VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Podrška za 384 preduzeća: Vlada Srpske isplatila 4,9 miliona KM podsticaja za povećanje plata radnicima

    Podrška za 384 preduzeća: Vlada Srpske isplatila 4,9 miliona KM podsticaja za povećanje plata radnicima

    Vlada Republike Srpske usvojila je danas Informaciju o provođenju postupka dodjele podsticaja za povećanje plate radnika sa efektima dodijeljenih podsticaja za period jul-decembar 2020. godine u kojem su isplaćena sredstva u iznosu od 4,9 miliona KM za 384 privredna subjekta koji su povećali platu za oko 14.000 radnika.

    Najznačajni efekti podsticaja u trećem obračunskom periodu su povećanje plata radnika za 23 odsto u odnosu na period početne plate kod privrednih subjekata koji su ostvarili pravo na podsticaj, što je u apsolutnom iznosu oko 17,2 miliona KM, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću.

    U prva tri obračunska perioda od jula 2019. do decembra 2020. godine, dodijeljen je podsticaj u ukupnom iznosu oko 13 miliona KM za 711 privrednih subjekata koji posluju u 45 gradova i opština Republike Srpske.

    Najveći iznos podsticaja isplaćen je privrednim subjektima iz prerađivačke industrije u ukupnom iznosu od 4,8 miliona KM za 209 privrednih subjekata.

    Vlada Srpske donijela je Odluku o korišćenju sredstava granta za posebne namjene prikupljenih na izdvojenom računu “Fond Partner” u iznosu od 100.000 KM za nabavku specijalizovanih transportnih sredstava /kombi-cisterne za distribuciju sjemena i cisterne za odvoz osoke/ i nabavku visokokvalitetnih bikova za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje, radi održavanja postojeće i unapređenje stočarske proizvodnje.

    Data je saglasnost da preduzeće “Šume Republike Srpske” Sokolac dodijeli 650 metara kubnih oblovine četinara, bez naknade, opštinama pogođenim zemljotresom u decembru prošle godine, i to opštini Novi Grad 85 metara kubnih, Kostajnici 360 metara kubnih i Kozarskoj Dubici 205 metara kubnih.

    Vlada Srpske donijela je i odluku o korišćenju sredstava granta za posebne namjene prikupljenih na izdvojenom računu “Fond Partner” u iznosu od 85.000 KM za proizvodnju sjemena domaćih sorti i hibrida raznih vrsta poljoprivrednih biljaka i laboratorijsku kontrolu kvaliteta sjemena.

    Cilj ove odluke je obezbjeđivanje dovoljnih količina kvalitetnog sjemena po pristupačnijim cijenama za poljoprivredne proizvođače u Republici Srpskoj.

  • DW: Njemačka ima ogroman problem s pranjem novca

    DW: Njemačka ima ogroman problem s pranjem novca

    Već nekoliko godina Njemačka pokreće ciljane akcije protiv kriminalaca okupljenih u klanove pri čemu se stalno organizuju spektakularne racije u kojima policija upada u objekte velikih njemačko-arapskih porodica.

    Nekretnine, ali i luksuzni automobili, nakit i druge dragocijenosti koji su vjerovatno kupljeni novcem stečenim kriminalom se oduzimaju i postaju vlasništvo države, prenosi Deutsche Welle (DW).

    Berlinski javni tužilac je tako 2018. godine oduzeo više od 75 nekretnina velikoj porodici Remo u vrijednosti od 10 miliona evra pri čemu je riječ o klasičnom slučaju pranja novca, u kojem se ilegalno stečene finansije, u ovom primjeru dobijene od pljački i trgovine drogom, ulivaju u legalne ekonomske tokove.

    Kristof Trautfeter, naučni savjetnik u “Mreži poreske pravde” kaže da Nemačka čini “suviše malo” kako bi u većim razmjerama ušla u trag onima koji vuku konce u organizovanom kriminalu, a koji u globalnim mrežama profesionalno peru novac “od krijumčarenja droge, korupcije, utaje poreza i drugih krivičnih dijela”.

    O tome koliko se novca “opere” svake godine u Njemačkoj postoje različiti podaci.

    U studiji koju je 2016. naručilo Savezno ministarstvo finansija, navodi se suma od oko 100 milijardi evra, a Evropski revizorski sud procjenjuje da na nivou EU to iznosi oko 250 milijardi.

    U “Transparensiju” pretpostavljaju da su stvarne sume mnogo veće, ali ne mogu da navedu tačan broj.

    “Spisak skandala s pranjem novca povezanih s Njemačkom posljednjih godina je dugačak”, navodi se u studiji.

    Njemačka, ukazuje se, ima ogroman problem s pranjem novca, a protiv toga ne preduzima adekvatne mjere. Problem je prije svega to što problem vlasti i političari problem ne prepoznaju.

    Kao drugo, kriminalcima je olakšano neovlašćeno prebacivanje velikih količina novca u inostranstvo ili njegovo ubacivanje u ekonomske tokove preko trgovaca komercijalnom robom, onih koji se bave umjetninama ili agenata za prodaju nekretnina.

    Na trećem mjestu je “anonimnost”, pa tako Trautfeter objašnjava da “iako već 20 godina postoji propis da banke moraju da znaju ko su im klijenti, to ipak nije tako u praksi”.

    Četvrta tačka su “veoma mali istražni kapaciteti” u Njemačkoj pri čemu nedostaje, kako se navodi, specijalizovana finansijska policija.

    “Država više ne može da se oslanja samo na napore finansijskih institucija koje su dužne da prijave slučaj ako sumnjaju”, kaže Trautfeter i dodaje da “ona mora bolje da ih podrži, da podigne sveste i poveća kontrolu, ali i da na odgovarajući način sankcioniše kršenja zakona”.

  • Otkupne cijene malina nenormalno rastu, proizvođači trljaju ruke

    Otkupne cijene malina nenormalno rastu, proizvođači trljaju ruke

    Otkupna cijena malina ne prestaje rasti, a za samo tri dana sa 6,45 KM po kilogramu narasla je na 6,82 KM po kilogramu, što je dodatno obradovalo proizvođače.

    Agonija proizvođača malina zbog otkupnih cijena iz proteklih godina je izgleda završena, a iz dana u dan firme koje otkupljuju ovo voće objavljuju nove informacije o otkupnim cijenama, a sve zbog velike potražnje na evropskom tržištu s obzirom na to da su konkurentne države u proizvodnji malina imale lošiji rod ove godine.

    Tako je, prema posljednjim informacijama od danas, Orange plus iz Kiseljaka objavio nove cijene malina sorte miker od 6,82 KM po kilogramu, a u cijenu je uračunat PDV paušal i prijevoz, dok je 6,50 KM po kilogramu otkupna cijena za maline sorte vilamet.

    Ovo će sigurno biti povoljna godina za proizvođače malina koji na svu sreću nisu imali problema s elementarnim nepogodama koje bi nanijele veće štete na malinjacima, a sigurno je da će interesovanje za proizvodnju malina ponovo porasti u BiH nakon što je veliki broj građana odlučilo odustati zbog loše otkupne cijene proteklih godina.

  • Žetva u Semberiji obavljena na oko 80 posto površina zasijanih pšenicom

    Žetva u Semberiji obavljena na oko 80 posto površina zasijanih pšenicom

    Žetva na području Semberije, prema slobodnoj procjeni, obavljena je na gotovo 80 posto zasijanih površina, a prinos se kreće od 4,5 do 10 tona po hektaru, rekao je stručni saradnik za poljoprivredu grada Bijeljina Sreten Vučković.

    Vučković je rekao da je obilaskom polja na kojim je žetva u toku uočeno da je prinos različit u zavisnosti od vremena sjetve, primijenjenih agrotehničkih mjera i kvaliteta zemljišta.

    “Prosjek prinosa u Semberiji je oko pet i po tona po hektaru, a očekujemo do kraja žetve i do šest tona po hektaru”, rekao je Vučković i dodao da sve zavisi od dobrih vremenskih uslova zbog kojih bi žetva mogla biti završena u narednih četiri do pet dana.

    Vučković je istakao da je u ovoj godini povećana cijena reromaterijala minimalno za 20 posto, tako da je i proizvodnja skuplja, te da je, prema kalkulacijama stručnjaka, cijena sijanja jednog hetara pšenice oko 2.200 KM, ako se primijeni puna agrotehnika od sjetve do žetve.

    Pšenica u Semberiji je zasijana na oko 14.000 hektara, koja su u vlasništvu pravnih i fizičkih lica.

    Vučković je rekao da se kukuruz nalazi u teškom stanju i kritičnoj fazi kada je riječ o vlažnosti zemljišta.

    “Kukuruz je u različitim fazama, što zavisi i od vremena sjetve i od FAO grupe zrenja. Neki kukuruz je već u fazi oplodnje jer su FAO grupa ranijeg zrenja, tako da mu nikako ne pogoduje ova visoka temperatura i vapi za kišom, odnosno vlagom”, rekao je Vučković.

    On je dodao da se posljednjih 10 do 15 dana kukuruz navodnjava tamo gdje postoje uslovi.

    “Gdje ne postoji mogućnost navodnjavanja tu je veliki problem i veoma teško stanje za kukuruz”, rekao je Vučković.

  • Oštar pad vrijednosti kriptovaluta

    Oštar pad vrijednosti kriptovaluta

    Cijena bitkoina, najpoznatije kriptovalute na svijetu, se od 19. juna kreće do maksimuma od oko 36.000 dolara i svaki put kada bi prišao blizu toj cifri, krenuo bi oštar pad. Ista situacija ponavlja se i danas.
    Prema podacima sajta koindesk, bitkoin je u posljednja 24 sata pao 6,38 odsto i trenutno se njim trguje po cijeni od 32.468 dolara.

    Etherium je u posljednja 24 sata izgubio 8,13 odsto svoje vrijednosti, i njim se trenutno trguje po cijeni od 2.187 dolara.

    Gotovo čitavo tržište kriptovaluta, takođe, danas bilježi debele minuse i to kardano od 4,83 odsto, dodžkoin od 8,74odsto, dtelar od 7,9 odsto, čejnlink od 10,84 odsto itd, prenio je Blic.

  • Čavka: Mali Šengen jedna od najboljih ideja, BiH da postane njena “centrala”

    Ideja koja je aktuelna mjescima i koja je izazvala veoma malo pažnje u medijima u BiH i koja se odnosi se na “mali Šengen”, koji bi povezao države Balkana na principu Evropske unije, jedna je od najboljih ideja koju treba snažno zagovarati.

    Rekao je ovo potpredsjednik Saveza za bolju budućnost BiH Admir Čavka ističući da je ovo prilika da Sarajevo kao glavni grad BiH postane centralni grad budućeg “Balkan Šengena”, a da BiH postane “centrala” ove ideje.

    “Ovdje treba da bude fokus isključivo na ekonomskim mjerama koje bi zasigurno državi BiH donijele mnogo toga, a prvenstveno strane investicije. Nažalost, u posljednim godinama strane investicije su bukvalno nestale iz BiH. Uspostavljanje „mini šengena“ bi privukao mnoge investitore koji bi uložili znatan kapital u bh. ekonomiju”, istakao je Čavka.

    Ideja je, dodao je on, potekla iz SAD, odnosno iz EU koje snažno stoje iza ovoga projekta koji bi trebao da predstavlja svjetionik ka nekoj boljoj budućnosti za sve građane BiH. Rezulati politike sukobljavanja koje se vode na osnovu populizma dovele su, kazao je Čavka, do toga da je (prema zvaničnim podacima) sve manje djece širom školama u BIH.

    “Ovo su rezultati navedenih politika te ideja o ‘mini Šengenu’ zasigurno može popraviti katastrofalno stanje i vrijeme je da se konačno počnemo baviti ekonomskim patriotizmom, a ne izazivanjima sukoba”, istakao je Čavka.

    U isto vrijeme, navodi on, vlasti su pokazale jezivu nebrigu prema građanima u vrijeme pandemije, a EU je dala najgoru ocjenu stanja u istoriji za BiH. U svakoj zemlji se pale svi alarmi, mijenja se vlast, rade se hitne reforme i spašavaju građani kojih je u ovom momentu u BiH manje od 2,7 miliona prema međunarodnoj statistici.

    “BiH ima posljednju šansu da se pridruži projektu koji su podržale EU i SAD koji će promijeniti ime i zvat će se „Balkan Šengen“. Ovo je ogromna prilika da Sarajevo postane centralni grad regiona, a da BiH pokaže sposobnost da se bori za svjetliju budućnost svih njenih građana. U protivnom ćemo biti saučesnici u nestajanju mnogih budućih generacija”, kategoričan je Čavka.

  • Višković o potpisivanju protokola “Snažna podrška svim oblicima saradnje sa Srbijom”

    Višković o potpisivanju protokola “Snažna podrška svim oblicima saradnje sa Srbijom”

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković nada se da će današnje potpisivanje protokola o saradnji Udruženja osiguravača Srbije i Udruženja društava za osiguranje Srpske, doprinijeti unapređenju tržišta osiguranja u Republici Srpskoj, ali i razvoju kapaciteta domaćih osiguravajućih društava.

    Tokom sastanka u Banjaluci sa predstavnicima Udruženja osiguravača Srbije i Udruženja društava za osiguranje Republike Srpske, Višković je pozdravio današnje potpisivanje protokola o saradnji ovih udruženja i ukazao da Vlada Srpske snažno podržava sve oblike saradnje sa Srbijom.

    Višković je ukazao da je u Srpskoj u narednom periodu potrebno usmjeriti posebnu pažnju na razvoj tržišta neobaveznih vrsta osiguranja, te da Vlada već sada intenzivno podržava takva nastojanja, uključujući i subvencionisanje osiguranja na poljoprivrednu proizvodnju, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

  • Proizvodnja duvana u BiH na izdisaju

    Proizvodnja duvana u BiH na izdisaju

    Legalna proizvodnja duvana u BiH iz godine u godinu je sve manja, a krajnje loša situacija u ovoj grani poljoprivrede, prema riječima uzgajivača, mogla bi već sljedeće godine dovesti do potpune obustave proizvodnje.

    Kako proizvođači ističu, nekoliko je razloga zašto je duvanska proizvodnja u BiH iz godine u godinu sve lošija, a to su, kako navode, zatvaranja domaćih fabrika duvana, male premije, jačanje crnog tržišta, monopol velikih kompanija i, kako su rekli, “nerazumna politika UIO BiH”.

    Na danas održanom sastanku u Bijeljini su ustvrdili da postoji loš odnos Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) prema proizvođačima duvana, dok sa druge strane iz UIO su saopštili da je sve rađeno u skladu sa Zakonom o duvanu.

    Zbog svega navedenog organizatori proizvodnje duvana su juče održali sastanak sa predstavnicima nadležnih institucija, na kojem su donijeli nekoliko zaključaka.

    Svetozar Mihajlović, savjetnik direktora u kompaniji “Duvan” Bijeljina, ističe da je proizvodnja duvana u BiH postala nerentabilna, a rekao je i da je “UIO konfiskovala organizatore proizvodnje duvana”.

    “UIO je zbog pritisaka crnog tržišta i ilegalne proizvodnje praktično konfiskovala našu proizvodnju, za šta nije imala nikakav zakonski okvir”, naveo je Mihajlović.

    Upozorio je da zbog toga proizvođači duvana sljedeće godine neće moći preuzeti proizvodnju.

    “Imamo nerazumnu politiku UIO koja nameća pravila koja ne postoje nigdje u okruženju u proizvodnji duvana i koja svoje slabosti i nemoć u borbi protiv crnog tržišta prenosi na nas koji smo organizatori legalne proizvodnje duvana”, kazao je Mihajlović.

    Prema njegovim riječima, UIO BiH obračunava dupli porez na promet, 17 plus 17 odsto, što je dovelo do situacije da se onemogući otkup duvana.

    “Nekada je proizvodnja duvana bila oko 8.000 tona, a sada oko 500 tona”, kaže on.

    Jedan od zaključaka jučerašnjeg sastanka, prema njegovim riječima, bio je i da Miro Džakula, direktor UIO BiH, još jednom razmotri situaciju, te pokuša riješiti novonastali problem.

    “Zamolili smo resorne ministre poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da zakažu sastanak sa UIO BiH i da razmotre otkup duvanske proizvodnje u BiH”, kazao je Mihajlović.

    Iz UIO BiH su juče saopštili da su, kao i kod svih ostalih obveznika indirektnih poreza, kod organizatora proizvodnje sirovog duvana u BiH vršene redovne poreske kontrole, te da je u tim kontrolama naknadno utvrđena poreska obaveza koja nije bila prijavljena u PDV prijavama i nije bila plaćena.

    “Jedna od bitnih činjenica koje su dovele do obračuna dodatnih obaveza je i okolnost da svu proizvodnju duvana proizvođači moraju predati organizatorima proizvodnje sirovog duvana u BiH, a u konkretnim slučajevima nisu postojale evidencije o cjelokupnim količinama duvana koji je shodno Zakonu o duvanu morao biti predat”, navodi se u saopštenju UIO BiH.

    Naglasili su da, ako su organizatori u procesu predaje duvana uočili nepravilnosti bilo koje vrste, onda su bili u zakonskoj obavezi da kontaktiraju poljoprivrednu inspekciju, te da se utvrdi gdje je i šta se desilo sa količinama duvana koji im eventualno nije predat i da za to imaju dokaze.

    “Inspektori UIO su izvršili kontrole i u svakom pojedinačnom postupku naknadno utvrdili obavezu PDV-a gdje je na to ukazivala raspoloživa dokumentacija”, stoji u saopštenju UIO BiH.

    Dodali su da svaki poreski obveznik ima pravo žalbe, te da su to iskoristili i organizatori proizvodnje sirovog duvana u BiH.

    “Po okončanju upravnog postupka u UIO pokrenuti su sporovi pred Sudom BiH, a kako je navedeno, jedan od tih postupaka je okončan presudom Apelacionog vijeća Suda BiH. Za svaki ostali postupak koji se okonča pred Sudom BiH, svaka pojedinačna odluka biće obavezujuća za postupanje i za UIO”, zaključili su u UIO.

    Govoreći o proizvodnji duvana, Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, naveo je za “Nezavisne” da dio proizvođača duvana u RS nije registrovan, posebno u predjelu Hercegovine.

    Dodao je da je pitanje gdje ti proizvođači nabavlju sjemena duvana.

    “Oni koji legalno rade legalno sklapaju ugovore sa otkupljivačima. Problem su ugovorene količine duvana, jer se nikad ne zna koliko će duvan da rodi, a problem je što se porezi isplaćuju na ugovorenu količinu, a ne na isporučenu”, rekao je Maletić.

    U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, za “Nezavisne” su naveli da je ove godine planirana sjetva duvana na oko 920 hektara, dok je prošle godine procijenjena površina zasađena duvanom bila oko 815 hektara.

  • Novalić: Turizam bi mogao postati najutjecajniji sektor za našu privredu

    Novalić: Turizam bi mogao postati najutjecajniji sektor za našu privredu

    Premijer Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je danas da turizam u Bosni i Hercegovini jako brzo raste, te da vjeruje da će doći vrijeme kada će biti možda najutjecajniji za našu privredu.

    Na sastanku organizovanom povodom izrade Strategije razvoja turizma Federacije BiH 2021-2027. Novalić je rekao da je to prilično neobično za nas koji smo navikli na industrijsku Bosnu i Hercegovinu, ali da je to promjena na bolje i da ne čudi jer imamo vrlo lijepu zemlju.

    Naglasio je da Vlada FBiH nastoji poboljšati uslove za razvoj turizma, prvenstveno kroz razvoj infrastrukture i komunikacija.

    Ministrica okoliša i turizma FBiH Edita Đapo pojasnila je da će nakon utvrđivanja vizije i misije na današnjem sastanku radne grupe zajedno s privatnim sektorom, akademskom zajednicom, predstavnicima kantona i nevladinim organizacijama utvrditi ciljeve strategije.

    “Potrebno je razmotriti šta je prioritet za koji kanton kako bismo već u septembru ili oktobru u Parlament FBiH mogli uputiti strateški dokument za razvoj turizma”, navela je Đapo.

    Predsjednik Privredne komore FBiH Marko Šantić istakao je da mu je zadovostvo što su Vlada FBiH i USAID prepoznali značaj turizma koji on lično vidi kao jednu od grana privrede koja će Bosnu i Hercegovinu, u ekonomskom smislu, povesti naprijed.

    Na sastanku je potcrtano da za transformaciju Bosne i Hercegovine u konkurentniju destinaciju treba raditi na unapređenju ekonomskog regulatornog okruženja, poboljšavajući kvalitet i raznolikost proizvoda i usluga, profesionalizaciji ljudskih i institucionalnih kapaciteta, te kreativnom brendiranju i promociji zemlje za privlačenje što većeg broja posjetitelja.

  • Srpska prva u regionu, novca ima dovoljno?!

    Srpska prva u regionu, novca ima dovoljno?!

    Srpska je konkurentna i uporediva sa zemljama regiona kada je riječ o makroekonomskim pokazateljima. Nema tu nikakvog zaostajanja, čak smo u nekim stvarima prvi ili među prvima u regiji, posebno ako pogledamo iznose minimalne ili najniže zagarantovane plate ili prosječnu platu…


    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je u intervjuu Srni da Republika Srpska ima puni kapacitet da može da funkcioniše, da se razvija i svakim danom postaje sve bolja, a stvarni i stalni politički izazovi moraju se rješavati na političkom terenu i veoma je bitno da tu Srpska ne izgubi sebe, svoj identitet i ono što su njeni glavni prioriteti.

    Cvijanovićeva je istakla da u tom pogledu važnu ulogu igraju institucije Republike Srpske koje moraju da imaju svoj kapacitet i njihova funkcionalnost se mora predano čuvati, jer su one te koje će izaći u susret potrebama građana.

    Sa druge strane, rekla je predsjednik Srpske, ako nemate jake institucije onda se ne možete ni uhvatiti u koštac sa svim izazovima koji se nameću sa strane.

    – Ono zbog čega žalim, a što je stalno prisutno među nama, jeste taj stereotip koji je napravljen u prošlosti da je Republika Srpska krivac za sve. To su stvari na koje smo navikli i kojima odolijevamo, i sigurna sam da su i naši građani svjesni da to nama oduzima vrijeme i troši energiju jer se stalno borite sa nekim stvarima, pokušavate da riješite ili ispravite matrice koje su zadate u prošlosti umjesto da budemo usmjereni na realnost i planove za budućnost. Ali, uprkos svemu mi uspijevamo izaći na kraj sa tim problemima i voditi Republiku Srpsku sigurnim putem naprijed, u budućnost – istakla je predsjednik Srpske.

    Ona je naglasila da je Republika Srpska mirna, stabilna i funkcionalna sa institucijama koje rade svoj posao uz neprikosnoveno opredjeljenje vlasti da bude još jača uprkos svim izazovima, pritiscima i nastojanjima da se oduzmu njene nadležnosti, da se pokaže da je prošlost imala crnu strana koja pripada samo Republici Srpskoj, dok su svi drugi bili na nekoj navodno pravoj strani bez prave realnosti o tome šta je bila prošlost i prave funkcionalnosti kada je riječ o BiH i njenoj budućnosti.

    – Ali, nas interesuje Republika Srpska i koliko ona može da odolijeva svim izazovima, koliko je stabilna i funkcionalna u ovim teškim vremenima i po tome mi mjerimo i naše stvarne kapacitete. Upravo je ova kriza sa pandemijom virusa korona pokazala da su naše institucije stabilne, da možemo da izlazimo na kraj sa problemima – rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji u Srpskoj, predsjednik Republike je istakla da novca ima dovoljno, budžet je likvidan, sve obaveze se izvršavaju, Srpska je konkurentna i uporediva sa zemljama regiona kada je riječ o makroekonomskim pokazateljima, u nekim stvarima je bolja od ostalih, a u nekim drugim je mala razlika koja nije u njenu korist.

    – Ako danas uporedite nas i vidite šta se dešava u regiji zaista smo konkurentni. Nema tu nikakvog zaostajanja, čak smo u nekim stvarima prvi ili među prvima u regiju, posebno ako pogledamo iznose minimalne ili najniže zagarantovane plate ili prosječnu platu – rekla je Cvijanovićeva u intervjuu za Srnu.