VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Privredna komora poziva: Vakcinacija radnika bitna i sa ekonomske strane

    Privredna komora poziva: Vakcinacija radnika bitna i sa ekonomske strane

    Privredna komora RS pozvala je preduzeća da se prijave za masovnu vakcinaciju kako bi što više radnika primilo vakcinu protiv virusa korona, a ovaj poziv pozdravili su i privrednici smatrajući imunizaciju veoma značajnom.

    Privredna komora je uputila poziv na osnovu zaključka Vlade Srpske, odnosno Republičkog štaba za vanredne situacije.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore, naveo je da bi vakcinacijom na neki način u preduzećima bilo spriječeno i širenje virusa korona ili eventualno neki novi talas koji se najavljuje, te bi nesmetano bio nastavljen poslovni proces.

    “U saradnji sa Zavodom za medicinu rada i sporta završena je vakcinacija 60 radnika, a za sutra je zakazana vakcinacija 73 radnika u Rafineriji nafte Brod. Imamo još stotinu prijavljenih radnika iz različitih preduzeća i pozivamo preduzeća da se prijave kako bismo mogli organizovati kolektivnu vakcinaciju”, kazao je Blagojević.

    Podsjetio je da je u Srbiji, posredstvom Privredne komore Srpske, vakcinisano više od 600 radnika iz RS.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, je kazao da smatra da proces vakcinacije protiv virusa korona treba nastaviti jer je to značajno i zdravstveno i ekonomsko pitanje.

    “Imunizacija radnika je značajnija nego što ljudi misle. Na ovaj način postižemo veći procenat vakcinisanih stanovnika Srpske i ovaj proces treba nastaviti sve dok ima zainteresovanih”, rekao je Trivić.

    Dodao je da je aktivnostima Unije u posljednjih desetak dana vakcinisano oko 2.500 radnika, a da je planirano da ih u narednih 15 dana bude vakcinisano još toliko.

    “Računamo da će kroz aktivnosti Unije biti vakcinisano oko 10.000 radnika što nije dovoljno, ali smo ipak zadovoljni”, kazao je Trivić.

    Sa ekonomske strane gledano vakcinacija je, prema riječima Trivića, bitna jer se time smanjuje broj radnika na bolovanjima.

    Dodao je da se proces vakcinacije odvija tako da se radnici vakcinišu u svojim kolektivima, a zaposleni u manjim preduzećima vakcinu primaju u domovima zdravlja.

  • Dolar ojačao zbog širenja delta soja i straha investitora od novih restrikcija

    Dolar ojačao zbog širenja delta soja i straha investitora od novih restrikcija

    Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema referentnoj grupi valuta porasla i prošle sedmice, druge zaredom, jer ulagači zbog širenja delta soja koronavirusa i novih restriktivnih mjera nisu skloni rizičnijim investicijama.

    Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,2 posto, na 92,87 bodova.

    Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao 0,45 posto, na 110,55 jena.

    Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, za 0,3 posto, pa je cijena eura pala na 1,1775 dolara.

    Polovicom sedmice dolarov indeks dosegnuo je 93,19 bodova, najviši nivo u tri i pol mjeseca jer ulagače zabrinjava rast broja novozaraženih koronavirusom u svijetu, što je posljedica ubrzanog širenja vrlo zaraznog delta soja.

    To vodi do novih restriktivnih mjera, a potom i usporavanje oporavka ekonomije. Zbog toga su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su švicarski franak i japanski jen.

    “Tržišta su se ponovo fokusirala na pandemiju jer vlade zbog delta varijante ponovo uvode mjere kako bi suzbile virus”, pišu u bilješci klijentima analitičari Bank of America.

  • Papreno poskupljenje guma do kraja godine u cijelom svijetu

    Papreno poskupljenje guma do kraja godine u cijelom svijetu

    Još prije nekoliko mjeseci mediji su pisali da svijetu predstoji period u kome će cijene automobilskih guma znatno porasti, kao posljedica smrtonosne bolesti koja napada zasade kaučuka, osnovne sirovine za proizvodnju automobilskih pneumatika.

    Tržišni trendovi sada ukazuju na to da se sasvim sigurno mogu očekivati značajna povećanja cijena guma za automobile i komercijalna vozila, budući da je u posljednje vrijeme došlo je do značajnih povećanja cijena u cijelom lancu proizvodnje i snabdijevanja.

    Troškovi proizvodnje prirodne gume u prvoj polovini 2021. bili su u prosjeku za 57 odsto veći od prošlogodišnjih. Rast cijena nafte uticao je i na cijenu sintetičke gume, koja je u prvih šest mjeseci bila 66 odsto iznad prosjeka iz 2020. godine.

    I cijena električne energije je porasla za 154 odsto, što je posebno važno za države u kojima se gume proizvode. Takođe, za više od 200 odsto porasle su i naknade za prevoz tereta u kontejnerskom brodskom transportu, prenosi Index.

    Do rasta cijena guma u Evropi ove godine je već došlo, a u cijelom sistemu proizvođač – trgovac malo su smanjene marže i tako je izbjegnut veći rast cijena. Ipak, u drugoj polovini godine se može očekivati da će gume biti mnogo skuplje…

  • BDP u Srpskoj rastao najbrže u odnosu na okruženje

    BDP u Srpskoj rastao najbrže u odnosu na okruženje

    Bruto domaći proizvod (BDP) u Srpskoj u prvom tromjesečju ove u odnosu na isti period prošle godine ima stopu rasta od 2,3 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Štaviše, prema dostupnim informacijama, na tom planu Republika Srpska je ostvarila bolje rezultate u odnosu na zemlje u komšiluku – Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, pa čak i u odnosu na Sloveniju, gdje je, prema podacima tamošnjeg zavoda za statistiku, zabilježen rast BDP-a od 1,6 odsto.

    Siniša Mali, ministar finansija Srbije, izjavio je ranije da je realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio 1,7 odsto.

    Iz Državnog zavoda za statistiku Hrvatske objavili su preliminarne procjene prema kojima je njihova privreda u prvom tromjesečju ove godine pala za 0,7 odsto u odnosu na isti period 2020.

    Kada je riječ o Crnoj Gori, BDP im je u prvom kvartalu pao za 6,4 odsto, pokazuju preliminarni podaci tamošnje Agencije za statistiku – Monstat.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da je rast BDP-a u Srpskoj očekivan jer se, kako kaže, agresivno išlo na povećanje privatne potrošnje, ali su rasle i plate.

    “Osim toga, prošlogodišnje mjere su bile usmjerene na očuvanje radnih mjesta, što je dovelo do toga da neizvjesnost u sistemu bude manja. Recimo, kada neko ostane bez posla, onda članovi njegove porodice i komšije to znaju i onda se i oni zapitaju kada je, primjera radi, riječ o potrošnji. To je kod nas spriječeno i došlo je do toga da se potrošnja nastavila te je rezultirala rastom BDP-a od 2,3 odsto u prvom kvartalu. To će se, prema mom mišljenju, nastaviti i u drugom, trećem i četvrtom kvartalu”, rekao je Stevanović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, rekao je da je za privredu Srpske važno to što je trend oporavka kakav je bilježen u posljednjim mjesecima prošle nastavljen i u prvoj polovini ove godine.

    “Jako je važno to što prerađivačka industrija bilježi rast. Osim toga, bitno je da se ovaj trend nastavi i u narednim mjesecima, iako je i dalje nezahvalno da se iznose prognoze”, rekao je Blagojević za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, izjavila je prošle sedmice da očekuje da će na kraju ove godine rast BDP-a u Srpskoj biti od četiri do 4,5 odsto i da bi u septembru trebalo da bude usvojen rebalans budžeta.

    Vidovićeva je rekla da se isti takav rast BDP-a očekuje i u sljedećoj godini, što će, kako je istakla, Srpsku dovesti u dosta povoljniji položaj.

    “Sve to nam govori da smo dobro radili u prošloj godini kada smo pomagali privredi, jer je pad BDP-a u 2020. godini u Republici Srpskoj bio minus 2,8 odsto i to je najmanji pad poslije Srbije u čitavom regionu, dok je Srbija imala pad od jedan odsto”, podsjetila je Vidovićeva.

    Radovan Višković, premijer Republike Srpske, naglasio je prije nekoliko dana da je u odnosu na prošlu godinu Srpska ostvarila realan rast BDP-a od gotovo pet odsto.

    Direktni porezi i ostali javni prihodi su bili veći u ovom periodu za 15 odsto, indirektni za 18 odsto, iz čega se, kaže Višković, išlo na povećanja plata i ostale aktivnosti.

  • Šta privrednici u BiH gube ako država ne osigura sredstva za EXPO u Dubajiu

    Šta privrednici u BiH gube ako država ne osigura sredstva za EXPO u Dubajiu

    Privrednici u našoj zemlji još uvijek se nadaju da planirani nastup na svjetskoj izložbi EXPO u Dubajiju neće propasti. Ipak, pasivan stav državnih vlasti doveo ga je u pitanje. Vrijeme ide, a ništa se konkretno ne radi.

    Unatoč doniranom paviljonu i velikoj pomoći organizatora, učešće Bosne i Hercegovine na izložbi EXPO u Dubaiju još je neizvjesno. Iako je veliki svjetski događaj zakazan za oktobar, BiH nije počela pripreme, jer nije osiguran novac. Sve je zapelo na Ministarstvu finansija BiH koje zbog neusvajanja budžeta za ovu godinu ne želi odobriti sredstva za ovu najvažniju poslovnu manifetaciju.

    Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić za naš portal kaže kako se nada da Bosna i Hercegovina ipak neće propustiti priliku da se predstavi na ovogodišnjem EXPO-u.

    “EXPO izložbe se, u pravilu, održavaju svakih pet godina s ciljem predstavljanja zemalja i njihovih potencijala u različitim segmentima, kao što su: kultura, društveni i ekonomski potencijali, inovacije I slično. EXPO Dubai 2020 je svjetska izložba koja se organizuje pod sloganom ‘Connecting Minds, Creating the Future’, te se posebno fokusira na tri područja: održivost, mobilnost I prilike. Predstavljajući se na ovako jednoj manifestaciji, sve zemlje nastoje da se u novonastalnim okolnostima u svijetu i novim globalnim kretanjima prikažu na najbolji mogući način I u skladu sa navedenim područjima”, kaže on.

    ON dodaje kako je uvažavajući svoje mogućnosti, Bosna i Hercegovina se prijavila da sudjeluje u području “Prilike” s ciljem privlačenja ulagača i potencijalnih partnera u segment unapređenja usluga, a najviše u segment razvijanja turističkih ponuda, razmjene inovativnih rješenja u iskorištavanju prirodnih potencijala vezanih za drvni sektor, turizam I usluge.

    “Kako se u Bosni i Hercegovini već tradicionalno iz godine u godinu bilježi sve veći broj dolazaka turista iz UAE i okolnih zemalja, ova manifestacija bi predstavljala i dobru priliku da se prezentuju upravo turistički potencijali Bosne i Hercegovine, a koji su zaista bogati. Također, BiH u zadnjih nekoliko godina bilježi povećana ulaganja iz ovog područja planete, te svaka neiskorištena prilika da se prezentuju mogućnosti za ulaganje, zaista i predstavlja propuštenu priliku naročito ako se u obzir uzmu poremećaji i novi tokovi globalne ekonomije”, kazao je on.

    Nadalje dodaje kako su zemlje iz regiona, kao što su Srbija, Crna Gora i Hrvatska učesnici na EXPO Dubai 2020, te neučešće Bosne i Hercegovine bi nas i u ovom smislu izuzelo iz kretanja kako na regionalnoj tako i na svjetskoj sceni utrke za privlačenje investicija i novih poslovnih aranžmana.

    “VTK BiH smatra da bez obzira na tešku ekonomsku situaciju u zemlji, ne bi bio poželjno da se prilika kao ova ne iskoristi naročito jer bi iz ovakvih prilika u potencijalu mogli proizaći pozitivni koraci u pravcu revitalizacije privrede u post covid periodu ali bi se i doprinjelo mijenjanju slike o negativnom imidžu BiH”, zaključio je on.

    Mirsad Jašarspahić, podpredsjednik Privredne komore FBiH, za portal Klix.ba kako su dosad uvijek privrednici bili najbolji ambasadori svoje države, a sad je vrijeme da država promovira privrednike.

    “Nastup na EXPO-u bi pružio mogućnust pristupa tržištima Afrike, Azije, Amerike i Europe. Ne mogu vjerovati da nije prepoznat značaj, osim ako nije namjerno, ovog najvećeg svjetskog privredno kulturnog događaja gdje svaka zemlja se trudi da u najboljem svjetlu prikaže mogućnosti i pogodnosti svojih potencijala i kapaciteta kako ekonomskih, naučnih tako i društvenih. Generalno, pokazuju svoju snagu. Usporedbe rasi, Srbija je pripremila paviljon od 2.000 kvadrata, Hrvatska također jedan zapažen velikim paviljon na dvije etaže, kao i sve druge zemlje u regiji osim nas”, kazao je on.

    Jašarspahić kaže kako se opet kod nas od dobre priče napravio politički problem.

    “Ovdje treba da pokažemo da li smo država ili nismo”, kazao je on.

    Expo 2020 zbog pandemije nije održan prošle godine, a predviđen je od 1. oktobra ove do 31. marta naredne. Učestvovat će 192 zemlje.

  • EU šalje višemilionsku pomoć BiH

    EU šalje višemilionsku pomoć BiH

    Plan za Zapadni Balkan koji je objavila Evropska komisija predviđa mobilizaciju 9 milijardi evra za investicije u održivu povezanost, inkluzivan rast, digitalnu i zelenu agendu.


    Proces oporavka Bosne i Hercegovine od posljedica pandemije Covid-19 će potrajati iako je bilo intervencija kojima se nastojalo spriječiti nazadovanje privrede, a pomoć stiže i iz Evropske unije.

    • Evropska investiciona banka će pomoći proces oporavka tako što će osigurati da je on zelen i održiv. Spremni smo pružiti finansijsku i tehničku podršku za ključne investicione projekte, zajedno sa našim partnerima u ovoj regiji, rekla je za O kanal Sandrine Friscia, predstavnica Evropske investicijske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

    ​Napomenula je kako je EIB od početka pandemijske krize pomagao malim i srednjim preduzećima da zadrže svoje radnike i nastave poslovati.

    IZGRADNJA VODOVODA

    U nastavku je podsjetila kako je u 2021. godini EIB već uložio 860 miliona evra u mala i srednja poduzeća u BiH, čime je svoje finansiranje povećao za 50 posto u odnosu na 2019. Većina investicija, 531 milion evra, bila je namijenjena saobraćajnoj infrastrukturi u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

    Ove godine je, govori Friscia, EIB potpisao grant vrijedan 2,1 milion eura sa BiH za finansiranje izgradnje sistema kanalizacije i vodoopskrbe u općinama Jajce i Zvornik.

    SAMIT U BEOGRADU

    • To je jedna od najvažnijih transportnih trasa u BiH, jer će njenim završetkom 2022. godine biti omogućeno oko 21 kilometar kontinuiranog autoputa između Počitelja i Bijače, na južnoj granici BiH sa Hrvatskom, pojasnila je Friscia, smatrajući da je koridor 5c prioritetna transportna mreža u BiH koja će doprinijeti održivijem ekonomskom razvoju, razvoju regionalne trgovine i poboljšanju uslova života za više od 50 odsto stanovnika ove zemlje koji žive u područjima oko trase.
    • Više od 95 odsto robe i putnika se prevozi putnim saobraćajem, što ovaj pravac čini još značajnijim za međunarodnu trgovinu i ekonomsku razmjenu. Evropska unija je izdvojila 225 miliona evra bespovratnih sredstava za izgradnju koridora 5c, a ukupna investicija će iznositi više od dvije milijarde eura, kaže Friscia, napominjući da je do sada EIB osigurao više od milijarde pomoći.
    • Završeno je 155 kilometara puta, nastavlja se izgradnja sa vrlo ambicioznim planovima da se građevinski radovi završe u nekoliko narednih godina, a naša banka će nastaviti pružati podršku, poručila je.

    EIB će u 2021. godini podržati Evropsku komisiju u provođenju Ekonomskog i investicijskog plana za Balkan, koji predviđa mobilizaciju do 9 milijardi evra za investicije koje promovišu održivi saobraćaj, inkluzivni rast, zelenu i digitalnu transformaciju, kao i stvaranje zajedničkog tržišta zasnovanog na znanju.

    • Veći dio su bespovratna sredstva, a novac će, između ostalog, biti namijenjen za obrazovanje, otpadne vode i zaštitu okoline. EIB se raduje tome što će u BiH potpisati prvi projekat u oblasti obnovljivih izvora energije, istakla je.

    Najavila je i održavanje Western Balkans Rail Summita za septembar u Beogradu, čiji je cilj unaprijediti transportnu politiku na regionalnom, evropskom i globalnom nivou, ali i poboljšati željeznički transport u regiji.

  • Previsoke akcize i nove zabrane prijete uništenjem legalnog tržišta

    Previsoke akcize i nove zabrane prijete uništenjem legalnog tržišta

    Odluka o usklađivanju akciza na duvan i duvanske prerađevine u BiH sa onima u EU bila je preuranjena i rast crnog tržišta rezultat je dugogodišnje neadekvatne akcizne politike, a usvajanjem Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duvana, duvanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH, stanje će se dodatno pogoršati, stoji u apelu vlastima od strane niza privrednika, ugostitelja, poslovne zajednice i strukovnih udruženja.

    Posljedice takvog stanja su ozbiljne, upozoravaju privrednici, narušiće se jedinstveno tržište u BiH i, pored duvanske industrije, u problemu će se naći i maloprodajni lanci i ugostitelji koje je pandemija virusa korona već bacila na koljena.

    Zbog toga poslovna zajednica apeluje prvo da se akcize na duvan vrate na razuman nivo, što će sasvim sigurno dovesti do pada crnog tržišta koje trenutno iznosi i do 50 odsto, ali i do rasta prihoda u državnim budžetima, koji su već godinama zbog pogrešne akcizne politike, posebno na duvan, u značajnom padu.

    “Zbog crnog tržišta u gubitku su i kompanije i država, jer je duvanska industrija u proteklih nekoliko godina izgubila više od pola prihoda, a država svake godine izgubi skoro milijardu KM zbog prodaje ilegalnih duvanskih proizvoda. Oporavak legalnog tržišta može biti samo rezultat sinhronizovanih aktivnosti, prije svega kroz smanjenje maloprodajne cijene cigareta kao rezultat smanjenja akciznog opterećenja i ozbiljne aktivnosti kontrolnih i istražnih organa, odnosno inspekcija, na sprečavanju ilegalne trgovine duvanskim proizvodima”, navodi se između ostalog u pismu Područne privredne komore Banjaluka upoćenom Upravi za indirektno oporezivanje BiH i članovima Upravnog odbora UIO, kojim traže smanjenje akciza na duvan i duvanske prerađevine.

    I Spoljnotrgovinska komora BiH polovinom juna izradila je i predstavila elaborat u kojem zaključuje da sve više građana ilegalno kupuje duvanske proizvode, a jedan od glavnih razloga je neadekvatna akcizna politika.

    “Ono što je neophodno uraditi kako bi se stanje popravilo jeste da se pojača i intenzivira kontrola nelegalnog tržišta, smanje akcize, ponudi konzumentima kvalitetna alternativa nelegalnom tržištu”, jedan je od zaključaka sa sastanka održanog u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

    Inače, Bosna i Hercegovina u Evropi spada među zemlje sa najvećim udjelom poreza u maloprodajnoj cijeni, jer čak 90 odsto maloprodajne cijene uzme država i trenutno je jedina u regionu koja ima opterećenje na duvan iznad zahtjeva EU. Primjera radi, na kutiju cigareta od pet KM, država na ime akciza i PDV-a uzme 4,5 KM, što je ubjedljivo najveći namet u Evropi.

    I pored toga što BiH ima najrigoroznije tržište, što prihodi po osnovu akciza na duvan konstantno padaju i što imamo rapidan rast crnog tržišta, Vlada Federacije BiH predložila je donošenje restriktivnog Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje.

    On je već usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a ukoliko to uradi i Dom naroda, prema mišljenju mnogih, legalno tržište duvana moglo bi praktično nestati.

    Naime, ovim zakonom, između ostalog, propisuje se zabrana pušenja u javnim zatvorenim objektima, između ostalog i u ugostiteljskim objektima, što bi dovelo do dodatnog pada tržišta, a značajno bi se narušilo i jedinstveno tržište, jer bi različita zakonska rješenja bila u FBiH i RS.

    Primjera radi, u FBiH bi kutija cigareta sadržavala neka slikovna zdravstvena upozorenja, a u RS to ne bi trebalo biti na kutijici, dok bi u FBiH proizvodi sa aromom bili zabranjeni, u Republici Srpskoj bili bi dozvoljeni.

    “Taj zakon je čisto politikantstvo i nije potreban uopšte, posebno u ovo vrijeme kada je ugostiteljstvo na koljenima. Šta mi uopšte dobijamo tim zakonom i gdje žurimo. Lažu kada kažu da to Evropa traži i da tako treba. To nije istina i zabraniti pušenje u svim ugostiteljskim objektima je suludo”, rekao je Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, dodajući da treba ići u pravcu ostalih zemalja koje prilagođavaju prostor za pušače i nepušače.

    I Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da se bez smanjenja nameta na duvan i duvanske prerađevine vrlo teško može očekivati pad ilegalnog tržišta, jer je najveći problem što na tržištu postoji velika razlika u cijeni između legalnih proizvoda i onih ilegalnih, a zbog velike zarade to privlači veliki broj ljudi da se bave ilegalnom trgovinom.

    “Česti i opravdani inspekcijski nadzori, nažalost, zbog toga nisu do kraja efikasni. Inspekcija se teško može boriti protiv velikog broja aktera, jer podatak koji govori da crno tržište danas čini polovinu ukupnog tržišta u BiH pokazuje masovne razmjere, koje se mogu još više povećati u budućnosti”, rekao je Hadžić, dodajući da je najveći “krivac” za takvo stanje previsok nivo akciza na duvan.

    On kaže da je razmišljanje najvećeg broja ekonomista u BiH da se ide u smjeru smanjenja nameta na duvan i duvanske prerađevine, jer je preveliki nivo akciza doveo do pada u naplati akciza na duvan, što je stvorilo ogromne rupe u budžetima svih nivoa vlasti.

    “U slučaju smanjenja akciza dio ilegalnog tržišta će se vratiti u legalne tokove”, rekao je Hadžić ističući da bi od toga društvo imalo pozitivne efekte, jer bi onda barem dio novca trebalo namjenski usmjeriti u zdravstveni sektor.

  • Novi milioni od putarine u Srpskoj: Odmori i dijaspora pune kasu

    Novi milioni od putarine u Srpskoj: Odmori i dijaspora pune kasu

    Prihodi od putarine u prvih šest mjeseci ove godine premašili su 11 miliona maraka, što pokazuje da se situacija u vezi sa virusom korona stabilizuje i da se ljudi vraćaju putovanjima.
    U preduzeću “Autoputevi Republike Srpske” navode da je najveći priliv novca od putarine u prvom polugodištu zabilježen u junu, kada se u republičku kasu po tom osnovu slilo nešto više od dva miliona maraka.

    Podsjetili su da je prošlu godinu obilježila pandemija kao i razna ograničenja i u saobraćaju, zbog čega je prihod od putarine od januara do kraja juna prošle godine iznosio nešto više od osam miliona maraka.

    Sagovornici “Glasa Srpske” ističu da je na veći ovogodišnji prihod od putarine uticala stabilizacija epidemiološke situacije te mogućnost putovanja koja je svima lani bila uskraćena. Imajući u vidu da je najveći ovogodišnji priliv novca bio u junu, to se, kako ističu, može povezati sa sezonom godišnjih odmora te dolaskom velikog broja naših ljudi iz dijaspore, kao i stranaca.

    – Dobro je što se prihodi povećavaju jer to znači da će biti više novca i za održavanje tih puteva. Najveći prihod od putarina koji se bilježi u junu možemo svakako pripisati sezoni godišnjih odmora. Ljudi putuju na različite destinacije, na odmore, a putovanje autoputevima je i brže i bezbjednije. Vidjećemo kakva će situacija biti do kraja godine – rekao je ekonomski analitičar Predrag Duduković.

    Iako je u Srpskoj na snazi isti cjenovnik za putarinu još od novembra 2018. godine i u “Autoputevima” navode da korekcije cijena nisu u planu, ekonomisti i vozači smatraju da bi one ipak mogle biti malo niže.

    – Ako poredimo putarine kod nas i u okruženju, mislim da je i trenutna cijena malo viša nego što bi trebalo da bude. Samim tim neko dalje povećanje cijena bi možda stvorilo kontraefekat – kazao je Duduković.

    Kako dodaje, novim povećanjem cijena ne bi ostvarili veće prihode od putarina, već bi građani manje koristili autoput i prihodi bi ostali na istom nivou.

    Dionicu autoputa od Banjaluke do Prnjavora, od kada je puštena u saobraćaj, koristi Marija Simić iz Dervente. Ona naglašava da je vožnja autoputem daleko bezbjednija i brža te je, kako kaže, “zaboravila” put kojim je ranije stizala do najvećeg grada Srpske.

    – Iznos putarine je prihvatljiv kada uzmemo u obzir sve, ali, naravno, niko ne bi imao ništa protiv da je niži. Autoput koristim gdje god postoji u pravcu na koji me put odvede i iskreno se nadam da će u Republici Srpskoj biti izgrađeno još kilometara – istakla je Simićeva.

    Republika Srpska ima 106 kilometara autoputa, a riječ je o dionicama koje povezuju Banjaluku i Gradišku te dijelu koji nosi naziv “9. januar” i predstavlja kraći i brži put od najvećeg grada Srpske do Doboja.

    Cijene
    Vožnja dionicom od Banjaluke, odnosno naplatnog mjesta Jakupovci do Gradiške košta 3,5 maraka. Vozači koji se kreću na relaciji do Doboja, odnosno Kladara za putarinu izdvajaju sedam maraka, dok za pređene kilometre od Doboja do Gradiške iznosi deset maraka.

  • Inflacija brine čitav svijet: Šta BiH može uraditi da zaštiti građane i privredu

    Inflacija brine čitav svijet: Šta BiH može uraditi da zaštiti građane i privredu

    Najave da poslije pandemije koronavirusa slijedi pandemija inflacije su se obistinile. Dok raste opći nivo cijena vlasti razmišljaju šta one mogu uraditi da zaštite privredu i građane, to je izazov za sve vlade pa i našu.

    Ekonomski analitičar Admir Čavalić za portal Klix.ba kaže kako se nastavljaju inflatorni efekti širom svijeta.
    “Inflacija nadilazi ranije procjene centralnih banaka, naročito u zapadnim zemljama. Interesantno je da se Kina, tačnije kineske fabrike sada posmatraju kao sila protiv inflacije. Naime, djelimično uspjevaju održavati cijene finalnih proizvoda. Sa druge strane na tržištu je izražen strah od inflacije i pojave novog vala virusa. Ono što je izvjesno, a što se već dešava, jeste opšte povećanje cijene, kako globalno, tako i na domaćem tržištu. Ovo je prije svega uvjetovano rastom transportnih troškova i inputa, kao i naglim oporavkom globalne potražnje”, kaže Čavalić.

    Moguće da je ovo u kratkom roku samo cijena oporavka, kaže on te navodi da rastu i drugi ekonomski indikatori poput industrijske proizvodnje, vanjskotrgovinskih aktivnosti, zaposlenosti i slično.

    “Od slabe ili gotovo nepostojeće potražnje u prošloj godini do maksimalne u tekućoj. Sve to podrazumijeva restruktuiranje tržišta, što kao posljedicu ima inflaciju. Naravno, ne treba zanemariti ni fiskalne stimulanse odnosno različite programe zadržavanja zaposlenosti, uglavnom primjenjanje u razvijenim zemljama svijeta”, navodi on.


    Sada ti stimulansi vještački naglašavaju inflatorne efekte.

    “Bosna i Hercegovina kao mala, otvorena ekonomija, nema instrumenata za suzbijanje globalnih fenomena poput inflacije. Kada je riječ o aktuelnom rastu cijena, dvije stvari se mogu raditi: unaprijeđenje sistema robnih rezervi, ali samo sa fokusom na one koji su najviše ugroženi (osnovne životne namjernice za te kategorije populacije) i poboljšavanje uvjeta poslovanja (pravni, porezni sistem i administrativne barijere). Pored toga, potrebno je olakšati obavljanje vanjskotrgovinskih aktivnosti jer to smanjuje inflatorne pritiske”, zaključio je Čavalić.

    Jenjavanjem pandemije koronavirusa možemo očekivati novu pandemiju – pandemiju inflacije, ranije je za naš portal najavila profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić.

    “Za razliku od zemalja Evropske unije, BiH nema pristup sredstvima paketa za oporavak unije pa će se rast cijena i kamata negativno odraziti na našu sposobnost servisiranja javnog duga. S druge strane, uz inflaciju i rast kamata dohodak građana manje vrijedi, što znači da će najveći teret krize podnijeti oni siromašniji i srednji slojevi društva. Sličan odnos postoji i u kontekstu ekonomija. Definitivno, najmanji teret inflacije i krize podnijet će najrazvijenije ekonomije. Nažalost, mi ćemo taj teret itekako osjetiti”, smatra Pilav-Velić.

    Inflacija je povećanje općeg nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca, a često se definiše i kao pad vrijednosti novca. Njene negativne implikacije na ekonomiju su ogromne.

  • Prosječna plata u Republici Srpskoj nakon oporezivanja u junu bila 994 KM

    Prosječna plata u Republici Srpskoj nakon oporezivanja u junu bila 994 KM

    Prosječna mjesečna plata nakon oporezivanja u Republici Srpskoj isplaćena u junu 2021. godine iznosila je 994 KM i najviša je do sada, kada se posmatra prosječna plata nakon oporezivanja po mjesecima.

    Prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena u junu 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je veća za 3,7, a realno za 2,3 posto, dok je u odnosu na maj 2021. i nominalno i realno veća za 1,3 posto. Prosječna mjesečna bruto plata, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, iznosila je 1.544 KM.

    Posmatrano po područjima, u junu 2021. godine najviša prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena je u području finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.472 KM, a najniža prosječna plata nakon oporezivanja u junu 2021. isplaćena je u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo – 699 KM. U junu 2021. godine, u odnosu na juni 2020, najveći nominalni rast plate nakon oporezivanja zabilježen je u područjima umjetnost, zabava i rekreacija 16,8 posto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 10,5 i proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 10,4 posto. U istom periodu smanjenje plate nakon oporezivanja, u nominalnom iznosu, zabilježeno je jedino u području poslovanja nekretninama za jedan posto.

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u junu 2021. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su ostale nepromijenjene, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 1,4 posto.

    Najveći godišnji rast cijena u junu 2021. godine, zabilježen je u odjeljku prijevoz 8,5 posto, zbog viših cijena goriva i maziva od 15,6 posto, zatim u odjeljku alkoholna pića i duhan 1,6, usljed viših cijena u grupi duhan od 2,1 posto, potom u odjeljku hrana i bezalkoholna pića 1,5 posto, zbog povećanja u grupi ulja i masnoće od 23,2, zatim u odjeljku namještaj 0,9, zbog viših cijena u grupama mali alati za domaćinstvo od 2 posto i namještaj i komadi namještaja od 1,8 posto.

    U odjeljku Zdravstvo cijene su u prosjeku ostale nepromijenjene.

    Najveći pad cijena na godišnjem nivou, u junu 2021. godine, zabilježen je u odjeljku odjeća i obuća 9,3 posto, usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine, dok je smanjenje od 0,2 posto zabilježeno u odjeljku komunikacije, zbog nižih cijena u grupi telefonska i telefaks oprema od 5,8 posto. Niže cijene od 0,1 posto zabilježene su u odjeljku obrazovanje, usljed sniženja u grupi predškolsko obrazovanje od 1,4 posto.

    Broj zaposlenih u industriji u junu 2021. godine u odnosu na maj 2021. godine veći je za 0,6 posto, u odnosu na isti mjesec prošle godine manji je za 0,8 posto i u odnosu na prosječan mjesečni broj zaposlenih u 2020. godini manji je za 1 posto.

    Broj zaposlenih u industriji u periodu januar – juni 2021. godine, u odnosu na isti period prošle godine manji je za 2,4 posto. U istom periodu u području vađenje ruda i kamena zabilježen je pad od 0,6 posto, u području prerađivačka industrija pad od 1,1 posto i u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen pad od 11,4 posto.