VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ponovo otežan izvoz bh. proizvoda u Evropsku uniju zbog restrikcija iz Hrvatske

    Ponovo otežan izvoz bh. proizvoda u Evropsku uniju zbog restrikcija iz Hrvatske

    Bh. poljoprivrednici ponovo se nalaze u problemu vezano za plasman proizvoda u Evropsku uniju, zbog izuzetno sporih kontrola na graničnim prijelazima sa Hrvatskom, saznaje Klix.ba.

    Višesatna čekanja na graničnim prijelazima Republike Hrvatske ponovo stvaraju probleme bh. poljoprivrednicima koji proteklih dana svoje jagode na tržište Evropske unije nisu mogli plasirati u realnom vremenu.

    Naime, kako su za Klix.ba kazali iz Privredne komore Tuzlanskog kantona, Državni inspektorat Hrvatske ponovo je na graničnim prijelazima vratio rad fitosanitarnih inspektora u periodu od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati, što nije dovoljno za pregled svih kamiona. Zbog toga je, kako navode, propao ovogodišnji izvoz bh. jagode na evropsko tržište.

    “Mi smo imali slučaj da nam je jedan kamion s jagodom koji je bio namijenjen za izvoz u Austriju na granici proveo dva i po dana, a nakon dolaska na odredište kupci su rekli da im više ne šaljemo takav proizvod jer nije onog kvaliteta kakav bi trebao zaista biti”, kazao je za Klix.ba Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona, istaknuvši da je vrijednost jednog natovarenog kamiona 40 hiljada eura.

    Isti problem bio je i prošle godine

    Isti problem između BiH i Hrvatske postojao je i prošle godine u jeku poljoprivredne ljetne sezone, ali je on nakon pritisaka nadležnih iz naše zemlje veoma brzo riješen.

    Međutim, to se, kako navodi Selimović, odnosilo samo na 2020. s obzirom na to da Hrvatska nije udovoljila zahtjevu trajnog uvođenja sezonskog radnog vremena od polovine maja do kraja oktobra, kada je posebno zastupljen izvoz svježih bh. proizvoda.

    “Fitosanitarni inspektori u toku radnog vremena na dva granična prijelaza ne mogu pregledati sve kamione koji dolaze. Slobodno možemo reći da je ovo jedna carinska barijera i uništavanje bh. domaće proizvodnje od Hrvatske jer nam ograničavaju brzinu prolaska naših utovarenih kamiona sa svježim proizvodima, koji nakon dva dana nisu za upotrebu”, upozorava Selimović.

    On navodi da naši izvoznici traže produženje radnog vremena fitosanitarnih inspektora od 7 do 19 sati, kao i rad subotom koji bi bio četiri sata kraći. Također, žele i otvaranje graničnog prijelaza Orašje za izvoz biljnih proizvoda, a koji je postojao do 2019. godine.

    Dnevno će ići do 80 kamiona

    Prvi izvozni kamioni svježih krastavca kornišona iz BiH kreću u ponedjeljak, dok su za srijedu planirani kamioni šljive. Prema odluci Hrvatske, za izvoz bh. proizvoda namijenjeni su samo granični prijelazi Bijača i Gradiška koji prema stavu izvoznika dodatno otežavaju njihov plasman proizvoda.

    “Sa regije sjeveroistočne BiH nama je najbolji granični prijelaz Orašje, ali je on ukinut te naši izvoznici moraju ići na Gradišku. Također, žalosno je i to da izvoznici kornišona iz Krajine moraju ići 200 kilometara do Gradiške, što je potpuno neisplativo”, navodi Selimović, istaknuvši da se u jeku izvozne sezone na granici dnevno očekuje do 30 kamiona sa kornišonima i 50 sa svježom šljivom.

    Inače, predstavnici Privredne komore TK, Grupacije proizvođača kornišona, Marketinške asocijacije bh. šljive i Državne komisije za izvoz i carine ove subote su u Tešnju održali zajednički sastanak u cilju rješavanja ovog problema. Ukoliko do toga ne bi došlo, naši izvoznici najvaljuju blokadu uvoza hrvatskih roba u BiH.

    Bitno je kazati i da izvoz domaćih proizvoda na tržište EU otežavaju i bh. vlasti, s obzirom na to da na posljednjoj sjednici Državni parlament nije usvojio zakon o carinskim prekršajima, koji bi omogućio uvođenje elektronskog slanja dokumentacije roba koje su namijenjene za izvoz.

    Prema predviđenom modelu, Selimović kaže da bi izvoznik četiri sata prije dolaska kamiona na granični prijelaz elektronskim putem nadležnoj graničnoj službi proslijedio neophodnu dokumentaciju, čime bi se skratilo čekanje na ulazak robe u Evropsku uniju.

  • Ratari prizivaju veću otkupnu cijenu pšenice

    Ratari prizivaju veću otkupnu cijenu pšenice

    Žetva pšenice na poljima u Republici Srpskoj se zahuktava, a prema procjenama poljoprivrednika, otkupna cijena ove godine mogla bi da iznosi i do 0,40 KM po kilogramu, što je daleko iznad višegodišnjeg prosjeka.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, istakao je da se definitivno može očekivati viša cijena nego prošle godine, kada je iznosila oko 30 feninga, ali da agronomi očekuju da će ove godine iznositi i 40 feninga po kilogramu.

    “Udruženje savjetuje poljoprivrednim proizvođačima da sačekaju i ne prodaju odmah rod sa parcela, već da ga, ako mogu, uskladište do momenta formiranja cijena, s obzirom na trendove i na relativno visoku cijenu pšenice na svjetskom tržištu”, rekao je Marinković.

    Ističe da u posljednjih nekoliko godina po tom pitanju nema pravila, jer ko je prošle godine prodao pšenicu odmah sa njive, a nije sačekao, imao je određene gubitke, a prije dvije godine poslije je bila gotovo ista ili čak niža cijena.

    “To je, između ostalog, rezultat nenormalnih poremećaja na tržištu poljoprivrednih proizvoda u svijetu, koji se odražavaju i na naše tržište”, pojasnio je Marinković.

    Da bi otkupna cijena od 40 feninga po kilogramu bila realna, ali i da bi ratari imali ekonomski isplativu računicu, smatra i Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

    “Iako još nije zvanično poznata otkupna cijene pšenice, spekuliše se da bi ona mogla da iznosi od 35 do 40 feninga po kilogramu”, kazao je Bakajlić.

    Ističe da sve ispod cijene od 40 KM za 100 kilograma je neprihvatljivo za ratare.

    “Ove godine cijene repromaterijala bile su daleko veće nego ranijih godina, tako da je sama cijena koštanja pšenice ove godine drastično povećana, od sjetve pa sada do žetve sigurno i do 100 KM po hektaru”, kazao je Bakajlić.

    Da se pšenica već žanje po Semberiji, kaže i Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, koji ističe da se već spekuliše da će cijena biti ove godine i do 40 feninga.

    Dodaje da ne mogu da očekuju velike prinose upravo zbog visokih temperatura koje su bile prethodnih dana, što je uticalo da pšenica ove godine naglo sazri.

    Jedan od najvećih otkupljivača pšenice ove godine je “Novi Žitopromet” iz Bijeljine, koji već u svojim silosima od ponedjeljka ima nove prinose ove žitarice.

    “Mi smo već izašli sa otkupnom cijenom od 0,36 KM po kilogramu, te se nadamo da će ratari biti zadovoljni ovom cijenom, jer smatramo da je realna ove godine”, kazao je Duško Tomić, šef proizvodnje u ovom preduzeću.

    Dodao je da uglavnom cijenu pšenice u Srpskoj određuje kretanje cijene pšenice u Srbiji.

    “Poljoprivrednici su već u naše silose počeli da dovoze pšenicu, gdje smo primili znatne količine, i mogu reći da smo zasad zadovoljni kvalitetom, iako je u prethodnom periodu ova žitarica pretrpjela toplotni šok usljed visokih temperatura”, kazao je Tomić za “Nezavisne”.

    Ističe da će ratari besplatno moći da skladište pšenicu u njihovim silosima, te da je čuvaju jedan period.

    “Tako će ratari moći čekati, ukoliko bi otkupna cijena pšenice porasla, da je prodaju po većoj cijeni”, pojasnio je Tomić.

    Žarko Tubin iz prijedorske kancelarije Resora za pružanje usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kaže da će za desetak dana početi žetva pšenice u ovoj regiji, koja je zastupljena na 2.800 hektara, a prinos će ove godine sigurno biti umanjen zbog vremenskih prilika.

    Istakao je da je uticaj vremenskih prilika vidljiv i na parcelama zasijanim kukuruzom, pogotovo na pjeskovitom zemljištu, te smatra da će i prinos gotovo sigurno biti umanjen.

    “Biljke uvijaju listove. Radi se o fiziološkoj reakciji kojom nastoje da smanje transpiracionu površinu i što racionalnije troše dostupnu vlagu”, objasnio je Tubin.

  • Evropska unija priprema ekonomski plan pomoći Zapadnom Balkanu vrijedan 28 milijardi evra

    Evropska unija priprema ekonomski plan pomoći Zapadnom Balkanu vrijedan 28 milijardi evra

    Ministri ekonomskih poslova zemalja članica Evropske unije danas su uoči organizovanja samita Berlinskog procesa, razgovarali o mogućnostima pružanja ekonomske pomoći zemljama Zapadnog Balkana

    Informacije o sastanku saopćio je komesar Evropske unije za proširenje Oliver Varhelyi koji je naglasio kako EU i dalje potencira provođenje reformi u zemljama Zapadnog Balkana.

    “Uoči samita Berlinskog procesa koji će se održati 5. jula, danas su ministri ekonomskih poslova razgovarali o ekonomskom i investicijskom planu za oporavak Zapadnog Balkana koji je težak 28 milijardi eura. Sarađujemo s vlastima na provedbi ove agende kao i na neophodnim reformama”, rekao je Varhelyi.

    Osim toga, Varhelyi je naglasio kako zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana ima veliki potencijal te da vlade moraju raditi na njegovom uspostavljanju.
    “Ovaj sastanak je u skladu s našom podrškom za uklanjanje prepreka za poslovanje na Zapadnom Balkanu. Zajedničko regionalno tržište koje vlasti grade ima ogromni potencijal i treba vrlo brzo biti uspostavljeno”, zaključio je Oliver Varhelyi.

    Berlinski proces je inicijativa koja za cilj ima jačanje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu i pomoć integraciji ovih zemalja u Evropsku uniju. Ovaj samit pokrenula je 2014. godine njemačka kancelarka Angela Merkel.

    Proces se odvija uz podršku Evropske komisije, međunarodnih finansijskih institucija i država članica uključenih u proces – Austrije, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Italije i Slovenije.

  • Ruska Federacija drugi po veličini strani ulagač u Srpsku

    Ruska Federacija drugi po veličini strani ulagač u Srpsku

    Ministar privrede i preduzetništva RS Vjekoslav Petričević i ministarka trgovine i turizma Suzana Gašić tokom današnjeg susreta sa delegacijom Uralske regije, koja boravi u dvodnevnoj posjeti RS, istakli su da je Ruska Federacija drugi po veličini strani ulagač u Srpsku, te da međusobna saradnja dvije zemlje prevazilazi ekonomski aspekt, znajući za kulturnu, nacionalnu i istorijsku povezanost ruskog i srpskog naroda.

    Petričević je privrednike iz Uralske regije upoznao s povoljnim uslovima poslovanja i prednostima za ulaganje u RS, kao i podsticajima za ulaganja na koje strani investitori mogu računati pod jednakim uslovima kao i domaći privredni subjekti, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Gašićeva je naglasila da Srpska raspolaže značajnim turističkim potencijalima u banjskom, ruralnom i eko turizmu koji su posebno privlačni turistima iz Rusije, te je izrazila opredjeljenje da u narednom periodu saradnja RS i Uralske regije bude intenzivirana, ali i unaprijeđenja kroz zajedničke projekte institucija RS i ove regije.

    Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, koji su prisustvovali sastanku, istakli su da postoji interesovanje domaćih poljoprivrednika za nabavku mehanizacije i opreme od ruskih partnera.

    Delegaciju iz Ruske Federacije predvodilo je rukovodstvo Zavoda “Traktor”, jednog od najvećih proizvođača mini-traktora u Rusiji i Fabrike “Zlatdekor”, koja se bavi izradom stilskog oružja i suvenira, te drugi privrednici i preduzetnici iz Uralske regije.

  • Inicijativa “mini Šengen” mijenja ime

    Inicijativa “mini Šengen” mijenja ime

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je večeras da će se inicijativi “mini Šengen”, u kojoj je Srbija sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, promijeniti ime na samitu u Skoplju koji će biti održan 28. i 29. jula.

    Dodaje da će tri zemlje da nastave da rade sa povjerenjem jedni u druge.

    Prema njegovim riječima, svi koji su se zalagali za Balkan Balkancima stradali su jer su ih svađali svi kako bi mogli da koriste potencijale Balkana.

    “Kada razumemo da smo na evropskom putu, ali da sami možemo trenutno da uradimo više, da stvaramo poverenje i ako uspemo do 29. jula da napravimo tri dogovora, svi naši kapaciteti biće veći”, naveo je predsjednik Srbije dodajući da to nije zamjena za evrointegracije bilo koje zemlje.

    Ocijenio je da je ovaj projekat je veoma važan i to kao ideja za budućnost, kao i zato što će omogućiti kapacitete svih koji učestvuju u tome.

    “Pred kraj svačijeg mandata političari kojima nije stalo do ličnog bogaćenja analiziraju šta su radili i šta su sem puteva, pruga, muzeja, fabrika, svega ostalog, od ideja ostavili i za budućnost. Ta inicijativa je veoma važna”, kazao je Vučić na TV Euronews.

  • Ekonomski rast BiH ove i naredne godine najmanji u regionu

    Ekonomski rast BiH ove i naredne godine najmanji u regionu

    Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine ove godine porasti za 3,5 posto, prije nego što rast uspori na tri posto 2022. godine.

    “Očekivani oporavak izvoza i nastavak potrošnje potaknut će ekonomski rast BiH 2021. godine”, stoji u najnovijem izdanju izvještaja EBRD-a o Regionalnim ekonomskih izgledima.

    U izdanju izvještaja iz septembra 2020. godine EBRD je prognozirao da će se bh. ekonomija ove godine proširiti za tri posto.

    “Rizici za rast BDP-a BiH 2021. godine uključuju sporiji oporavak na glavnim izvoznim tržištima eurozone, mogući produženi uticaj pandemije na turizam, kao i nedostatak poticaja za poduzimanje strukturnih reformi i povećanje povjerenja investitora”, saopšteno je iz EBRD-a.

    BDP Bosne i Hercegovine smanjio se za 4,3 posto na godišnjem nivou u 2020. godini.

    Za regiju zapadnog Balkana, EBRD očekuje ekonomski rast od 5,1 posto u 2021. i 3,8 posto u 2022. godini. EBRD je prognozirao da će rast BDP-a Crne Gore u 2021. godini iznositi 8,5 posto, Hrvatske i Srbije po 6, Slovenije za 5, Albanije 4,5, te Sjeverne Makedonije i Kosova po 4 posto.

    Projicirani rast BDP-a BiH od 3,5 posto tako je najmanji u regionu, što pokazuje da vlasti u Bosni i Hercegovini i nisu baš dobro reagovale na krizu izazvanu pandemijom, kako su se ranije hvalili. BiH će najmanji rast u regionu imati i naredne godine.

    Također, našoj zemlji trebat će mnogo više vremena da se oporavi od posljedica pandemije, te da krene zadovoljavajućim putem napretka.

  • Kineske kompanije sve prisutnije u BiH: Rekonstrukcija tramvajske pruge kao test za obje zemlje

    Kineske kompanije sve prisutnije u BiH: Rekonstrukcija tramvajske pruge kao test za obje zemlje

    Kina je ekonomski sve prisutnija u Bosni i Hercegovini. Ekonomista Igor Gavran to smatra dobrim za državu te je ocijenio da je potrebno znatno više raditi na privlačenju investicija iz najmnogoljudnije države svijeta.

    Bosna i Hercegovina je djelić Zemlje u kojem kineske kompanije žele poslovati. Kod nas i u okruženju posluju radeći prije svega na velikim infrastrukturnim projektima.
    BH Telecom i mtel koriste Huaweijevu tehnologiju za 4G mrežu, a vrlo je izgledno da će ova kompanija konkurisati i za uspostavljanje 5G mreže. Kineske firme grade dionicu Koridora 5C, a odlučeno je da će rekonstruisati i tramvajsku prugu u Sarajevu. Kreditom ove zemlje bi se trebao graditi Blok 7 termoelektrane u Tuzli, a gradit će je njene kompanije.

    U Srbiji su Kinezi još prisutniji kroz velike infrastrukturne projekte i investicije, u Crnoj Gori grade autoput, a u Hrvatskoj prave Pelješki most.

    “Učinkovitost koja nema konkurenciju”

    Ekonomista Igor Gavran je u izjavi za Klix.ba istakao da su i Sjedinjene Američke Države, kao najveći konkurent Kini, veliki uvoznik kineskih proizvoda i usluga, bez obzira na barijere koje su joj postavili.

    Za njega je novost to što su kineske kompanije odlučile da budu izvođači radova na infrastrukturnim projektima koji za njih nisu veliki. Kao primjer za to upravo je naveo rekonstrukciju tramvajske pruge. Podsjetio je na kinesku karakteristiku po kojoj je vrlo prepoznatljiva i po kojoj je u prednosti.

    “Za njih je to mali projekat. Ali i to govori o nekom pozitivnom angažmanu, jer Kinu prepoznajemo po infrastrukturnim čudima, tempu izgradnje. Praktično niko u svijetu se ne može mjeriti s njihovom učinkovitošću”, ukazao je.

    Očekuje da će sve veće prisustvo kompanija iz ove države biti pozitivan pritisak na firme iz drugih zemalja, pa i u kontekstu toga da budu učinkovitije u svom radu. Pretpostavlja da će se prisustvo kineskih kompanija u Bosni i Hercegovini biti još izraženije.

    “Nedostaju nam direktne investicije iz Kine”

    Gavran je naglasio da Bosni i Hercegovini nedostaju direktne kineske investicije, a u čemu u ovom dijelu Evrope prednjači Srbija.

    “Svi spomenuti projekti su oni gdje Kina nudi kreditiranje ili pobjeđuje na tenderima. Imamo vrlo malo kineskih ulaganja – fali kineska prisutnost u tom kontekstu. Mi moramo raditi na tome da što više privučemo kineski kapital, da imamo kineske kompanije koje ovdje proizvode, a ne samo prodaju robu”, istakao je.

    Osvrnuo se i na izjavu američkog ambasadora Erica Nelsona u intervjuu za Večernji list da Kini i Rusiji nije problem korupcija u Bosni i Hercegovini, za razliku od SAD-a, kojem je to problem.


    “Razumijem da postoje globalni interesi različitih zemalja. Kada je riječ o korupciji, moramo biti iskreni. Odgovornost je na domaćim vlastima. Odgovornost nije ni na jednoj stranoj državi, već na domaćim vlastima. Imamo tendere na kojima stalno pobjeđuju iste kompanije, a koje su bliske vlastima. Uglavnom su najmanje povoljne, ali pobjeđuju zbog političkih veza. Riječ je uglavnom o domaćim kompanijama”, naveo je Gavran.

    Smatra da Amerikanci ne bi uvodili zabrane Huaweiju da nije konkurentniji od američkih kompanija te je ponovio da je korupcija prije svega problem Bosne i Hercegovine.

    “Kineze ne treba odbijati iz političkih i ideoloških razloga”

    Nije saglasan s tim da Bosna i Hercegovina odbija kineske kompanije samo iz političkih i ideoloških razloga. Ponovio je da one trebaju biti prihvaćene ako zaista jesu najpovoljnije te da se time trebaju podstaći kompanije sa zapada da one pokušaju biti povoljnije.

    “Ako nema zapadnih konkurenata, onda, kako bi to naš narod kazao, neko sa sećije dobacuje i komentariše kako je strašno to što smo izabrali Kineze. To je licemjerno i neozbiljno. Jednostavno, postoji tender i budite najbolji. Ako nešto ne bude u redu, žalite se i dokažite da je nešto neispravno”, poručio je Gavran i dodao da je potreban kapital sa svih strana.

    Ocijenio je da bi za Bosnu i Hercegovinu posebno dobro bilo kada bi se kineski, američki ili kapital neke druge države pojavio u partnerstvu s domaćom kompanijom.

    Kako privući kineski kapital

    Govoreći o tome šta je potrebno učiniti da bi se privukle kineske investicije, naveo je da je prilika u velikim projektima.

    “Oni su već angažovani na Koridoru 5C. Ali, način na koji se on kod nas gradi ja nisam vidio nigdje na svijetu. Sve se radi na nekim iscjepkanim, minijaturnim dionicama koje su nepovezane i koje nemaju nikakvog smisla. Istovremeno vidimo šta rade kineske kompanije na projektima kao što je Pelješki most. To je ogroman projekat. Kada bi Bosna i Hercegovina planirala velike infrastrukturne projekte, to bi privuklo njihov interes”, kazao je.

    Smatra da bi rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu mogla biti test za obje strane.


    Podsjetio je da Srbija privlači investicije i s istoka i sa zapada, jer se ne osvrće na politička i ideološka pitanja. Potcrtao je da postoji prilika za partnerstvo između domaće i kineske autoindustrije, koja nije toliko zastupljena u Evropi, a sve se više razvija. Kako je izjavio, time bi Kinezi mogli izvoziti proizvode iz Bosne i Hercegovine na tržište Evropske unije, a da pri tome ne moraju plaćati carinu. Napomenuo je da carinu moraju plaćati kada izvoze iz Kine.

    Kao osnovni razlog za nedostatak kineskih i svih drugih investicija Gavran je izdvojio to što je Bosna i Hercegovina nepovoljna za investicije.

    “Licemjerni prigovori”

    Poručio je da je licemjerno prigovarati Kini to što je sada postala, a prije do 30 godina joj je prigovarano što je zatvorena zemlja. Kako je istakao, “dobrim zemljama” se smatraju one iz kojih se jeftino mogu koristiti resursi i jeftina radna snaga, a kada neka od njih žele postati konkurentna, onda se pokušavaju suzbiti na nekorektne načine.

    Osvrnuo se na to koliko je utemeljena kritika da uspjeh kineskih kompanija počiva isključivo na državnim subvencijama.

    “Najpoznatiji slučaj u historiji državnih subvencija jeste spor između Airbusa i Boeinga, odnosno EU i SAD-a. Dokazano je da obje kompanije primaju nedozvoljene subvencije i da je pitanje kako bi mogle poslovati bez njih. Ni EU, ni SAD nisu nedemokratske”, zaključio je ekonomista Igor Gavran u izjavi za Klix.ba i napomenuo da postoje načini kojima se reguliše ovo pitanje.

    Ukazao je na to da Bosna i Hercegovina prije svega treba sagledavati svoj ekonomski interes.


    Koliko je porastao ekonomski utjecaj Kine u svijetu pokazuje i sponzorska struktura jednog od najznačajnijih sportskih događaja na svijetu – Evropskog nogometnog prvenstva. Čak četiri velike kineske kompanije su sponzori ovog takmičenja, Hisense je 2016. postao prva kineska kompanija koja je sponzorirala nogometni Euro.

  • BDP bi ove i sljedeće godine trebao rasti za 3,4 posto

    BDP bi ove i sljedeće godine trebao rasti za 3,4 posto

    Bosna i Hercegovina mala je i otvorena ekonomija, pod uticajem inozemnog dohotka, inflacije i kamatnih stopa. Istaknuto je ovo prilikom predstavljanja Makroekonomskih projekcija u Centralnoj banci BiH.

    “Ekonomija Bosne i Hercegovine najviše zavisi od kretanja na tržištu Evropske unije, a svjedoci smo koje promjene je ekonomija EU, ali i cijelog svijeta, doživjela u prošloj godini. Tako je BDP naše zemlje u 2020. godini značajno pao, za više od četiri posto, a projekcije su da bi on u 2021. i 2022. godini trebao rasti za 3,4 posto”, kazala je Belma Čolaković, vodeći ekonomista Centralne banke BiH.

    U proteklom periodu je, kako je kazala, primijećen rast izvoza, i veći od očekivanog, a također smo u proteklom periodu uvozili i trošili više. Na osnovu ovih pokazatelja urađena je revizija prethodnih projekcija Centralne banke BiH.

    “Lična potrošnja u Bosni i Hercegovini bila je 88 posto BDP-a, dok je ona u Albaniji, naprimjer, bila 89, a u Crnoj Gori iznad 90 posto. U Srbiji je ona iznosila 78 posto, a u Turskoj je bila ispod 70 posto BDP-a. Ono što je činjenica jeste da se BiH neće vratiti na tokove od prije pandemije, po bilo kojem pitanju, prije druge polovine 2022. godine. Bez strukturnih reformi, treba istaći, ni oporavak ni napredak neće ići brzo koliko bi trebalo”, istakla je Čolaković.

  • Ukidanje rominga korak ka zajedničkom tržištu

    Ukidanje rominga korak ka zajedničkom tržištu

    Zemlje zapadnog Balkana načinile su prvi veliki iskorak ka zajedničkom regionalnom tržištu, jer se od 1. jula ukida roming u mobilnoj telefoniji u cijelom regionu.

    To znači da će građani svih ovih zemalja, odnosno vlasnici broja bilo koje telekomunikacione kompanije registrovane u regionu, u bilo kojoj zemlji zapadnog Balkana imati tarife kao kod kuće.

    Svi se slažu da je ovo veliko dostignuće, ali i velika pobjeda EU u regionu, jer se u praksi pokazalo da je moguće sprovesti ovako veliki i izazovan proces.

    Ovim povodom je Majilinda Bregu, generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju, tijela koje su zajednički osnovale zemlje članice i EU i koje je otpočetka bilo uključeno u ovu inicijativu, izjavila da je prije tri godine, kada su zemlje u regionu donijele ovu odluku, malo ko vjerovao da će ovako nešto biti moguće.

    “Ponosni smo što smo potpisali ovaj istorijski sporazum koji će donijeti blagodeti svim građanima. Ovo je samo prvi korak u digitalnoj transformaciji regiona i mi na ovome nećemo stati – idemo u digitalizaciju”, rekla je ona.

    U Kancelariji EU u Sarajevu za “Nezavisne” podsjećaju da se EU u Zagrebačkoj deklaraciji od 6. maja prošle godine obavezala da će podržavati regionalnu saradnju i podsticati regionalne lidere da iskoriste sve potencijale koje ona donosi.

    Regionalni sporazum o romingu, potpisan na Digitalnom samitu zapadnog Balkana u aprilu 2019. godine, bio je važan korak ka zajedničkom roming prostoru EU i zapadnog Balkana. On predstavlja jasnu poruku o predanosti regiona evropskim integracijama i korak naprijed ka pristupu “romingu kao kod kuće”, koji se primjenjuje u EU.

    Podsjetili su da je Evropska komisija 6. oktobra 2020. godine donijela sveobuhvatan Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan s ciljem podsticanja dugoročnog ekonomskog oporavka regiona, zelene i digitalne tranzicije, pospješivanja ekonomske regionalne saradnje, povećanja ekonomskog rasta kao i pružanja podrške neophodnim reformama da bi se krenulo naprijed na putu ka EU.

    “Radi toga je potrebno da se cijeli region snažno posveti daljem proširivanju regionalne ekonomske integracije na temelju pravila i standarda EU, a čime se region i njegova privredna društva približavaju unutrašnjem tržištu EU. Inicijativa za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta zapadnog Balkana, kako je to predviđeno na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa, nudi mapu puta u ovom zajedničkom nastojanju i može pomoći regionu da postane atraktivniji za investicije”, naglasili su oni.

    U Ministarstvu transporta i komunikacija BiH juče nismo uspjeli dobiti odgovor, ali u Savjetu ministara BiH podsjećaju da je BiH ovaj sporazum potpisala u aprilu 2019. godine. Oni podsjećaju da je sporazumom bilo predviđeno da se prvo cijene rominga umanje za 27 odsto od 1. jula te godine, a da se od 1. jula 2021. roming potpuno ukine.

    “Cijena rominga s Albanijom biće umanjena za čak 85 odsto, budući da Albanija dosad nije bila dio sporazuma koji su 2014. godine potpisale Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i BiH”, kažu oni. Podsjećanja radi, riječ je o sporazumu koji su potpisale sve zemlje osim Albanije o smanjenju cijena rominga. Sporazumom je definisano da cijene roming usluga u državama potpisnicima ne mogu biti veće od 19 centi po minuti za odlazne pozive, za dolazne pozive četiri centa po minutu, za odlazne tekstualne poruke šest centi i za prenos podataka 18 centi po megabajtu.

    Udružiti snage
    Prije nekoliko dana ovaj sporazum komentarisao je i Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, rekavši da je on istinsko dostignuće za regionalnu saradnju.

    “Ovo pokazuje šta je sve moguće kada region udruži snage”, napisao je na Twitter

  • Poreska uprava RS: Od 1. jula udvostručava se iznos za povrat poreza

    Poreska uprava RS: Od 1. jula udvostručava se iznos za povrat poreza

    Iz Poreske uprave RS obajveštavaju građane da od 1. jula na snagu stupaju izmjene u Zakonu o porezu na dohodak, kojima se udvostručava iznos povrata poreza po osnovu izdržavanih članova porodice.Ovim Zakonom pravo na umanjenje poreske osnovice po osnovu izdržavanih članova uže porodice povećano je sa 900 na 1.800 KM godišnje

    To praktično znači da će poreski obveznici ubuduće ostvariti pravo na uvećan mjesečni iznos ličnog odbitka po osnovu izdržavanih članova uže porodice, koji je povećan sa 75 KM na 150 KM po jednom izdržavanom članu porodice, odnosno dobiće mjesečni iznos povrata od 15 KM po izdržavanom članu porodice umjesto dosadašnjih 7,5 KM – kažu iz Poreske.

    Iz ove ustanove najavljuju da će izvršiti usklađivanje za poreske obveznike koji ostvaruju pravo na umanjenje poreske osnovice po osnovu izdržavanih članova uže porodice i kojima je po tom osnovu izdata Poreska kartica – izvod za umanjenje poreske osnovice, odnosno promjenu podataka o iznosu prava na umanjenje poreske osnovice u skladu sa zakonskim izmjenama.

    Iz tog razloga, poreski obveznici (zaposleni radnici) nisu dužni podnositi Zahtjev za izdavanje poreske kartice (Obrazac 1001) zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak, već će to u njihovo ime izvršiti Poreska uprava RS.

    – Takođe, napominjemo da su poslodavci, počevši od 1. jula, prilikom isplate ličnih primanja radnicima kojima je izdata Poreska kartica, dužni da poresku osnovicu poreza na dohodak od ličnih primanja umanje u skladu sa izmjenama Zakona o porezu na dohodak, tj. za iznos od 150 KM za svakog izdržavanog člana uže porodice- zaključuju iz Poreske uprave RS.