VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kućni budžeti građana Srpske to jedva podnose: Nakon piletine poskupljuju i jaja

    Kućni budžeti građana Srpske to jedva podnose: Nakon piletine poskupljuju i jaja

    Promjene u Evropi diktiraju kretanja i na domaćem tržištu, a nakon što je piletina poskupjela od 50 do čak 100 odsto, očekuje se i skok cijena konzumnih jaja.

    Rekao je to za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja zajednice živinara RS Predrag Miličić, naglasivši da je najveći poremećaj izazvalo poskupljenje kukuruza, koji je osnovna sirovina za pripremanje stočne hrane, a osim toga skočila je cijena i sojine sačme.

    Govoreći o proizvodnji jaja, pojašnjava da je u tom segmentu stanje još teže.

    “Suočeni smo sa prevelikom proizvodnjom u regionu i prekomjernim uvozom jaja na naše tržište iz okruženja, tako da su domaći proizvođači ostvarili veoma ozbiljne gubitke”, istakao je Miličić, koji je i direktor preduzeća “Agreks” iz Donjeg Žabara, koje jedino u BiH izvozi jaja za industrijsku preradu u Evropsku uniju.

    Miličić pojašnjava da je plasman jaja u EU nastavljen te da su na taj način djelimično smanjili višak ponude na domaćem tržištu.

    “S obzirom na to da dolazi do promjena cijena konzumnih jaja u EU, neminovno je da će doći do rasta cijena i kod nas. Prinuđeni smo da uskladimo cijene sa troškovima proizvodnje. Teško je prognozirati koliko će cijene rasti. Sigurno je da će biti znatno manje poskupljenje u odnosu na rast cijena sirovina, a da li će biti deset ili 20 odsto, vidjećemo”, rekao je Miličić.

    Dodao je da je povećano interesovanje fabrika za jaja za preradu, ali da je za domaće proizvođače krajnji cilj plasman konzumnih jaja na evropsko tržište. Miličić ističe da živinarima ne ide na ruku ni komplikovanje opšte političke situacije u BiH, zbog koje su najvažnije stvari za proizvođače na neki način skrajnute.

    “Postigli smo dogovore sa predstavnicima Kancelarije za veterinarstvo BiH, koja je nosilac posla i očekujemo sastanke do kraja mjeseca i informacije o pregovorima sa Briselom”, pojasnio je Miličić.

    Preduzeće “Agreks” je prvo u Srpskoj i BiH dobilo dozvolu za plasman jaja “B” klase u EU, a prvi kamioni otišli su u Hrvatsku u januaru prošle godine.

    Ponuda u marketima

    S obzirom na to da proteklog mjeseca gotovo nije bilo moguće pronaći pileće bijelo meso u domaćim marketima, živinari ističu da se tržište postepeno stabilizuje. Osim nestašice cijena pilećeg bijelog mesa je u pojedinim marketima dostigla deset maraka po kilogramu.

  • Dodik zadovoljan ekonomskim rastom “Srpska nikada nije imala veći broj zaposlenih, idemo u dobrom pravcu”

    Dodik zadovoljan ekonomskim rastom “Srpska nikada nije imala veći broj zaposlenih, idemo u dobrom pravcu”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska bilježi značajan ekonomski rast u ovoj godini, te rekordnu pokrivenost uvoza izvozom, koja je iznad 80 odsto, kao i da su očekivanja da se godina završi sa suficitom.

    Dodik je istakao da je prosječna isplaćena plata u Republici Srpskoj 510 evra, čime je, kako je naveo, već premašen cilj da prosječna plata bude 1.000 KM.

    – Imamo i rekord u broju zaposlenih. Nikada Republika Srpska nije imala veći broj zaposlenih, što govori o tome da se krećemo u dobrom pravcu – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Govoreći o rastu bruto domaćeg proizvoda, Dodik je podsjetio da je apsolutni iznos BDP-a, kada je vladajuća koalicija došla na vlast u Republici Srpskoj, bio 4,3 milijarde KM, a da je danas prešao 12 milijardi KM.

    – Danas smo u prilici da imamo višak prihoda, koji ostvarujemo po svim prihodovnim stavkama u budžetu, zbog čega idemo na rebalans. Zahvaljujući povećanju indirektnih i direktnih poreza, mnoge opštine će imati povećane prihode – istakao je Dodik.

    Sve to, tvrdi Dodik, pokazuje da je Republika Srpska na dobrom putu, stabilna, bez bojazni od problema u funkcionisanje budžeta.

    – Očekujemo da ovu godinu možemo da završimo sa suficitom, što je dobra vijest za svakog – naglasio je Dodik.

    Dodik je podsjetio i na povećanje penzija koje se ostvaruje kontinuirano i pored disbalansa koje Srpska ima sa više od 230.000 penzionera na 267.000 zaposlenih.

    – Kada sam prvi put došao na čelo Vlade 1998. godine, godišnja masa sredstava za penzije je bila 9,2 miliona KM, dok je danas mjesečna tranša za penzije 100 miliona KM, što govori o tome da se krećemo dobrim putem, kojim ćemo nastaviti – naglasio je Dodik.

    “Zašto se sada diže galama” Dodik poručuje da treba uhapsiti sve osumnjičene za ratne zločine
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da sve osumnjičene za ratne zločine treba uhapsiti i poručio da članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović nisu BiH.

    Predsjedništvo BiH može donositi odluke ako sva tri člana odlučuju. Ono što su oni juče uradili je karikatura koja ne doprinosi ničemu. Treba dozvoliti da pravosuđa zemalja u regionu rješavaju slučajeve ratnih zločina, rekao je Dodik novinarima komentarišući hapšenje bivšeg funkcionera federalnog MUP Edina Vranja koji se sumnjiči za ratne zločne u Goraždu.

    On je istakao da je Srbija demokratski organizovana zemlja i pravna država.

    Svako ko se sumnjiči za ratni zločin treba da bude priveden i ovdje u BiH. Zašto se sada diže galama o posljednjem slučaju, pa koliko su oni Srba uhapsili? Sud treba da odluči da li je neko kriv ili nije, a ne Komšić i Džaferović. Njih dvojica čine sve kako bi se ovdje sve raspalo – rekao je Dodik i podsjetio da su Sud i Tužilaštvo BiH selektivni, jer su uglavnom procesuirali Srbe.

    On kaže da Komšić i Džaferović ne mogu ambasadora Srbije Aleksandra Đorđevića zvati na kafu, a nakon toga sve predstaviti kao pozivanje na konsultacije u veoma zvaničnoj diplomatskoj formi.

    – Čestitam ambasadoru Srbije na dostojanstvenom ponašanju. Ne može se Srbija svesti na minimalnu mjeru i pozivati nekoga na kafu. Priča u Sarajevu da su oni žrtve, govori da žele da zaštite zločince koji su počinili zločine nad Srbima i to im je osnovna politika. Jasno je kuda sve ide u BiH, a to je skrnavljenje i zloupotreba institucija, te suprotstavljanje pravnoj državi – zaključio je Dodik.

  • Poskupljenja osnovnih životnih namirnica preko leđa građana

    Poskupljenja osnovnih životnih namirnica preko leđa građana

    Stanovnike Bosne i Hercegovine očekuju teška jesen i zima s obzirom na to da će usljed recesije zbog pandemije virusa korona, ali i vremenskih neprilika poput suše cijene osnovnih životnih namirnica znatno porasti.

    Ovo su tvrdnje poljoprivrednika, ali i ekonomskih analitičara s kojima su razgovarale “Nezavisne novine”.

    Očekuje se dodatno poskupljenje brašna, ulja, goriva, voća i povrća, ali i repromaterijala za narednu sjetvu.

    Ekonomski analitičari, pak, ne vide u skorijoj budućnosti da će stanovnici BiH imati veći standard, odnosno veće plate, kako bi nivelisali ova značajna poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

    Iz poljoprivrednih udruženja tvrde da su proizvođači u svim sferama pretrpjeli štetu od 60 odsto usljed suše, te da ovog nije bilo pošteđeno ni stočarstvo. Takođe tvrde da bez sistemskog rješenja neće biti bolje.

    Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, za “Nezavisne” kaže da su gubici veliki, te da je ono što je dodatno obeshrabrujuće za poljoprivrednike svakodnevni porast cijena mineralnih đubriva, sjemena, hemije za predstojeću jesenju, a time i za proljetnu sjetvu, tako da ni porast cijena gotovih proizvoda, kada su u pitanju žitarice i uljarice, za ratare ne predstavlja stvarni dobitak.

    “Na prvi pogled cijene izgledaju dobre. Međutim, kao prvo, prinosi su niski, a kao drugo, sve će to opet da se prelije u džepove hemijskih industrija i trgovaca repromaterijalom. Nedostatak vlage u prethodnom periodu sada već dovodi u pitanje sjetvu pšenice u optimalnim rokovima, a sjetva uljane repice takođe je upitna s obzirom na to da je već trebalo da počne, ali zemljišta su žedna, ne mogu se dobro pripremiti, tako da ovu godinu možemo definisati kao veoma nepovoljnu za poljoprivredne proizvođače”, kaže Marinković.

    Ističe da sada imaju apsurdnu situaciju da nemaju dovoljan broj tovnih bikova i tovnih junadi na tržištu, a cijena nikako da se pomjeri barem na prag rentabilnosti, a što je direktna posljedica prekomjernog uvoza.

    “Bilo bi dobro da se konačno poradi na zaštiti domaće proizvodnje u BiH. Da imamo pravilnu raspodjelu agrarnog budžeta, koju bi trebalo malo više pokušati usmjeriti u primarnu proizvodnju. Prethodna godina pandemijske krize pokazala je da bi osnova u svakoj normalnoj zemlji trebalo da bude prehrambena sigurnost stanovništa u uslovima kada je moguće da države iz kojih uvozimo uvedu restrikcije”, kazao je Marinković.

    Tvrdi da je poljoprivrednike naročito omela suša jer ni navodnjavanjem nisu mogli da nadoknade probleme sa sušom i visokim temperaturama.

    “Najveće posljedice će snositi potrošači, a odmah za njima i poljoprivredni proizvođači”, kazao je Marinković.

    Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da će jesenas sve biti skuplje, ali da sve to vodi na priču na kojoj poljoprivrednici insistiraju, a to je priča o zaštiti domaće proizvodnje.

    “Naši primarni poljoprivredni proizvođači ne diktiraju cijene, diktira ih uvoz i zato je situacija takva”, kazao je Bićo, te kao primjer naveo mlijeko čija je otkupna cijena ista već 15 godina. Tako je, kaže, i sa junadi, a na tržištu je to sve sto odsto skuplje.

    Dodaje da BiH postaje ovisna o uvozu i onda se radi šta se hoće.

    “Neka nas zaštite, neka daju plavi dizel i imaćemo jeftinije proizvode”, kaže Bićo i dodaje da je suša već napravila problem, jer je stočna hrana poskupjela 100 odsto, te da ide zima, a sijena nema.

    “Poskupjeli su koncentrati, doći će i do zatvaranja farmi, a to vodi i poskupljenjima”, tvrdi Bićo.

    Mirsad Isaković, ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor, za “Nezavisne novine” kaže da je neminovno poskupljenje i da je to posljedica loših postupaka u periodu pandemije.

    “BiH, posebno Federacija, nema ekonomsku politku koja bi ublažila posljedice. Činjenica je da je nafta poskupjela i da će cijene ići još naviše, a u zadnjih mjesec-mjesec i po dana nafta i naftni derivati poskupjeli su 18 odsto, a to znači da su ulazne sirovine za proizvodnju hljeba, pa čak i za poljoprivrednike veće i sasvim je logično da dođe do poskupljenja. Poljoprivreda je bila perspektivna grana za ovu državu i trebala je podsticaj”, kaže Isaković i dodaje da je BiH prokockala sve šanse zato što nema poljoprivrednu strategiju, a dodatne probleme je izazvala suša.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar i univerzitetski profesor, za “Nezavisne novine” ističe da građane BiH očekuju teška jesen i zima, jer će neminovno doći do dodatnog poskupljenja.

    “Još se nalazimo u trendu poskupljenja i to na regionalnom tržištu, što je posljedica prolazeće recesije kovida 19 i niza drugih okolnosti, posebno lošeg vremena i suše. Tako da su očekivanja da ćemo do kraja godine imati tendenciju viskih cijena, naročito za one proizvode koji su od životne važnosti, a nadati se da će iza Nove godine doći do rasta životnog standarda, ali nemamo pozitivna očekivanja”, kazao je Čavalić i dodao da nema pretpostavki za rast standarda građana BiH.

  • BiH najviše izvozila u Hrvatsku, Srbiju, Italiju, Njemačku i Austriju

    BiH najviše izvozila u Hrvatsku, Srbiju, Italiju, Njemačku i Austriju

    Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u prvih sedam mjeseci iznosila je 19 milijardi i 500 miliona maraka i veća je za 24 posto u odnosu na prošlu godinu, prenosi BHRT.

    Najviše smo izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Italiju, Njemačku i Austriju.

    Za ekonomski oporavak u ovoj godini nije zaslužna država, već međunarodna potražnja, smatraju ekonomisti. Paralelno s ovim podatkom, imamo i smanjenje uvoza, jer su domaćinstva u BiH postala vrlo siromašna, pa sve manje kupujemo. Stalne turbulencije u zemlji ne ulijevaju povjerenje investitorima, a radna snaga koja je sve “jeftinija” odlazi iz države.

    Ovo je trenutak kada bi se moralo strateški razmišljati kako bi se dugoročno ostvarila korist. Preokret će se desiti kada izdvajanja za plate budu 50, umjesto sadašnjih 63 posto. To bi značilo veće radničke plate i novi ciklus potrošnje, mišljenja je struke.

  • Poslodavcima u BiH uslov za posao stručnost, a ne status o vakcinaciji

    Poslodavcima u BiH uslov za posao stručnost, a ne status o vakcinaciji

    Pojedine zapadnoevropske kompanije kao jedan od uslova za svoje radnike sve češće postavljaju obaveznu vakcinaciju. S druge strane, poslodavci u BiH još ne razmišljaju o ovoj mjeri te ponavljaju da bi stručnost trebalo da bude najvažniji uslov, ali takođe napominju da će pojedine kompanije, ako broj oboljelih bude rastao, vršiti određeni pritisak na zaposlene da se cijepe.

    Tako u razgovoru za “Nezavisne novine” poslodavci navode da se ne smije izlaziti iz zakonskih okvira te nametati vakcinacija, ali da nije isključeno da će pojedini poslodavci, ako broj oboljelih bude rastao, naći način da prestanu uplaćivati bolovanje za nevakcinisane koji se zaraze kovidom-19.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da se još ne razmišlja u tom pravcu te da možemo da vidimo različite primjere na koji način se evropske kompanije ponašaju i bore s pandemijom.

    Dodao je da je u Srpskoj cilj kolektivna imunizacija te da je Privredna komora RS uzela aktivno učešće u tome.

    “Želimo da animiramo preduzeća kako bi što više zaposlenih u privredi bilo vakcinisano, jer je cilj prije svega zaštita zdravlja radnika, ali i da spriječimo ulazak virusa u preduzeća koji bi na taj način narušio poslovne procese”, rekao je Blagojević za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da su ove godine zabilježeni povoljni trendovi u poslovanju privrede.

    “Kada bismo došli u situaciju koju smo imali prošle godine u nekim mjesecima, to bi se negativno odrazilo na ove trendove”, kazao je Blagojević.

    Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao je da uvođenje obavezne vakcinacije radnika u kompanijama nema zakonsko uporište.

    “Imate više izbora, radnici mogu da se vakcinišu, ali također mogu povremeno da urade PCR test ili antigenski test. Ko želi da se vakciniše neka se vakciniše, ko želi da vadi PCR testove neka ih vadi, ili neko ima dokaz da je prebolovao kovid-19 i da ima antitijela”, rekao je Jašarspahić.

    Naglasio je da jedini pravi uslov za zapošljavanje novih radnika treba da bude znanje, kompetentnost ili referencije.

    “Ništa drugo ne treba niti može biti uslov za zapošljavanje, pa tako ni vakcinacija”, naveo je Jašarspahić.

    Da se o obaveznoj vakcinaciji kao uslovu za zaposlenje ili rad u BiH još ne razmišlja je za “Nezavisne novine” potvrdio i Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS, koji navodi da su do sada u saradnji sa Privrednom komorom RS organizovali vakcinaciju radnika po firmama.

    “Problem je što imate dio radnika koji se vakcinisao, dio koji nije, a onda su svi pod pritiskom da nose maske. Mislim da su neki od nas na granici da kažu da oni radnici koji su vakcinisani ne moraju da nose maske, dok nevakcinisani moraju da ih nose”, rekao je Trivić.

    Istakao je da postoji bojazan da će pojedini poslodavci, ako bude veći broj bolovanja usljed infekcije kovidom-19 među nevakcinisanim radnicima, izbjegavati da plate bolovanje onima koji se nisu vakcinisali.

    “Svi koji su imali mogućnost da se vakcinišu, a nisu, pa onda zbog kontakta s nekim ko je zaražen idu u izolaciju i uzimaju bolovanja – to već nema smisla. Poštujemo slobodu, ali sloboda ima cijenu”, kazao je Trivić.

    Na pitanje da li poslodavci smiju da ne plaćaju bolovanje za nevakcinisane, Trivić je rekao da vjerovatno takvi poslodavci mogu pronaći način da to legalno urade.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da je mali odziv na vakcinaciju te da poslodavci pored zdravlja radnika imaju i dodatni interes – da se što veći broj zaposlenika vakciniše jer to smanjuje troškove liječenja.

    “Tu već ulazimo u segment ljudskih prava. Vidimo da druge zemlje različito pokušavaju da se izbore s tim. Trebalo bi i država da se uključi, da se investira u kampanju, da se ljudi edukuju na tu temu”, rekao je Smailbegović.

    Dodao je da se ne smije izlaziti iz zakonskih okvira, ali da su neke zemlje na neki način izvršile indirektno pritisak na građane, te je naveo primjer Njemačke koja je na početku pandemije donijela odluku da neće plaćati liječenje građanima koji na svoju ruku budu putovali van države pa se zaraženi vrate u Njemačku.

    “Analogno tome, i kod nas bi mogli reći: ko se ne vakciniše – nećemo vam plaćati bolovanja ili troškove liječenja, ali bismo tu morali imati neki zvaničan stav države. Tu bi se morali konsultovati i pravnici i zdravstvena struka, jer postoje građani koji zbog drugih oboljenja ne mogu primiti vakcinu”, naveo je Smailbegović.

  • Vidović: Nedostatak čipova usporio prodaju automobila u Srpskoj

    Vidović: Nedostatak čipova usporio prodaju automobila u Srpskoj

    Globalna nestašica računarskih čipova za automobile i poremećeni nabavni tokovi snažno su pogodili i usporili svjetsku automobilsku industriju, što se odrazilo i na prodaju automobila kako u svijetu, tako i kod nas.

    Naime, posljedice ove nestašice koja je izazvana uticajem više faktora u vrijeme krize sa korona virusom pogađaju i tržište u Republici Srpskoj, što bi moglo nanijeti značajne gubitke domaćim trgovcima novih i polovnih automobila, kojima je ponuda sve manja.

    Prema informacijama, od početka ove godine zavladala je nestačica čipova, odnosno takozvanih poluprovodnika bez kojih nije moguće napraviti moderno vozilo i zato njegov nedostatak dovodi do zastoja u proizvodnji, a time i do manjka automobila u ponudi.

    Ono što je posebno zabrinjavajuće je činjenica da ne postoje precizne procjene do kada će trajati ova nestašica, koja ugrožava i prodavce i kupce automobila u Republici Srpskoj, jer jednostavno prodavci nemaju šta ponuditi kupcima, dok prodavci nemaju pretjeran izbor, osim ranije uvezenih vozila, koje su praktično “zalihe” iz prethodnog perioda. Oni koji se odluče da naruče auto kojeg prodavac nema u prodajnom centru, prinuđeni su da čekaju mjesecima na isporuku, ne zbog prodavca, već zbog nestačice čipova koji su bitna komponenta svakog novog vozila, odnosno bez kojih vozilo nema potrebne i moderne funkcije.

    Sagovornici Banjaluka.net ističu da ima nekih naznaka da bi se ovaj globalni problem mogao prevazići najranije do marta sledeće godine, a postoji mogućnost i da ta svojevrsna kriza potraje do polovine sledeće godine, što praktično znači da do tada neće biti novih auta na našem tržištu.

    Ove informacije potvrđuje i nadaleko poznati i ugledni privrednik Siniša Vidović, koji je vlasnik kompanije “Autokomerc V.S.” Banjaluka, koja je lider u prodaji novih Audi, Volkswagen i Škoda vozila na domaćem tržištu.

    Vidović u razgovoru za banjaluka.net ističe da je jedan od glavnih uzroka nestašice čipova na globalnom tržištu to što su se neki od vodećih proizvođača čipova za automobile orjentisali na proizvodnju čipova za mobilne telefone, laptope, video igrice i druge uređaje koji takođe koriste čipove, jer je jednostavno u vrijeme korona krize došlo do naglog povećanja tražnje za tim tipovima elektronskih uređaja.

    Kako se virus širio i pandemija povećavala širom svijeta, fabrike automobila su se zatvorile na nekoliko mjeseci. Sa milionima ljudi koji rade od kuće, potražnja za prenosnim računarima i monitorima dovela je do toga da su proizvođači poluprovodnika – čipova, prešli sa automobila na tu elektroniku.

    Međutim, ekonomski oporavak je bio brži od očekivanog i povećao je potražnju za vozilima, pa je autoindustrija pokušala da obnovi proizvodnju u punom kapacitetu. Ipak, proizvođači čipova nisu mogli da odgovore dovoljno brzo. Sada, kako nestašica čipova i dalje traje, zavladala je i nestašica novih vozila.

    – Kod jednog od proizvođača čipova iz Japana došlo je do havarije, zbog čega je obustavljena proizvodnja. S druge strane, proizvođači automobila nisu očekivali da će u vrijeme pandemije doći do tako brzog povećanja kupovine vozila, i nisu blagovremeno naručili dovoljne količine ovih poluprovodnika – rekao je Vidović i dodao da je tako došlo do velike tržišne neravnoteže između potražnje za čipovima i kapaciteta proizvodnje.

    – Takođe, zbog krize izazvane pandemijom korona virusa veoma je usporena idostava, kako čipova tako i drugih auto dijelova iz zemalja poput Japana i Kine, koja sada duplo duže traje, tako da i ta činjenica dodatno usporava cijeli proces – rekao je Vidović.

    Prema njegovim riječima, ta sveukupna situacija će dovesti do poskupljenja novih vozila, dok su cijene polovnih vozila na našem tržištu već povećane.

    – Naša kompanija “Autokomerc V.S.” prima narudžbe kupaca, traženi su novi modeli Škode Oktavije, ali i Audija, Volkswagena, ali ni mi jednostavno ne možemo kupcima garanatovati rok isporuke, upravo zbog te globalne nestašice I neizvjesnosti isporuke čipova. Jednostavno, mi kao ovlašteni prodavci vozila nismo uzrok dužeg čekanja na isporuku naručenog vozila, već je to globalni problem, tako da i ovim putem molimo naše cijenjene kupce za razumjevanje – poručio je Vidović, koji se ovim poslom bavi duže od dvije decenije i čija je kompanija “Autokomerc V.S.” vodeća grupacija za prodaju Škoda, Audi, Seat i Volkswagenovih auta, uz teretni program Volkswagena. A prodajni centri su nadaleko poznati Audi, Volkswagen i Škoda centri u Banjaluci.

    Inače, da je ovaj problem globalni, pokazuju i informacije stranih medija prema kojima neki od vodećih proizvođača automobila smanjuju proizvodnju automobile u narednim mjesecima, upravo zbog nedostatka čipova. Među njima je svakako i Audi, pa su iz te kompanije odlučili da smanje proizvodne kapacitete dok ne bude normalizovana isporuka nepohodnih komponenti, poput čipova. Samo u prvoj polovini ove godine, Audi je zbog nestašice dijelova napravio oko 50.000 automobila manje od naručenih. Pored Audija, do manje proizvodnje bi moglo doći i u Volkswagenu, Fordu, Toyoti, General Motorsu i drugim.

    Takođe, Institut za ekonomska istraživanja Ifo saopštio je da su se njemačka automobilska industrija i njeni dobavljači suočili sa najvećim nedostatkom snabdijevanja čipovima u posljednjih 30 godina. Anketa je pokazala da je 83 odsto kompanija time pogođeno, u poređenju sa 65 odsto, koliko ih je to bilo u aprilu.

    – To dovodi do prekida proizvodnje. Nedostatak poluprovodnika će potrajati još neko vrijeme – rekao je istraživač na ovom institute Oliver Falck.

    Neke procjene svjetskih medija i kompanija iz ove oblasti pokazuju da bi se situacija u vezi sa globalnom nestašicom čipova mogla u potpunosti stabilizovati tek 2023. godine. Ipak, Siniša Vidović je mnogo optimističniji i očekuje da bi to moglo biti i do kraja prvog kvartala sledeće godine. Pošto se radi o poznatom i uglednom privredniku, koji se prodajom automobila bavi više od dvije decenije i čija je kompanija lider u prodaji novih auta na domaćem tržištu, pa je samim tim i odlično upućen u ovu problematiku, nama ostaje samo da vjerujemo njegovom optimizmu i istančanom osjećaju za biznis, po kojem je i poznat u široj javnosti, te da očekujemo što skoriji završetak ove krize i globalne nestašice, koja utiče i na proizvođače, i prodavce i kupce.

  • Topić: Srpska uduplava kilometre autoputa

    Topić: Srpska uduplava kilometre autoputa

    Ukoliko sve bude išlo kako smo planirali, Srpska bi do 2025. godine trebalo da ima oko 250 kilometara autoputa, tvrdi prvi čovjek preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” Dušan Topić.

    Republičke institucije sa predstavnicima tog javnog preduzeća aktivno rade na nekoliko pravaca koji bi u dogledno vrijeme trebalo da postanu dio mreže autoputeva, a posljednjih dana ponovo se najviše priča o onom koji će povezati Srpsku i Srbiju.

    Topić podsjeća da je autoput od Vukosavlja, preko Brčkog i Bijeljine, pa sve do granice sa Srbijom definisan kao prioritet u projektima Srpske i da je plan da on bude realizovan kroz nekoliko faza. Riječ je o dužini od oko 70 kilometara, a prva faza podrazumijeva dionicu Brčko – Bijeljina – Rača te most preko rijeke Save kod Rače.

    Plan parcelacije za ovu dionicu autoputa i gasovod je, dodaje, usvojen u Narodnoj skupštini Srpske krajem 2019, a završeno je oko 90 odsto stvari koje se tiču imovinsko-pravnih poslova. Uz to, Sporazumom između Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije o saradnji na izgradnji autoputa, odnosno brzog puta Sarajevo – Beograd – Sarajevo iz iste godine definisana je izgradnja mosta u Rači i zajedničkog graničnog prelaza na teritoriji Srbije.

    “Gradnja mosta je u toku, a to finansira Srbija. U projekat je uključena i Turska. Memorandum između Savjeta ministara BiH i kompanije ‘Tašjapi’ je potpisan u junu ove godine, a na osnovu toga turska kompanija je dostavila prijedlog komercijalnog ugovora za projektovanje i izgradnju dionice od Brčkog do Rače koji predviđa projektovanje i izgradnju u dva lota – ‘Brčko – Bijeljina’ i ‘Bijeljina – Rača’. Svi elementi su još u fazi razmatranja i rano je za bilo kakvo izjašnjenje”, istakao je Topić za Glas Srpske.

    Zeleno svjetlo krajem prošle godine dobio je i plan parcelacije za dio od Vukosavlja do Brčkog, a počelo je i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

    “Objavljen je međunarodni poziv za finansiranje, projektovanje i gradnju te dionice autoputa putem takmičarskog dijaloga, a sa dvije kompanije se ide u dalje pregovore. Raniji javni poziv za finansiranje, projektovanje i izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko, Brčko – Bijeljina i Bijeljina – Rača je poništen zbog nezadovoljavajućih prijava. Nakon aktuelizovanja priče sa Turskom i konkretnijih koraka za realizaciju dionice Brčko – Bijeljina – Rača, te iskazane namjere Srbije da finansira dio ove dionice, ona je izostavljena iz novog javnog poziva”, naveo je Topić.

    Iz Vlade Republike Srpske nedavno je poručeno da u oktobru počinje izgradnja autoputa od Banjaluke do Prijedora, o kojoj se govori duži period. Topić je potvrdio da koncesionar, a riječ je o kineskoj kompaniji, u skladu sa ugovorom sprovodi sve aktivnosti na tom projektu.

    “Eksproprijacija zemljišta radiće se prema prioritetima koje je planirao koncesionar. Prema dostavljenoj dinamici, predviđena je fazna eksproprijacija kroz tri godine, te u skladu sa tim i fazna izgradnja. Kako je najavljeno, za jedan manji potez u opštini Prijedor koncesionar je već ishodovao građevinsku dozvolu i u oktobru se očekuje početak radova. Radi se o izgradnji nadvožnjaka na lokalnom putu i dijela lokalnog puta”, rekao je Topić.

    U skladu sa koncesionim ugovorom, završetak cijele dionice i puštanje u saobraćaj očekuje se u 2025. godini.

    “Autoputevi RS” održavaju 106 kilometara autoputa, odnosno dionice od Gradiške do Banjaluke, te od Banjaluke do Doboja, koja nosi naziv “9. Januar”.

    Koridor 5C

    Srpska je na ruti i koridora 5C, a ukupna dužina tog autoputa kroz Republiku iznosi oko 46 kilometara. Riječ je o četiri dionice, odnosno od petlje Johovac do petlje Rudanka, zatim do entitetske granice na jugu, te od petlje Johovac do petlje Podnovlje i od te petlje do Vukosavlja. Prva dionica bi trebalo da bude završena u februaru 2022. godine, dok su ostale u fazi priprema i dogovora.

  • Presušile naknade za sahrane penzionera

    Presušile naknade za sahrane penzionera

    Povećana smrtnost penzionera prvenstveno zbog pandemije virusa korona smanjila je mogućnost Udruženju penzionera RS da svima uplati naknadu pogrebnih troškova i po tom pitanju tražimo pomoć lokalnih zajednica, rekao je za “Nezavisne” Ratko Trifunović, predsjednik ovog udruženja.

    On objašnjava da je smrtnost penzionera zbog pandemije virusa korona povećana za skoro 20 odsto u odnosu na period prije pandemije.

    “Od Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS za naknadu pogrebnih troškova porodica preminulog dobija oko 500 KM, a penzioneri u Banjaluci od sredstava članarine dobijaju 500 KM. Tako je skoro u svim lokalnim zajednicama, jedino ako je u nekim manja članarina, onda je i manja isplata, ali je otežana isplata zbog situacije s virusom korona”, naglasio je Trifunović.

    Dodaje da od članarina koje penzioneri plaćaju jedan dio izdvajaju u Fond za pomoć penzionerima koji su bolesni, socijalno ugroženi i imaju male penzije.

    Smatra da dio naknade pogrebnih troškova preminulih penzionera treba da snose lokalne zajednice jer su oni u njima živjeli, plaćali sve komunalije i učestvovali u njihovom razvoju.

    “Činjenica je da je zbog pandemije virusa korona najveći broj oboljelih, ali i preminulih nažalost među penzionerima. Razgovarali smo sa Duškom Milunovićem, ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kako bi se pokrenulo ovo pitanje i održao sastanak sa Savezom opština i gradova RS, da zamolimo sve načelnike lokalnih zajednica da pomognu”, rekao je Trifunović.

    Što se tiče drugih zahtjeva, Trifunović ističe da je to, između ostalih, povećanje penzija, te da očekuje od 1. januara naredne godine redovno zakonsko usklađivanje penzija prema statistici koliki su troškovi života i prosječne plate.

    “Takođe, uputićemo zahtjev Vladi Republike Srpske, ali i lokalnim zajednicama da se naredne godine budžetom izdvoje veća sredstva za liječenje i rehabilitaciju penzionera u banjama”, kazao je Trifunović.

    Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne” da je slična inicijativa već upućena u Istočnom Novom Sarajevu.

    “Krajem septembra imaćemo sjednicu Predsjedništva Saveza opština i gradova RS i sigurno je da ako od Udruženja penzionera dođe inicijativa mi ćemo je razmotriti”, naveo je Ćosić.

    Prema njegovim riječima, moguće je korigovati naknade za grobno mjesto i još neke stvari koje bi bile od pomoći najstarijoj kategoriji stanovništva u Republici Srpskoj.

    “Podržavam ovakvu inicijativu jer se radi o najosjetljivijoj kategoriji o kojoj moramo da vodimo računa tako da ova inicijativa ima smisla i ona kada dođe do nas mi ćemo odgovoriti pozitivno”, naglasio je Ćosić.

  • Potrošačka korpa u Srpskoj nikad nije bila skuplja

    Potrošačka korpa u Srpskoj nikad nije bila skuplja

    Sindikalna potrošačka korpa nikad nije bila skuplja, potvrdio je za “Nezavisne novine” Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, iz kojeg su juče saopštili da ona za avgust iznosi 2.524,81 KM, što je za 454 KM više u odnosu na prethodni mjesec.

    Ako se vratimo u protekle godine, onda ćemo shvatiti koliki se u međuvremenu dogodio jaz u cijenama, pošto je, recimo, u avgustu prošle godine ova korpa koštala 2.053,68, a u istom mjesecu 2019. za nju je trebalo izdvojiti 2.370,81 KM.

    Avgust je, inače, karakterističan mjesec po tome što, između ostalog, djecu treba pripremiti za školovanje, što i te kako utiče na troškove. “Avgust je mjesec kada rastu troškovi za opremanje učenika, iako, čak i bez tog troška, bilo bi rasta cijene sindikalne potrošačke korpe, jer su rasle cijene”, pojasnio je Šatorović za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, imajući u vidu sve dosadašnje pokazatelje, sindikalna potrošačka korpa nikada nije bila na većem iznosu.

    “Nažalost, mi nemamo nikakvu garanciju, obećanje, plan niti strategiju kako zaustaviti divljanje cijena ili na koji način poboljšati primanja od kojih radnici i penzioneri treba da žive. Generalno, mislim da su građani u ovom trenutku prepušteni na milost i nemilost sami sebi, bez adekvatne reakcije bilo kog nivoa vlasti. Definitivno ne treba iznenaditi nikoga činjenica da je više od 80.000 ljudi samo u prvih šest mjeseci napustilo BiH”, naglasio je Šatorović.

    Da su građani godinama prepušteni sami sebi, ocjenjuje i Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, koji smatra da se pravi odraz situacije još bolje vidi ako se vratimo deceniju unazad.

    “Kada gledamo rast cijena, jasno je da je u pitanju jedan specifičan fenomen ‘puzajućih’ poskupljenja, ali gledajte koliko je narasla potrošačka košarica u zadnjih deset godina. Ne može se održavati stabilnost cijena ako se baziramo na uvoz hrane od 80 odsto. Jedino rješenje je u mobilizaciji domaće poljoprivrede, odnosno grana kao što su stočarstvo, voćarstvo i tako dalje. Bez toga nam spasa nema, bićemo osuđeni na stalna poskupljenja”, ocjenjuje Bago.

    U izjavi za “Nezavisne novine” on dodaje da je novonastala situacija dobila crvenu liniju.

    “Pa, 2.500 KM za puko preživljavanje je zaista strašan i alarmantan podatak za sve građane BiH, za svaku obitelj. Posljedice su još blage, ne vidimo ih, granice su poprilično zatvorene. Ali, uslijediće val iseljavanja”, upozorio je i Bago.

    Primijetila je i Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, da je došlo do, kako kaže, drastičnog poskupljenja svih proizvoda, od osnovnih životnih namirnica, preko odjeće i obuće, pa do građevinskog materijala.

    “Ta poskupljenja dovela su do toga da je došlo do znatnog rasta cijene sindikalne potrošačke korpe, ali treba imati na umu i da u avgustu imamo troškove kao što su pripremanje đaka za školu, potom pripremanje zimnice, ogreva. Međutim, što je previše, previše je”, rekla je Ilijićeva.

    Iz Saveza samostalnih sindikata BiH podsjećaju da je prosječna plata isplaćena u FBiH za jun iznosila 999 KM i tek za 17 KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,57 odsto, dodaju iz sindikata.

  • Vlada Srbije povećala minimalnu cijena rada

    Vlada Srbije povećala minimalnu cijena rada

    Vlada Srbije donijela je danas odluku da visina minimalne cijene rada za iduću godinu iznosi 201,22 dinara /1,7 evra/ neto po radnom času, čime je minimalna cijena rada povećana za 9,4 odsto.

    Utvrđivanje minimalne cijene rada zasnovano je na posljednjim raspoloživim makroekonomskim podacima i projekcijama za naredni period, saopšteno je iz Vlade Srbije.

    Premijer Srbije Ana Brnabić najavila je krajem prošle sedmice da će minimalna cijena rada u sljedećoj godini iznositi 35.012 dinara /297,8 evra/, što je povećanje od 9,4 odsto.

    Brnabićeva je, nakon sjednice Socijalno-ekonomskog savjeta, na kojoj nije postignut dogovor sa sindikatima, ukazala na to da će u 2022. sa tim povećanjem minimalna zarada pokrivati minimalnu potrošačku korpu 89 odsto.

    Ona je najavila da će na kraju 2023. godine biti donesena odluka da se minimalna zarada od 1. januara 2024. izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom.

    Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikati “Nezavisnost” izjavili su da nisu zadovoljni jer su očekivali da povećanje minimalne zarade bude toliko da se 100 odsto pokrije minimalna potrošačka korpa.