. godine, kada je Evropa bila prisiljena da kupuje gas po rekordnim cijenama. Analitičari upozoravaju da bi zbog ove energetske krize mogla da bude ugrožena i proizvodnja u industrijama sa visokim energetskim troškovima, poput automobilske, hemijske i mašinske industrije, što bi dodatno moglo da destabilizuje ekonomiju.

     

  • Srpska se u inostranstvu zadužuje 195 miliona KM

    Srpska se u inostranstvu zadužuje 195 miliona KM

    Vlada Republika Srpska, na izmaku fiskalne godine, uspjela je da pronađe inostranog kreditora kod kojeg će se zadužiti 100 miliona evra kako bi mogla finansirati budžetski deficit i refinansirati dio duga.

    Koliko je ovo važna stvar za opstanak budžeta Srpske pokazuje i to što je Odluku o prihvatanju zaduženja Vlada RS donijela danas na sjednici, a nakon samo nekoliko časova ona je ekspresno objavljena u Službenom glasniku. To znači da je kreditor već dogovoren i da je ostalo samo da se ispune formalni uslovi, poput objave odluke o zaduženju, prije potpisivanje ugovora.

    „Ovom odlukom prihvata se zaduženje Republike Srpske u iznosu od 100 miliona evra, što je ekvivalentno 195,6 miliona KM“, navodi se u odluci o prihvatanju zaduženja.

    Dodaje se da je namjena kredita obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga. Plan je da se Srpska zaduži po kamatnoj stopi od pet odsto na deset godina.

    Glavnica će se plaćati godišnje, a plaćanje počinje 21. decembra 2025. godine, dok će se kamata početi plaćati 21. decembra ove godine. Inače, u zvaničnom saopštenju Vlade nakon današnje sjednice nije bilo ni riječi o ovom zaduženju.

    Inače, Vlada Srpske je budžetom za ovu godinu planirala je zaduženja na inostranom tržištu od preko 800 miliona KM, međutim predloženim rebalansom je taj iznos smanjen, piše Capital.

    „Primici od dugoročnog zaduživanja na domaćem tržištu veći su za 84,1 miliona КM i iznose 225,8 miliona КM, dok su primici od dugoročnog zaduživanja na inostranom tržištu niži za 239,6 miliona КM i iznose 571,2 miliona КM“, navodi se u obrazloženju rebalansa kojeg treba uskoro da razmatra Narodna skupština Srpske.

  • Da li su narodne obveznice spas za budžet Srpske

    Da li su narodne obveznice spas za budžet Srpske

    Nekako s proljeća, Srpska bi mogla da krene s prodajom narodnih obveznica. Tako bi dugo najavljivanja inicijativa napokon bila realizovana, ali postavlja se pitanje – koliko uspješno.

    Da li bi građani Srpske svoje ušteđevine povjerili Vladi?

    Već duže vrijeme, u Srpskoj se govori o uvođenju narodnih obveznica. Republika Srpska bi, u tom slučaju, emitovala obveznice, narod bi ih kupovao, pa bi im se, uz određenu kamatu, taj novac kasnije vraćao. Umjesto u bankama, štedjeli bi unutar institucija Srpske.

    To bi, prema tvrdnjama ministarke finansija Zore Vidović, moglo da bude značajno za stabilizaciju budžeta i za razvoj domaćeg finansijskog tržišta.

    Naši građani u bankama imaju štednju od 4,5 milijarde maraka. Samo građani, ne privreda. Od tih depozita, milijarda je iznesena vani – rekla je Vidovićeva.

    Postavlja se pitanje da li bi narodne obveznice dobro došle narodu ili bi, ipak, bile spas za budžet Republike Srpske, o čijoj se zaduženosti u posljednje vrijeme sve češće govori.

    “Latentni bankrot”
    Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže da uvođenje narodnih obveznica ne bi bilo loša ideja kada bi narod imao povjerenja u svoju vladu.

    – Sve bi ovo bilo lijepo da živimo u zemlji u kojoj narod nema osjećaj latentnog bankrota o kojem se priča. Pitanje je koliko će narod biti zainteresovan za ovaj vid ulaganja – kaže Trivićeva.

    Ubijeđena je da će se taj novac koristiti za opštu potrošnju, odnosno za popunjavanje budžetskih rupa, jer je to, kako kaže, slučaj i sa decenijskim zaduženjima putem obveznica koje su kupovale poslovne banke.

    – Sav taj novac koji je Vlada dobila prodajući obveznice bankama iskorišten je isključivo za opštu potrošnju. Da bi ovaj projekat uspio, povjerenje u Vladu mora biti apsolutno, u smislu mogućnosti vraćanja duga po tim narodnim obveznicama. Paradoksalno je da je već ovakvom najavom Vlada sama srušila dio tog povjerenja, jer kontekst u kojem se sve dešava, opšte mišljenje da im hronično nedostaje sredstava i da je budžet nelikvidan, pa hajmo još tražiti i od naroda, opravdano će stvoriti još veće nepovjerenje u Vladu i njenu sposobnost da vraća građanima sutra novac koji im oni posude kroz narodne obveznice – kategorična je ona.

    Ekonomista Zoran Pavlović za Srpskainfo kaže da bi se ovakav potez mogao nazvati dobrim u slučaju da sve bude transparentno.

    – To je iskustvo koje postoji u Hrvatskoj, u Sloveniji nisu uspjeli s narodnim obaveznicama, a kako će to biti u Republici Srpskoj?! Vidjećemo. Sve zavisi od toga koliko će to biti sigurno ljudima. Narodne obveznice su emitovane i u bivšoj Jugoslaviji, ali su namjene bile jasno definisane, šta se gradilo, koliko će to biti korisno, isplativo… Pretpostavljam da su nadležni svjesni koliko je to složeno – kaže Pavlović.

    Pitanje je, kaže, koliko će građani imati povjerenja u Vladu Srpske.

    – Dobro je da ljudi koji imaju manje iznose novca taj novac drže u obveznicama. To nije van pameti, ali pitanje je koliko će to biti kvalitetno – kaže on.

    S tim novcem bi, kaže, bilo dobro stimulisati privredu.

    – Bilo bi dobro da novac bude usmjeren u privredna društva koja mogu da zapošljavaju, da kupe novu opremu, kako bi stvarala radna mjesta. Infrastruktura i putevi su potrebni, ali su, u ovom trenutku, potrebnija radna mjesta – zaključio je Pavlović.

  • Poražavajući podaci za ekonomiju u BiH se nastavljaju

    Poražavajući podaci za ekonomiju u BiH se nastavljaju

    Poražavajući podaci za bh. ekonomiju se nastavljaju, te je spoljnotrgovinski deficit za 10 mjeseci ove godine veći od 10 milijardi KM.

    Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar-oktobar ove godine izvoz iznosio 13 milijardi i 394 miliona KM, što je za 4,8% manje nego u istom periodu prošle godine.

    Uvoz je, sa druge strane, iznosio 23 milijarde i 866 miliona KM, što je za tri odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

    “Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,1%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 472 miliona KM”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Dodali su da je izvoz u zemlje CEFTA iznosio dvije milijarde i 275 miliona KM, što je za 13,1% manje nego u istom periodu 2023. godine.

    “Uvoz je iznosio dvije milijarde i 826 miliona KM, što je za 3,6% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 80,5%”, piše u saopštenju Agencije.

    Izvoz u zemlje EU je iznosio devet milijardi i 861 milion KM, što je za 4,6% manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio 14 milijardi i 181 milion KM, što je za 4,3% više nego u istom periodu 2023. godine.

    “Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 69,5%”, navodi se u podacima.

    Što se tiče podataka za oktobar, izvoz iz Bosne i Hercegovine je iznosio 1,5 milijardi KM, što je za oko 100 miliona KM veći izvoz u odnosu na prethodnu godinu.

    I uvoz u BiH je bio veći u oktobru ove godine u odnosu na prethodnu.

    Tako je ove godine iznosio 2,55 milijardi KM, a prošle 2,4 milijarde KM.

    “Najviše je u oktobru izvezeno robe u Hrvatsku, i to za oko 247 miliona KM, pa u Njemačku 221 milion KM, Srbiju 189 miliona KM, te Austriju 146 miliona KM”, stoji u podacima Agencije za statistiku BiH.

    U ovom mjesecu je najviše uvezeno robe iz Italije, za 311 miliona KM, Njemačke 282 miliona KM, Srbije 274 miliona KM i Hrvatske 224 miliona KM.

    Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da su ovi podaci jako loši za bh. ekonomiju, ali da su ipak očekivani, s obzirom na pad izvoza u nekim sektorima.

    “Tu se najviše misli na pad izvoza u mnogim ranije uspješnim sektorima, kao što su izvoz električne energije i snabdijevanje njemačke industrije, koja je u padu. Nažalost, možemo očekivati samo još gore rezultate u narednom periodu jer je onemogućen izvoz koji se odvijao putem željeznice i Luke Ploče zbog prekida, dok federalna Vlada ne pokazuje ozbiljnu namjeru da bilo šta efikasno uradi na ovom pitanju”, kazao je Gavran.

    Prema njegovim riječima, gubici kod izvoza su već ogromni.

    “To hoće statistički smanjiti i uvoz, jer je obustavljen onaj koji dolazi istim putem, ali ipak će sumarni efekti biti prije svega negativni”, zaključio je Gavran.

     

  • Kolika je razlika u penzijama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj?

    Kolika je razlika u penzijama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj?

    Prosječna, najniža, ali i zagarantovana penzija u Federaciji BiH je drastično veća nego u Republici Srpskoj.

    Tako je prosječna penzija u FBiH u oktobru ove godine iznosila 724,22 KM, a u RS je bila za 139 KM manja i iznosila je 594,31 KM.

    Prema podacima entitetskih zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, zagarantovana penzija za puni radni staž u FBiH iznosi 684,48 KM, a u Srpskoj 601,35 KM.

    Razlika se vidi i u najnižoj penziji.

    U Federaciji BiH je najniža penzija 573,53 KM i ne može biti manja, bez obzira na godine radnog staža.

    U Republici Srpskoj je situacija drugačija, jer visina penzije zavisi od godina radnog staža budućeg penzionera.

    Tako, na primjer, u FBiH i za 15 godina radnog staža prima se minimalna penzija, dok se u Srpskoj za ovoliko godina staža dobija penzija koja je skoro duplo manja i iznosi 300,61 KM.

    Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.

    “Povećanje cijena, ali i najavljeno povećanje cijena električne energije, utiče na standard svih stanovnika Republike Srpske, a posebno penzionera, jer oni imaju najmanja primanja. Mi smo tokom ove godine očekivali da će doći do vanrednog povećanja penzija, ali zbog finansijskog stanja u budžetu do toga nije došlo. Očekujemo da će doći do redovnog godišnjeg usklađivanja početkom godine. Penzioneri svaki dan sve teže i teže žive. Veoma teško mogu da prežive mjesec. Nama se svakodnevno javljaju stotine penzionera za pomoć jer ne mogu kupiti osnovne životne namirnice, a kamoli lijekove, jer se 99 odsto lijekova plaća. Mi kao republičko udruženje nemamo sredstava da pomognemo. To imaju lokalna udruženja, i to iz sredstava koja sami penzioneri plaćaju”, naglasio je Trifunović.

    Prema njegovim riječima, penzioneri su nezadovoljni, ali, kako kaže, “šta im to znači kad nema sredstava da im se penzije povećaju”.

    “Penzije su na istom nivou godinu dana, a cijene svakodnevno rastu. Penzioneri vrlo, vrlo teško žive, jer su i najveći potrošači lijekova”, naveo je Trifunović.

    Podsjećamo, poslovna zajednica je već najavila da će, ukoliko dođe do povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj od 1. januara naredne godine, doći i do skoka cijena njihovih proizvoda, što će dodatno sniziti životni standard najstarijih građana u Srpskoj.

  • Vidović: Nekorektne i neistinite izjave Marfija

    Vidović: Nekorektne i neistinite izjave Marfija

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović poručila je odlazećem ambasadoru SAD u BiH Majklu Marfiju da je iznošenje neistina veoma ružno, neprofesionalno i neljudski, te da tako samo urušava ugled zemlje koju predstavlja, a one ciljeve koje želi da postigne u Srpskoj neće ostvariti.

    – Gospodine Marfi, ohrabrujuće je što ste prihvatili naše podatke o iznosu zaduženja na Banjalučkoj berzi koje smo objavili demantujući Vašu izjavu o zaduženju na berzi u iznosu dvostruko većem nego što to zaista jeste, ali nažalost i dalje nastavljate sa neistinitim i vrlo nekorektnim izjavama – istakla je Vidovićeva povodom ponovnog oglašavanja Marfija.

    Kaže da se Republika Srpska u 2023. godini zadužila za 920 miliona KM, a u istoj godini je otplaćen ukupan dospjeli dug u iznosu 1.276.000.000 KM, što znači da je Repulika Srpska više vratila nego što se zadužila za 356 miliona KM.

    – Kada je u pitanju zaduživanje u 2024. godini, Republika Srpska će se zadužiti za 908 miliona KM, a vratiće ukupni dospjeli dug u iznosu 1.120.000.000 KM, što je za 212 miliona KM više nego što smo se zadužili – navodi Vidovićeva.

    Vidovićeva pita otkud ideja da se “otkupljuju dugovi Republike Srpske”, kada, kako navodi, Republika Srpska svake godine redovno vraća svoj ukupan dospjeli dug?

    – U Republici Srpskoj nikada nije postojao “otkup dugova” niti će ga biti u narednom periodu. Nije nam jasna namjera Vaših medijskih istupa, ali je to vjerovatno zbog unošenja nemira i nestabilnosti i stvaranja haotičnog stanja u Republici Srpskoj kako biste prikupili neke lične sitne političke poene. Vjerujte, ništa od toga nećete uspjeti, jer je istina na našoj strani. Svi ovi podaci koji su izneseni, su Vam apsolutno poznati i dostupni – navodi Vidovićeva.

    Poručuje, “gospodine Marfi, iznošenje neistina je veoma ružno, neprofesionalno i neljudski”.

    – Tako se urušava ugled zemlje koju predstavljate, a one ciljeve koje želite da postignete u Republici Srpskoj nećete ostvariti – ističe Vidovićeva.

  • Struja skuplja do 12%

    Struja skuplja do 12%

    Ovo je za pojedine medije saopštio direktor Elektroprivrede Luka Petrović.

    Iako su prije nekoliko dana saopštili da do njih nije stigao zahtjev za poskupljenje električne energije, Regulatorna agencija za energetiku je, prema tvrdnjama tih medija, već zasjedala i donijela odluku.

    Očekuje se da će u srijedu izaći sa saopštenjem o poskupljenju električne energije, koja će se primjenjivati od 1. januara sledeće godine.