VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Nova godina donosi nova poskupljenja

    Nova godina donosi nova poskupljenja

    • Uz struju, koju će privrednici u BiH iduće godine plaćati više, na udaru su i građani, koji će veće svote novca morati izdvajati za brojne vrste proizvoda, ali i usluga, kao što su brašno, meso, voće i povrće, ali i taksi prevoz itd.

    Porast cijena struje će, prema mišljenju Zorana Kosa, predsjednika Udruženja mlinara Republike Srpske, utjecati na cijene svih proizvoda, pa između ostalog i brašna.

    “To poskupljenje neće utjecati toliko na cijenu brašna koliko na cijenu pšenice. Mi očekujemo poskupljenje brašna, možda i u narednih mjesec dana, u iznosu od tri do četiri KM za vreću od 25 kilograma”, rekao je Kos za “Nezavisne novine”.

    Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, smatra da će poskupljenje struje usloviti lančani porast cijena i u Federaciji.

    “Mi upozoravamo na porast cijena već od ranog proljeća ove godine. Mrazevi i suša su značajno doprinijeli poskupljenju poljoprivrednih proizvoda, a da ne govorim o inputima koji ulaze u tu proizvodnju. Sa porastom cijena struje doći će i do značajnog poskupljenja u FBiH”, dodaje Bićo za “Nezavisne novine”.

    S obzirom na to da, kako smatra Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, na svjetskom tržištu vlada poremećaj cijena prehrambenih artikala, u ovom je momentu nezahvalno prognozirati kako će se stanje odvijati kod nas.

    “Što se tiče mesa, u prethodnoj deceniji smo proizvodili 30 odsto potreba tržišta Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o svinjskom i junećem mesu, sada je naša proizvodnja pala na svega 10 odsto”, navodi Marinković.

    On dodaje da, ukoliko se situacija ne promijeni, prijeti nestašica ovog prehrambenog artikla.

    “Što se tiče nekih pojeftinjenja u narednom periodu, sumnjam da će ih biti. Imamo prekomjeran uvoz i mi uvijek apelujemo na uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi”, zaključuje Marinković za “Nezavisne novine”.

    Prema riječima Saše Trivića, predsjednika Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, rast cijena struje trebalo bi da se odrazi na sve sektore života, ne samo na poslodavce i cijene određenih proizvoda.

    “Porasle su i cijene nafte i plina, i sve će to zajedno dovesti do inflacije”, kaže Trivić za “Nezavisne novine”.

    Ugostitelji u Srpskoj, kako su nam rekli, tek će razmatrati eventualno poskupljenje njihovih usluga. Posebno se to odnosi na hotele, pošto oni svojim gostima nude hranu, od čije će cijene zavisiti i njihovi cjenovnici.

    Čak i cijene taksi usluga u Banjaluci, koje su, prema riječima Dragana Purišića, predsjednika Udruženja “Banjalučki taksi”, već 11 godina iste, trebalo bi da porastu u narednih mjesec ili dva.

    “Jedno vrijeme smo radili sa popustom, ali već tri mjeseca radimo bez popusta. Najvjerovatnije ćemo morati dizati cijene zbog poskupljenja goriva, ali i troškova života inače”, zaključuje Purišić.

    Postavlja se pitanje kako će građani uspjeti izdržati novi udar na njihove novčanike, pogotovo ako se zna da je, prema računici Saveza samostalnih sindikata u BiH, u novembru sindikalna potrošačka korpa koštala 2.190 KM. Mjesec ranije, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH se u prosjeku zarađivalo 1.007 maraka.

  • Vrhovac: IRB nastavlja podršku privredi

    Vrhovac: IRB nastavlja podršku privredi

    IRB nastavlja podršku privredi, kao što je bilo tokom cijele pandemije virusom korona, istakao je Dražen Vrhovac direktor IRB-a.

    • Bilo je mnogo olakšica tokom korone. Neke od mjera su još uvijek na snazi, pratimo šta se dešava sa privrednicima, dvije godine je već prilično dug period – naglašava Vrhovac.

    On poručuje da je IRB sve svoje kapacitete stavio u službu privrede.

    • IRB ne smije biti profitabilna institucija. Cijela Srpska je pokrivena poslovnicama, od Prijedora do Trebinja. Naša sredstva su strogo namjenska, i mi vršimo stalni monitoring naših sredstava – dodao je Vrhovac.

    Vrhovac je naglasio da je stopa za mlade bračne parove fiksna tri odsto, i da će se nastaviti ta politika da mladi bračni parovi ostaju u Republici Srpskoj.

  • U Srpskoj povećana privredna aktivnost, smanjen i broj nezaposlenih

    U Srpskoj povećana privredna aktivnost, smanjen i broj nezaposlenih

    U Republici Srpskoj i ove godine je smanjen broj nezaposlenih, a ujedno je i povećanja privredna aktivnost, rekao je direktor Zavoda za zapošljavanje Miroslav Vujičić.

    • U zadnjih nekoliko godina u kontinuitetu se smanjuje broj nezaposlenih. Јedino smo imali problema u periodu kada se pojavio virus korona – naveo je Vujičić.

    Istakao je da su mjere Vlade Srpske pomogle da se problemi prevaziđu, te dodao da se brzo povećao broj zaposlenih.

    • Takođe, nije tačno da se broj nezaposlenih smanjivao zbog odlazaka u inostranstvo. Mi imamo podatke, a takođe Vlada Srpske u kontinuitetu sprovodi aktivnosti na otvaranju novih radnih mjesta u Srpskoj – naveo je Vujučić.
  • Kupuju stanove za iznajmljivanje i preprodaju: Pandemija nije zamrznula tržište nekretnina u Srpskoj

    Kupuju stanove za iznajmljivanje i preprodaju: Pandemija nije zamrznula tržište nekretnina u Srpskoj

    Pandemija virusa korona nije zamrznula tržište nekretnina, koje je ove godine zabilježilo rast cijena i prometa, što se očekuje i u 2022, kada će mnogi kupovati stanove ne samo da bi živjeli u njima, već i da im posluže za iznajmljivanje ili preprodaju.

    Uagencijama za nekretnine širom Republike Srpske kažu da su zadovoljni ovogodišnjim prometom, ističući da slično očekuju i u idućoj poslovnoj godini.

    Direktor Agencije za nekretnine “Remaks” u Banjaluci Dragan Milanović ističe da ljudi sve više kupuju nekretnine, jer im to predstavlja jednu od najsigurnijih investicija.

    – Dobar pokazatelj je porez na nepokretnosti. Oni koji imaju jedan stan oslobođeni su plaćanja tog poreza, dok podaci Poreske uprave pokazuju da pet odsto ljudi plaća 80 odsto poreza na nepokretnosti, što znači da u vlasništvu imaju više nekretnina koje rentiraju ili posluju sa njima – navodi Milanović.

    Prema njegovim riječima, naše finansijsko tržište je nedovoljno razvijeno, pa se neko ko ima novac radije odlučuje da uloži u nekretnine, umjesto da pokreće sopstveni biznis koji sa sobom nosi i određene rizike.

    – Prodaja stanova ide u veoma ranoj fazi gradnje. To je zato što je velika potražnja, posebno za manjim stanovima. Vlasnici, i ako ne budu kasnije živjeli u njima, mogu ih lako izdati ili preprodati po znatno višoj cijeni nego što su platili dok su bili u izgradnji – navodi Milanović, piše Glas Srpske.

    I u bijeljinskim agencijama za prometovanje nekretninama kažu da je najviše klijenata koji kupuju stanove da bi u njima živjeli, ali da je sve više i onih koji nakon kupovine odlučuju da ih daju pod kiriju.

    – Stanovi su uvijek više traženi, mada postoji veliko interesovanje i za kupovinu kuća. Prodaja nekretnina nije opala čak ni u vrijeme pandemije. Ko je imao novca prije nekoliko godina, ima i danas da kupi stan. Sa druge strane, mnogi se i kreditno zadužuju kako bi riješili stambeno pitanje – navode u bijeljinskim agencijama.

    Kako ističu, cijene stanova skočile su najviše zbog rasta cijena građevinskog materijala, ali to i dalje ne sprečava kupce da se javljaju agencijama. Slična situacija očekuje se, kako kažu, i u idućoj godini.

    – Sve je više ljudi koji nekretnine kupuju uz pomoć agencija. Cijene kvadrata zavise od lokacije i da li je riječ o staroj ili novoj gradnji. Tako kvadrat u staroj gradnji košta od 900 do 1.500 maraka, ukoliko je riječ o renoviranom stanu, dok se cijene po kvadratu u novoj gradnji kreću od 1.900, pa i više od 2.000 maraka – navode u bijeljinskim agencijama.

    Ekonomista Marko Đogo kaže da je za privredu dobro kada raste obim građevinskih radova i cijene nekretnina.

    – Cijene nekretnina kod nas su desetak godina stagnirale i sada je zanimljivo da su u periodu kada je pandemija pogodila mnoga druga ekonomska kretanja nastavile ubrzano rasti. To je posebno zanimljivo jer se dešava u periodu kada su izražene emigracije, što znači da naši ljudi koji zarade novac u inostranstvu ovdje mahom kupuju stanove – navodi Đogo.

    On kaže da to može potvrditi i podatak da je kod nas svaka deseta marka od doznaka iz inostranstva, tako da ne bi čudilo da je značajan dio trenda rasta prodaje nekretnina u stvari posljedica migracija.

    – To može biti i jedan pozitivan plod emigracija, koje su ostavile razne negativne posljedice i zbog kojih smo izgubili veliki dio radne snage – dodao je Đogo.

  • Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Veliki broj Bugara i Grka se odlučio na kupovinu u Turskoj usljed pada vrijednosti turske valute.

    Posebno je to izraženo na zapadu ove države, gdje mnogi građani Bugarske dolaze automobilima i autobusima. Među njima je i Hatice Ahmetova, koja je za 200 bugarskih leva ili malo više od 100 eura dobila 1.150 lira.

    Gulfiye Osinova je došla u Tursku da bi unucima kupila novogodišnje poklone. Kao razlog zašto se na to odlučila istakla je to što je u njenoj državi sve skupo.

    U Turskoj inflacija iznosi više od 21 posto, što je utjecalo na cijene hrane, goriva i drugih potreba domaćinstva. Nepovoljne ekonomske okolnosti su pogodile veliki broj Turaka, ali ne i turiste. Naprotiv, boravak i kupovina u ovoj zemlji sada su znatno povoljniji.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je predstavio plan kojim želi zaustaviti devalvaciju lire. Krajem prošle sedmice jedan euro je iznosio 12,65 lira.

    Prema pojedinim procjenama, broj stranaca koji kupuju u gradu na sjeverozapadu države – Edirneu se učetverostručio u nekoliko sedmica. Osim Bugara, mnogi dolaze i iz Grčke kako bi obavili kupovinu, piše Euronews.

  • Prosječna plata u RS-u u novembru 1.030 KM, građevincima samo 750 maraka

    Prosječna plata u RS-u u novembru 1.030 KM, građevincima samo 750 maraka

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, najveća prosječna plata u novembru u Republici Srpskoj isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i to 1.519 KM, dok su najnižu dobili radnici u građevinarstvu 750 KM.

    Tako je prosječna neto plata, nakon oporezivanja, isplaćena u novembru ove godine iznosila 1.030 KM i veća je za tri KM u odnosu na prosječnu platu isplaćenu u oktobru.

    “Niske prosječne plate u novembru primili su radnici u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije 828 KM, zaposleni u djelatnosti saobraćaja i skladištenja 766 KM, u trgovini 799 KM, kao i u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva 764 KM”, saopštili su iz Sindikata.

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar 2021. godine iznosi 2.015 KM i prosječna plata je pokriva sa 51,1 posto.

    “Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prijevoz, obrazovanje i kulturu”, navode iz Sindikata.

    Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca u novembru trošile za nabavku prehrane 780 KM, za stanovanje i komunalne usluge 591 KM, te za tekuće održavanje domaćinstva 111 KM.

    Nabavka obuće i odjeće u prošlom mjesecu koštala je 156 KM, higijena i njega zdravlja 92 KM, prijevoz 200 KM, a obrazovanje i kultura 83 KM.

  • Prekinuta dugogodišnja praksa: Od 1. januara neće poskupjeti cigarete

    Prekinuta dugogodišnja praksa: Od 1. januara neće poskupjeti cigarete

    Iako su pušači u Bosni i Hercegovini navikli da svake godine izdvajaju više novca po kutiji cigareta, od 1. januara 2022. godine neće biti poskupljenja, potvrđeno je za Klix.ba.

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) rečeno nam je da veliki proizvođači i distributeri cigareta nisu najavili povećanje maloprodajnih cijena cigareta.

    “Od 1. januara 2022. godine neće biti poskupljenja cigareta u Bosni i Hercegovini. Podsjećamo, ranije ove godine Upravni odbor UIO donio je Odluku o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete za 2022. godinu, kojom je difinisano da će akciza na cigarete biti ista kao i u 2021. godini”, navedeno je.

    Inače, svi proizvođači i veliki distributeri cigareta uvijek moraju mjesec dana prije stupanja na snagu novih maloprodajnih cijena cigareta u BiH, o tome obavijestiti Upravu za indirektno oporezivanje BiH.

    Proteklih godina, svakog januara, maloprodajne cijene cigareta u BiH su bile veće za 0,10 do 0,20 KM.

    Prema usvojenoj odluci, koja se zasniva na Zakonu o akcizama u BiH, od 1. januara 2022. godine minimalna akciza iznosit će 166,50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,33 KM za pakovanje cigareta od 20 komada.

    Tom odlukom iz novembra ove godine specifična akciza ostala je na istom nivou, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, dok je minimalna akciza povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    Akciza na duhan za pušenje utvrđuje se u visini od 80 posto minimalne akcize i iznosit će 133,20 KM po kilogramu.

  • Poskupljenje struje: Hoteli i trgovci traže 45 evra po megavat-času, ERS nudi 72

    Poskupljenje struje: Hoteli i trgovci traže 45 evra po megavat-času, ERS nudi 72

    • Privredni subjekti iz sektora trgovine i ugostiteljstva ne prihvataju ponuđeno povećanje cijene električne energije i diskriminatorski odnos prema sektoru usluga u odnosu na ostale grane privrede, jedan je od zaključaka jučerašnje sjednice privrednih društava iz Udruženja trgovine i Udruženja turizma i ugostiteljstva, koji je održan u Privrednoj komori Republike Srpske.

    Naime, “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) najavila poskupljenja struje za privredu u Srpkoj, gdje će većina preduzeća plaćati 53 evra po megavat-času, dok bi velikim hotelima, ali i trgovinama cijena struje novim ugovorima trebalo da bude uduplana.

    Privrednici iz oblasti trgovine i ugostiteljstva traže da im struja bude 45 evra po megavat-času, umjesto ponuđenih 67 za trgovačke centre, odnosno 87 evra za velike hotele, kojima je, kako nezvanično saznajemo, “Elektroprivreda RS” naknadno ponudila cijenu od 72 evra.

    Iz Privredne komore RS kazali su da od “Elektroprivrede RS” zahtijevaju da hitno preispita donesene odluke i da se cijena električne energije za potrošače iz kategorije trgovine i ugostiteljstva koriguje na 45 evra po megavat-času.

    “Dostavljeni ugovori o potpunom snabdijevanju električnom energijom subjektima iz navedenih privrednih grana predviđaju povećanje cijene električne energije koje ide i preko 100 odsto, što u ionako složenim ekonomskim uslovima dodatno i ozbiljno ugrožava njihovo dalje poslovanje”, dodaju iz Komore.

    Ističu da se predloženim povećanjem direktno ugrožava i ispunjavanje svih drugih obaveza, sa velikom izvjesnošću potpunog i trajnog prekida poslovanja za mnoge subjekte, što ima dalekosežne posljedice po društvo u cjelini. “Ovakve nagle promjene cijena na više iznose potpuno su neprihvatljive i s aspekta planiranja poslova i plasmana proizvoda i usluga za narednu godinu”, pojasnili su iz Privredne komore RS.

    Kako hotelijeri kažu, novi ugovori su već na njihovim stolovima.

    Miloš Stanišić, menadžer etno-sela “Stanišić” iz Biljeljine, u razgovoru za “Nezavisne novine” kazao je da je skok cijene struje u pandemiji dodatni udar na hotelijerstvo.

    “Umjesto da podstiču ovu oblast da ostanemo da normalno poslujemo, ovo je samo mjera koja će dodatno otežati poslovanje”, kazao je on.

    Dodao je da je, što se tiče etno-sela, rast cijene struje za preko 50 odsto.

    “Nije ni tajna da mi na mjesečnom nivou plaćamo oko 35.000 KM za struju, a s ovim povećanjem to bi bili nemjerljivi gubici. Umjesto da sredstva usmjerimo na nova radna mjesta ili bar da očuvamo postojaće, mi ćemo morati da dajemo više novca za struju”, kazao je Stanišić.

    U banjalučkom hotelu “Courtyard by Marriott” kazali su da će novim ugovorom struja za njih da poskupi 111 odsto.

    “Ne vidim zašto na nas ne gledaju kao na ostali dio privrede kada plaćamo poreze, radnike i obaveze prema njima. Mi nismo banke niti neke visokoprofitne kategorije da nam se tolike obaveze nameće”, kaže Mišo Kuzmanović, vlasnik hotela, i ističe da je u Srpskoj svega 11 velikih hotela koji treba da plaćaju veći iznos za struju.

    “U njemu je nova cijena po megavat-času 87 evra, duplo viša nego ona koja je plaćana ranije”, kazao je Kuzmanović.

    I Mirjana Čomić, direktorica hotela “San” Laktaši, kazala je da je zdravstveni turizam u Srpkoj generalno izložen velikim izazovima zbog pandemije prvenstveno jer su njihovi gosti dominantno osobe starije životne dobi iz Slovenije i Hrvatske.

    “Povećanje cijene električne energije za 111 odsto neminovno vodi do povećanja cijena naših usluga, što dodatno ugrožava perspektivu u smislu bar djelimičnog oporavka, kako na inostranom, tako i na domaćem tržištu”, kazala je Čomićeva.

    Dodala je da smanjenje obima poslovanja uslovljava i smanjenje broja radnika, a u konačnici i potpuni i trajni prestanak poslovanja.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kaže za “Nezavisne novine” da ovo nije povoljan trenutak za povećanje cijene električne energije za privredu.

    “‘Eletroprivreda RS’ je javno preduzeće koje mora biti u funkciji razvoja privrede i društva u cjelini”, kazao je Ćorić, koji ističe da država treba energičnije tome da pristupi.

    “Država treba da bude glavni regulator kretanja cijena električene energije u privredi RS, a ne da se to prepusti željama i potrebama ‘Elektroprivrede RS’ ne ulazeći u suštinu da nešto mijenjuju u sopstvenim redovima”, kazao je Ćorić.

    Kako je rekao, privrednici prihvataju da treba da dođe do rasta cijene elektirčne energije, ali na razumnim osnovama.

  • “Željeznice RS” ne mogu da nađu mašinovođe i otpravnike vozova

    “Željeznice RS” ne mogu da nađu mašinovođe i otpravnike vozova

    Svjetska banka odobrila je produženje roka za restruktuiranje “Željeznice RS” do kraja godine, a najveći problem će, po svemu sudeći, biti (ne)očekivano zapošljavanje kvalifikovane radne snage.

    kvalifikaciona struktura zaposlenih ne ide na ruku menadžmentu i vlasniku.

    Zato su ŽRS već treći put u ovoj godini raspisale interni poziv radnicima za dobrovoljni odlazak i sporazumni prestanak radnog odnosa.

    – To je naš interni poziv koji se odnosi na administrativne radnike. Javi se otprilike od 12 do 16 ljudi kada raspišemo poziv, a to su oni koji u međuvremenu nađu bolji posao, odlaze u inostranstvo i slično – objašnjava za Srpskainfo Aleksandra Simić, portparol ŽRS.

    Ističe da je uprava nudila i prekvalifikaciju radnika unutar ŽRS, ali da odziva – nema.

    U svakom slučaju, za nova zapošljavanja potrebna je saglasnost Vlade RS i Svjetske banke čijim kreditom se obavlja restruktuiranje ŽRS. I kada dobiju odobrenje, na tržištu rada je nemogoće naći kvalifikovanu radnu snagu za rad na prugama. To su mašinovođe, skretničari, otpravnici vozova…

    – Ključni problem su niske plate. Evo, ja sa 45 godina staža kao otpravnik vozova imam oko 940 KM sa toplim obrokom, i to sa 20 odsto stimulacije za koju smo se izborili jer su primanja izuzetno niska – kaže za Srpskainfo Zlatko Marin, predsjednik Samostalnog sindikata transportne djelatnosti Banjaluka.

    Kaže da na birou nema potrebnih radnika za rad na željeznicama, a da niko iz administracije neće da se prekvalifikuje.

    U “Željeznicama RS” su na kraju septembra imali 2.064 radnika, dok je planski cilj da na kraju ove godine bude zaposleno 2.098 radnika.

    – Isplata posebne naknade za dobrovoljni odlazak je jedan od dva Programom utvrđena načina rješavanja viška radnika u ŽRS, koji za to ispune uslove, a koji može biti realizovan isključivo slobodnom voljom i ličnim prijavljivanjem radnika. Njihov status biće tretiran po pravilima za tehnološki višak radnika kojima slijede zakonske otpremnine – kažu u ŽRS.

    Organizaciono restrukturiranje sprovodi se kroz smanjenje broja zaposlenih, razdvajanje poslova infrastrukture i poslova operacija na tri odvojena zavisna preduzeća u okviru holdinga. Prema odluci Vlade Republike Srpske osniva se holding sa tri zavisna preduzeća – infrastruktura, prevoz roba i prevoz putnika.

    Troškovi implementacije su jednaki ukupnom zajmu od Svjetske banke koji iznosi 51,3 miliona evra, za realizaciju sve tri faze restrukturiranja. Opterećenje za budžet Republike Srpske je otplata duga po osnovu zaduženja kod Svjetske banke za finansiranje komponente 1 (izmirenje dugovanja prema radnicima i Poreskoj upravi), u iznosu od 42,7 miliona evra.

    Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić ocijenio je da je u interesu Vlade RS, ŽRS i zaposlenih radnika to što će biti “uspostavljen bolji sistem od onoga koji danas postoji i da će u narednom periodu biti značajnije investicije u “Željeznice Republike Srpske”.

    On je naveo da su investicije u infrastrukturu i opremu “Željeznica Republike Srpske” nužne jer bez njih preduzeće neće moći da odgovori zahtjevima i potrebama tržišta, niti biti u funkciji kako to očekuje Vlada RS.

    On je naveo da sindikalne organizacije najviše zabrinjavaju određeni prijedlozi, sugestije i mišljenja konsultanta kako su pojedini procesi odrađeni u zemljama u regionu.

    – To nisu odluke koje smo mi donijeli, nego samo prijedlozi i mišljenja konsultanta. Mi pokušavamo da to prilagodimo uslovima u kojima mi živimo, kapacitetima koje mi imamo, stručnoj osposobljenosti naših radnika i infrastrukturi koju posjedujemo – poručio je Ćorić.

    Predsjednik Samostalnog sindikata za održavanje šinskih vozila, Goran Čamdžić, izrazio je bojazan da holding kao model organizovanja nije dobar za preduzeće, s obzirom na to da pojedini sektori, pogotovo radionice, koje po predlozima konsultanata trebaju da djeluju kao nezavisni profitni centri, nisu pripremljene za tržišnu utakmicu.

  • Nestašica sjemena i visoka cijena očekuju se u proljetnoj sjetvi

    Nestašica sjemena i visoka cijena očekuju se u proljetnoj sjetvi

    Može se očekivati da ćemo u vrijeme proljećne sjetve imati manjak, ali i visoku cijenu sjemena, kao i nestašicu svih ostalih inputa za sjetvu, saglasni su poljoprivrednici iz Srpske.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je da je primjetno da su energenti znatno poskupjeli, prvenstveno mineralna đubriva, ali i da su oni upravo ti koji diktiraju proizvodnju.

    “Budući da je prošla godina bila jako nepovoljna za pojedine sjemenske kulture, sjemenskog materijala neće biti dovoljno. Na našem tržištu najviše sjemena prisutno je iz zemalja EU, a koje će oni naredne godine da plasiraju na ono tržište koje im bude primamljivije po cijenama”, kazao je Marinković i dodao da će po toj računici domaće tržište ostati bez značajnih količina sjemena.

    Dodaje da će upravo ti proizvođači određene količine ostavljati za sebe i za svoje potrebe, odnosno za potrebe svojih poljoprivednih proizvođača.

    “Tako da se apsolutno može očekivati da ćemo imati nestašicu sjemena i da će ono biti jako skupo, takođe da ćemo imati jako skupu proljećnu sjetvu, ali i da ćemo imati neizvjesnu prihranu pšenice, s obzirom na nedostatak azotnih đubriva i na njihovu izrazito visoku cijenu”, kazao je Marinković.

    Prema njegovim riječima, opravdan je strah naših, domaćih distributera, ali i poljoprivrednih apoteka oko količina koje će moći da nabave, a najveći strah, kako kaže, opet imaju sami poljoprivredni proizvođači.

    Kako je rekao, ratari će biti prinuđeni da siju hibride koji neće biti visoke rodnosti, te se, kada bude vrijeme žetve određenih kultura, mogu očekivati izrazito niski prinosi i na kraju totalni pad ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

    “A sve to za sobom povlači negativne trendove u svakom smislu. Prvenstveno će doći do skuplje stočne hrane, ali seljaci neće imati šta da prodaju, tako da ćemo opet imati situaciju da će poljoprivrednici imati najmanje koristi od svega toga, dok će najveću korist ostvariti uvoznici i određene druge strukture koje najmanje zaslužuju da imaju najveću korist od cijene poljoprivrednih proizvoda”, kazao je Marinković.

    S naglim skokom cijena repromaterijala i sadnog materijala, ali i s manjom ponudom poljoprivrednici će vjerovatno dočekati proljećnu sjetvu, kaže i Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

    “Cijene ulaznih inputa će diktirati broj registrovanih poljoprivrednika i zasijanih površina na proljeće”, kaže Bakajlić. Ističe da se poljoprivrednici samo mogu nadati dobrim vremenskim prilikama.

    “Trenutna situacija i određeni trendovi poskupljenja u kombinaciji sa sve više nepredvidivim vremenskim prilikama iznad glava poljoprivrednika ostavljaju veliki upitnik šta to donosi nova poljoprivredna sezona”, zaključio je Bakajlić.

    Iako do proljećne sjetve ima još nekoliko mjeseci, iz poljoprivrednih apoteka ističu da zbog visokih cijena, ali i smanjene ponude, ne mogu da nabavljaju veće količine.

    Iz jedne poljoprivedne apoteke u Banjaluci istakli su da se već polako pripremaju za proljećnu sjetvu, ali kako kažu, sve naručne količine su im prepolovljene upravo zbog manjka sjetvenog materijala na tržištu.

    Iz poljoprivredne apoteke “Poljo net” iz Prijedora ističu da se ne usuđuju da nabavljaju velike količine ni mineralnog đubriva, ali ni sjemena, upravo zbog visokih cijena.