Kategorija: Ekonomija

Unazad godinu dana u Srpskoj su značajno poskupile sve životne namirnice, neke i za više od 50 odsto, dok su primanja penzionerske i radničke populacije tek neznatno povećana.

Sobzirom na to da mnogi građani svojim platama i penzijama već odavno ne mogu da sustignu troškove života, dodatnu glavobolju im zadaju najave novih poskupljenja, koja će, po svemu sudeći, obilježiti i jesen i zimu koje nam predstoje.

A najviše ih pogađa povećanje cijena namirnica koje svakodnevno moraju da kupuju, tako da je za mnoge odlazak u trgovinu, pekaru ili na pijacu, postao prava noćna mora.

Crna lista
Ništa čudno, s obzirom na to da je, na primjer, cijena ulja za godinu dana skočila za čak 75 odsto, pa litar sad ide i do 3,5 KM.

U manjoj ili većoj mjeri porasle su i cijene ostalih životnih namirnica. Tako je kilogram pilećeg filea za godinu dana poskupio sa sedam na 10 KM. Skočila je i cijena brašna, a pekari su, od početka ovog mjeseca, neke svoje proizvode poskupili i do 30 feninga.

Iz Saveza sindikata RS nedavno su upozorili da u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu imamo svakodnevna i značajna poskupljenja goriva i osnovnih životnih namirnica, poput brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, masti i ulja, mesa i mesnih prerađevina. Pozvali su Vladu RS da ta poskupljenja ublaži smanjenjem marži, na što su iz resornog ministarstva poručili da se marže koriguju samo kad dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja.

Mlinari
U odnosu na jesenas, drastično su skočile i cijene voća i povrća, a najviše je poskupio krompir – sa 0,6 na čak dvije KM po kilogramu, dok rekord obara i cijena kupusa. Razlog je izuzetno sušna godina i loši prinosi, te činjenica da su ratari ove godine zasijali manje nego lani, pa je potražnja veća od ponude.

– Svo povrće je poskupilo, i to u značajnom iznosu. Vreća krompira je lani bila tri, dok kilogram sada košta dvije KM, a identična situacija je s kupusom. Paradajz je jesenas bio 50 feninga, sad kilogram ide i preko dvije KM – kaže za Srpskainfo poljoprivrednik Vladimir Usorac.

Mlinari poručuju da do kraja godine treba očekivati da će, zbog poskupljenja pšenice, cijena brašna otići u vis do 30 odsto.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, ističe da je u ovo doba 2020. vreća brašna koštala 18, a sad 20 KM, te da se očekuje dalji rast cijena.

– Pšenica u Srbiji košta između 220 i 230 evra po toni, a lani je to bilo 160-170 evra. U Mađarskoj je cijena pekarske pšenice oko 245 evra, a najkvalitetnija košta i do 280 evra po toni. Ovoliki skok cijene pšenice ne prati cijene brašna, ali i one idu postepeno na gore. Mlinari još imaju zaliha, ali će poskupljenja neminovno biti – ističe Kos za Srpskainfo.

Jedna vrećica – 30 KM

Zbog poskupljenja repromaterijala, pekari su i početkom ovog mjeseca podigli cijene većine svojih proizvoda, ali najavljuju da će poskupljenja još biti.

– Konstantno rastu cijene ulja, masnoća, šećera, brašna, goriva. Zato i mi moramo da poskupljujemo svoje proizvode, ako želimo da opstanemo. Od početka septembra, od 10 do 40 odsto porasle su cijene skoro polovine pekarskih proizvoda, a riječ je o poskupljenju između 10 i 30 feninga – ističe za Srpskainfo vlasnik pekare „Bodaxco“ iz Bijeljine, Njegoslav Zagorac.

Mirjana V. iz Banjaluke kaže da ne pamti da su poskupljenja bila tako česta kao ove godine.

– Šta da vam pričam, kada me je sitna kupovina u piljari koštala devet maraka. Svratila sam samo po povrće, da spremim ručak za taj dan, uzela sam malu tikvicu, dvije paprike, kilogram krompira i još pride kilogram jabuka. Bukvalno sam ostala zatečena kada mi je prodavac rekao cijenu, jer me je to ranije koštalo pet maraka. Vidim i u prodavnici da je sve poskupilo; svaki dan ostavim po 30 KM, a izađem samo s jednom kesom. A plate i penzije rastu tek sporadično – navodi naša sagovornica.

Statistika pokazuje da su od početka ove godine penzije ukupno povećane za pet odsto, što na prosječnu penziju iznosi oko 20 KM. S druge strane, prosječna plata u RS je, od januara do jula, povećana za 57 KM.

Prosječna penzija u RS iznosi 405, a prosječna plata 1.119 KM, dok  sindikalna potrošačka korpa košta 1.929, od čega je trošak za hranu 742 KM.

Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks u opreznom trgovanju blago pao, a gubici su ublaženi nakon objave podatka da je u SAD-u potrošnja u maloprodaji neočekivano porasla.

Dow Jones oslabio je 63 boda ili 0,18 posto, na 34.751 bod, a S&P 500 0,16 posto, na 4.473 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak 0,13 posto, na 15.181 bod.

Cijelo trgovanje ti su indeksi proveli u negativnom području, pri čemu je zbog pada cijena nafte pod najvećim pritiskom bio energetski sektor, nakon snažnog rasta dan prije.

Ulagači su oprezni zbog naznaka usporavanja oporavka ekonomije od korona-krize i očekivanja da će do kraja godine američka središnja banka početi smanjivati monetarne poticaje.

Ipak, u drugom dijelu trgovanja ulagače je ohrabrio bolji nego što se očekivalo podatak o prometu u trgovini na malo. U augustu je taj promet porastao 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su analitičari u prosjeku očekivali pad od 0,8 posto.

“To je vrlo pozitivna vijest jer se pokazalo da se oštro usporavanje rasta ekonomije, što su neki očekivali, nije ostvarilo. Ovo je zgodan podsjetnik da ekonomija i dalje čini dva koraka naprijed nakon svakog koraka unazad”, kaže Ryan Detrick, strateg u tvrtki LPL Financial.

Ipak, idućih dana očekuje oprezno trgovanje jer se iduće sedmice održava sjednica čelnika američke centralna banke, pa je moguća najava smanjivanja iznosa za kupnju obveznica.

Iako su institucije zadužene za kontrolu sprovođenja zakona ove godine u odnosu na prošlu ostvarile višestruko veće zapljene cigareta i duvana, a što je donekle zaustavilo pad legalnog tržišta, procjenjuje se da smo i dalje evropski lideri kada je u pitanju crno tržište ovim proizvodima.

“Nezavisnim novinama” je u institucijama poput Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Granične policije (GP) BiH potvrđeno da su 2021. na ovom polju ostvarili mnogo bolje rezultate nego 2020.

Recimo, iz SIPA su nam kazali da su u toku 2020. otkrili i privremeno oduzeli 28.174 kutije cigareta bez akciznih markica, 32.400 ručno punjenih cigareta, 727 kg rezanog duvana i 420 kg duvana u listu.

REZULTATI: Od januara do jula ove godine, SIPA je otkrila i privremeno oduzela 548.850 kutija cigareta bez akciznih markica, 133.284 ručno punjene cigarete i 717 kg rezanog duvana.

“SIPA ima izuzetno dobru saradnju sa svim policijskim organima u BiH, UIO BiH i drugim nadležnim organima, jer samo na taj način možemo odgovoriti svim bezbjednosnim izazovima, a između ostalog i borbi protiv pojedinaca i organizovanih grupa koje se bave krijumčarenjem akcizne robe. Prema raspoloživim saznanjima, intenziviranje tih aktivnosti u posljednje vrijeme je imalo uticaja na poboljšanje stanja u ovoj oblasti”, naveli su iz SIPA.

GP BiH je u sedam mjeseci 2020. godine ukupno zaplijenila i privremeno oduzela 73.685 kutija cigareta bez akcizne markice ukupne procijenjene vrijednosti oko 350.000 KM i 360 kg rezanog duvana ukupne vrijednosti 10.827 KM.

“U sedam mjeseci 2021. godine, GP BiH ukupno je zaplijenila i privremeno oduzela 129.180 kutija cigareta bez trošarinske markice ukupne procijenjene vrijednosti 657.910 KM i 215 kg rezanog duhana ukupne vrijednosti 42.530 KM”, kaže za “Nezavisne novine” Franka Vican, portparol GP BiH.

MILIONI: UIO BiH je u sedam mjeseci ove godine oduzela duvana i cigareta namijenjenih crnom tržištu BiH u vrijednosti od 4.431.938 KM.

“Evidentno je da su rezultati ostvareni u sedam mjeseci 2021. godine daleko veći u odnosu na cijelu 2020. godinu (2.477.696 KM), kao i na prethodne godine, što je rezultat intenziviranja aktivnosti na suzbijanju nelegalnog prometovanja ove robe”, rekli su nam iz UIO BiH.

Tvrde da su pojačane aktivnosti službenika UIO i broj izvedenih akcija svakako doprinijeli smanjenju prodaje duvana i cigareta na crnom tržištu u BiH.

“Najveća količina cigareta koje se pokušavaju prokrijumčariti i prodavati na crnom tržištu u BiH dolazi iz susjedne Crne Gore. Tome u prilog govore i činjenice da je najveća količina ove oduzete akcizne robe zaustavljena upravo u pokušaju ulaska iz Crne Gore u BiH”, naglašavaju iz UIO BiH.

Dakle, Crnu Goru i ostale zemlje regije ne treba posmatrati pojedinačno jer su po pitanju crnog tržišta cigareta i te kako povezane. Treba napomenuti da je Crna Gora recentno krenula u obračun sa crnim tržištem. U julu ove godine Vlada Crne Gore najavila je kraj šverca cigareta preko Luke Bar.

Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, objavio je da je Vlada usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luka Bar, čime je zadat snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje su decenijama organizovale šverc preko te luke.

“Nakon 30 godina, došao kraj švercu cigareta”, naveo je Abazović na Twitteru.

Ovo nije jedina aktivnost koju je Vlada Crne Gore preduzela, ali je svakako najznačajnija i uveliko utiče na stanje crnog tržišta u BiH, odnosno na neko vrijeme će uticati na dostupnost nelegalnih proizvoda u BiH.

PROBLEM: Zasad nije poznato da li će i kada će vlasti u BiH napraviti slične poteze, s ciljem očuvanja legalnog tržišta, ali se zna da je crno tržište cigareta u BiH postalo jedan od najvećih ekonomskih problema u zemlji.

Naime, procjenjuje se da više od 50 odsto tržišta čini crno tržište, te da je godišnji gubitak privrede 150 miliona KM, kao i da se na nivou cijele države godišnje gubi više od milijardu KM budžetskih sredstava.

Prema procjenama, šverceri godišnje zarade 400 miliona KM, što ode za razne kriminalne aktivnosti.

Uzrok eksplozije crnog tržišta su, podsjetimo, previsoki državni nameti koji čine više od 90 odsto udjela u cijeni cigareta i zbog kojih su cigarete u BiH najskuplje u odnosu na standard u cijeloj Evropi.

Naime, akciza u BiH na cigarete je veća nego što to zahtijeva EU (90,5 evra za 1.000 cigareta), a životni standard je daleko ispod evropskog. Recimo, od cijene cigareta od pet maraka, država uzme gotovo 4,5 KM. Takva situacija je odlična prilika za švercere koji ne plaćaju namete, a cijelu zaradu stavljaju u vlastiti džep.

Admir Čavačić, ekonomski analitičar, ističe da mjere nadležnih institucija poput UIO BiH predstavljaju samo kratkoročne modele rješavanja problema crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda u BiH. Prema njegovim riječima, dugoročno dolazi do prilagođavanja crnog tržišta, tako da se minimiziraju učinci mjera.

KONTROLE: Pored mjera koje sprovode nadležne institucije, naglašava, potrebno je da donosioci odluka konačno revidiraju akciznu politiku.

“U ovom trenutku jedini dugoročno ispravan način rješavanja ovog problema se odnosi na adekvatnije modeliranje akcizne politike. Postojeća akcizna politika daje poticaja za prelazak distributera na crno tržište, kao i promjenu obrazaca ponašanja potrošača. Moramo mijenjati akciznu politiku i to u pravcu smanjivanja ukupnih fiskalnih obaveza. Na dugi rok ovo je jedino valjano rješenje”, naglasio je Čavalić u izjavi za “Nezavisne novine”.

I Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, smatra da naše vlasti moraju da shvate da su akcizne stope podigle previše, a uporedo s tim je rastao i šverc.

“Oni da spuste stope akciza i poreza, mnogo bi manje bilo sive ekonomije”, rekao je Smailbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema procjeni Centralne banke BiH, u ovoj godini u BiH se očekuje inflacija od 1,2 odsto, što, prema mišljenju stručnjaka, nije strašno, već možda i poželjno jer će ekonomske politike usmjeriti na održanje realnih dohodaka i stimulisanje rasta plata.

“U 2021. godini očekuje se inflacija od 1,2 odsto, prvenstveno kao rezultat niskog baznog efekta iz prethodne godine, kad su cijene nafte bile na rekordno niskom nivou, ali i povećanja cijena ostalih sirovina, transportnih troškova na globalnom nivou, te značajnijeg rasta potražnje”, saopštili su nedavno iz Centralne banke BiH.

Ipak, pojedinci smatraju da je projekcija da će inflacija biti 1,2 odsto potcijenjena te da će iznositi mnogo više s obzirom na to da je godišnja inflacija u SAD pet odsto, Britaniji 3,2 odsto, Evropi oko tri odsto te da u svijetu svakodnevno raste tražnja, ali i cijene robe na svjetskom tržištu.

“Za BiH kao zemlju inflacija od tri do četiri odsto nije alarmantna i prema mom mišljenju je poželjna. To će usmjeriti ekonomske politike na održavanje realnih dohodaka i stimulisanje rasta plata. U posljednje dvije godine imamo rast dugova većine zemalja u svijetu. Slovenija je svoj javni dug povećala za 21 odsto, odnosno sa 65 na 86 odsto BDP-a. Dug zemalja Evrope je na 90 odsto BDP-a i ti dugovi će se najvjerovatnije riješiti putem inflacije”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Saša Stevanović.

Kada je riječ o eventualnom rastu kamatnih stopa zbog porasta inflacije, ekonomisti su oprezni i ističu da ekonomski razlozi ne postoje jer globalna štednja raste, a novčana masa, posebno u BiH, brža je od rasta ekonomije.

“U BiH rast novčane mase je duplo veći nego rast ekonomije. Kamatne stope su izraz ponude i tražnje za kreditima. Krediti zavise od količine novca i depozita koji je u sistemu, a on raste. Banke imaju već dugo problema sa plasmanom, ako pogledamo njihove prihode, one gotovo polovinu svojih prihoda ubiru od aktivnosti koje nisu kreditne, tzv. nekamatni prihodi”, rekao je Stevanović.

I ekonomista Admir Čavalić smatra da je prognoza Centralne banke BiH optimistična te da BiH neće zaobići inflacija koja bude prisutna u svijetu, posebno u Evropskoj uniji.

“Inflacija do dva odsto neće prouzrokovati nikakve probleme i ne bi trebalo da dovede do većeg rasta cijena ili eventualno kamatnih stopa, a sve preko toga može imati posljedice. Trenutni rast cijena u BiH posljedica je rasta cijena na globalnom tržištu i nema puno veze sa inflacijom koja je kod nas”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.

Inače, o inflaciji u Bosni i Hercegovini priča se već neko vrijeme i gotovo je sigurno da ona neće zaobići ni BiH, samo je pitanje kolika će ona biti, kakve će posljedice izazavati i šta će eventualno vlasti uraditi da smanje njen uticaj i zaštite najsiromašniji dio stanovništva.

Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, rekla je krajem jula da se moraju skrojiti nove mjere, kako bi se što spremnije dočekao talas inflacije, koji neće zaobići ni Srpsku. Ona je tada istakla da su prognoze svjetskih ekonomista takve da se najveća inflacija očekuje 2024. i 2025. godine jer je odštampano dosta novca da bi se pokrili troškovi zdravstva u pandemiji.

“Moramo biti spremni da se suočimo s tim”, rekla je Vidovićeva i dodala da bi inflacija u praksi mogla značiti kompletan rast cijena te da budžetska i privredna politika moraju biti takve da se pokuša pomoći stanovništvu, posebno onom dijelu koji ima niže prihode.

Najveći problemi u građevinskom sektoru su odlazak mladih, dugo čekanje na radne dozvole, kao i priznavanje različitih sertifikata i diploma.

Istakao je ovo juče Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, uoči početka konferencije “Građevinarstvo i infrastruktura šest ekonomija zapadnog Balkana”.

“Razvojem investicija u BiH došlo je i do razvoja građevinskog sektora, ali su otežani uslovi zbog nedostatka kvalifikovane radne snage i odlaska mladih”, naglasio je Egrlić, prenosi Srna.

Istakao je da je najvažnije integrisanje građevinskog sektora, formiranje konzorcijuma i zajedničko nastupanje na trećim velikim tržištima. “Bosna i Hercegovina u gotovo svim zemljama regiona ima kompanije koje su izrasle i zajedno bi mogle daleko više uraditi. Komorski investicioni forum zemalja zapadnog Balkana radi na nekoliko projekata, među kojima je i projekat dualnog obrazovanja koji finansira Vlada Njemačke, a u regionu je više od 20 miliona evra odobreno za dualno obrazovanje i prekvalifikaciju”, pojasnio je Egrlić.

Dodao je da građevinski sektor uzima značajno učešće i na takav način možemo postići i kvalifikovati dodatnu radnu snagu i boljim standardom motivisati ljude da rade.

“U narednom periodu bi bilo važno da dođe do rasterećenja poreza i doprinosa na plate kako bi radnici dobili veći neto iznos i kako bi bili motivisani da ostanu. Naš cilj je da, prije nego što uđemo u EU, integrišemo poslovnu zajednicu i da dobijemo određene slobode kretanja robe i ljudi, ali i priznavanje različitih sertifikata, diploma i svega što će olakšati poslovanje”, naglasio je Egrlić.

Admir Eminović, direktor za radove u inostranstvu kompanije “Euro-asfalt” iz Sarajeva, naglasio je da su oni međunarodna internacionalna firma koja gradi tunele, auto-puteve i izvodi radove u EU i da im najveći problem predstavlja dugo čekanje na dobijanje radne dozvole.

“Zemlje regiona bi trebalo da se povežu i ubrzaju kretanje radnika, dobijanje radnih dozvola, izdavanje sertifikata i potvrda, te oslobađanje i olakšice kod privremenog uvoza”, zaključio je Eminović.

Konferencija “Građevinarstvo i infrastruktura šest ekonomija zapadnog Balkana” održana je juče u Sarajevu s ciljem da se pošalje poruka kako bi građevinari imali veću mobilnost, priznavanje sertifikata i mogućnost bržeg izdavanja radnih dozvola.

Ovu konferenciju je organizovala Spoljnotrgovinska komora BiH u saradnji s komorama u regionu u ime Komorskog investicionog foruma. Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su rekli da su u fokusu konferencije građevinarstvo i infrastruktura, visokogradnja, niskogradnja, projektovanje, građevinske mašine, građevinski materijali kao i srodni sektori i podsektori kao što su obrada metala, prerada drveta, obnovljivi izvori energije, reciklažna industrija, arhitektura i investicijski projekti u niskogradnji.

“Događaj je namijenjen kompanijama iz ekonomija zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. Glavni cilj je uspostavljanje kontakata i saradnje između poslovnih subjekata na području zapadnog Balkana te promocija aktuelnih i budućih projekata u građevinskom i drugim srodnim sektorima”, rekli su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Republička uprava za igre na sreću je u osam mjeseci ove godine prikupila rekordan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću u ukupnom iznosu od 41.588.946 KM, što je za 50 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, izjavio je Srni v.d. direktora Republičke uprave za igre na sreću Aleksandar Došić.

Došić je pojasnio da je od tog iznosa, prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara iznosio 36.832.164 KM, dok je prihod od poreza na dobitke od igara na sreću iznosio 4.756.782 KM.

“Prihodi prikupljeni u osam mjeseci ove godine od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću veći su za 68 odsto u odnosu na osam mjeseci 2019. i za čak 133 odsto u odnosu na osam mjeseci 2018. godine”, precizirao je Došić.

On je naglasio da je rekordan rast prihoda zabilježen i pored činjenice da je većini priređivača igara na sreću u Republici Srpskoj tokom marta i aprila bio zabranjen rad zbog epidemije izazvane virusom korona.

Prema njegovim riječima, osim rekordnih prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću, Republička uprava za igre na sreću zabilježila je i značajne rezultate u suzbijanju ilegalnog priređivanja igara na sreću, što je primjetno kroz broj izdatih prekršajnih naloga.

“Tako su u osam mjeseci ove godine inspektori Republičke uprave za igre na sreću izdali 202 prekršajna naloga priređivačima igara na sreću u Republici Srpskoj, dok je tokom cijele prošle godine ukupno izdato 116 prekršajnih naloga, što je posljedica odlučne borbe Republičke uprave za igre na sreću protiv sivog tržišta”, naglasio je Došić.

On je najavio da će Republička uprava za igre na sreću i u narednom periodu nastaviti s intenzivnim sprovođenjem novog Zakona o igrama na sreću, koji je od početka primjene nesumnjivo donio pozitivne efekte u ubiranju budžetskih prihoda u Republici Srpskoj i smanjenju sive ekonomije.