VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Institucije na nivou BiH analizirale naplativost kazni: Zastara uzela milione

    Institucije na nivou BiH analizirale naplativost kazni: Zastara uzela milione

    Veliki broj izrečenih kazni na graničnim prelazima, na adresama carinskih ispostava i od strane inspektora na nivou BiH mogao bi da ostane mrtvi broj na papiru jer će ti milioni teško naći put do budžeta.

    Izvještaj o nenaplaćenim novčanim kaznama koje imaju rok naplate tri godine, počevši od dana unosa kazne u elektronsku evidenciju podataka u 2018. i 2019. godini, pripremilo je Ministarstvo pravde BiH, a na osnovu podataka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Pojedine institucije na zajedničkom nivou ukazale su da im se evidencije malo razlikuju, a u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su pojasnili da je najveći broj prekršajnih naloga izdat zbog nepodnošenja poreske prijave, te da nisu uspjeli ni da sprovedu prinudnu naplatu zbog nekoliko razloga, a to su smrt fizičkih lica, prestanak obavljanja registrovane djelatnosti i brisanje iz sudskog registra nakon likvidacije i stečaja. Problem sa naplatom imaju nadležni u Graničnoj policiji, Ministarstvu komunikacija i transporta, a u grupi institucija koje su izricale kazne je i Služba za poslove sa strancima. U informaciji koju je na posljednjoj sjednici usvojio Savjet ministara, a koju je potpisao ministar pravde Josip Grubeša, istaknuto je da je cilj svega da bude izbjegnuto nastupanje zastare i brisanja nenaplaćenih novčanih kazni.

    Podaci koji su pristigli u taj resor pokazuju da je ukupan broj izrečenih, a nenaplaćenih kazni u 2018. godini “stao” na 3.329, a nenaplaćeni dug je premašio dva miliona. Analiza je pokazala još lošije izglede po budžet i sistem odgovornosti u 2019. jer je evidentirano 4.327 kazni vrijednih više od 2,8 miliona. U Ministarstvu pravde, kako su istakli, putem ovih analiza sprečavanju nastupanje zastare i brisanja, jer je nesporno da će one biti brisane iz Registra novčanih kazni nakon isteka određenog roka od dana kada su prekršajni nalozi postali konačni. Evidentno je da za evidentirane, a nenaplaćene kazne iz prve polovine 2018. protiču već tri petine roka, a biće brisane iz Registra novčanih kazni istekom 2021. ili tokom 2022. godine, dok za one iz prve polovine 2019. godine protiče već polovina zastarnog roka.

  • “Carina bez papira” tek od naredne godine

    “Carina bez papira” tek od naredne godine

    Iako je planirano da primjena Zakona o carinskoj politici, a samim tim i “carine bez papira”, odnosno NCTS sistema, počne 1. avgusta, odlukom Savjeta ministara BiH taj rok je pomjeren na 1. januar 2022. godine.

    Inače, primjena NCTS sistema prvobitno je planirana za 1. jul, zatim je rok pomjeren za mjesec, a sada za 1. januar 2022. godine, mada je veliko pitanje da li će se i to desiti s obzirom na blokadu u institucijama BiH koju je izazvala odluka Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida.

    Kada je riječ o NCTS sistemu, on podrazumijeva kompletnu razmjenu podataka u elektronskom smislu, odnosno “carinu bez papira”. Njegovom primjenom smanjiće se redovi kamiona na graničnim prelazima i u carinskim ispostavama, a cijeli sistem zamišljen je i u zemljama EU funkcioniše na način da se olakša kretanje robe preko granice i prelazak iz jednog u drugo carinsko područje.

    Oni koji vrše prevoz, umjesto papira, na granicama i carinama predavaće “prateću provoznu ispravu” sa bar-kodom i jedinstvenim brojem, bez dužeg zadržavanja na granicama.

    “Najveća prednost NCTS-a je mogućnost da se koristi elektronska razmjena poruka i podataka umjesto dosadašnje procedure prijavljivanja vozila i robe na svakoj granici. To će omogućiti da jednom podnesena deklaracija isprati cijeli tok transporta, pri čemu će se znati u svakom trenutku gdje se roba nalazi. Osim uštede vremena za sve korisnike, NCTS sistem je i velika ušteda novca, jer se radi o redukciji troškova prevoza”, pojašnjavaju u UIO BiH.

    Nakon što u NCTS sistem budu uvedeni carinski obveznici i špediteri, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da će ići na proširenje ponude elektronskih usluga koje će podrazumijevati ovjeravanje digitalnim potpisom dokumenata kao što su podnošenje uvoznih i izvoznih carinskih prijava, podnošenje PDV-a i akciznih prijava, raznih zahtjeva itd.

  • EU uvodi veće poreze za zagađivače, na udaru i BiH

    EU uvodi veće poreze za zagađivače, na udaru i BiH

    Evropska komisija predložila je čitav set zakonskih prijedloga čiji je cilj oporezovati i kažnjavati najveće zagađivače i emitere opasnih čestica koje uzrokuju globalno zagrijavanje, štete okolini i ugrožavaju zdravlje ljudi.

    Ovaj set mjera, nakon što prođe proceduru u evropskim institucijama, na više će načina uticati na proizvođače energenata i postrojenja koja puno zagađuju na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH. EU je kroz Zelenu agendu, investicioni paket za zapadni Balkan i druge programe spremna podržati pravednu energetsku tranziciju.

    U nedavnom razgovoru za “Nezavisne novine” Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, upozorio je da bi vlasnici termocentrala u BiH trebalo dobro da razmisle da li da ulažu u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih elektrana na ugalj, jer će, nakon što EU uvede poreze na CO2, proizvodnja megavata energije biti skuplja od prodajne cijene. On je, na primjer, još i prije nego što je to postalo očigledno široj javnosti u BiH predvidio da će izgradnja novog bloka termocentrale u Tuzli doživjeti velike teškoće i preporučio da je jeftinije da se od takvih projekata odustane.

    Ako je suditi prema novom prijedlogu Evropske komisije, posljedice bi trebalo da osjećaju i potrošači motornih fosilnih goriva, ali i građani i institucije koji se griju na lož-ulje.

    U Evropskoj komisiji kažu da su ove mjere neophodne ako EU želi da dosegne neutralnost u odnosu na emisije stakleničkih gasova do 2050. godine i smanjenje emisija gasova za 55 odsto do 2030, te da sadašnji trendovi, iako EU čine vodećim faktorom na ovom polju u svijetu, nisu dovoljni da se ciljevi dosegnu.

    Vjetar u leđa za ove ciljeve Evropska komisija je dobila i od najjače i najuticajnije zemlje EU, Njemačke, čija se Vlada, nakon katastrofalnih poplava u kojima su živote izgubile stotine građana, odlučila dodatno postrožiti svoje planove za energetsku neutralnost.

    “Prijedlog Komisije će promijeniti način na koji se energetski proizvodi oporezuju u EU. Novim pravilima želi se spriječiti takmičenje u smanjenju poreza na energetiku među zemljama članicama, kao i olakšati dobijanje prihoda za zemlje članice od ‘zelenih poreza'”, objasnili su nam u Evropskoj komisiji.

    Za običnog građanina koji želi da shvati koje suštinske mjere ovaj prijedlog sadrži važno je da zna dvije osnovne grupe mjera koje sadrži ovaj prijedlog Komisije.

    Prvo, cilj je da se na nivou EU uvede minimalna stopa poreza na osnovu količine energenata koje proizvod sadrži. Konkretno, što više zagađenja i negativnog uticaja na okolinu, veći novčani iznos poreskih izdataka. Primjera radi, prema sadašnjim mjerama, na jednak način se oporezuju dizel gorivo i super, iako nemaju jednak uticaj na životnu sredinu.

    Druga važna novina je, kako je objašnjeno, da će prestati da važe izuzeci za plaćanje poreza na avionsko i brodsko gorivo za saobraćaj unutar EU.

    Prijedlog sadrži i čitav niz mjera koji bi pomogao pravednu energetsku tranziciju. Primjera radi, uvela bi se mogućnost oslobađanja plaćanja poreza za grijanje na mazut socijalno ugroženim porodicama dok se ne steknu uslovi da pređu na ekološki prihvatljivije grijanje.

    Kopač kaže da postoji opasnost da bi BiH mogla biti vraćena u prošlost ako ne zaustavi opsjednutost ugljem i energentima dobijenim pomoću tog fosilnog goriva. On dodaje da EU želi pomoći zemljama zapadnog Balkana u pravednoj energetskoj tranziciji, a da su se i zemlje u regionu Sofijskom deklaracijom odlučile da će se dekarbonizovati najkasnije do 2050, u skladu s ciljevima EU.

    “U Evropi pričamo o pravednoj tranziciji i da niko ne smije biti zaboravljen. Za ovu vrstu tranzicije potrebna su ozbiljna sredstva i pametni programi. EU je našla ta sredstva u prihodima od emisija na ugljen-dioksid”, rekao je Kopač.

  • Putin nakon sastanka o ekonomskim pitanjima: Štampanje dolara utiče na svjetsku ekonomiju

    Putin nakon sastanka o ekonomskim pitanjima: Štampanje dolara utiče na svjetsku ekonomiju

  • Radnici u realnom sektoru na mukama: Za jednu potrošačku korpu dvije i po plate

    Radnici u realnom sektoru na mukama: Za jednu potrošačku korpu dvije i po plate

    S obzirom na prosječne zarade po djelatnostima, za podmirenje troškova iz sindikalne potrošačke korpe za jednu četvoročlanu porodicu potrebne su najmanje dvije i po plate koje zarađuju ugostitelji, građevinci, trgovci.

    Podaci Saveza sindikata RS pokazuju da je potrošačka korpa za jun ove godine iznosila 1.929 KM, te da ju je prosječna plata od 994 KM pokrivala sa 51,5 odsto.

    – Najveća prosječna plata u junu isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i iznosi 1.472 KM, a najniža u hotelijerstvu i ugostiteljstvu – 699 KM. Niske prosječne plate primili su i radnici u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije – 787 KM, zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima – 797, kao i radnici u građevinarstvu – 715 KM. Niske plate dobili su takođe zaposleni u djelatnosti saobraćaja i skladištenja – 748, te u trgovini – 759 KM – saopšteno je iz Saveza sindikata RS.

    Porodice u Srpskoj najviše novca u junu trošile su za nabavku prehrane – 742 KM.

    Iz Sindikata su upozorili da u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu imamo svakodnevna poskupljenja osnovnih namirnica, kao što su brašno i proizvodi od brašna, mlijeko i mliječni proizvodi, masti i ulja, meso i mesne prerađevine.

    – Riječ je o osnovnim proizvodima neophodnim za golu egzistenciju. Pozivamo Vladu RS da preispita Uredbu o ograničavanju marže u prometu robe, kako bi smanjenom maržom na veliko i malo bila ublažena nekontrolisana i izuzetno visoka poskupljenja osnovnih životnih namirnica, nafte i naftnih derivata. Očekujemo da Vlada RS pomogne građanima, odnosno radnicima RS, kako bi imali što manje posljedica po kućni budžet i kako bi se zaustavilo dodatno urušavanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih – poručili su iz ovog sindikata.

    Podsjetimo, od juna prošle do juna ove godine litar goriva u RS poskupio je za oko 24 odsto, a litar ulja za čak 40 odsto.

  • Plate u ugostiteljstvu skočile samo četiri marke

    Plate u ugostiteljstvu skočile samo četiri marke

    U prosjeku, plate u Srpskoj su u proteklih godinu dana povećane za 36 maraka, sa 958 na 994, što zavisi od oblasti do oblasti, pa su, recimo, zaposleni u ugostiteljstvu i hotelijerstvu osjetili rast na tekućim računima od svega četiri KM.

    Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku o prosječnim zaradama isplaćenim u junu ove i prošle godine, koje su “Nezavisne” analizirale, za svaku oblast pojedinačno.

    Kada je riječ o spomenutoj djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, radnici su, dakle, dobili dodatne svega četiri marke – sa 695, plate su im otišle na 699.

    Recimo, zaposlenima u oblasti poljoprivreda, šumarstvo i ribolov, plate su sa 786 otišle na 801 marku. U oblasti vađenja ruda i kamena zabilježen je skok sa 1.273 na 1.374 marke.

    U prerađivačkoj industriji su u junu 2020. zarađivali 753, a u proteklom mjesecu 807 KM. Kada je riječ o oblasti proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, plate su sa 1.241 otišle na 1.371 marku.

    Zaposleni u oblasti gdje, između ostalog, spada snabdijevanje vodom, zarađivali su 843, a u junu ove godine isplaćene su im 864 marke.

    Građevinci su lani na tekuće račune dobijali 657, a sada im je “leglo” 715 KM, a trgovci su, sa 724, napredovali na 759 maraka.

    Zaposlenima u oblasti saobraćaj i skladištenje, umjesto prošlogodišnjih 744, u junu ove godine isplaćeno je 748 KM, što takođe predstavlja mršav skok od četiri marke.

    U oblasti informacije i komunikacije zabilježen je skok sa 1.283 na 1.347 KM. Kada su u pitanju finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u junu prošle godine isplaćivane su 1.434, a u istom mjesecu ove godine 1.472 marke.

    U poslovanju nekretninama, umjesto 834 marke, radnici dobijaju 826 KM, što je jedina oblast gdje su plate smanjene.

    Stručne, naučne i tehničke djelatnosti u junu prošle godine plaćane su 946, a godinu kasnije 1.045 maraka.

    U oblasti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, umjesto prošlogodišnjih 775, plate su otišle na 797 KM, a u oblasti javna uprava i odbrana te obavezno socijalno osiguranje, zabilježen je skok sa 1.261 na 1.266 KM.

    Obrazovanje je i u junu prošle i u junu ove godine plaćano 977 maraka, dok je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada zabilježen skok sa 1.165 na 1.187. U oblasti umjetnost, zabava i rekreacija došlo je do povećanja plata, i to sa 674 na 787, a u oblasti ostale uslužne djelatnosti sa 913 na 960 KM.

    Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Republike Srpske, kaže da su statistički podaci tek jedan dio istine o ugostiteljstvu.

    “A istina je da je oblast ugostiteljstva u prethodnom periodu prošla izuzetno teško, da je dosta ljudi ostalo bez posla, dosta ljudi napustilo je firme, a sada je prisutan i trend odlazaka u Crnu Goru i Hrvatsku. Imamo izuzetno puno problema, jer nema radne snage, a i ono što ima, nije stručno”, rekao je Savanović za “Nezavisne”.

    Dodao je da je opštepoznato da se u sektoru ugostiteljstva, izuzimajući neke ozbiljne firme, radi na način da se dio plata isplaćuje na crno.

    “Ali ljudi se teško odlučuju da rade u toj oblasti bez obzira na plate. Ovo sad ljudi što rade u ugostiteljstvu, uglavnom su to mladi ljudi, početnici, sa nimalo ili malo radnog staža”, rekao je Savanović.

    Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva “Horeca RS”, uvjerava da će se uskoro ozbiljno morati povećavati plate u oblasti ugostiteljstva i turizma.

    “Ljudi odlaze i nemamo adekvatnu radnu snagu, koja treba što bolje da odgovori potrebama kada govorimo o dolasku turista, ljudi iz dijaspore i slično”, naglasio je Šajić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Sindikalci vide spas u smanjenju marži: Gorivo ove godine poskupilo za 13, litar ulja za čak 29 odsto

    Sindikalci vide spas u smanjenju marži: Gorivo ove godine poskupilo za 13, litar ulja za čak 29 odsto

    Zbog nekontrolisanog i značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica i goriva, koji opterećuje kućne budžete velike većine građana Srpske, iz Saveza sindikata RS traže da za ove proizvode budu smanjene marže.

    USrpskoj su, naime, konstantno na snazi tiha poskupljenja pomenutih roba, koje građani moraju da kupuju, i to svakodnevno. Nažalost, najveći dio radničke klase i te kako osjeti svaki skok cijena, jer su im primanja takva da, kako bi sastavili od prvog do prvog, moraju da vode računa o svakoj marki.

    Međutim, dok cijene nekih namirnica bar jedan kraći period miruju, ostalih skaču nekontrolisano, odnosno bukvalno iz mjeseca u mjesec, i to u prilično značajnom iznosu.

    Stalan rast
    Primjera radi, od početka godine nije prošao nijedan mjesec da nije poskupilo ulje ili gorivo.

    Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je litar ulja u januaru koštao 2,32, dok mu je cijena u junu bila 2,99 KM, što je više za skoro 29 odsto. Cijena ulja je, u ovom periodu, mjesečno u prosjeku išla za 13 feninga po litru.

    S druge strane, litar goriva u Srpskoj u januaru je koštao 1,78, a u junu ove godine dvije KM, što je povećanje od 13 odsto.
    Unazad godinu dana, odnosno od juna prošle do juna ove godine, litar goriva u RS poskupio je za oko 24 odsto, a litar ulja za čak 40 odsto.

    Trenutno, ulje u pojedinim radnjama košta i preko tri, a goriva do 2,13 KM.

    Poskupljenja opterećuju kućne budžete velike većine građana Srpske, s obzirom na to da je njihova platežna moć takva da, i bez njih, jedva mogu da zadovolje one najosnovnije životne potrebe. Bilo šta drugo, što izlazi iz okvira pukog preživljavanja, sebi teško mogu da priušte.

    Nemaju ni za prehranu
    Podsjetimo, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u maju je koštala 1.930 maraka, od čega je trošak prehrane 742 KM, analiza je Saveza sindikata RS.

    A podaci Poreske uprave RS pokazuju da je, od ukupnog broja zaposlenih, u martu za minimalac i ispod tog iznosa radio svaki osmi zaposleni, dok bezmalo polovina radničke klase svojim primanjima ne može da zadovolji ni trošak prehrane iz pomenute korpe.
    Iz Saveza sindikata RS pozvali su Vladu RS da preispita Uredbu o ograničavanju marže, kako bi smanjenom maržom na veliko i malo ublažila nekontrolisana i izuzetno visoka poskupljenja osnovnih životnih namirnica, nafte i naftnih derivata. Naglašavaju da u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu imamo svakodnevna poskupljenja brašna i proizvoda od brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, masti i ulja, mesa i mesnih prerađevina.

    – Riječ je o poskupljenjima proizvoda koji su neophodni za golu egzistenciju, dok plate radnika, te prosječna plata u RS, ne mogu da popune potrošačku korpu. Kako se već od jeseni očekuje novi talas poskupljenja osnovnih životnih namirnica, zbog rasta cijene žita na svjetskom tržištu, od Vlade RS zahtijevamo da maksimalno smanji marže. Iz budžeta su izdvojene destine miliona KM za podršku privrednim subjektima, što smo i mi podržali. Očekujemo da se na isti način pomogne građanima, odnosno radnicima Srpske, kako bi imali što manje posljedica po kućni budžet i kako bi se zaustavilo dodatno urušavanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih – poručuju iz Saveza sindikata RS.

  • Industrijska proizvodnja u BiH u junu veća za 3,7 posto

    Industrijska proizvodnja u BiH u junu veća za 3,7 posto

    Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u junu veća je za 3,7 posto u odnosu na maj, a u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, industrijska proizvodnja u zemlji, kalendarski prilagođena, bilježi rast od 18 posto.

    Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u junu veća je za 13,9 posto u odnosu na maj, netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 8,6 posto, intermedijarnih proizvoda veća za 8,3, dok je proizvodnja energije manja za 0,8, a kapitalnih proizvoda manja za 3,1 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    U junu ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 36 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 26,3, intermedijarnih proizvoda veća za 19,8, energije veća za 14,4, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 4,3 posto.

    Desezonirana industrijska proizvodnja u junu u prerađivačkoj industriji veća je za 6,6 posto u odnosu na maj, vađenje ruda i kamena veća za 1,3 posto, dok je proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i gasom manja za 0,4 posto.

    U junu, u odnosu na isti mjesec lani, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, bilježi rast od 21,4 posto u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom, u prerađivačkoj industriji rast od 17,6, a u vađenju ruda i kamena rast od 8,4 posto.

  • Vidović: Potrebne nove mjere za nadolazeći talas inflacije

    Vidović: Potrebne nove mjere za nadolazeći talas inflacije

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je da je republički budžet stabilan, da se redovno izmiruju sve obaveze, ali da će se u narednom periodu morati skrojiti nove mjere, kako bi se što spremnije dočekao talas inflacije, koji neće zaobići ni Srpsku.

    Ona je rekla da Republika Srpska u ovoj godini bilježi veći rast ukupnih prihoda od planiranih budžetom, tako da su direktni prihodi veći za 195 miliona u odnosu na lani, da je osjetan i rast indirektnih prihoda, koji su 15,3 odsto veći u poređenju sa istim periodom prošle, ali i 2019. godine, što ohrabruje.

    Vidovićeva je navela da je to posljedica privredne aktivnosti koja ove godine postiže znatan rast.

    – Dokaz tome su podaci. Imamo značajan oporavak svih makroekonomskih pokazatelja u ovoj godini, između ostalih, proizvodnju koja je 15,4 odsto veća u odnosu na lani, visoku pokrivenost uvoza izvozom, oko 80 odsto, što govori o smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. Vidi se i oporavak brojnih sektora privrede, pa i turizma, i sve to doprinosi rastu prihoda – rekla je Vidovićeva za “Glas Srpske”.

    Vidovićeva je izrazila uvjerenje da će se obistiniti projekcije o očekivanom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja godine od četiri do 4,5 odsto.

    Očekujemo takav rast i naredne godine, te da će se privreda još stabilizovati. Tu nas, kao i ostatak svijeta, čeka veliki izazov, a to je inflacija. Posljednje dvije godine smo imali deflaciju, a u maju nam je bila inflacija 1,5 odsto, što je najmanje među zemljama u regionu, dok je u junu iznosila 1,4. I to je za očekivati – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da se, prema mišljenjima svjetskih ekonomista, najveća inflacija očekuje 2024. i 2025. godine, jer je lani posebno odštampano dosta novca da bi se pokrili troškovi zdravstva i ostalog u pandemiji, a ta količina novca mora da dovede do inflacije.

    – Moramo biti spremni da se suočimo sa tim – dodala je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, u praksi bi to moglo da znači kompletan rast cijena, što vodi ka rastu prihoda, ali budžetska i privredna politika mora biti takva da se pokuša pomoći stanovništvu, posebno onom sa nižim prihodima, koje će gušiti inflacija.

    – Moraju se davati subvencije privredi i stanovništvu da bi se zadržao standard. Biće privrednih grana koje će doći u probleme, ali sigurno će Srpska biti u poziciji da pomogne, i moraće da to uradi – naglasila je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da se od 2019. pomaže privreda kroz podsticaje i subvencije, da je neoporezivi dio dohotka povećan ove godine, te da je najveći u regionu, da se za novozaposlene radnike vraćaju porez i doprinosi na polovini i na kraju godine, te da je to praksa i prilikom povećavanja plata.

    – Subvencionišemo i nabavku opreme i za to smo, budžetom, ranije predvidjeli četiri miliona, ali moraćemo da odvojimo još novca jer smo odlučili da izađemo u susret privrednicima za sve kvalitetne projekte koji ispunjavaju uslove. Spremni smo i radimo sve da održimo privrednu aktivnost. Isplatilo se što smo radili lani, a to potvrđuju podaci – naglasila je ona.

    Prema njenim riječima, sama inflacija govori da se pomagati privredi i radnicima, povećavati plate kako bi se zadržao i povećao nivo standarda.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Govoreći o rebalansu budžeta Srpske koji se očekuje u septembru, Vidovićeva je istakla da je to neizbježno ove godine.

    – Rebalans ide prvenstveno zbog pomenutog rasta prihoda, a radiće se nešto ranije jer smo potrošili 90 miliona KM iz Kompenzacionog fonda za potrebe zdravstva i privrede – rekla je ona i dodala da bi do kraja godine trebao da bude još jedan rebalans.

    Vidovićeva je napomenula da se uskoro očekuju novi razgovori sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), nakon što krajem prošle godine nisu urodili plodom, jer su postavljeni politički uslovi čije prihvatanje bi predstavljalo prenošenje nadležnosti.

    – Mi smo uvijek otvoreni za razgovore sa MMF-om, nove razgovore očekujemo uskoro, ali ne možemo prihvatiti politička uslovljavanja. Zahvalni smo MMF-u na pomoći iz marta prošle godine, a koja je bila usmjerena u privredu i zdravstvo. Mi sprovodimo reforme, ne zbog MMF-a, već sebe. Pratimo standarde EU, koliko smo u mogućnosti, ali uslove koji su od nas traženi ne možemo da okarakterišemo kao reforme – kaže ona.

    Vidovićeva je demantovala navode da je Srpska prezadužena i istakla da javni dug iznosi 45,3 odsto od BDP-a, što je u skladu sa opštim fiskalnim pravilom.

    – Srpska nije prezadužena. To su neistine. Javni dug je 45,3 odsto od BDP-a, što je u skladu sa opštim fiskalnim pravilom o dugu, a procjena je da će na kraju godine biti 44,3 odsto zbog predviđenog rasta BDP-a i izmirenja kreditnih obaveza. Emitovali smo i obveznice za izmirenje stare devizne štednje, što su pojedinci nazivali zaduženjem. To nije zaduženje već suprotno – vraćamo dug stare devizne štednje svim štedišama, u redovnim polugodišnjim intervalima – navela je ona.

    Ona je dodala da, osim javnog duga, Srpska izmiruje i unutrašnji dug u vidu stare devizne štednje, te ratnu materijalnu i nematerijalnu štetu.

    – Srpska uredno i bez zastoja izmiruje sve obaveze – izjavila je Vidovićeva.

  • Udruženja potrošača i inspektori upozoravaju: Sniženja koja skupo koštaju

    Udruženja potrošača i inspektori upozoravaju: Sniženja koja skupo koštaju

    Zbog sezonskih sniženja koja su u toku, građani hrle u trgovine i tržne centre kako bi izdvojili nešto manje novca za stvari koje im se sviđaju ili im trebaju, ali ta sniženja su često samo mamac i nerijetko se iznenade kada uđu unutra i shvate da cijene i nisu baš onakve kako su predstavljene, ističu iz udruženja potrošača u BiH i upozoravaju kupce da budu oprezni prilikom kupovine na popustima.

    Kupcima su privlačni i natpisi u izlozima, kao što su: “2 za 1”, “3 za 1”, što je, prema riječima Gordane Bulić, predsjednice Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, dobar trik, jer kada to potrošač vidi, veća je vjerovatnoća da će ući u radnju.

    “Kupac će, kada vidi ovakav natpis, ući u radnju, a samim tim je i veća vjerovatnoća da će, ako uđe, i kupiti nešto, nego ako uopšte ne uđe u radnju”, kazala je Bulićeva za “Nezavisne”.

    Ističe da bi time trebalo da se pozabave inspekcijske službe, jer je propisano kada i na koji način se može oglašavati kada je roba na rasprodaji.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da često pokreću akcije kako bi se došlo do svih koji nesavjesno posluju kada su u pitanju popusti 1+1 gratis.

    “Svaki gratis mora zaista biti gratis, ne može biti, kao što smo nekad imali slučajeve, da je puna cijena, odnosno da je razlika između prave cijene i trenutne cijene samo pet feninga”, kazala je Marićeva za “Nezavisne”.

    Prema njenim riječima, ranije je bilo više ovakvih situacija, ali vjeruje da ih ima i sada, iako je, kako kaže, u ovom šarenilu i količini proizvoda, vrlo teško propratiti sve te gratise i uopšte sva sniženja.

    Jedna Banjalučanka kaže da je ušla nedavno u jednu prodavnicu obuće i da je našla cipele na sniženju, a onda vidjela ispod pravu cijenu koja je bila niža od te na sniženju.

    “Prodavačica je na moje pitanje zašto je to tako pokušala nešto da zakamuflira pričom o kalkulacijama cijena, a ja sam se samo okrenula i izašla iz radnje. Inače, kupovina na sniženjima nekad me skuplje koštala nego da sam kupovala kad nisu bile navodne akcije, jer nisam oprezna”, rekla je ova Banjalučanka.

    Iz Inspektorata RS su za “Nezavisne” potvrdili da je Republička tržišna inspekcija u ovoj godini kontrolisala cijene 1.860 puta te da su kod pet odsto slučajeva utvrdili nepravilnosti, koje su se najčešće odnosile na isticanje cijena, a u smislu da cijene nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima.

    “Događalo se da inspektori povremeno utvrde da su trgovci objavom akcije tipa 1+1 gratis obmanuli potrošače u pogledu cijene proizvoda koja je nudila navodne ‘pogodnosti’, a čime su ih naveli da kupe proizvod koji možda inače ne bi”, navode iz Inspektorata RS.

    Kao primjer navode kozmetičke proizvode gdje je istaknuta cijena od 12,40 KM za dva proizvoda od kojih bi jedan trebalo da bude gratis, jer je tako i oglašeno od strane trgovca.

    “Uvidom u pojedinačne cijene u poslovnim knjigama utvrđeno je da cijena jednog proizvoda iznosi 9,30 KM, a drugog 4,95 KM, što zajedno iznosi 14,25 KM. Iako u konkretnom slučaju postoji razlika u cijeni, jer su pojedinačni proizvodi skuplji za oko dvije KM, trgovac je ipak obmanuo potrošača, jer drugi proizvod nije bio gratis, kao što je navedeno”, navode iz Inspektorata RS.

    Bulićeva je istakla da i roba koja dolazi u BiH iz visokorazvijenih zemalja nije često prvoklasna.

    Ta roba je, kako kaže, iz prethodne sezone, oni je tamo pakuju u velike teretne kutije i prodaju na kilogram.

    “Kada ta roba dođe kod nas, ako se ne proda u sezoni, vremenom promijeni boju, ostari, tako da su te rasprodaje masovne. Potrošači zbog toga moraju biti oprezni kada kupuju tu robu”, upozorila je Bulićeva.

    Prema riječima Marićeve, u ovom periodu dolazi veliki broj ljudi iz dijaspore, tako da je sada, s obzirom na gužve, teško propratiti kupovine.

    “I zbog svakodnevnog tihog poskupljena proizvoda teško je doći do toga šta je zaista na sniženju, da li je to to roba koja je stvarno na sniženju ili je ona dostigla neke druge cijene”, kazala je Marićeva.

    Iz udruženja potrošača ističu da često upozoravaju potrošače da sve dobro pregledaju kada kupuju, da budu racionalni te da uzmu račune, jer, kako kažu, kod nas je navika da se često kupuje impulsivno i bez razmišljanja i provjeravanja.

    Kolike su kazne
    Iz Inspektorata RS ističu da je Zakonom o zaštiti potrošača propisana kazna za trgovca kao pravno lice u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM ukoliko sniženja, rasprodaje ili akcijske prodaje ne sprovode u skladu sa zakonom.

    Kazne su od 800 KM do 4.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i od 1.000 KM do 5.000 KM za trgovca koji je organizovan kao preduzetnik.