VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • U toku pregovori o cijenama gasa za građane BiH

    U toku pregovori o cijenama gasa za građane BiH

    Direktor “Sarajevo gasa” Istočno Sarajevo Slavo Krajišnik potvrdio je Srni da su u toku pregovori u vezi s cijenom ruskog gasa za građane u BiH.

    Krajišnik je naveo da je za potrošače gasa u Srbiji odlična vijest da je cijena ruskog gasa za njih za narednih šest mjeseci ostala nepromijenjena.

    “Što se tiče nas, u toku su pregovori koje za tržište u BiH vode ‘Energoinvest’ iz Federacije BiH i ‘Gas-Res’ iz Republike Srpske s isporučiocima i treba da budu okončani prije Nove godine”, rekao je Krajišnik.

    On je napomenuo da se u ovom trenutku ne može reći kakav bi ishod pregovora mogao da bude.

    Prirodni gas za potrošače u Republici Srpskoj obezbjeđuje preduzeće “Gas-Res” Banjaluka, koje ima direktni ugovor sa “Gasprom eksportom”.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon nedavnog sastanka s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom u Sočiju saopštio da će za građane Srbije cijena ruskog gasa narednih šest meseci ostati nepromjenjena i iznositi 270 dolara za 1.000 metara kubnih.

  • Zbog širenja omikron soja ogroman pad cijena nafte

    Zbog širenja omikron soja ogroman pad cijena nafte

    Zbog pojave i širenja novog omikron soja koronavirusa te ograničenja koje vlade širom svijeta uvode, cijene nafte na svjetskom tržištu u velikom su padu. Ogroman pad zabilježen je i na finansijskim tržištima.

    Cijena američke WTI nafte je pala za 12,63 posto ili 9,85 dolara, na 68,16 dolara po barelu. Cijene međunarodne referentne Brent nafte pale su za 11,41 posto, ili 9,38 i sad se nalazi na 72, 86 dolara po barelu.

    Na naftnim tržištima ovo je najgori dan još od prvog vala pandemije iz aprila 2020. godine, piše Reuters. Tržišta negativno djeluju na moguće drastično smanjenje tražnje.
    Slični su trendovi i na svjetskim finansijskim tržištima, tako je index Dow Jones na berzi u New Yorku pao čak 905 bodova.

    Zemlje širom svijeta odlučile su u petak ograničiti putovanja iz Južne Afrike u svom nastojanju da zadrže novoidentifikovanu, i očigledno značajno razvijenu, varijantu koronavirusa, nazvanu omikron, od prelaska granica i većeg širenja.

  • Novi omikron soj koronavirusa uzrokovao globalnu uzbunu: Najveći pad dionica u godini

    Novi omikron soj koronavirusa uzrokovao globalnu uzbunu: Najveći pad dionica u godini

    Otkriće novog omikron soja koronavirusa izazvalo je globalnu uzbunu u petak jer su zemlje požurile da obustave putovanja iz južne Afrike, a berze s obje strane Atlantika pretrpjele su najveći pad u više od godinu dana.

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) rekla je da se omikron može širiti brže od drugih oblika, a preliminarni dokazi sugeriraju da postoji povećan rizik od ponovne infekcije.
    Epidemiolozi su upozorili da bi ograničenja putovanja mogla biti prekasna mjera da se zaustavi novi soj da kruži širom svijeta. Nove mutacije su inače prvi put otkrivene u Južnoj Africi, a od tada su detektovane još u Belgiji, Botswani, Izraelu i Hong Kongu.

    Sjedinjene Države će od ponedjeljka ograničiti putovanja iz Južne Afrike i susjednih zemalja, rekao je visoki dužnosnik Bidenove administracije za Reuters.

    Idući dalje, Kanada je rekla da zatvara svoje granice za te zemlje, nakon zabrana letova koje su objavile Britanija, Evropska unija i druge zemlje.

    Peti soj koronavirusa

    Međutim, mogle bi biti potrebne sedmice istraživanja da naučnici u potpunosti razumiju mutacije ovog soja i da li su postojeće vakcine i tretmani efikasni protiv nje. Omikron je peti soj koronavirusa koji je odredio WHO.

    Ova varijanta ima šiljasti protein koji se dramatično razlikuje od onog u originalnom koronavirusu na kojem su bazirane vakcine, saopćila je britanska zdravstvena agencija, izražavajući bojazan kako će se sadašnje vakcine ponašati prema njemu.

    Padovi na tržištu

    Te su brige pogodile finansijska tržišta, posebno dionice avio-kompanija i drugih u sektoru putovanja, kao i naftu, koja je oslabila za oko 10 dolara po barelu.


    Dow Jones Industrial Average (.DJI) je pao za 2,5 posto, što je njegov najgori pad od kraja oktobra 2020. godine, a evropske dionice (.STOXX) imale su najgori dan u 17 mjeseci.

    Kompanije koje organiziraju pomorska krstarenja Carnival Corp (CCL.N), Royal Caribbean Cruises (RCL.N) i Norwegian Cruise Line potonuli su za više od 10 posto, dok su dionice United Airlinesa (UAL.O), Delta Air Linesa (DAL.N) i Americana Aviokompanije (AAL.O) su pale skoro isto toliko.

  • Smirivanje inflacije tek 2023.

    Smirivanje inflacije tek 2023.

    Inflacija neće još dugo trajati, smatraju čelnici Evropske centralne banke (ECB), međutim, stručnjaci u Republici Srpskoj tvrde da je nerealno očekivati da u idućoj godini dođe do smirivanja cijena robe i usluga i da će se to kod nas desiti tek 2023.

    Naime, predsjednica ECB-a Kristin Lagard izjavila je da se očekuje nagli pad inflacije naredne godine. U Evropskoj uniji u oktobru su potrošačke cijene, kako kaže, porasle za 4,1 odsto. Navela je da ECB od septembra prognozira da će inflacija u evrozoni u prosjeku iduće godine skliznuti na 1,7 odsto, pa na 1,5 odsto u 2023. godini.

    • Zastoji u snabdijevanju i rast troškova energije trebalo bi da popuste već iduće godine. To bi značilo i znatno nižu inflaciju, a period normalizacije cijena trajaće nešto duže. I terminski ugovori za energente pokazuju primjetan pad cijena – rekla je Lagardova.

    Međutim, ekonomista Aleksandar Ljuboja se ne slaže sa pretjerano optimističnim porukama iz ECB-a, ističući da su u evropskoj ekonomiji prisutni veliki problemi, koji ne mogu biti riješeni za kratko vrijeme.

    • Nerealno je očekivati da već iduće godine dođe do smirivanja inflacije. Posebno kada je poznato da je na pomolu novi lokdaun u mnogim zemljama. Ta priča je, čini mi se, više da se smire emocije i strahovi stanovništva – ističe Ljuboja za “Glas Srpske”.

    Prema njegovim riječima, dok god je potražnja za određenim proizvodima i uslugama visoka, i cijene će biti visoke.

    • Kako potražnja bude jenjavala, doći će i do stabilizacije cijena – kaže Ljuboja, dodajući da u idućem periodu treba pronaći način kako povećati prihode potrošača da bi se iznivelisala ponuda i potražnja.

    To se, kako kaže, nikako ne može desiti u kratkom roku.

    • Do smirivanja inflacije može doći tek krajem iduće godine, a kod nas najvjerovatnije tek 2023. godine možemo očekivati stabilnije tržište – smatra Ljuboja.

    Ekonomista Zoran Pavlović kaže da polako prolazi prvi udar potražnje, koji je nastao nakon ranijeg lokdauna i perioda kada su omogućena slobodna kretanja.

    • Nema više te količine novca za potrošnju, što će dovesti i do manje potražnje. Jedini problem jeste šta će se sada dešavati u političkim odnosima kad je u pitanju cijena nafte – navodi Pavlović.

    Cijene energenata uticaće, kako ističe, generalno na sve ostale cijene.

    • Kada taj segment bude smiren, doći će i do smirivanja inflacije. To bi se moglo desiti tek krajem iduće godine – kaže Pavlović.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u oktobru je inflacija u Srpskoj bila 2,3 odsto i najmanja je u okruženju. Međutim, predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kaže da je, nezvanično, kod nas i duplo viša inflacija.

    • Za posljednja tri mjeseca troškovi života porasli su za 30 odsto. Inflacija raste i nezvanično je preko pet – istakla je Mišićeva.

    Kako bi zaustavila višemjesečni rast cijena, Vlada Srpske nedavno je usvojila je izmjenu Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe i time smanjila marže na osnovne životne namirnice. Marža u prometu na veliko spuštena je sa osam na šest odsto, a u prometu na malo sa deset na osam odsto.

    Poljska

    Premijer Poljske Mateuš Moravjecki izjavio je u petak da će smanjiti poreze na benzin, gas i struju i obezbijediti novčanu pomoć domaćinstvima kako bi se izborili sa visokom inflacijom. Moravjecki je poručio da će porez u Poljskoj na benzin biti smanjen na minimum koji dozvoljava EU, odnosno na pet mjeseci, počev od 20. decembra.

  • Peking se oglasio: “Izađite sa berze”

    Peking se oglasio: “Izađite sa berze”

    Kineski regulatori zatražili su od najviših rukovodilaca kompanije Didi Global da osmisle plan za izlazak sa Njujorške berze.

    Ova kompanija bavi se naručivanjem vožnje putem mobilne aplikacije, a razlog za ovakav potez je zabrinutost za bezbednost ličnih podataka korisnika, izvestio je Blumberg njuz.

    Kineska služba za tehnološki nadzor traži da menadžment delistira kompaniju sa američke berze zbog zabrinutosti u vezi sa curenjem osetljivih podataka, navodi Blumberg pozivajući se na dobro upućene izvore.

    Akcije Didijevih investitora, Softbank grupe i Tencent holdinga, pale su za više od 5,0, odnosno 3,1 posto, respektivno, nakon tog izveštaja, prenosi Rojters i dodaje da ni Didi ni kineska Uprava za sajber prostor nisu odgovorili na zahteve britanske agencije za komentarom.

    Predlozi koji su upućeni Didiju na razmatranje uključuju potpunu privatizaciju ili listiranje na Hongkoškoj berzi, nakon čega bi usledilo delisitiranje sa Vol strita, navodi se u novinskom izveštaju.

    Ako se nastavi privatizacija, akcionarima će na Inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) verovatno biti ponuđena početna cena od najmanje 14 dolara po akciji, jer bi niža ponuda od te, ubrzo nakon junskog IPO-a na Vol stritu, mogla da izazove tužbe ili otpor akcionara, rekli su Blumbergovi izvori.

    Didijeve akcije na Njujorškoj berzi su pale za 42 posto od juna, kada su listirane na Njujorškoj berzi, i na zatvaranju trgovanja u sredu su vredele 8,11 dolara.

    Uprkos pozivima kineskih vlasti da sačeka s izlaskom na američku berzu dok se ne sprovede kontrola o sajber-berzbednosti Didijevog upravljanja privatnim podacima, kompanija nastavila sa svojim planom o IPO-u u Njujorku, nakon čega je regulator pokrenuo istragu zbog njenog prikupljanja i korišćenja ličnih podataka.

    Zaključeno je da su podaci prikupljani nezakonito, a prodavnicama aplikacija naloženo da uklone 25 mobilnih aplikacija kojima upravlja Didi.

    Didi je tada saopštio da je prestao da registruje nove korisnike i da će izvršiti izmene kako bi se iskladio pripisima o nacionalnoj bezbednosti i korišćenju ličnih podataka, te da će zaštititi prava korisnika.

    Softbank Vižen Fond poseduje 21,5 posto akcija Didija, a slede Uber Tehnolodžis s udelom od 12,8 procenata i Tencent sa 6,8 odsto, prema Didijevim podacima dostavljenim američkim regulatorima u junu.

  • Cijene goriva u Republici Srpskoj u blagom padu

    Cijene goriva u Republici Srpskoj u blagom padu

    Cijene goriva na pumpama u Srpskoj već su u blagom padu, ali i u narednom periodu očekuje se dodatno niža vrijednost ovog energenta.

    Iako cijene naftnih derivata neće mnogo potonuti, svako pojeftinjenje značajno je za kućne budžete.

    Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je tržište stabilno i nema trenda povećanja cijena na benzinskim pumpama u Srpskoj.

    “Kod nekih distributera su primjetne niže cijene do tri feninga, ali i u narednom periodu očekujemo blagi pad do tri feninga, osim auto-gasa, koji i dalje raste”, kaže Trišić.

    Dodaje da je pad cijena u ovom momentu djelimično i zbog mehanizma kontrole ograničenja marže, što je Vlada Republike Srpske uvela u aprilu ove godine, kao mjeru neposredne kontrole cijena i ublažavanja posljedica izazvanih pandemijom.

    “Upravo sada se može vidjeti dobar efekat ovog mehanizma Vlade Srpske na potrošače i privredu, kada ulazne cijene padaju i kroz mehanizam određivanja maksimalne marže na naftne derivate dolazi da pada maloprodajnih cijena na benzinskim pumpama u Srpskoj”, kazao je Trišić.

    Ističe da se primjer model mjera u Hrvatskoj upravo sada nije se pokazao kao dobar jer pri padu ulaznih, distibuteri zadržavaju iste maloprodajne cijene, tako da se tu, kako kaže Trišić, vidi prostor koji nije obuhvaćen mjerom.

    Prema njegovim riječima, što se tiče cijene nafte na svjetskom tržištu i dalje je neizvjesnost u prognozama.

    “Trenutno se nafta brent kreće oko 82-83 dolara po barelu, što je pad u odnosu na oktobar, ali bar je stagnacija i nema rasta cijena na tržištima”, kazao je Trišić.

    Kako je rekao, mnogi povezuju nagle promjene cijena nafte s restriktivnim mjerama u pojedinim zemljama, a koje se odnose na pandemiju, što i on smatra jednim od razloga, ali ističe da je ključni razlog odnos zemalja proizvođača s jedne strane i potrošnje s druge strane.

    “Na pumpama u prosjeku BMB95 košta 2,32-2,39 KM po litiru, dizel ED5 2,29-2,39 KM po litru, dok je tečni naftni gas (TNG) i dalje 1,49-1,59 KM po litru”, kaže Trišić.

    Da su i samo nekoliko feninga niže cijene goriva značajne za potrošače, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

    “Naravno da je jako bitno da padaju cijene goriva i to je trebalo i ranije da se dogodi, ako posmatramo šta se dešava na svjetskim berzama”, kazala je Marićeva.

    Ističe da se na pumpama uglavnom brane da su gorivo nabavili po višim cijenama pa zato sporije dolazi do pojeftinjenja.

    “Iako cijene goriva padaju, neće se desiti da dođe do nižih cijena osnovnih životnih namirnica”, kazala je Marićeva i istakla da je to sigurno apsurd u svemu.

    “Međutim, sigurno je da smo zadovoljni što se zaustavio rast cijena i ako u narednom periodu dođe do značajnijeg pada biće to na veliko zadovoljstvo građana”, zaključila je Marićeva.

  • Investicije u BiH nejake da poguraju ekonomski rast

    Investicije u BiH nejake da poguraju ekonomski rast

    Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, u prvom polugodištu ove godine bilo je oko 766 miliona KM direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je “Nezavisnim” iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

    Poređenja radi, u prvom polugodištu prošle godine registrovano je 461,5 miliona KM direktnih stranih investicija, a u istom periodu 2019. godine 701,9 miliona KM.

    “U finansijske uslužne djelatnosti, osim u osiguranja i penzijske fondove, uloženo je 182,2 miliona KM, dok je oblast nekretnina u ovom periodu registrovala negativan iznos od 8,3 miliona KM”, objasnili su u FIPA.

    Zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u prvih šest mjeseci ove godine u BiH su Hrvatska, sa 216,3 miliona KM, Rusija 148,7 miliona KM, Slovenija 116,8 miliona KM i Austrija 100,4 miliona KM.

    “Značajna povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija, 56,2 miliona KM, Srbija 42,5, Njemačka 30,7, Italija 21,5 i Švajcarska 19,7 miliona KM”, kazali su iz ove agencije.

    Dodali su da su djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u toku ove godine finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova, sa 182,2 miliona KM i trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, sa 175,3 miliona KM.

    “Dalje slijede proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 148,6 miliona KM, trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, sa 71,4 miliona KM, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 42,4, proizvodnja prehrambenih proizvoda 35,1, vađenje metalnih ruda 23,7 i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 23,5 miliona KM”, pojasnili su iz FIPA.

    Prema podacima Centralne banke BiH, najveći registrovani iznos direktnih stranih investicija u BiH je bio 2007. godine u iznosu od 2,6 milijardi KM, a ako se posmatra prethodna decenija, najbolji je bio 2018. godine sa 963 miliona KM.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, naveo je za “Nezavisne” da je povećanje direktnih stranih investicija u odnosu na 2020. godinu bilo očekivano, jer je dio opšteg trenda oporavka privrede od pandemije u svijetu i prilagođavanja novim okolnostima.

    “I povećanje u odnosu na 2019. je očekivano jer se jednostavno dešava kumulacija odloženih ulaganja planiranih prije pandemije i onih koja bi se inače realizovala u ovoj godini, pa ovo povećanje još nije odraz nekog održivog pozitivnog trenda niti realno oslikava stanje u tekućoj godini”, naglasio je Gavran.

    Dodao je da će se tek narednih godina moći sagledati trend kretanja stranih ulaganja i ulaganja u cjelini.

    “Ovaj iznos nije zanemariv, ali ipak nije ni izbliza dovoljan da podstakne onaj dio ekonomskog rasta i razvoja koji je potreban da bi se naša nerazvijena zaostala ekonomija oporavila i krenula onim smjerom koji će nam donijeti onakav rast BDP-a, zaposlenosti i životnog standarda koji nam je potreban”, pojasnio je Gavran.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je da je prošla godina pokazala dislociranje proizvodnje iz Evropske unije u neke zemlje, među kojima je i BiH, jer su se pokazale kao rizik.

    “Mislim da bi se moglo dosta bolje od ove cifre, ali komplikovana politička situacija u BiH to koči i ne privlači investitore”, zaključio je Ćorić.

    Italijani zainteresovani za investiranje
    Delegacija italijanske “PMP grupacije”, koja je vlasnik kompanije “PMP Jelšingrad” iz Gradiške, juče je na sastanku s Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlade RS, iskazala interes za nova investiranja u RS u oblasti metalurške proizvodnje.

    Višković je rekao da će Vlada pružiti punu podršku ovoj kompaniji u realizaciji planiranih poslovnih projekata. Goste iz Italije upoznao je s mogućnošću ostvarivanja podsticaja za investiranje u RS.

  • Neophodan oprez pri zaduživanju BiH kod Kine

    Neophodan oprez pri zaduživanju BiH kod Kine

    Još je nejasna pozadina kredita odnosno ulaganja koje Kina najavljuje za naš region, uključujući i BiH, tako da je po tom pitanju neophodan oprez, smatraju stručnjaci.

    Prema njihovim riječima, postavlja se pitanje kineskih motiva za ovakve aktivnosti. Najsvježiji primjer saradnje s Kinom zabilježen je juče, kada je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Banjaluci razgovarao s delegacijom preduzeća “China Shandong International Economic & Technical”, ogranak Beograd, o proširenju saradnje s Republikom Srpskom.

    Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnja saradnja kineskih kompanija s Republikom Srpskom bila na izuzetnom nivou te je izražena nada da će tako biti i ubuduće i da postoje potencijali za njeno proširenje i jačanje.

    “Dodik je rekao da je Republika Srpska otvorena za saradnju s ovom kompanijom s ciljem razvoja infrastrukture i podsjetio na dosadašnju uspješnu saradnju s kineskim firmama”, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Članovi delegacije ove kineske kompanije posebno su ukazali na značaj izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, navodeći da će njegov kvalitet biti na zavidnom nivou, kao što je i u projektima koje ovo preduzeće realizuje na teritoriji Srbije.

    Delegaciju je predvodio izvršni direktor kompanije “Shandong Hi-Speed Group” Meng Jan, koji je istakao da je ovo preduzeće zainteresovano da ulaže u Republiku Srpsku, te da postoje veoma dobri uslovi za jačanje saradnje.

    “Shandong Hi-Speed Group” je, inače, kompanija u državnom vlasništvu Kine, koja ima međunarodni kreditni rejting A, a čija vrijednost se procjenjuje na oko 150 milijardi američkih dolara.

    S druge strane, Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da se pitanjima koja se odnose na kineske kredite bave i najrazvijenije zemlje svijeta, odnosno najreferentniji autori iz oblasti međunarodnih finansija. Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje kineskih motiva za davanje tih kredita. Profesor Đogo kaže da neki smatraju da su kineske vlasti odnosno kineske banke maksimalno dobronamjerne, dok drugi smatraju da to ipak ima neke veze s geopolitičkim procesima.

    “Definitivno je to bitno pitanje o kojem treba da se ozbiljno razmišlja u ovoj zemlji. Ja vam ne bih mogao dati konačan odgovor. Mislim da i referentni autori još nemaju konačan odgovor – da li su ti krediti neka vrsta subvencije koju treba iskoristiti, ili su neka tempirana bomba, način na koji će kineski kapital da preuzme vlasništvo nad domaćim prije svega kompanijama, a zatim i nad javnim politikama u onom trenutku kada ne budete mogli servisirati svoje obaveze”, rekao je Đogo za “Nezavisne novine”.

    On ističe da treba biti oprezan pri uzimanju bilo kojeg kredita. Istakao je da se i strane direktne investicije mogu u nekim okolnostima iskoristiti kao političko oružje ucjene.

    “Ne postoji nijedan tok kapitala koji dolazi iz inostranstva u našu zemlju, a da u sebi ne nosi bar neko sjeme rizika da se to s ekonomske prelije i na političku pozornicu”, rekao je Đogo.

    Mediji u regionu, posebno u Crnoj Gori, nedavno su pisali da toj zemlji prijeti opasnost da postane prva žrtva dužničke diplomatije te da bi Kina mogla postati vlasnik nečega što pripada Crnoj Gori ne bude li na vrijeme izmirila svoje obaveze prema kineskoj EXIM banci.

    Crna Gora je 2014. godine od kineske banke pozajmila novac za izgradnju dionice auto-puta od Bara do granice sa Srbijom, uz godišnju kamatu od dva odsto i šestogodišnji grejs period. S obzirom na to da su rokovi probijani nekoliko puta, Crna Gora u julu je uplatila prvu ratu kredita od oko 28 miliona evra, a drugu ratu trebalo bi da plati u januaru 2022. godine. Međutim, ekonomisti se već mjesecima pitaju da li će Crna Gora bez problema uspjeti da u narednih 20 godina vrati gotovo 900 miliona dolara.

    Mediji su tada podsjetili i na slučaj iz Šri Lanke, koja 2017. godine nije mogla vraćati kineske kredite pa je morala na 99 godina Kini da ustupi najveću luku u zemlji, a zauzvrat Kina joj je otpisala dugove.

  • Fejsbuk, Amazon, Netfliks i Gugl: Oni su zaradili više od svih njih – zajedno

    Fejsbuk, Amazon, Netfliks i Gugl: Oni su zaradili više od svih njih – zajedno

    Ponovo stižu neverovatni podaci o zaradi u pomorskoj industriji ove godine.

    Naime, brodari koji se bave prevozom kontejnera sada zarađuje više od mnogih najpoznatijih visokotehnoloških kompanija, piše Splash247, prenosi Tportal.

    Stručnjak za pomorsku industriju Džon Makaun, koji je na čelu Blue Alpha Capitala u SAD, sabrao je zajedničku dobit brodara u trećem kvartalu i uporedio ih sa zvezdama interneta kao što su Fejsbuk, Amazon, Netfliks i Gugl, zajedno poznatih pod skraćenicom FANG, prenosi Pomorac.hr.

    Dobit od 48,1 milijardu dolara u trećem kvartalu bila je gotovo 50 posto veća od ukupne dobiti FANG-a. U poređenju s ogromnim zaradama Epla i Majkrosofta zajedno, profit koji je ostvaren u grani kontejnerskog prevoza i dalje je gotovo 15 posto veći. Dakle prevoznici su mogli da uživaju u sjajnoj i rekordnoj godini. Kako se podseća, kompanije su na dobrom putu da ostvare kombinovanu dobit od 200 milijardi dolara.

    Zaokret u nedavnim rezultatima u kontejnerskom brodarstvu je neviđen. Gotovo da nema industrije koja je tako naglo porasla u svojim neto finansijskim rezultatima, naveo je Makaun u novom izveštaju objavljenom tokom vikenda.

    Izuzetna dobit koju su svetski brodari zabeležili ove godine – u kombinaciji s ozbiljnim padom nivoa pouzdanosti rasporeda – izazvala je bes pošiljalaca, a mnoge regulatorne agencije pomno ispituju poslovanje brodara i saveza u kojima se nalaze, piše portal.

  • “Sječa” šefova u “Željeznicama RS”

    “Sječa” šefova u “Željeznicama RS”

    • Umjesto stotina raznih rukovodilaca, u “Željeznicama RS” će ubuduće biti smanjen broj direktora, šefova i njihovih zamjenika, a novu sistematizaciju radnih mjesta na svojoj koži najviše će osjetiti administracija.

    “U novoj sistematizaciji mi imamo dva izvršna direktora, zamjenika direktora sektora nemamo, broj šefova službi smo sa 64 skinuli na 27, a šefova stanica sa 89 na 67. Veoma je jasno – smanjenjem ukupnog broja sistematizovanih radnih mjesta morali smo doći u situaciju da ukinemo određena radna mjesta. Ali ključna izvršna radna mjesta, koja čine osnovnu djelatnost ‘Željeznica’ u poslovima infrastrukture: pružni radnici, građevinski tehničari, inženjeri, elektromehaničari, mehaničari, inženjeri, tako isto i u prevozu robe – otpravnici vozova, bravari, nisu ukidana. Broj radnih mjesta je smanjivan u administrativnom dijelu, i u tom segmentu će doći do nekog značajnijeg smanjenja”, kaže Željko Radić, v.d. direktora ŽRS.

    On je nakon sastanka sa predstavnicima osam sindikalnih organizacija kazao da je Uprava ovog preduzeća usvojila novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, a s obzirom na to da su ŽRS u procesu restrukturiranja uz podršku Svjetske banke, ovaj dokument je prelazno rješenje.

    Naime, poštuje se Statut po kojem su “Željeznice” trenutno organizovane kao jedinstveno preduzeće koje ima zajedničke poslove, poslove infrastrukture i poslove operacija.

    Nova sistematizacija predviđa 2.098 radnika, a trenutno je 2.029 zaposlenih.

    “Nama trebaju radnici na terenu, znači bravari, mašinovođe, pregledači, otpravnici vozova, pružni radnici, svi oni koji su neophodni da bi se tehničko-tehnološki proces rada odvijao”, navodi Radić te dodaje da je procedura prijema novih radnika stroga dok traje proces restrukturiranja.

    Goran Čamdžić, predsjednik Samostalnog sindikata održavanja šinskih vozila, tvrdi da nisu dobili Prijedlog pravilnika koji je usvojen.

    “Izraženo je negodovanje jednog dijela sindikata zato što nismo dobili prijedlog na koji bismo mi iskazali svoje mišljenje, primjedbe i sugestije, na što je poslodavac zakonski dužan da nam odgovori, a nije dužan da usvoji. Ključna stvar na kojoj smo insistirali je da se radi pravilnik po radnim mjestima, a ne po ljudima kao što je to bilo u prošlosti”, kazao je Čamdžić.

    U toku novembra održani su razgovori sa svim sindikatima, kaže v.d. generalnog direktora ŽRS te dodaje da su svjesni da ne mogu svi biti apsolutno zadovoljni, osam je sindikata koji imaju različite interese.

    “Oni u principu nisu imali priliku da vide kompletan tekst sistematizacije i organizacije radnih mjesta sa svim elementima, ali ključne elemente, šemu makro i mikro organizacije i raspored radnika prema radnim mjestima, prema tehničko-tehnološkom procesu rada su vidjeli i dali su nam pisane sugestije. Mi zbog operativnih razloga nismo uspjeli da im damo pisani odgovor koje smo sve sugestije prihvatili ili nismo”, kaže Radić.

    U proteklih šest mjeseci pokrenute su aktivnosti revizije radne sposobnosti za radnike koji se ne mogu nikako uposliti, pa bi se dio tih radnika u budućnosti mogao penzionisati, a samo oni, ističe Radić, koji nisu spremni da se dokvalifikuju, prekvalifikuju ili izvrše stručno usavršavanje mogu biti predmet zbrinjavanja kao tehnološki višak.