Kategorija: Ekonomija

Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska i Federacija BiH jedine su u okruženju, a među rijetkima i u Evropi koje praktično još uvijek nisu reagovale na drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica, pad životnog standarda stanovništva i inflaciju koja bilježi decenijske rekorde.

Crna Gora od 1. januara ove godine povećala je minimalnu platu s 250 evra na 450 evra, s tim da je ukinula doprinose za zdravstvo i uvela neoporezivi dio zarade do 700 evra, istovremeno povećala porez za plate više od 1.000 evra s devet na 15 odsto. Takođe, usvojene su i izmjene i dopune Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti kojima se predviđaju dječji dodaci za svu djecu do 18 godina, a sve ove mjere usmjerene su isključivo na zaštitu najsiromašnijih slojeva stanovništva.

Kao i Crna Gora, ali u mnogo većoj mjeri reagovala je i Srbija, koja je do sada građanima, posebno mladima i penzionerima, podijelila milijarde evra. Nedavno je završena isplata po 100 evra za više od milion mladih u Srbiji, a najavljeno je da će do jula mladi od 16 do 30 godina dobiti po još 100 evra. U ovoj sedmici počeće i isplata po malo više od 160 evra za sve penzionere u Srbiji koji su prošle godine u dva navrata dobili novac. Osim njima, Srbija je dijelila novac i ostalim građanima u nekoliko navrata, za šta je do sada potrošeno više od milijardu evra.

“Za tri dana kreće isplata po 20.000 dinara za penzionere, to je oko 34 milijarde dinara, čime pokazujemo da u vreme krize za koju nismo krivi, i energetske i inflatorne, želimo da pomognemo ljudima i da podstaknemo dodatnu potrošnju, da bismo naš ekonomski rast mogli da podignemo na još viši nivo, jer je to suština svega”, rekao je nedavno Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, čije vlasti su u cilju zaštite standarda stanovništva još ranije ograničile cijenu hljeba.

Mjere za zaštitu najsiromašnijih slojeva stanovništva zbog inflacije i činjenice da cijene osnovnih životnih namirnica, goriva i kućnih potrepština rastu praktično na dnevnom nivou, preduzela je i Hrvatska. Vlada Hrvatske u ponedjeljak je na telefonskoj sjednici donijela uredbu i odredila najviše cijene naftnih derivata, a razmatra se i prijedlog da država penzionerima s primanjima manjim od 4.000 kuna pomogne sa iznosom od 400 do 1.200 kuna.

Osim zemalja regiona, i evropske zemlje uglavnom su reagovale kako bi zaštitile standard stanovništva, koji je ugrožen posebno zbog rasta cijena energenata. Zanimljivo je da je u Evropi, recimo, rast cijena osnovnih životnih namirnica daleko manji nego u BiH, međutim rast cijena energenata je drastičan, što nije slučaj u BiH.

Austrija je najavila paket pomoći od 1,7 milijardi evra, a između ostalog sva domaćinstva dobiće po 150 evra zbog povećanja cijena energije. Belgija je smanjila PDV na električnu energiju s 21 na šest odsto, a svako domaćinstvo dobiće po 100 evra. Kao i Belgija i Kipar je smanjio PDV na račune za struju s 19 na pet odsto, dok je Grčka pomogla direktnim subvencijama građanima itd. Francuska je za subvencije za električnu energiju građanima i privredi do sada doznačila nekoliko milijardi evra, dok je

Poljska, recimo, otišla i korak dalje i od 1. februara ukinula PDV na hljeb, mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, a smanjila PDV na gorivo s 23 na osam odsto. Ukidanje ili smanjenje PDV-a drastično je snizilo cijene hrane pa tako, recimo, mediji prenose da kilogram narandži u Poljskoj košta 0,64 evra, a samo nekoliko kilometara dalje u Češkoj kilogram košta čak 2,06 evra.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kaže da država mora tražiti mjere koje će zaustaviti poskupljenja jer sve je poskupjelo – energija, roba široke potrošnje, materijali itd.

“Sada se već moramo ozbiljno zamisliti zato što je to postalo ubrzano i procenti su daleko veći. Napori privrednika da povećaju plate i zadrže radnike su obezvrijeđeni kroz ovu inflaciju i sada je pitanje da li su plate ovolike kolike jesu i da li su realno manje nego što su bile”, rekao je Ćorić, dodajući da treba ozbiljno i vrlo brzo reagovati jer će biti kasno ako se izgubi kontrola. On kaže da su povećanjem cijena i prilivi u budžetu daleko veći i jedan od načina je da se od tih više sredstava formiraju fondovi koji bi intervenisali u slučajevima gdje je neophodno. “Država se mora odreći svojih prihoda”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

I Saša Stevanović, ekonomista, slaže se da država mora reagovati, istovremeno naglašavajući da je praksa mnogih zemalja takva da se protiv krize bori očuvanjem privatne potrošnje.

“Ako nam je inflacija uvozna, djelovanje mjerama kojima će se novac podijeliti ugroženim kategorijama stanovništva, licima starijim od 65 godina i mladima od 15 do 24 godine u vidu nekih stipendija za rad djelovaće pozitivno na privatnu potrošnju i kult rada, a stariji ljudi prepoznaće republiku da im pomaže kada je teško”, rekao je Stevanović za “Nezavisne novine”, istovremeno ističući da je Srbija interesantan primjer.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će predložiti smanjenje stope PDV-a na brašno, ulje, šećer i ostale osnovne životne namirnice na 10 odsto te da je to jedna od mjera koja bi sigurno zauzdala povećanje cijena i ublažila udar inflacije na prodične budžete u cijeloj BiH.

“Diferencirana stopa PDV-a, uz ograničenje marži u maloprodaji, u ovom trenutku bi bio sasvim adekvatan odgovor na inflatorni udar. S obzirom na to da BiH ima najnižu stopu PDV-a u Evropi, smatramo da je vrijeme da se poveća PDV na luksuz, a da porezi na osnovne životne namirnice budu smanjeni”, rekao je Dodik.

Iako je Međunarodna rejting agencija “Standard and Poor's” (S&P) potvrdila trenutni kreditni rejting BiH B sa stabilnim izgledima, ekonomski analitičari ističu da je ovo jako loš, nepovoljan rejting kakav BiH već odavno ima.

Kako kažu, stabilni izgledi znače da se u neposrednoj budućnosti ne očekuju promjene.

Iz Centralne banke BiH ističu da u obrazloženju analitičara Agencije “Standard and Poor's” navodi kako su političke napetosti u BiH posljedica najave Republike Srpske da se priprema za povlačenje iz nekoliko državnih institucija.

Analitičari očekuju smanjenje tenzija te da će političke strukture ostati uglavnom nepromijenjene u BiH.

“Trajna neizvjesnost, prema njihovoj ocjeni, mogla bi negativno uticati na rast, koji bi u 2022. godini iznosio 2,7 odsto, dok je za 2021. procijenjeni rast od 6,7 odsto. Pozitivna okolnost je da neto dug opšte vlade BiH ostaje nizak, ispod 30 odsto BDP-a, što daje prostor za djelovanje u fiskalnoj politici, čak i ako politički događaji budu uticali na kreditne linije međunarodnih finansijskih institucija”, navodi se u saopštenju Centralne banke BiH.

Analitičari ističu da se “stabilni izgledi” zasnivaju na balansu između negativnih rizika koji proizlaze iz složene i konfrontirajuće politike u BiH u sljedećih 12 mjeseci i s druge strane relativno jake ekonomske osnove, kao što su neto dug opšte vlade, poboljšanje vanjske pozicije i otpornost bankarskog sektora.

U izvještaju se navodi da je posebno dobar izvoz ostvaren u oblasti mineralnih proizvoda, metala i drvoprerađivačkog sektora. Turizam se, takođe, oporavlja pa je za devet mjeseci prošle godine dostigao nivo od oko 60 odsto u odnosu na period prije pandemije. Međutim, puni uticaj političkih događanja još nije u potpunosti vidljiv u podacima, budući da su se političke nesuglasice intenzivirale pred kraj 2021. Takođe, rizik i dalje predstavlja pandemija koju je uzrokovao virus kovid-19.

“U skladu sa cjenovnim trendovima u drugim zemljama, inflacija u BiH raste, te je prosječna inflacija u 2021. godini iznosila dva odsto nakon deflacije od 1,6 odsto u 2020. Cijene hrane, energije i prevoza ključni su pokretači inflacije. U 2022. godini analitičari očekuju inflaciju od 4,2 odsto, dijelom i zbog efekata koji će se prenijeti iz 2021. godine. Ipak, dugoročno, ne očekuju veću inflaciju, te predviđaju da će indeks potrošačkih cijena rasti umjereno do dva ili 2,5 odsto godišnje tokom perioda 2023-2025. godine”, ističe se u saopštenju Centralne banke BiH. Prema navodima analitičara S&P, kreditni rejting BiH može biti povećan ukoliko dođe do unapređenja na domaćoj političkoj sceni, uz veći nivo saglasnosti i manje konfrontacija, koji bi bili usmjereni na strukturne reforme i ekonomski rast.

S druge strane, analitičari navode da do smanjenja kreditnog rejtinga može doći u slučaju dodatnog pogoršanja političke konfrontacije, što bi vjerovatno uticalo na postojeće mehanizme servisiranja duga i dovelo do izraženijih negativnih implikacija na formulisanje ekonomske politike i rast.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe za “Nezavisne novine” da je to jako loš, nepovoljan rejting kakav BiH već odavno ima, a koji spada u grupu špekulativnih rejtinga.

“Znači visok nivo nesigurnosti, nizak nivo povjerenja u mogućnost izmirivanja obaveza i najniži je u grupi B rejtinga, odmah iznad grupe C koja označava ‘smeće’, odnosno najniže kategorije visokošpekulativnih”, ističe Gavran.

Kako je pojasnio, stabilni izgledi znače da se u neposrednoj budućnosti ne očekuju promjene, što, kako kaže, u našem slučaju takođe nije pozitivno jer potvrđuje izostanak bilo kakvih reformi koje bi vodile napretku i poboljšanju rejtinga.

“Ukratko, stabilno smo loši, na ivici katastrofalnog, a nije nikakva utjeha to da smo mogli biti još gori, kao što će vjerovatno domaće vlasti pokušati ovaj rezultat da prikažu pozitivnim izrazima stabilnosti ekonomije, što on ni u kom slučaju nije”, pojašnjava Gavran.

Kako je rekao, ovo je jasan signal investitorima da BiH nije perspektivno područje za ulaganja, osim, kako kaže, spekulativna i visokorizična ulaganja kakva ni ne želimo da privlačimo.

Na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj gorivo će narednih dana u prosjeku poskupiti za još pet feninga po litru, ali to nije kraj skoku cijena benzina i dizela.

Kako su za Srpskainfo potvrdili u Grupaciji za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore RS, litar BMB 95 trenutno košta 2,34-2,43 KM, a dizela ED5 2,32-2,45 KM, dok su cijene tečnog naftnog gasa 1,49-1,56 KM, u zavisnosti od regije i distributera.

– U prethodnih 15 dana, na svim benzinskim pumpama u Srpskoj došlo je do rasta cijena u prosjeku za četiri feninga. I dalje nas očekuje nestabilna period i rast cijena do pet feninga po litru benzinu i dizelu. Razlog je što su, u prethodnom periodu, konstantno rasle ulazne cijene prema distributerima, a to je primjetno i u zemljama okruženju, odnosno Hrvatskoj i Crnoj Gori – naglašava za Srpskainfo predsjednik Grupacije Dragan Trišić.

Dodaje da je nafta Brent na berzi dostigla nivo iz oktobra 2014, kad se prodavala za 93 dolara po toni.

– To je maksimum unazad ovih sedam godina. Moja predviđanja su da će prvi kvartal ove godine i dalje biti nestabilan, periodične stabilizacije, ali u konačnici rast je neminovan – poručuje Trišić.

Zvanična statistika pokazuje da su samo u prošloj godini, litar benzina i dizela u Srpskoj poskupili za skoro 33 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u decembru prošle godine gorivo je u prosjeku koštalo 2,3, a u istom mjesecu 2020. godine 1,73 KM.

Sve analize govore da je rast cijena u maloprodaji u Republici Srpskoj nesrazmjeran rastu cijena sirovina. Inflatorni svjetski trend ne smije biti zloupotrebljen da bi se sticao ekstra profit.

Ovo je poručio lider vladajućeg SNSD Milorad Dodik koji je najavio da će ove sedmice biti održan sastanak na kojem će biti postignut dogovor oko “nerealnog poskupljenja”.

Dodik u izjavi nije rekao ko je radio analize ni ko će sve biti pozvan na sastanak, ali građani, pogotovo oni koji žive od plate i penzije, znaju vrlo dobro da cijene u trgovinama rastu gotovo svakodnevno.

Subjektivni osjećaj je da da je trend poskupljenja nezaustavljiv, dok primanja sve manje mogu da pokriju naše osnovne potrebe.

Po posljednjim podacima, godišnja inflacija u decembru je iznosila 5,9 odsto, a poskupljenja su nastavljena i u januaru.

Republika Srpska ima zakon o regulisanju cijena na osnovu kojeg je na snazi ograničena marža na osnovne životne namirnice, lijekove i farmaceutske proizvode.

Srpskainfo je pitala nadležne u Ministarstvu da li, na osnovu postojećih propisa mogu da reaguju na cijene ostalih proizvoda i na koji način, ako imamo u vidu da se cijene formiraju slobodno na tržištu.

– Na prodajnu cijenu svake robe utiče nabavna cijena robe (koja se sastoji od fakturne cijene proizvođača, odnosno dobavljača uvećane za zavisne troškove) i marža, koju svaki trgovac zaračunava na nabavnu cijenu – kažu u Ministarstvu trgovine.

U nastavku odgovora citiraju odredbe Zakona o regulisanju cijena i navode da u kontrolama cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržištu Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske predlaže Vladi Republike Srpske donošenje mjera neposredne kontrole cijena radi zaštite životnog standarda stanovništva.

Značajni poremećaji na tržištu obuhvataju elementarne nepogode, nestašice dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva, neočekivani rast cijena proizvoda, monopolsko formiranje cijena, zloupotrebu dominantnog položaja i vanredne okolnosti prema procjeni Vlade.

Mjere neposredne kontrole cijena moguće je propisati izuzetno i u slučajevima kada i pored preduzetih mjera ekonomske politike nastupe ili mogu nastupiti veći poremećaji na tržištu, radi sprečavanja monopolskog formiranja cijena, radi utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda koji se koriste za intervenciju na tržištu i radi zaštite životnog standarda.

Mjere neposredne kontrole cijena su : određivanje nivoa cijene, odnosno određivanje fiksne cijene, pri čemu privredni subjekti ne mogu vršiti promet ni po višoj ni po nižoj cijeni; određivanje najviše cijene, pri čemu privredni subjekti ne mogu vršiti promet iznad propisane cijene, ali mogu ispod propisane cijene; određivanje najniže cijene, pri čemu privredni subjekti ne mogu vršiti promet ispod najniže cijene; način formiranja cijena – struktura cijena; davanje saglasnosti na cijene; određivanje marži u trgovini; vraćanje cijena na prethodni nivo; obavještavanje o promjeni cijena određenih proizvoda i usluga i obaveza redovnog ili povremenog slanja podataka o cijenama za određene vrste proizvoda ili usluga.

Mjere neposredne kontrole cijena propisuje Vlada Republike Srpske, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

Na naše konkretno pitanje da li će Vladi RS biti predložene mjere neposredne kontrole cijena zbog poskupljenja, u Ministarstvu trgovine rekli su da trenutno “cijene mogućnosti kako da intervenišu i zaštite standard”. Prema pokazateljima, ulazne cijene su značajno više u odnosu na prethodne periode, došlo je do rasta sirovina, kontrola marži nije pokazala da ima kršenja. Mi trenutno cijenimo mogućnosti kako da intervenišemo i zaštitimo standard, a da to bude intervencija u skladu sa zakonom. Akcenat je svakako na zaštiti najranjivijih kategorija stanovništva – poručuju iz Ministarstva trgovine.

U svakom slučaju, poznavaoci prilika kažu da regulisanje cijena može i da izazove kontraefekat – nestašicu.