VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijene nafte prošle sedmice skočile više od 10 posto

    Cijene nafte prošle sedmice skočile više od 10 posto

    Cijene nafte na svjetskom tržištu prošle su sedmice porasle više od 10 posto, što je njihov najveći sedmični skok u više od godinu dana jer je zbog uragana Ida zatvoren veliki dio proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu.

    Cijena barela na londonskoj berzi skočila je prošloga tjedna 11,5 posto, na 72,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 10,3 posto, na 68,75 dolara.

    Najveći sedmični skok cijena od juna prošle godine, čime su nadoknađeni svi gubici od prethodne sedmice, kada su cijene pale oko 9 posto, ponajviše je posljedica zatvaranja proizvodnje u Meksičkom zaljevu zbog opasnosti od uragana Ida, javlja SEEbiz.

    Naftne kompanije počele su u četvrtak evakuirati radnike s platformi, a u petak je bilo ugašeno već 59 posto proizvodnje u Meksičkom zaljevu.

    U zaljevu se proizvodi 17 posto američke sirove nafte i 5 posto prirodnog plina, a uz obalu je smješteno više od 45 posto ukupnih američkih rafinerijskih kapaciteta.

    “Trgovci energentima podižu cijene nafte, predviđajući poremećaje u proizvodnji u Meksičkom zaljevu, ali i zbog sve raširenijih očekivanja da bi se OPEC+ mogao oduprijeti zahtjevima za povećanjem proizvodnje, s obzirom na utjecaj delta soja na potražnju za sirovom naftom u posljednje vrijeme”, tumači Edward Moya iz OANDA-e.

    Washington je nedavno pozvao Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznike predvođene Rusijom da povećaju proizvodnju kako oporavak svjetske privrede od koronakrize ne bi došao pod znak pitanja.

    OPEC+ trebao bi se sastati 1. septembra i razgovarati o proizvodnoj politici.

    Podršku cijenama pružio je prošle sedmice i pad vrijednosti dolara prema košarici valuta jer to znači da je nafta jeftinija za imatelje ostalih važnijih svjetskih valuta.

    Sedam dana prije cijene su nafte oštro pale jer se sve više država u svijetu suočava s rastom broja novozaraženih Covid-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.

    Zbog toga se trgovci plaše slabljenja potražnje za gorivom, nakon što je cijelog ljeta rasla.

    S druge strane, proizvodnja u SAD-u raste. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je u augustu broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za njih 25, na ukupno 410, što je najveći rast tog broja od januara.

  • Lockdown u Vijetnamu i mrazevi u Brazilu mogli bi ugroziti globalno tržište kafe

    Lockdown u Vijetnamu i mrazevi u Brazilu mogli bi ugroziti globalno tržište kafe

    Lockdown u Vijetnamu je povećao zabrinutost zbog smanjenja globalnih zaliha kafe jer je najveći grad i izvozno središte Ho Chi Minha i dalje zatvoren i pod strogim ograničenjima putovanja nakon velikog broja slučajeva Delta varijante koronavirusa, a Brazil istovremeno bilježi najgore mrazeve od 1994. godine.

    Vijetnam je veliki proizvođač robusta, zrna gorkog okusa koja se koristi u instant kafi i nekim mješavinama espressa. Veleprodajne cijene zrna robuste ove su godine do sada porasle za oko 50%.

    Zatvaranje jugoistočnog grada Ho Chi Minha znači da se vijetnamski izvoznici bore za transport robe, uključujući zrna kafe, do luka za otpremu širom svijeta.

    Ograničenja putovanja predstavljaju još jedan problem za izvoznike koji su se već suočili sa ozbiljnim nedostatkom transportnih kontejnera i visokim troškovima prevoza.

    Grad i njegove luke ključni su dio globalne pomorske mreže koja vodi od Kine do Evrope.

    Vijetnamsko udruženje za kafu i kakao i druge trgovačke organizacije pozvale su vladu da ublaži ograničenja kako bi se izbjegla dalja odlaganja isporuka i povezani troškovi.

    Prošle sedmice vijetnamski ministar transporta odgovorio je na zabrinutost naredivši regionalnim vlastima na jugu zemlje da poduzmu mjere za ublažavanje nepotrebnih tereta u transportu robe, uključujući kafu.

    Problemi s kojima se susreću vijetnamski proizvođači samo su posljednji problem koji je pogodio industriju kafe.

    Brazil, najveći svjetski proizvođač vrhunskih arabica zrna kafe, svjedoči posljedicama suše i mraza na svojim usjevima.

    Najgori mrazevi u Brazilu od 1994. godine doveli su cijenu neprženih zrna kave na najviši nivo zabilježen u skoro sedam godina.

    Prema izvještajima, šteta od mraza bila je toliko velika da će neki uzgajivači kafe možda trebati ponovno zasaditi drveće, što bi moglo značiti da će im trebati tri godine da obnove proizvodnju.

  • Cigarete ispod tezge sve skuplje, crno tržište u padu

    Cigarete ispod tezge sve skuplje, crno tržište u padu

    Zbog rekordnih zapljena ilegalnih cigareta i duvana u Bosni i Hercegovini, ali i zbog činjenice da su se takve cigarete cjenovno približile legalnim, na tržištu je sve teže naći cigarete i duvan bez akciznih markica.

    Da je ilegalnih cigareta sve manje, potvrdili su nam i brojni građani, koji tvrde da na tržištu nema ilegalnih cigareta, koje su do prije samo nekoliko mjeseci najnormalnije kupovali uglavnom na pijacama i kod uličnih prodavaca. Takođe, naglašavaju da se i danas ponegdje mogu naći cigarete i duvan bez akciznih markica, ali da je njihova cijena daleko veća i približno ista kao i legalnih cigareta sa akciznom markicom.

    “Cigarete koje sam pušio i kupovao na pijaci bile su prvo tri KM, onda su poskupjele na 3,4 KM pa 3,6 KM i na kraju ih uopšte više nema. Sad imaju druge neke bez akciznih markica, ali koštaju 3,7 KM i četiri KM, i to ako ih ima. Sedam dana ih nema pa onda dva dana ima i tako je u posljednjih skoro dva mjeseca”, ispričao nam je jedan građanin Banjaluke.

    U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da je u prvih sedam mjeseci ove godine oduzeto duvana i cigareta namijenjenih crnom tržištu u vrijednosti od 4,4 miliona KM, te da je to ubjedljivo više u odnosu na podatke za svaku prethodnu godinu.

    “To su samo podaci iz UIO; a na to treba dodati još i ostvarene rezultate Granične policije BiH, kao i svih nadležnih MUP-ova u cijeloj BiH. Pojačane aktivnosti službenika UIO i broj izvedenih akcija svakako su doprinijeli smanjenju prodaje duvana i cigareta na crnom tržištu u BiH”, rekli su nam u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Da su zapljene ilegalnih cigareta rekordne, pokazuju i njihovi podaci, pa je tako u prvih sedam mjeseci ove godine vrijednost zaplijenjene robe bila 4,4 miliona KM, a u toku cijele 2020. godine zaplijenjeno je i oduzeto duvana i cigareta bez akcizne markice u vrijednosti od 2,4 miliona KM. Godinu ranije, odnosno 2019. godine, službenici UIO zaplijenili su 1,2 miliona KM ilegalnih cigareta i duvana, dok su 2018. godine te zapljene iznosile 1,7 miliona KM.

    Stručnjaci u BiH kažu da se u posljednje vrijeme u medijama moglo primijetiti da su akcije i zapljene ilegalnog duvana i duvanskih proizvoda češće te da je vrijednost te zaplijenjene robe dosta veća nego prethodnih godina.

    “Jedan od razloga za uspjeh jesu i sve češće akcije naših institucija, ali i također akcije koje se provode u susjednoj Crnoj Gori. U konačnici zbog problema u lancima distribucije ilegalnih proizvoda, a uz istu ili sličnu potražnju, imamo situaciju da dolazi do poskupljenja ilegalnih proizvoda, tako da je sada razlika u cijeni smanjena između ilegalnih i legalnih. Ipak to još ne znači da imamo povećanje u naplati javnih prihoda u odnosu na prethodne godine”, rekao je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

    On ističe da je sada pravi trenutak da se uz smanjenje akciza na duvan i duvanske proizvode te uz jači inspekcijski nadzor vrati ilegalno tržište u legalne tokove, a što će se višestruko pozitivno odraziti na prihode po osnovu akciza i PDV-a.

    Inače, u odnosu na životni standard, Bosna i Hercegovina ima najviše akcize na duvan i duvanske prerađevine u Evropi, zbog čega su u jednom trenutku ova tržišta, legalno i ilegalno, bila praktično izjednačena.

  • Korona pogurala kućne biznise

    Korona pogurala kućne biznise

    Biznisi u kućnoj radinosti vještih žena širom Srpske naglo su procvjetali, što one pripisuju pandemiji virusa korona, ali i bogatom marketingu putem društvenih mreža.

    Vrijedne žene pronašle su način da doskoče nezaposlenosti i niskim platama, pretvarajući svoje hobije u poslove koji donose solidnu zaradu, a u vrijeme zatvaranja radnji zbog pandemije interesovanje za njihovim proizvodima i uslugama nikad nije bilo veće.

    Pune ruke posla u prošloj, ali i u ovoj godini blagog oporavka ima Banjalučanka Ružica Maričić, koja ukusnim tortama osvaja nepca i dalje od grada na Vrbasu.

    • Tokom pandemije obim posla je baš porastao, narudžbi ima kao nikada, ne mogu sve ni stići. Najtraženije su torte sa fondanom, a ovog ljeta je, kako su počele svadbe, zainteresovanost za svadbene torte ogromna – kazala je Maričićeva.

    Dodala je da je sve počelo iz hobija, a pretvorilo se u mali kućni biznis.

    • Posao se proširio zahvaljujući društvenoj mreži “Instagram”, putem koje dobijam najviše narudžbi. Osim toga, preporuka od usta do usta takođe je veoma važna u ovom poslu – rekla je Maričićeva.

    Hobi je u biznis pretvorila i Kristina Budiša iz Slatine, koja se bavi manikirom i izradom dječijih dekica. U biznis je ušla spontano, kada je postala majka, a taj posao dobro dođe i da se dopuni kućni budžet.

    • Mušterije su mi uglavnom prijatelji i komšije. Sve što radim reklamiram na “Instagramu” i zahvaljujući toj društvenoj mreži posao sa dekicama je procvjetao – kazala je Budiša.

    Iako je pandemija odgodila velika svadbena slavlja, krštenja i druge svečanosti, posla su imale i djevojke koje se bave šminkanjem.

    • Posla je bilo jer su se dame uređivale i kada su odlazile na manja druženja, a nakon što su epidemiološke mjere ublažene, i posao se vratio, pa su nam sada termini popunjeni, čak i mjesec dana unaprijed – rekla je jedna djevojka iz Ugljevika koja nije željela da joj navodimo ime.

    Cijene

    Cijene poslastica koje nastaju u kućnoj radinosti kreću se od 50 do 150 KM, u zavisnosti od veličine torte i utrošenog materijala. S druge strane, cijene manikira i pedikira kreću od 15 do 50 KM.

  • “Željeznice FBiH” na čelu kompozicije najvećih dužnika

    “Željeznice FBiH” na čelu kompozicije najvećih dužnika

    Da je Federacija BiH loš poslodavac i vlasnik, govori i činjenica da su preduzeća koja su u vlasništvu entiteta i kantona najveći porezni dužnici i da nečija dugovanja premašuju stotine miliona maraka.

    Prvo mjesto na ime dugovanja, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, zauzimaju “Željeznice” Federacije BiH, čiji je dug čak 192.375.884 KM. Drugo mjesto zauzima Rudnik mrkog uglja Zenica, koji posluje u okviru “Elektroprivrede BiH” sa dugom od 157.213.743 KM, treće mjesto pripada sarajevskom “Grasu”, koji duguje 130.217.198 KM. Tu su i ostali rudnici iz koncerna “Elektroprivrede” BiH – Kreka, koja duguje 126.236.422 KM, Breza sa dugom 106.709.692 KM i Kakanj sa 78.893.828 KM. Javna ustanova Sveučilišna klinička bolnica Mostar Poreznoj upravi FBiH duguje 69.368.086 KM, a “Autoceste FBiH” 61.234.283 KM.

    Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, za “Nezavisne novine” ističe da je ovdje u pitanju fiskalna disciplina, te da geneza ovih problema ide još od vlade Edhema Bićakčića i ministra energetike Vahida Heće, jer je on donio odluku o restrukturiranju rudnika i neplaćanju dažbina, a Ustavni sud to nije odobrio, a ljudi ipak nisu plaćali.

    “Da je država prava i da ne sprovodi selektivnu pravdu, onda bi oni platili sve ono što nisu platili. Zamislite da neki privatni privredni subjekat ne plati porez. Oni bi ga odmah zapečatili”, kazao je Isaković i dodao da dugovi javnih preduzeća kojima je većinski vlasnik država vrše pritisak i na samu privredu države.

    Dodaje da je problematično sve ono što je u vlasništvu države i da se pokazalo da država nije dobar vlasnik, te da se to najbolje pokazalo u izvještaju MMF-a iz 2018. godine, koji jasno kaže da u FBiH godinu i po dana nisu mogli ustanoviti čak koja su preduzeća u njenom vlasništvu.

    “Način dobrog gazdovanja kaže da prvo treba ustanoviti šta je tvoje vlasništvo i da upravljaš s dobrom namjerom tim privrednim subjektima. Niko ne govori o izvještaju MMF-a o dugovanjima državnih javnih preduzeća koji kaže da je to opterećenje na bruto društveni proizvod 18 posto i to je cifra o kojoj treba govoriti. Međutim, to je najbolja glasačka mašina u državi i zato niko neće da čisti ta preduzeća jer bi ostao bez glasačke mašinerije”, rekao je Isaković i istakao da je suština da je država najlošiji poslodavac.

    Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH, kaže za “Nezavisne novine” da je ovo nastavak politike diskriminacije države u onome u čemu ona upravlja i uslovima u kojima upravlja u odnosu na privatni sektor, koji doslovno pritišće “čizmom na vrat” da joj naplati porez.

    “A u okviru javnog sektora se protivzakonito tolerišu isplate plata bez doprinosa, toleriše se neplaćanje poreza i drugo”, rekao je Žuljević i dodao da imamo potpuno suprotnu situaciju između onoga što Vlada govori i onoga što je na terenu.

    “To se u posljednje vrijeme jasno može vidjeti na primjeru namjenske industrije. Svake godine pričaju kako ta namjenska industrija doživljava ekspanziju u smislu uspjeha, a onda imate situaciju da u posljednjih šest mjeseci doslovno isplivava jedna po jedna firma koja ne isplaćuje plate radnicima u toj industriji po četiri-pet mjeseci – ‘Binas’, ‘Zrak’, ‘Vrapčići'… “, ističe Žuljević.

    Podsjeća na situaciju sa akcizama i kako su vlasti govorile da će se u BiH popraviti životni standard, natalitet…

    “A mi imamo situaciju da nas nikad nije bilo manje, a uzeli nam 300 miliona KM iz džepova, niti imamo auto-put, niti se razvijamo, ali je kontekst toga da su vlasti i zapošljavale svoje peto koljeno”, kazao je Žuljević.

    Centar civilnih inicijativa, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama, uradio je jedno istraživanje o radu javnih preduzeća u cijeloj BiH, te je tokom tog istraživanja kreiran jedinstveni registar svih javnih preduzeća u BiH. Po njemu, u BiH postoji 550 javnih preduzeća na različitim nivoima vlasti. Podaci iz registra uključuju dva javna preduzeća na državnom nivou, 96 na nivou entiteta, od čega je po 48 u FBiH i RS, četiri u Brčkom, 41 na nivou kantona u FBiH i 407 na nivou opština i gradova u BiH.

    Na uzorku od 221 javnog preduzeća za koje je CCI prikupio podatke o poslovanju, kako direktno od javnih preduzeća, tako i korištenjem drugih dostupnih izvora, podaci pokazuju da je u sektoru javnih preduzeća zaposleno najmanje 67.000 osoba, da javna preduzeća raspolažu sa 6,7 milijardi maraka godišnje, te da ukupno duguju više od 9,3 milijarde. S obzirom na to da je ovo uzorak od 40 posto ukupnog broja javnih preduzeća, pretpostavka je da su ovi brojevi znatno veći.

  • Jagma za med iako kilogram košta 20 KM

    Jagma za med iako kilogram košta 20 KM

    Iako je godinama unazad u ljetnim mjesecima vladala mala potražnja za medom i pčelinjim proizvodima, ovog puta, i pored veće cijene, traži se tegla više.

    Kako je rekao Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivednom fakultetu u Banjaluci i dugogodišnji pčelar, ranijih godina u ljetnim mjesecima jako malo se tražio med, dok je ove godine situacija totalno drugačija.

    “I pored toga što sam u prethodnom periodu morao da korigujem cijenu meda s 15 na 20 KM po kilogramu, jako je velika potražnja, a posebno naših ljudih iz dijaspore”, kazao je Mirjanić.

    Što se tiče ovogodišnjih prinosa, ističe da je ovo jedna od lošijih godina te da se samo u nekim područjima pčelari mogu pohvaliti dobrim prinosima.

    “Odmah se to odrazilo na poskupljenje meda, jer dosad je koštao od 15 do 20 KM, dok sada to prelazi 20 KM s tendencijom rasta”, ističe Mirjanić za “Nezavisne novine”.

    Bude li se nastavio trend loših klimatskih prilika, koje direktno utiču na prinos meda, a indirektno i na prinos ostalih pčelinjih proizvoda, ističe, moraće dodatno povećati cijenu.

    Kako je pojasnio, pčelari bi trebalo da vode računa da cijenu, kada dođe do velike proizvodnje meda, vrate kao što je nekad bila – od 12 do 15 KM po kilogramu.

    Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da dok s jedne strane vlada nestašica, s druge strane vlada nikad veća potražnja za medom i proizvodima od meda, čemu je u velikoj mjeri doprinijela pandemija.

    “Ove godine je potražnja veća nego ikada, iako su pčelari morali povećati cijenu upravo zbog jako loših prinosa”, kazao je Barašin za “Nezavisne novine”. Kako je rekao, potražnja za medom je povećana od pojave virusa korona, koja se nastavila i ove godine.

    “Ranijih godina med i pčelinji proizvodi skoro da se nisu ni prodavali u ljetnim mjesecima, ali sada da je gotova identična potražanja u svim mjesecima”, kazao je Barašin.

    Ove godine česte padavine, a potom visoke temperature dovele su do toga da je količina izvrcanog meda u Bosni i Hercegovini s nekadašnjih 10 do 15 kilograma po košnici, sada spala na jedva pet kilograma.

    Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, ističe da je ovo još jedna katastofalna godina što se tiče prinosa meda, ali da je ove godine zabilježen porast cijene.

    “Sama potražnja diktira cijenu, pa stoga ne čudi da je cijena meda sada već 20 KM, a može se očekivati da opet dođe do rasta”, kazao je Deljo za “Nezavisne novine”.

    Ističe da su ovogodišnji prinosi samo u tragovima, te da značajne količine bh. pčelari nisu imali.

    “Imali smo tokom proljeća kišne periode i vjetrove, nakon čega je nastao značajan period koji su pčele iskoristile za svoj razvoj. Ipak, nakon toga je došao nagli preobražaj i skok temperatura”, rekao je Deljo.

  • Šajić: Vakcinacijom spriječiti eventualno zatvaranje

    Šajić: Vakcinacijom spriječiti eventualno zatvaranje

    Ugostiteljski sektor jedan je od najpogođenijih pandemijom virusa korona, te vakcinacija ugostiteljskih radnika ima veliki značaj za očuvanje i stabilizaciju privredne grane u narednom periodu, rekao je Dalibor Šajić iz Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva Republike Srpske “Horeka”.

    Šajić je izrazio zadovoljstvo što se danas u Banjaluci na vakcinaciju bez zakazivanja, koju je organizovalo Udruženje, odazvao veliki broj ugostiteljskih radnika.

    “Do sada je bilo oko 150 ljudi, te pozivam i ostale poslodavce i radnike da se vakcinišu, kako bi na taj način smanjili pritisak na zdravstvo, ali i spriječili eventualno zatvaranje ako se epidemiološka situacija pogorša”, rekao je Šajić.

    On je naveo da je u planu da se vakcinacija za radnike u ugostiteljskom i turističkom sektoru organizuje i u drugim većim gradovima i sredinama.

    Direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković izrazio je zadovoljstvo velikim odzivom ugostitelja na vakcinaciju, s obzirom na to da je ugostiteljstvo među najpogođenijim sektorima.

    “Cilj nam je da građani prepoznaju značaj vakcinacije, te da se što prije vakcinišu, naročito zbog pogoršane epidemiološke situacije”, rekao je Zeljković.

  • Statistika pokazala: Za četiri mjeseca broj nezaposlenih u BiH smanjio se za 17.000 osoba

    Statistika pokazala: Za četiri mjeseca broj nezaposlenih u BiH smanjio se za 17.000 osoba

    Od februara 2021. godine broj nezaposlenih osoba u BiH počeo je padati.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, krajem maja 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 817.067, a od toga je 353.665 žena. U junu 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 820.979.

    Od februara 2021. godine broj nezaposlenih osoba u BiH počeo je padati. Broj nezaposlenih krajem februara bio je 410.776, a samo nekoliko mjeseci kasnije krajem juna u BiH taj broj smanjen za 16.995 osoba.

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH 30.juna 2021. u Bosni i Hercegovini je bilo 393.781 osoba na evidencijama Službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.

    U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 2.218 osoba ili 0,56 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 226.132 ili 57,43 posto su žene.

    U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 27.519 osoba ili 6,53 posto. U odnosu na početak pandemije Covida, nezaposlenost se smanjila za 9.107 osoba ili 2,26 posto.

    Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 363 osobe, u Republici Srpskoj za 1.774 i u Brčko distriktu BiH za 81 osobu.

    U junu je obrisano 17.475 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 8.459 žena. Od ovog broja zaposleno je 12.086 osoba, od čega 6.104 žene.

    Istovremeno je za 8.194 osobe prestao radni odnos, od čega 3.931 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.754 nova radnika, prenosi Avaz.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, krajem maja 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 817.067, a od toga je 353.665 žena. U junu 2021. godine broj zaposlenih osoba je bilo 820.979.

  • Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.

    Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelimično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet posto više nego u 2019, uprkos pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačku privredu.

    Priznato 3.600 diploma iz BiH

    Većina kvalifikovanih stranih radnika došla je iz evropskih zemalja van Evropske unije. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3.600 zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i 3.400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija sa 3.100 priznatih zahtjeva.

    Kao i ranije, najviše se traže medicinari – oko dvije trećine priznatih diploma su iz te branše. To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7.600 ljekara. Njemački zvaničnici priznali su diplome još oko 3.300 učitelja i vaspitača, kao i nekih 2.500 inženjera.

    Iako broj priznatih zahtijeva raste, njemački statističari takođe primjećuju da je prošle godine manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome – nekih tri posto manje nego 2019.

    Njemačka ministarka za obrazovanje Anja Karliček je ipak optimistična i kaže da je za veliki broj zahtijeva za nostrifikaciju zaslužan i novi zakon o migraciji stručnih radnika donijet u martu 2020. Novo zakonsko rješenje olakšava migrantima da se u Njemačkoj bave poslovima za koje su se školovali, piše Avaz.

    Broj radno sposobnog stanovništva opada

    – Od toga obje strane imaju koristi”, kaže ministarka.

    – Stručni radnici imaju bolje šanse da pronađu dobro radno mjesto koje im nudi sigurnost, gdje ih cijene, mjesto koje odgovara njihovim sklonostima i sposobnostima. U isto vrijeme, Njemačka dobija hitno potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva – dodaje Karliček.

    Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Šele, koji je ove nedjelje upozorio da će se ove godine u Njemačkoj broj radno-sposobnog stanovništva smanjiti za nekih 150.000, i da će taj deficit nastaviti da raste.

    – Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, dakle mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima uređaja, do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima – rekao je Šele pozivajući vladu da interveniše.

  • Online kupovina u julu je postala skuplja za 3,1 posto

    Online kupovina u julu je postala skuplja za 3,1 posto

    Zahvaljujući ekonomskim procvatima i padovima, e-trgovina je dugo bila praktično imuna na inflatorne pritiske, a prosječne online cijene padale su svake godine između 2015. i 2019. No, koronavirus je okončao taj nekad pouzdan trend.

    Online cijene skočile su u julu za 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema izvještaju koji je objavio Adobe. Od 18 kategorija obuhvaćenih Adobeovim indeksom digitalne ekonomije, sve osim šest zabilježile su skok cijena prošlog mjeseca. Rast cijena bio je najdramatičniji u julu za odjeću, lijekove bez recepta i sportsku robu.

    “Prije koronavirusa mislim da nije bilo inflacije. Ona je bila isključivo deflatorna”, rekao je za CNN Austan Goolsbee, bivši Obamin savjetnik koji je pomogao Adobeu u razvoju indeksa.

    Ovo nije jednomjesečna greška. Mrežne cijene počele su rasti ubrzo nakon izbijanja pandemije u martu 2020. i taj se trend nastavio.

    Adobe je otkrio da su online cijene porasle za 2,3 posto tokom 12 mjeseci, zaključno s junom, a da su u julu zabilježile zamah. To označava oštar preokret od historijskog trenda prije koronavirusa. I Između 2015. i 2019. online cijene padale su u prosjeku za 3,9 posto svake godine.

    “Centralna banka bi apsolutno trebala obratiti pažnju na ono što se događa na internetu”, rekao je Goolsbee.

    Mrežna inflacija velika je stvar jer se pad cijena e-trgovine često navodi kao glavni razlog zašto bi se inflacija na kraju trebala vratiti na zdrave nivoe.

    Dugo je bilo jeftinije kupovati stvari putem interneta nego u lokalnim trgovinama. To je djelomično zato što kupci mogu brzo i jednostavno pronaći web stranice koje nude najbolje ponude. Potrošači ne moraju čak ni napuštati kauč da bi kupovali.

    Ipak, u julu su godišnje cijene naglo porasle za online odjeću (15,3%), lijekove bez recepta (5,7%) i sportsku opremu (3,5%), kažu iz Adobea. Ostale kategorije su se vratile svojim deflatornim trendovima. U julu su online cijene pale za računare (-7%), igračke (-4%) i kancelarijski materijal (-2,5%).

    Međutim, čak i u područjima gdje su cijene pale, to nije bilo tako brzo kao obično. Adobe je rekao da su cijene elektronike na mreži pale za 2 posto tokom 12 mjeseci do kraja jula. To je oštar kontrast u odnosu na historijski prosječni pad cijena elektroničke cijene za 2015-2019. od 9 posto.

    Adobe mjesečno prati online cijene od 2014. godine, ali je tek prošlog mjeseca počeo objavljivati podatke o inflaciji e-trgovine. Ranije je Adobe te podatke dijelio gotovo isključivo s vladinim agencijama i akademicima.

    Inflacija koju mjeri vlada, uključujući i kupovinu putem interneta, u posljednje je vrijeme sve veća. Potrošačke cijene u SAD-u skočile su za 5,4 posto u 12 mjeseci koji su završili u julu. To je povezano s junom za najbržu godišnju inflaciju potrošača od 2008. godine.

    Predsjednik Centralne banke Jerome Powell kazao je da je inflacija vjerovatno prolazna, da se hladi kako se ekonomija ponovo otvara. Kao dokaz je ukazao na dramatičan rast i kasniji pad cijena drvne građe. Powell je, međutim, priznao da postoji rizik da Centralna banka i investitori griješe i da se inflacija zadržava duže nego što se očekivalo.

    Izvršni direktori kompanija BlackRock (BLK) i JPMorgan (JPM) nedavno su rekli da ne misle da će inflacija biti privremena. Rasprava o inflaciji postala je politički fudbal, a republikanci su napali demokrate zbog povećanja cijena namirnica i školskog pribora.