VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Srpskoj od MMF-a 200 miliona KM

    Srpskoj od MMF-a 200 miliona KM

    Ministarstvo finansija Republike Srpske saglasno je da se 602,5 miliona KM koje je MMF doznačio BiH raspodijeli u skladu s Memorandumom o razumijevanju BiH s MMF-om iz 2016. godine, saznaju “Nezavisne novine”.

    Tako će Republika Srpska dobiti 33,3 odsto, ili malo više od 200 miliona KM, a ne 38 odsto koliko su očekivali i tražili pojedini zvaničnici Republike Srpske.

    “Prema ovom memorandumu, omjer raspodjele je određen prema kvotama članstva u MMF, tj. dvije trećine Federaciji BiH i jedna trećina Republika Srpska. Ministarstvo finansija u toku dana poslalo je odgovor Centralnoj banci da smo saglasni s raspodjelom iz Memoranduma o razumijevanju od 30. juna 2016. godine, na osnovu kojeg Republici Srpskoj pripada 200.846.783 KM”, rekli su iz Ministarstva finansija Republike Srpske za “Nezavisne novine”.

  • BiH 22 godine bez šansi da postane članica STO

    BiH 22 godine bez šansi da postane članica STO

    Iako je proceduru otpočela još 1999. godine, Bosna i Hercegovina još nije postala članica Svjetske trgovinske organizacije (STO), a kako stvari sada stoje, to se neće desiti ni na ministarskoj konferenciji STO koja krajem godine treba da bude održana u Kazahstanu.

    Trenutno, prijem BiH u STO blokiraju Rusija i Sjedinjene Američke Države. Osim nekoliko tarifnih linija za industrijske i poljoprivredne proizvode, Rusija BiH uslovljava i usvajanjem odluke o kvalitetu naftnih tečnih goriva, o kojoj trenutno ne postoji ni minimum saglasnosti između nadležnih ministarstava FBiH i Republike Srpske. Ovu odluku treba da usvoji Savjet ministara BiH, međutim s obzirom na blokadu, od toga gotovo je izvjesno neće biti ništa.

    Kada je riječ o SAD, od BiH se traži da strano pravno ili fizičko lice koje nije poslovno nastanjeno u BiH može kao deklarant staviti robu u slobodan promet. Ovaj problem djelimično je već riješen s obziromna to da je BiH u tom slučaju implementirala direktive Evropske unije, međutim još bilateralni pregovori nisu dovedeni do kraja.

    “Ranije je bio problem sa Brazilom, ali to smo riješili. Dokle smo trenutno stigli, ne znam tačno, ali članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji značilo bi nam mnogo. Kao članicu Svjetske trgovinske organizacije ne bi nas mogle ucjenjivati nekim sitnicama, recimo, Srbija i Hrvatska, kao što nam ne bi pojedini mogli uvoditi zabranu uvoza određene robe”, rekao je za “Nezavisne novine” Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

    On ističe da je članstvo u STO dobro i kada je riječ o kontaktima, ali i pristupu određenim tržištima s obzirom na to da postoje uhodane procedure u okviru STO na koji način se ostvaruje saradnja.

    Inače, BiH je jedna od rijetkih svjetskih zemalja koja nije član STO i nalazi se u društvu sa Eritrejom, Južnim Sudanom i još nekim zemljama. Kada je riječ o Srbiji, većina posla za članstvo u STO je završena, ali je i dalje neriješeno pitanje GMO, jer je Srbija još 2009. godine donijela zakon kojim je potpuno zabranila promet tih proizvoda, a jedno od temeljnih principa STO je da ne postoje bilo kakve opšte zabrane bilo kojeg proizvoda.

    Jedan od glavnih benefita članstva u STO je to što se državama omogućava pristup pod jednakim uslovima tržištima od oko sedam milijardi ljudi. Mnoge male zemlje, uključujući i BiH, nisu u stanju da aktivno održavaju ekonomske odnose sa mnogim državama, a ulazak u STO bi omogućio domaćim privrednicima da pod povoljnim uslovima izvoze svoju robu u države sa kojima BiH nema regulisane sporazume o trgovini. Iskustva drugih zemalja pokazala su da se u samo nekoliko godina članstva u STO izvoz u dobroj mjeri poveća, a istovremeno i smanji broj privrednih sporova koji se s vremena na vrijeme pojave među zemljama.

    U BiH već godinama se govori o tome da smo na pragu ulaska u STO, međutim do danas to nije okončano, a vjerovatno neće biti ni ove godine. Gotovo sve vlasti, prije svega oni koji su upravljali Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, članstvo u STO sebi su postavljale kao prioritet, međutim on nikada nije ispunjen.

    “BiH je u završnoj fazi pregovora za punopravno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji”, saopšteno je krajem 2017. godine iz parlamenta BiH, kada su tadašnji članovi delegacije BiH Ognjen Tadić, Šemsudin Mehmedović i Predrag Kožul otputovali u Buenos Ajres.

    Takođe, dvije godine ranije Mehmedović je kao član delegacije BiH u Ženevi prisustvovao Parlamentarnoj konferenciji o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i tada je rekao da je BiH nakon višegodišnjih pregovora u završnoj fazi pristupanja STO, ali ni šest godina kasnije to se još nije desilo.

  • Prevoz nafte željeznicama donio bi višestruke efekte državi, ali bi usporio transport

    Prevoz nafte željeznicama donio bi višestruke efekte državi, ali bi usporio transport

    Prevoz nafte i naftnih derivata u našoj zemlji uglavnom se vrši drumskim saobraćajem, a nerijetki su slučajevi saobraćajnih nesreća u kojima učestvuju upravo cisterne. Ovakve nesreće sigurno bi se smanjile kada bi se prijevoz vršio željeznicama.

    Iz Željeznica Federacije BiH za Klix.ba su kazali kako oni imaju kapaciteta za takvo nešto.

    “Imamo 100 vagona – cisterni spremnih za prijevoz. Na ovaj način bi se stekli značajni finansijski prihodi neophodni za dalji razvoj Željeznica FBiH. Ukoliko bi se nafta i naftni derivati u cjelosti prevozili na ovaj način Željeznice FBiH bi imale dodatni prihod od oko 25 miliona KM godišnje, a efekti za državu bi bili višestruki. Država bi imala direktnu kontrolu nad procesima uvoza nafte i naftnih derivata, čime bi se umanjila mogućnost šverca. Naplata carine i PDV-a bila bi urednija, što bi rezultiralo povećanjem prihoda po ovom osnovu. Bili bi osigurani kontrola kvaliteta tečnih goriva, zaštita životne sredine s obzirom na to da Željeznice koriste čisti energent za prijevoz”, kažu iz Željeznica FBiH.

    Osim navedenog, iz ŽFBiH kažu kako se povećanjem obima prijevoza željeznicom povećala i potrošnja domaće struje, a i direktno bi se utjecalo na rasterećenje drumskog saobraćaja i povećala bi se sigurnost za sve učesnike u saobraćaju. To bi doprinijelo smanjenju broj nesreća i očuvanju ionako dotrajale drumske infrastrukture.

    “Trenutno prevozimo 100.000 tona godišnje po cijenama koje su komercijalne i prihvatljive za naše komitente poput Hold Ine za koju prevozimo od Ploča do Podlugova i od Siska do Podlugova, te za Gazprom za koji prevozimo od Pančeva do Zenice. Da bi se ostvario puni potencijal u prijevozu nafte, neophodno je da Terminali Federacije BiH stave u funkciju terminale za prijem i skladištenje nafte i naftnih derivata”, poručili su iz Željeznica FBiH.

    Željeznice Republike Srpske također pružaju komercijalne usluge prijevoza nafte i naftnih derivata, a to, kako su nam kazali, rade u skladu sa zahtjevima i potrebama korisnika.

    “Cijena usluge je određena tarifom i tržišnim uslovima, a zainteresovanost naftnih kompanija je na niskom nivou, prevashodno iz razloga posjedovanja sopstvenog voznog parka”, kazali su nam iz Željeznica RS-a.

    Kompanija Hifa Petrol željeznički prijevoz koristi za uvoz plina. Kažu kako je ovu vrstu prijevoza moguće koristiti za uvoz, ali ne i za isporuku krajnjim kupcima.

    “Navedeni vid transporta može biti povoljniji za druge vrste roba, ali što se tiče nafte, postoje dodatni faktori koji utječu na to. Cijene nafte su podložne stalnim promjenama, a željeznički prijevoz je znatno sporiji od drumskog, pa se gotovo uvijek cijena na dan utovara i na dan istovara uveliko razlikuju, zbog čega distributer u većini slučajeva trpi gubitke. Što se tiče sigurnosti, to zavisi od mnoštva faktora. Dešavaju se i nezgode u željezničkom prijevozu zbog loše infrastrukture, kvarova ili grešaka mašinovođe”, ističu iz Hifa Petrola.

    Teško je izvodivo, kažu, da se veći dio transporta obavlja putem željeznica, s obzirom na trenutnu infrastrukturu i nefleksibilnost željezničkog prijevoza.

    “Željeznički saobraćaj je znatno sporiji u startu te se često dešavaju kašnjenja zbog kojih može doći do značajnih problema u kontinuitetu isporuke. Prijevoz drumskim saobraćajem je dosta fleksibilniji, a i sigurniji po pitanju cijena nafte koje su podložne stalnim promjenama pa se distributeri na ovaj način manje izlažu rizicima i spremniji su za reagovanje u slučaju značanijih promjena cijena. Nadalje, ovakav vid transporta zahtijeva veliki broj cisterni i vozača te bi prebacivanjem na željeznički prijevoz bila ugrožena brojna radna mjesta vozača u BiH”, poručili su iz Hifa Petrola.

    Iz kompanije Hifa Oil smatraju kako je procedure snabdijevanja u BiH neophodno uskladiti sa evropskim zakonskim okvirom.

    “Optimizacija terminalskih kapaciteta je u interesu države jer osim što obezbjeđuje neophodne rezerve naftnih derivata također doprinosi i smanjenom broju saobraćajnih udesa i gužvi na putevima. Država treba razmotriti jačanje željezničkog saobraćaja te donijeti optimalno rješenje”, kazali su iz kompanije Hifa Oil.

  • SDA: RS od MMF-a neće dobiti ni jednu KM više nego što mu pripada

    SDA: RS od MMF-a neće dobiti ni jednu KM više nego što mu pripada

    Predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA) u institucijama vlasti zahtijevat će da se raspodjela po entitetima i Distriktu Brčko vrši na temelju relevantnih parametara, poput procentualnog učešća entiteta u iznosu članarine koju Bosna i Hercegovina plaća MMF-u, gdje Federacija participira sa dvije trećine, a RS sa jednom trećinom.

    Inače, Milorad Dodik je kazao da će RS dobiti 38 posto tog novca što je bio dogovor za prethodni kredit od MMF-a, no kako novac koji je pristigao nije kredit, važit će i drugačiji kriteriji za raspodjelu. Iz SDA su kazali da tih 30 miliona KM koje je Dodik ispalnirao, RS neće dobiti.
    “Niti jedan entitet neće dobiti niti jednu KM više u odnosu na iznos koji mu pripada. Uvažavajući činjenicu da se ne radi o klasičnom finansijskom aranžmanu sa pratećim pismom namjere, predstavnici SDA u Vladi Federacije su spremni iz dijela koji pripada Federaciji dio ustupiti Distriktu Brčko. Ako RS-u ne odgovara način raspodjele novca MMF-a, odluku će donijeti nadležne državne institucije”, rečeno je iz SDA.

    S obzirom da se Distrikt Brčko u aranžmanima sa međunarodnim finansijskim institucijama tretira kao kondominijum Federacije i RS-a, oba bosanskohercegovačka entiteta trebaju ustupiti jednak iznos.

    “Pozivamo nadležne institucije u Bosni i Hercegovini da što prije i bez odlaganja pristupe utvrđivanju kriterija i donošenju odluke na osnovu koje bi se sredstva MMF-a raspodijelila po entitetima i Distriktu Brčko, a zatim i operativno iskoristila za saniranje posljedica pandemije koronavirusa”, rekli su iz SDA.

    Nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) na račun u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine doznačio 602.540.000 KM namijenjenih saniranju posljedica pandemije koronavirusa, nadležne institucije BiH dužne su postupiti po ranije utvrđenim kriterijima, ili donijeti novu odluku o raspodjeli tih sredstava.


    Uzimajući u obzir da se radi o pomoći MMF-a, a ne novom specifičnom kreditnom aranžmanu sa tom međunarodnom finansijskom institucijom, jasno je da se raspodjela tih sredstava treba vršiti na osnovu Memoranduma o razumijevanju iz 2016. godine, odnosno na način da Federaciji pripadaju dvije trećine, a entitetu RS jedna trećina ukupnog iznosa.

  • Statistika i realnost u raskoraku: Primanja radnika u FBiH veća za 300 maraka nego u RS

    Statistika i realnost u raskoraku: Primanja radnika u FBiH veća za 300 maraka nego u RS

    U Federaciji BiH bi prosječna neto plata bila oko 1.300 KM kada bi, kao u Republici Srpskoj, u obračun ulazio topli obrok i regres. Statistika uopšte ne prikazuje realno stanje, poručuju predstavnici sindikata u oba entiteta.

    Ni jedni ni drugi nisu zadovoljni sa visinom primanja i smatraju da statistika služi samo za političko potkusurivanje, odnosno da se podaci upotrebljavaju kako kome odgovara.

    A situacija je sljedeća. U Republici Srpskoj je prvi put isplaćena prosječna plata veća od 1.000 maraka. Precizno – julski prosjek nakon oporezivanja iznosio je 1.019 KM, a najviše zahvaljujući tome što je povećan neoporezivi dio plate sa 500 na 700 KM. U Republici Srpskoj su oporezovani topli obrok i regres i oni se obračunavaju kao lično primanje. Regres nije oporezovan jedino ako poslodavac obezbijedi radnicima ishranu na radnom mjestu. Tako statistika u RS prikazuje sve ono što zaposleni primi zvanično, na bankovni račun.

    Toplo obrok i regres
    Statistika u Federaciji BiH ne prikazuje ono što zaposleni dobiju kroz topli obrok i regres, jer su te naknade neoporezovane.

    – Kada bi i to bilo oporezovano kao u Republici Srpskoj, prosječna plata bi bila oko 1.300 KM, a sada je oko 1.000 maraka – kaže za Srpskainfo Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH.

    Navodi da je Zakonom o platama u organima vlasti FBiH definisano da se topli obrok i regres posebno isplaćuju, da je odvojeno od neto plate.

    – Topli obrok se isplaćuje svaki mjesec, a regres jednom godišnje. Visina toplog obroka je jedan odsto od prosječne plate za prethodni mesec, odnosno sada je jedan dan toplog obroka 9,9 KM. Regres iznosi 50 odsto od prosječne plate iz prethodnog mjeseca – objašnjava Kurtović.

    U njegovoj grani bi prosječno primanje iznosilo oko 1.500 KM da se topli obrok i regres obračunavaju kao u Srpskoj. Kurtović kaže da su ova prava regulisana Kolektivnim ugovorom.

    Privreda trpi
    Njegov kolega iz Republike Srpske, Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave, kaže da je osnovna plata čistačice u zgradi Vlade 350 KM, kada se iz primanja izbiju topli obrok i regres.

    – U tom slučaju je osnovna plata službenika sa SSS 600 KM, a sa ovim primanjima je oko 800 KM. Službenici sa VSS zvanično imaju prosječnu platu oko 1.300 KM, a kada se izbije naknade za topli obrok i regres, to znači da je prosjek oko 1.100 KM – ističe Marić.

    Upravo je ovaj sindikat pokrenuo inicijativu za vraćanje toplog obroka i regresa za zaposlene u javnoj upravi. Zakonima o platama budžetskih korisnika definisano je da je ova naknada uračunata u iznos osnovne plate i da se ne mogu posebno iskazivati.

    Dakle, prosta računica pokazuje da su zaposleni u javnom sektoru u FBiH plaćeniji, dok zaposleni u privrednim granama u oba entiteta dijele istu sudbinu. Imaju izuzetno niska primanja bez obzira na to kako se obračunavaju.

    – Više od 260.000 zaposlenih u privredi u Federaciji BiH prima platu do 650 maraka. I taj podatak sve govori – ocjenjuje za Srpskainfo Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata FBiH.

    Kolektivni ugovori
    On kaže da su u FBiH samo u rudarskoj i metalskoj industriji potpisani kolektivni ugovori, što znači da više od 85 odsto zaposlenih u privredi nije pokriveno kolektivnim ugovorom.

    – Svaki poslodavac je regulisao isplatu naknada kroz pravilnike o radu. Topli obrok je do dva odsto od prosječne plate u FBiH, ali je u realnom sektoru to puno niže. Regres je na nivou prosječne plate iz posljednja tri mjeseca. U praksi, radnici u privredi teško žive – ističe Šatorović.

    Priznaje da su kolege iz javnog sektora napravili bolji rezultat.

    – Nažalost, nas je potopio novi Zakon o radu, kao i u Srpskoj. Osim toga, u realnom sektoru nedostaje više sindikalne solidarnosti. Tamo gdje se pokušaju organizovati, prije svega u privatnom sektoru, radnicima se prijeti i oni iz straha za egzistenciju odustaju od sindikalnog organizovanja – objašnja Kurtović.

    U Republici Srpskoj, u realnom sektoru, ide se na potpisivanje pojedinačnih ugovora s preduzećima tamo gdje poslodavac pristane i gdje se postigne dogovor.

    “Alumina” prednjači
    Tane Peulić, koji je do prije mjesec dana bio na čelu Sindikata metalske industrije i rudarstva, kaže za Srpskainfo da je on potpisao osam pojedinačnih ugovora i da su u toku pregovori za još nekoliko u ovoj grani.

    – Naša grana ima najviše potpisanih kolektivnih ugovora i smatram da smo na dosta kvalitetan način riješili mnogo toga, uključujući i naknade za topli obrok i regres – ocjenjuje Peulić.

    Kaže da su poslodavci u većini preduzeća obezbijedili ishranu za radnike, da se prevoz u nekim firmama isplaćuje u punom iznosu, dok se visina regresa kreće od 540 KM do 1.500 KM, u zavisnosti od kompanije.

    – Dakle, negdje je visina regresa u iznosu zagarantovane plate, dok neke kompanije mogu da isplate i znatno veći iznos. Recimo, u „EFT“ u Stanarima je 1.500 KM, dok je u „Alumini“ do sada regres bio 1.600 maraka – ilustruje Peulić.

  • Vlada utvrdila izmjene Zakona o zaštiti potrošača: Olakšava ostvarivanje prava na reklamaciju

    Vlada utvrdila izmjene Zakona o zaštiti potrošača: Olakšava ostvarivanje prava na reklamaciju

    Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Razlozi za izmjene i dopune Zakona zasnovani su na potrebi da se na odgovarajući način regulišu pitanja za koja je u primjeni važećeg Zakona ocijenjeno da su uređena na nedovoljno precizan način, što bi doprinijelo većoj efikasnosti u njegovoj daljoj primjeni.

    “Između ostalog, na potpuniji i jasniji način se uređuje pravo potrošača na izbor načina rješavanja prigovora zbog nedostatka na proizvodu, koje je već bilo uređeno Zakonom u primjeni, ali se sada dodatno precizira rok u kojem je trgovac dužan da ispuni zahtjev potrošača u vezi sa popravkom ili zamjenom proizvoda sa nedostatkom (30 dana) ili rok za povrat uplaćenog iznosa za proizvod sa nedostatkom (sedam dana)”, navodi se u saopštenju Vlade Srpske.

    Novina je da se predloženim rješenjem uređuje odgovornost trgovca i za prodaju polovnih proizvoda.

    “Takođe, ovim izmjenama i dopunama Zakona dodatno se olakšava potrošaču ostvarivanje prava na reklamaciju proizvoda ili usluge tako što se pored kopije računa, kao uslova za ostvarivanje prava na reklamaciju, dokazivanje kupovine proizvoda koja je predmet reklamacije, omogućava i drugim nespornim dokumentima (ovjerena garancija, priznanica, dostavnica, otpremnica, slip u slučaju plaćanja bankovnom karticom i slično)”, navode iz Vlade.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sjemenu poljoprivrednog bilja.

    U proteklom periodu primjene Zakona uočeni su određeni nedostaci, te se iz tog razloga ukazala potreba da se pristupi njegovim izmjenama da bi se ovi nedostaci otklonili, čime bi se omogućila potpuna primjena Zakona i bolje funkcionisanje u ovoj oblasti.

    “Iako je ovim zakonom uređena oblast ispitivanja sorti, u praksi se još nisu stekli uslovi za ispitivanje sorti u smislu postojanja odgovarajuće institucije i potrebnih kapaciteta za ispitivanje, te je predloženo rješenje da se sorte koje su registrovane u zemljama Evropske unije ili zemljama u okruženju sa kojima graniči BiH, a koje imaju slične agroekološke uslove, mogu priznati i bez ispitivanja na oglednom polju ili u laboratoriji”, dodaje se u saopštenju.

    Donesena je i Odluka kojom će se prava svojine na nekretnosti na kojoj je planirano formiranje slobodne zone, prenijeti sa Republike Srpske na Grad Trebinje.

    Dodjela nepokretnosti ima za cilj da se formiranjem slobodne zone stvore preduslovi za privlačenje domaćih i stranih investitora, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti na teritoriji Grada što će posredno uticati i na poboljšanje ukupnog poslovnog ambijenta u Republici Srpskoj.

    “Uvažavajući činjenicu da je Ministarstvo privrede i preduzetništva nadležno za provođenje Zakona o slobodnim zonama ovo Ministarstvo se obratilo Pravobranilaštvu Republike Srpske koje je dostavilo mišljenje da je opravdan zahtjev za prenos prava svojine na pomenutoj nekretnini, te je konstatovano da je Prijedlog odluke o prenosu prava svojine na nepokretnosti u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima i Zakonom o Vladi Republike Srpske”, ističe se u saopštenju.

    Usvojena je i Informacija o početku školske godine i planu organizovanja rada osnovnih i srednjih škola i đačkih domova u školskoj 2021/2022. godini, za vrijeme trajanja pandemije virusa korona.

  • Prinos kukuruza zbog suše će biti prepolovljen ove godine u Bosanskom Novom

    Prinos kukuruza zbog suše će biti prepolovljen ove godine u Bosanskom Novom

    Prinos kukuruza, koji je na području opštine Bosanski Novi zasijan na 2.300 hektara, biće umanjen za 50 posto zbog vremenskih prilika, rekla je za Srnu načelnik opštinskog Odjeljenja za privredu i poljoprivredu Miroslava Pašić.

    Pašić je navela da je kukuruzu ove godine u svim fazama vegetacije nedostajlo vlage, zbog čega su na mnogim parcelama biljke niske.

    “Problema je bilo i u fazi metličenja i svilanja. Optimalna temperatura za kukuruz je između 25 i 30 stepeni Celzijusovih, a u proteklom periodu temperatura je bila znatno viša što se negativno odrazilo. Kad se posmatraju parcele, vidi se šarenilo, klip je formiran, ali je oplodnja bila loša”, rekla je Pašić, te dodala da će prinos kukuruza biti umanjen kod svih hibrida, bez obzira na to o kojoj se FAO grupi zrenja radi.

    Ona je rekla da je prinos soje, također, umanjen s obzirom na to da je ova kultura u vrijeme cvjetanja odbacivala donje cvjetove.

    Dosta problema imaju i proizvođači povrća na otvorenom, rekla je Pašićeva, te da u narednom periodu treba povećavati površine pod plastenicima, kao i površine sa sistemima za navodnjavanje.

    Pašić je rekla da ukoliko se i u narednom periodu nastave slične vremenske prilike, poljoprivrednici neće moći da adekvatno obrade zemljište za jesenju sjetvu.

  • Višković: Od septembra u Srpskoj penzije veće za dva odsto

    Višković: Od septembra u Srpskoj penzije veće za dva odsto

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković najavio je da će od septembra penzije biti uvećane za dva odsto, odnosno ukupno pet odsto od početka godine.

    Višković je rekao da je lako izračunati koliko će iznositi dato povećanje s obzirom na to da se trenutno na mjesečnom nivou za isplatu penzija obezbjeđuje 100 miliona KM.

    “Ovih dva odsto koji idu od 1. septembra, oni će od nove godine ući u redovno usklađivanje, što će nominalno biti više od proste matematike od 2.000.000 KM”, izjavio je Višković novinarima.

    Premijer Srpske je naveo da su penzije od 2013. godine, kroz redovna i vanredna usklađivanja, uvećane za oko 34,5 odsto, te da se, zahvaljujući trezorskom poslovanju, redovno isplaćaju.

    “Da li je to malo ili puno, ja kao predsjednik Vlade ne želim o tome govoriti. Ponašam se u skladu sa trenutnim mogućnostima da penzije budu redovne i ne bude zakašnjenja kod isplate”, izjavio je Višković.

    Višković je naveo da su u Federaciji BiH od 2013. godine povećane penzije svega 15 odsto i da je rukovodstvo Srpkse odgovorno prema svojim građanima.

    On je naglasio da penzije nisu bile upitne ni u periodu korone i naveo da je prije maja isplaćena jednokratna pomoć penzionerskoj populaciji od 18.900.000 KM, uz banjsko liječenje i druge pomoći za potrebe ove populacije, čija se problematika kontinuirano prati.

    Višković je tokom pauze Izborno-izvještajne skupštine Udruženja penzionera Srpske, koje se danas održava u Tesliću, pohvalio rukovodstvo Udruženja što je sačuvalo jedinstvo, uprkos raznim pokušajima političkog uticaja na njihov rad.

    Vršilac dužnosti predsjednika Udruženja penzionera Srpske Slobodan Brdar zahvalio je premijeru Srpske i direktoru Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranja Srpske Mmladenu Miliću, a najavljeno povećanje penzija ocijenio kao dobrodošlo.

  • Svjetska banka obustavila finansiranje u Afganistanu

    Svjetska banka obustavila finansiranje u Afganistanu

    Svjetska banka obustavila je finansiranje projekata u Afganistanu nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom, javlja BBC.

    Navodi se zabrinutost oko toga kako će talibanska vlast uticati na “razvojne izglede zemlje, posebno za žene”.

    Taj potez dolazi samo nekoliko dana nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) obustavio plaćanja Afganistanu.

    Bidenova administracija također je zamrznula u SAD -u imovinu afganistanske Centralne banke.

    “Pauzirali smo isplate u našim operacijama u Afganistanu i pomno pratimo i procjenjujemo situaciju u skladu s našim unutrašnjim politikama i procedurama”, rekao je glasnogovornik Svjetske banke za BBC.

    Od 2002. godine, ova finansijska institucija sa sjedištem u Washingtonu, izdvojila je više od 5,3 milijardi dolara (3,9 milijardi funti) za projekte obnove i razvoja u Afganistanu.

    Svjetska banka je u petak obavijestila osoblje da je njen tim sa sjedištem u Kabulu sa užim porodicama sigurno evakuiran iz Afganistana u Pakistan.

    Odluka Svjetske banke da obustavi plaćanja Afganistanu posljednji je u nizu finansijskih udara novoj talibanskoj vlasti.

    Afganistan je od 23. augusta trebao imati na raspolaganju oko 440 miliona dolara novih monetarnih rezervi.

    Također u danima nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Kabulom, Bijela kuća je saopćila da sva sredstva koja Centralna banka Afganistana ima u SAD-u neće biti stavljena na raspolaganje talibanima.

    Afganistanska banka ima rezerve od približno devet milijardi dolara, od čega se većina drži u SAD-u.

  • MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire

    MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire

    Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell upozorava kako je mnogim kompanijama i bankama smjesta potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire kako bi promijenili članove svojih upravnih i nadzornih odbora.

    Pored toga, spajanja i akvizicije također se moraju registrovati kod Komisije, a podsjeća i kako je stotine predmeta na čekanju.

    “Mi i dalje podstičemo vlasti u Federaciji BiH da imenuju kvalifikovane članove Komisije za vrijednosne papire kako bi ova Komisija ponovo počela sa radom i kako bi riješila zaostale odluke od ključnog značaja za funkcionisanje tržišta kapitala”, kazao je Jewell.

    Nefunkcionisanje Komisije dovodi i do odgađanja planiranih transakcija za čije je obavljanje potrebno odobrenje iz nadležnosti Komisije.

    “Ova odgađanja imaju ekonomske posljedice, prije svega kod banaka koje su ranije pokrenule postupak dokapitalizacije ili postupak statusne promjene, što može usporiti ili ograničiti provedbu planiranih ili drugih aktivnosti na tržištu. Svaka administrativna ili druga poteškoća koja može uticati na tržište kapitala ima i stvarne efekte na ekonomiju. Štetu nije moguće procijeniti ili izraziti samo u ekonomskim vrijednostima, nego ona može biti i dugoročna kada se naruši reputacija poslovnog ambijenta”, kazali su za Klix.ba iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

    Iz Agencije su poručili kako očekuju da će se postojeće poteškoće brzo otkloniti, a kažu i da njihov osnovni cilj ostaje održavanje stabilnosti i povjerenja u bankarski sistem u svim okolnostima, pa i u trenutnim.

    “Podržavamo i spremni smo u budućnosti podržati sve inicijative usmjerene prema jačanju ekonomije i održavanja stabilnosti bankarskog sistema u FBiH”, poručuju iz Agencije. Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra kako finansijske institucije, uključujući MMF, ne mogu Bosnu i Hercegovinu gledati kao pouzdanog partnera zbog neimenovanja članova Komisije, ali kaže i kako je u samom Zakonu o Komisiji mnoštvo kontradiktornosti i nedorečenosti.

    “U Zakonu stoji šta sve moraju da ispunjavaju članovi Komisije, o mogućnosti njihove smjene. S druge strane imate i član gdje piše da oni mogu krivično odgovarati za ono što učine tokom svoje dužnosti, a postoje i kazne. Druga je stvar ko ih kažnjava i ko određuje jesu li krivi i treba li ih smijeniti. Zbog toga postoji otpor kod nekih ljudi da li uopšte da glasaju za novi sastav Komisije, s obzirom na to da nisu dobili njihove biografije, ni uvjerenja o nekažnjavanju. Ja to potpuno razumijem, ali ovako se pravi ogromna šteta privredi, a može doći i do tužbi”, kaže Cenić.

    Cenić smatra i kako je sve ovo uigrana politička igra, gdje se dopušta da prođe imenovanje na Parlamentu jer se zna da neće proći Dom naroda, ‘da nema 30 ruku koje će izglasati nove članove Komisije’, ali kaže i kako sve to vidi MMF, ali i strani investitori.

    “Ni zakonom nije predviđeno šta da se radi u ovakvoj situaciji kad je sve blokirano. Federacija se ovim ostavlja bez velike sume novca. Riječ je o stotinama miliona, pa čak i milijardu maraka. Narušen je ugled države, nanesena je ogromna šteta firmama, a tu su i troškovi propuštenih mogućnosti. Kad se sve izračuna, to je strašan podatak. Sigurno je da se privrednicima koji već posluju u Federaciji poručuje da ih niti cijene niti žele ovdje. Mi stalno tražimo neke donacije, na sve strane smo pružili ruke da prosimo, dižu se krediti, povećava se javni dug i trezorski zapisi, obveznice, strani krediti, a ovo što stoji i čeka da uđe u zemlju kao da neko nogom šutira i tjera. Ali šta ćete kad su nama bitnije političke i partijske igre i da se udomi neko svoj, nego ta vrijednost”, oštra je Cenić.

    Pojedini investitori bi iz Federacije BiH, tvrdi Cenić, mogli preći u Republiku Srpsku, a može se desiti i da potpuno odu iz države.

    “Mi ionako bilježimo pad stranih investicija već godinama. Vlada nepovjerenje, niko ne ulaže u nešto trajno i sretni smo kada se pojavi neki investitor. Sada svi govore o Lidlu, ali možda će i Lidl sutra doći u situaciju da im treba Komisija za vrijednosne papire, šta će onda biti? O tome očito niko neće da razmišlja, mi smo sami sebi dovoljni i očito smo zadovoljni imidžom prosjaka i skloni da od gotovine pravimo veresiju”, poručuje.

    Prema njenom mišljenju jedno od rješenja moglo bi biti i imenovanje privremenih članova Komisije do okončanja procedure. Prognoze o direktnim štetama, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić, teško je dati, ali kaže i kako je činjenica da će određeni broj investitora tražiti drugi način za ulaganje, poput preusmjeravanja svojih investicija na područje Republike Srpske.

    “Ključni je problem, ustvari, što politika gleda na Komisiju, kao i na sve druge državne ili entitetske institucije: kao na priliku za dodatnim političkim uticajem i kontrolom, bez da se gleda ekonomski, društveni, pa i finansijski aspekt i značaj imenovanja ovog vrlo bitnog tijela za Federaciju BiH. Vlasti gledaju više na svoje interese, a nemjerljivo manje na interese investitora i građana, i probleme koje imaju privrednici u svom poslovanju. Poznato je da su najveću pomoć tokom pandemije privrednici imali sami od sebe kroz svoje interne rezerve, pa je tako u konačnici smanjen pritisak na vlast čija je reakcija bila zakašnjela i nedovoljna. Jedno od rješenja za ovu problematiku su izmjene propisa gdje bi se donijela privremena odluka, odnosno imenovala Komisija na određeno vrijeme od nekoliko mjeseci, čime bi se dala prilika dodatnim konsultacijama i pokušaju pronalaska kompromisa oko članova Komisije koji bi bili iz reda struke i bez političkog uticaja”, smatra Hadžić.