VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Sastanak sindikalaca, ministarstva i inspektora

    Sastanak sindikalaca, ministarstva i inspektora

    U Domu sindikata u Banjaluci sutra će biti održan zajednički sastanak članova Predsjedništva Saveza sindikata Republike Srpske sa predstavnicima Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Ministarstva finansija Republike Srpske, inspektorima Poreske uprave Republike Srpske, Inspektorata Republike Srpske i Upravne inspekcije Republike Srpske.

    Na sastanku će, kako kažu sindikalci, biti riječi o primjeni novog obračuna plata, odnosno kontrole i primjene Zakona o radu Republike Srpske, Zakona porezu na dohodak Republike Srpske i Zakona o doprinosima Republike Srpske.

    – Na sastanku organa Saveza sindikata Republike Srpske, koji smo održali prošle sedmice uz prisustvo predstavnika Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske i predstavnika Ministarstva finansija Republike Srpske, na temu Pravilnik o sadržaju pisanog obračuna plate i Pravilnik o obrascima ugovora o radu, zaključeno je da se održi zajednički sastanak. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske je, na naš zahtjev, zaustavilo donošenje Pravilnika o sadržaju pisanog obračuna plate, do održavanja ovog sastanka – rekli su iz Saveza.

    Poručuju da je za sve radnike u Republici Srpskoj važno da se na najbolji način uradi Pravilnik o sadržaju pisanog obračuna plate i obrazac Platne liste i da oni koji kontrolišu primjenu zakonskih propisa imaju ujednačenu praksu prilikom kontrola primjene izmjena i dopuna Zakona o radu, izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak i izmjena i dopuna Zakona o doprinosima Republike Srpske. Izmjenama i dopunama Zakona o radu plate u Republici Srpskoj se uređuju zakonom i Kolektivnim ugovorom.

    – Ono o čemu će se razgovarati je izrada i primjena Kolektivnih ugovora, odnosno kontrola primjene Kolektivnog ugovora- zaključili su iz Saveza sindikata.

  • BiH zlato čuva u Švicarskoj

    BiH zlato čuva u Švicarskoj

    Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u svom portfelju posjeduje oko tri tone (96.000 unci) zlata, potvrđeno je „Avazu“ u CBBiH.Monetarno zlato, koje je sastavni dio deviznih rezervi, CBBiH drži na računu u banci u Švicarskoj, a fizički je locirano u trezoru Engleske banke (Bank of England) – navode iz Ureda za komunikacije CBBiH.

    Podsjetimo, Srbija je lider u regionu jer trenutno raspolaže sa 37,2 tone zlata, a sve rezerve koje su čuvane u inostranstvu prošle godine je vratila u državne sefove.

    Kada je riječ o državama zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija posjeduje 6,9 tona, Albanija 2,8, a Crna Gora 1,09 tona zlata. Hrvatska je svoje rezerve prodala još 2001., odnosno 2005. godine.

    Zlato treba posmatrati kao bilo koju drugu investiciju, odnosno način skladištenja vrijednosti i ne treba mu pridavati neki poseban, romantičarski značaj, kako se obično radi kroz historiju. Zlato je jedan od načina da deponiramo naša sredstva i da ih čuvamo – kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

    Razvoj ekonomije
    On dodaje da rezerve zlata služe da osiguraju dugoročnu stabilnost KM, a u slučaju da cijene enormno porastu, određene količine se mogu i prodati kako bi se ostvario prihod.

    Čavalić ističe da primjeri Srbije, koja povećava zlatne rezerve, i Hrvatske, koja je svoje prodala, ne govore ništa o ekonomskoj stabilnosti, razvoju ili padu ekonomije, već da se radi isključivo o konkretnim makroekonomskim potezima tih država.

  • Dodik potvrdio da je predložen zakon za smanjenje inflatornog udara

    Dodik potvrdio da je predložen zakon za smanjenje inflatornog udara

    BiH mora konačno da uđe u politiku diferenciranih stopa, jer sa stopom od 17 odsto ima najniži PDV u Evropi, smatra predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Mi smo uputili u parlament zakon koji podrazumijeva da se za osnovne životne namirnice i neka druga dobra predvidi stopa od 10 odsto, i to je zakon koji bi trebao da važi do kraja godine, kako bi se smanjio inflatorni udar, izjavio je Dodik novinarima.

    On je dodao da je za ostale robe predviđeno da ostane stopa od 17 odsto, a da se samo na luksuznu robu poveća na 22 odsto.

    – Mi smo to predložili u proceduri i juče je to predato u parlament BiH u skladu sa poslovnikom. Vidjećemo kako će drugi reagovati – dodao je Dodik.

    Dodik kaže da je to privremeno, zato što bi do Nove godine trebali pokušati zajednički doći do cjelovitog rješenja, da se odluči o tome kako će to pitanje biti regulisano u nekom narednom vremenu.

    – Ali, imajući u vidu da inflacija ne miruje, da je već tu i da je ekspanzivna, moramo donijeti neke brze mjere – naglasio je Dodik i dodao da stopa za osnovne životne namirnice može biti i niža ukoliko se postigne dogovor.

    On je pojasnio da ukoliko bi se mijenjala stopa od 17 odsto na višu, onda bi doprinijeli povećanju inflacije.

    – Zato ostaje tih 17 odsto, da ne bi opteretili investicije i mnogo čega drugog. Ovo je veoma razumno – rekao je Dodik.

    Dodik je podsjetio da već 15 godina traži da se za poljoprivredne proizvode, za koje se utvrdi da postoje viškovi u BiH, zabrani uvoz tih proizvoda, te napomenuo da, prema posljednjim informacijama, brojni proizvođači krompira su ugroženi zbog enormnog uvoza te kulture iz Perua i drugih destinacija.

    On je naveo i nekontrolisan uvoz jabuka, malina i drugih kultura, dodajući da niko ne kontroliše ni da li to ima genetsku komponentu ili ne, da se to stavlja na tržište i ugrožava domaće proizvođače.

    – Petnaest godina ne možemo da dođemo da zajedničkog stava o tome da u momentu dospijeća u određenom periodu za onu robu za koju utvrdimo da imamo višak, da se zabrani uvoz. U ovom trenutku to je krompir, koga ima, a kada ga nema, može se otvoriti tržište – precizirao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je takva politika otvorenosti, koju su nametnuli neki evropski partneri, uništen domaći stočni fond.

    On je napomenuo da su podsticaji koje imaju proizvođači mesa u Evropi mnogo veći nego kod nas, tako da oni mogu jeftinije da prodaju na slobodnom tržištu.

    – Naši proizvođači su tu hendikepirani i u nepravilnom položaju i potrebno je da to regulišu državne institucije – istakao je Dodik.

    On je ponovo apelovao na razgovor o tome dvije vlade, dva resorna ministra.

    – Po evropskim standardima mi imamo pravo da na uvoznu robu koja ima podsticaje od jednog evra, a kod nas je recimo deset evrocenti, naplatimo razliku od 90 evrocenti. To bi donijelo nove prihode BiH sigurno više od milijardu. Ali o tome niko u BiH neće da priča – naveo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, dovoljno je da u neke partije u Sarajevo uđu iz nekih ambasada i kažu im da to nije dobro, jer štite proizvodnju iz EU.

    On je istakao da se može izračunati koliko se ekonomski gubi zbog neravnopravnog položaja sa Evropljanima.

    – Politika koju smo mi dogovorili je da idemo sa smanjenom stopom PDV-a od sedam odsto za robu široke potrošnje, ali da ne dozvolimo da marže budu veće od sedam odsto – naveo je Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH.

    Prema njegovim riječima, to bi išlo na teret države, ne bi išlo na teret trgovaca, ni proizvođača, odnosno onih koji vrše promet robe.

    – Ali, moramo doći do toga da se stvore uslovi za tako nešto – kaže Dodik.

  • “Predviđena niža stopa za lijekove i osnovne životne namirnice” SNSD uputio u parlamentarnu proceduru dopune Zakona o PDV

    “Predviđena niža stopa za lijekove i osnovne životne namirnice” SNSD uputio u parlamentarnu proceduru dopune Zakona o PDV

    Poslanici SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim je predviđeno uvođenje niže stope PVD-a na lijekove i osnovne životne namirnice, potvrdila je Srni šef Kluba poslanika SNSD-a u ovom domu Snježana Novaković Bursać.

    Zakonsko rješenje ima za cilj poboljšanja ekonomskog položaja socijalno ugroženih kategorija stanovništva, posebno u uslovima povećanja cijena usljed globalne inflacije i poremećaja na tržištu na koje ne možemo uticati – pojasnila je Novaković Bursać.

    Ona je dodala da tekst prijedloga podrazumijeva smanjenje stope PDV-a na 10 odsto za određenu grupu proizvoda kao mjere koja ima prvenstveno socijalni karakter.

    Niža stopa PDV predviđena je za lijekove, brašno, hljeb, mlijeko i mliječne proizvode, jestiva ulja, jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla, so, šećer i homogenizovanu dječiju hranu.

    – Uvođenjem niže stope PDV-a želi se uticati na smanjenje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i lijekova kako bi se obezbijedilo finansijsko olakšanje za sve građane, posebno socijalno ugrožene – istakla je Novaković Bursać.

    Ona je dodala da je predviđeno i uvođenje više stope PDV-a koja bi iznosila 22 odsto na luksuzne proizvode, čime će se obezbijediti dodatni prihodi i nadomjestiti procijenjeni gubitak prihoda, što neće uticati na životni standard građana koji sebi mogu prištiti kupovinu ovih proizvoda.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je nedavno Srni da će, kao predsjednik najveće političke organizacije u Republici Srpskoj i BiH, predložiti smanjenje stope PDV-a na brašno, ulje, šećer i ostale osnovne životne namirnice na 10 odsto.

    – Diferencirana stopa PDV-a, uz ograničenje marži u maloprodaji, u ovom trenutku bio bi sasvim adekvatan odgovor na inflatorni udar. S obzirom na to da BiH ima najnižu stopu PDV-a u Evropi, smatramo da je vrijeme da se poveća PDV na luksuz, a da porezi na osnovne životne namirnice budu smanjeni – rekao je Dodik.

  • Gasprom slavi rekordnu dobit

    Gasprom slavi rekordnu dobit

    Evropljani stenju plaćajući račune za gas, a ruski Gasprom slavi rekordnu dobit.

    Da li je gas Moskvi oružje protiv Evropljana zbog njihove podrške Ukrajini? I kakvi su planovi tog ruskog državnog koncerna?

    Gaspromu ide odlično: Aleksej Miler, dugogodišnji direktor ruskog energetskog koncerna i lični prijatelj Vladimira Putina, u januaru je objavio da je 2021. bila rekordna godina, i po količini eksploatisanog gasa i po ostvarenoj dobiti. Jer, gas se sve više traži, a cene i tog energenta, kao i nafte odletele su nebu pod oblake. Sve u svemu, u kasu Gasproma sliva prava bujica ne samo rublji, već i evra i dolara.

    Deoničari Gasproma imaju čemu da se raduju, a najviše onaj ko je najveći i najvažniji vlasnik: država Rusija. Inače, nešto deonica Gasproma imaju i neki nemački koncerni kao što je E.ON, a to su mali deoničari, koji po pravilu nemaju šta da kažu.

    Samo Gasprom i niko drugi!

    Odnos Gasproma i Kremlja i više je nego blizak: već i zbog tog starog prijateljstva Milera i Putina jasno je da se tamo ništa ne odlučuje, a da tako ne želi i ruski predsednik. Gasprom je najveći ponuđač zemnog gasa na svetu, a prema sopstvenim navodima raspolaže nalazištima s najvećim zalihama gasa i u Rusiji i na planeti Zemlji. Pored toga, za njega radi čitava vojska od pola miliona zaposlenih.

    I još jedan kuriozitet iz sovjetskog doba: samo Gasprom sme i može da koristi gasovod kako bi taj energent prodao Evropljanima, to tako piše u ruskom zakonu. Dakle nijedan drugi ruski energetski koncern ne može da ugrozi njegov monopol.

    Zavisnost Evrope od Gasproma je ogromna: 43 odsto gasa koji se potroši na Starom kontinentu dolazi od tog koncerna. Pritom Evropljani gotovo uopšte nemaju izbora: ostatak gasa dolazi iz Norveške, jedan veliki deo stiže ukapljen sa Bliskog istoka i iz SAD, a tu su i isporuke iz Alžira, kao i iz Libije, onoliko koliko je to u današnjim okolnostima moguće.

    Ipak, nisu sve evropske zemlje u istoj meri zavisne od gasa iz Rusije. Tu važi sledeće pravilo: što istočnije, to više gasa Gasproma. Nemačka je počela da uvozi gas iz Sovjetskog Saveza još u vreme kada je tamo vladao Brežnjev, a i danas je najveći kupac – 55 odsto svojih potreba pokriva gasom iz Rusije.

    Evropska unija smeta

    Međutim, Georg Kahman iz ekonomskog instituta Brugel iz Brisela smatra da Rusi na tržištu “igraju prljavo”: “Gasprom iskorišćava svoju dominantnu poziciju na tržištu tako da cenom utiče na količinu gasa koju isporučuje Evropi.”

    Ruskom koncernu već i zbog toga smeta Evropska unija: Gasprom želi da trguje s pojedinačnim državama, ali ne i sa EU kao celinom. Već desetak godina EU pokušava da uspostavi relativno jedinstveno tržište gasa u Uniji, gde bi, na primer Nemačka kupovala ruski gas, ali bi ga onda prosleđivala i nekoj drugoj članici ili nekoj državi van EU.

    Ali o tome Gasprom ne želi ni da čuje: “To je neka vrsta takmičenja između evropske regulative, koja želi da uspostavi zajedničko tržište s jednakim cenama, i Gasproma, koji želi da svoj gas prodaje po različitim cenama pojedinačnim državama“, objašnjava Kahman. A onda se na svu tu igra doda još i politika.

    To se najbolje vidi na slobodnom tržištu gasa: Gasprom je sklopio dugoročne ugovore o isporuci s pojedinim državama sa zagarantovanim količinama. A ako treba više od toga – onda je to druga stvar. “Gasprom ispunjava svoje ugovorne obaveze, to jeste tačno. Ali samo na najnižoj granici zagarantovanih količina“, kaže i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ona smatra da je “čudno“ to što se, iako je potražnja u Evropi ove zime velika i što su cene visoke, gas ipak ne nudi. To neminovno vodi do pitanja, da li je to onda politika Kremlja? Fon der Lajen u izjavi za list “Handelsblat“ kaže da to u svakom slučaju “pobuđuje sumnje u pouzdanost Gasproma“.

    “Peta kolona” Gasproma

    Ono što je za Evropljane još nepovoljnije, jeste činjenica da je Gasprom sistematski preuzeo barem deo vlasništva nad firmama za distribuciju i skladištenje gasa praktično u svim državama Evropske unije. Na primer, u Nemačkoj je Gasprom, preko svoje firme „Astorija“, vlasnik najvećeg podzemnog skladišta gasa u čitavoj zapadnoj Evropi koje se nalazi u Rehdenu. Takva skladišta su zamišljena da ublažavaju neravnotežu ponude i potražne, ali šta vredi skladište kad je u vlasništvu samog isporučioca?

    Povrh toga, zalihe gasa u Evropi su na rekordno niskom nivou. Klaudia Kemfert iz Nemačkog ekonomskog instituta (DIW) smatra da se nije smela dozvoliti prodaja Rehdena ili da se makar morao regulisati način na koji se to skladište koristi. Kemfert istovremenom ukazuje i na nepromišljenost Nemačke koja istrajava na gasovodu Severni tok 2, iako je i on u nadležnosti Gasproma.

    Po pravilu, cene fosilnih goriva određuju i njihovu ponudu: eksploatacija nekog nalazišta isplati se tek kod određene cene, i to onda traje. Potrajaće i da se Evropa više okrene drugim izvorima, iako su predstavnici EU ovog ponedeljka razgovarali u Vašingtonu o dodatnim količinama ukapljenog gasa iz SAD.

    “Ako si bio poslušan…”

    Gaspromm odnosno Kremlj, i za to međutim imaju “oružje“: cena zemnog gasa. Svaki pokušaj EU da uspostavi zajedničko tržište i skladištenje gasa, Gasprom „ruši“ povoljnijom cenom za pojedinačne države koje se protive takvoj inicijativi. Tako je na primer Mađarska nedavno sklopila ekskluzivan ugovor sa Gaspromom po povoljnim cenama.

    Može li EU da “slomi“ toliki uticaj Gasproma na tržište Evrope? U uslovima kad taj koncern nudi gotovo polovinu potrošenog gasa – teško. “S nekim ko ima sve poluge u svojim rukama možete da pregovarate koliko god hoćete, ali kad se zatvori ventil u Moskvi, onda smo u lošoj poziciji za pregovaranje”, ukazuje Kahman. A da li će Rusija zaista potpuno da zatvori dovod gasa u Evropu? To bi naravno bila katastrofa, ali to ipak niko ne očekuje: i Rusiji su potrebne milijarde evra koje tako zarađuje.

    Za šefa Gasproma Milera, Evropa je međutim samo jedna stranica na putu uspeha koncerna. On želi mnogo više: želi da Gasprom bude najveći energetski koncern na svetu. Pored gasa, on trguje i naftom i električnom energijom, i to kako na istoku, tako i na zapadu. Upravo prilikom otvaranja Zimskih Olimpijskih igara u Pekingu, Putin je sa Kinom dogovorio ogromnu isporuku gasa toj zemlji. Gasprom ujedno izvozi naftu i u same Sjedinjene Američke Države: 2020. je 8 odsto američkog uvoza nafte otpalo na Gasproma. To je više nego što je SAD isporučila njena saveznica Saudijska Arabija.

  • Inflacija u SAD-u ogromnih 7,5 posto, najviša u posljednjih 40 godina

    Inflacija u SAD-u ogromnih 7,5 posto, najviša u posljednjih 40 godina

    Vijest dana u Americi je veliki pad dionica na Wall Streetu nakon što je objavljen podatak da je inflacija u SAD-u dosegnula najviše nivoe u posljednjih 40 godina.

    Osim obezvređivanja novca, dodatni problem za ulagače je strah da će FED (američka centralna banka) povećati kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

    Dow Jones skliznuo je 526 bodova ili 1,47 posto, na 35.241 bod, dok je S&P 500 potonuo 1,81 posto, na 4.504 boda, a Nasdaq indeks 2,10 posto, na 14.185 bodova.

    Oštar pad indeksa posljedica je izvještaja da je inflacija u SAD-u u januaru dosegnula 7,5 posto na godišnjem nivou, više od 7,3 posto, koliko su očekivali analitičari, i najviše u posljednjih 40 godina.

    U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene dionica su jučer pale, pri čemu najviše u tehnološkom, 2,75 posto, piše Reuters.

    Ulagače je dodatno uznemirio James Bullard, predsjednik ogranka FED-a u St. Louisu, koji je kazao da je nakon tih podataka uvjereniji da kamate treba oštrije povećati, pa sada smatra da bi do 1. jula kamate trebalo povećati za cijeli postotni bod.

    “Nakon još jednog iznenađujuće snažnog rasta inflacije tržište se plaši agresivnog FED-a. I dok bi se ubuduće situacija u vezi s inflacijom mogla poboljšavati, zabrinutosti u vezi s tim da će se povećati kamate više nego što bi to trebalo neće nestati dok inflacija ne bude pod kontrolom”, kaže Barry Gilbert, strateg u kompaniji LPL Financial.

  • Nikad praznije kese za račun od 100 maraka

    Nikad praznije kese za račun od 100 maraka

    Kese s kojima se sad vraćamo iz prodavnice, u kojoj napravimo pazar od 100 maraka, danas su prilično siromašnije u odnosu na ranije godine, ističu borci za zaštitu potrošača, a u prilog tim tvrdnjama govori i poređenje cijena.

    Od 2012. (za koju su dostupni podaci za Republiku Srpsku) nikad skuplji nije bio hljeb nego što je sada, pa i tjestenina, te neke vrste svježeg mesa, dok su, istina, druge vrste mesa pojeftinile.

    Zanimljivo je da je cijena ulja u decembru 2021. godine bila niža u odnosu na 2012, ali znatno viša u poređenju sa 2018. Ulje je u decembru 2018. godine koštalo 1,96 KM, a na kraju 2021. cijena mu je bila 3,28 KM.

    Kupus je na kraju 2012. godine koštao tek 0,62 KM po kilogramu, a na kraju prošle godine duplo više, odnosno 1,18 KM.

    Znatno je skočila i cijena krompira, koji u velikim količinama koristi gotovo svako domaćinstvo, kao i kafe i, recimo, meda.

    Skok je zabilježen i kod nekih higijenskih potrepština, ali i kod toaletnog papira, čiji paket trenutno plaćamo dosta paprenije nego ranije – na kraju 2012. koštao je 1,88, a u međuvremenu je otišao na 3,18 KM.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, smatra da su poskupljenja premašila dosadašnje maksimume.

    “Kad ljudi odu u prodavnicu kažu da se nikad manje robe nije moglo kupiti za nikad više para. Sad se kupuje na komad, kupuje se od danas do sutra. Uzmite samo koliko je hljeb poskupio, ali i sve ostalo”, rekao je Vasilić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    U Savezu sindikata Republike Srpske su i više nego jasni: sindikalnu potrošačku korpu računaju od 2008. godine, a ona nije nikad bila skuplja nego što je ova posljednja.

    Sindikalna potrošačka korpa za decembar 2021. godine iznosila je, naime, 2.031,77 KM, a procentualno najveći iznos novca troši se na hranu, koja je i najviše poskupljivala.

    “Savez sindikata Republike Srpske već dugi niz godina izračunava sindikalnu potrošačku korpu, koja sadrži sve one proizvode i usluge koji su potrebni četvoročlanoj porodici na mjesečnom nivou da zadovolji osnovne životne potrebe. Posljednje mjerenje je za decembar, kada je dostigla najveći iznos otkad izračunavamo sindikalnu potrošačku korpu”, ističe Božana Radošević, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

    To je, dodaje, posljedica rasta cijena, što je, ističe, u većoj mjeri nekontrolisano i neopravdano. Posljedica je, prema njenim riječima, smanjenje kupovne moći, a nastavak rasta plata je jedini način da se ova situacija prevaziđe.

    “Svi smo potrošači i evidentno je da u segmentu prehrane dolazi do najvećeg rasta cijena. Evidentno je da je hljeb poskupio, potom brašno, ulje, meso i mesne prerađevine, kao i povrće i voće”, ističe Radoševićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Grmuša: Tražiću hitne kontrole u trgovinama
    Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, najavio je da će na prvoj narednoj skupštinskoj sjednici tražiti da gradski tržišni inspektori momentalno počnu sa pojačanim inspekcijskim kontrolama u trgovinama.

    “Tražiću i da Skupština grada Banjaluka zatraži od Republičke uprave za inspekcijske poslove da uradi istu stvar i momentalno naloži republičkim tržišnim inspektorima da intenziviraju kontrole u Banjaluci i u cijeloj RS”, naveo je Grmuša.

    Dodaje da trgovcima i svim preduzetnicima treba pomoći smanjivanjem nameta i ubrzavanjem procedura, ali da one koji krše zakon treba strogo kazniti, a “pogotovo one koji u ovakvim teškim vremenima praktično potkradaju svoj narod”.

    “Naša privreda nije u stanju da parira snažnijim ekonomijama i nećemo biti u stanju da pratimo povećanje plata u zemljama regije, a kamoli u razvijenim evropskim zemljama. No, ovdašnje cijene osnovnih životnih namirnica će nastaviti da rastu. Slikovito, plate će nam biti afričke, a cijene evropske”, istakao je Grmuša.

  • Vlada Srbije odredila maksimalne cijene goriva

    Vlada Srbije odredila maksimalne cijene goriva

    Vlada Srbije ograničila je cene naftnih derivata.

    Naime, Vlada Srbije danas je usvojila Uredbu o ograničenju visine cena naftnih derivata kojom je propisano da maksimalna maloprodajna cena Evro dizela i Evro premijuma BMB 95 iznosi 179, odnosno 171 dinar po litru.

    U saopštenju posle sednice vlade navodi se da je to učinjeno kako bi se sprečio veći poremećaj i očuvao životni standard stanovništva, s obzirom na to da je u prethodnom periodu zabeležen rast cena ovih derivata, a što je direktno uticalo na povećanje cena svih drugih roba i usluga.

  • Novi stanovi nikad skuplji u Srpskoj

    Novi stanovi nikad skuplji u Srpskoj

    Aktivna potražnja za stanovima u Srpskoj dovela je do povećanja prodaje novih stanova, pa su tako u četvrtom kvartalu prošle godine prodata 1.053 završena nova stana, što je za 70,9 odsto više nego u istom periodu 2020. godine.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, u četvrtom tromjesečju prošle godine prosječna cijena novih stanova bila je viša za 15 odsto u poređenju sa istim periodom godinu ranije.

    “Prosječna cijena bila je 1.892 KM po kvadratu”, navodi se u podacima zavoda.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je da aktivna potražnja za stanovima dovodi do toga da se u skoro svakom momentu traži stan više.

    “Kupci, kako domaći, tako i oni koji žive izvan granica Republike Srpske, sigurniji vid štednje vide u ulaganju u nekretnine, a ovom treba dodati i veliku inflaciju koja je prisutna, te kupci kao zaštitu svog novca vide u ulaganju u nekretnine”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”. Ističe da je u vremenu inflacije uvijek najsigurnije ulaganje u nekretnine, tako da je ovakvo stanje, kako kaže Petrović, očekivano.

    Dragan Gruban, iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, za “Nezavisne novine” ističe da je u Prijedoru ekspanzija stanogradnje te da se pojavljuje dosta investitora.

    “U Prijedoru svaki mjesec kreće izgradnja jednog objekta s 20 stanova, a to je za ovaj grad specifično, jer je ranije na godišnjem nivou bilo izgrađeno oko 60 stanova, a sada to iznosi i do 160 stanova”, kaže Gruban.

    Dodaje da se stalno pospješuje gradnja, ali i da su cijene u stalnom porastu te, kako kaže, sada je kvadrat novog stana u Prijedoru dostigao cijenu i 2.250KM u centru grada.

    “Što se tiče cijena polovnih stanova, i one su u porastu za 20 odsto, pa je tako sa 1.350 KM polovan renoviran stan dostigao cijenu od 1.600 do 1.700 KM po kvadratu”, rekao je Gruban.

    Ističe da će cijene do ljeta dostići vrhunac, jer je Prijedor grad s jakom dijasporom koja ulaže u nekretnine i očekuje se da će cijene preći 2.300 KM po kvadratu za novu gradnju.

    Kako je rekao, što se tiče kupaca, to su uglavnom ljudi iz dijaspore koji te stanove ostavljaju za sebe kada dođu na godišnje odmore ili ih izdaju nekome u Prijedoru.

    Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka, ističe za “Nezavisne novine” da, sve dok ima kupaca, stanovi će se graditi, a cijena će rasti.

    “Cijelu prošlu godinu bilježili smo trend poskupljenja, a to je nastavljeno i u ovoj godini upravo zbog velike potražnje, ali i zbog poskupljenja građevinskog materijala, što je dodatno povećalo cijenu stanova”, istakao je Milanović i dodao da se investitori rukovode samo potražnjom.

    Da kupovinom nekretnina lokalno stanovništvo i ljudi iz dijaspore čuvaju novac, kaže za “Nezavisne novine” i Goran Radivojac, ekonomski analitičar.

    “Ne povećava nam se broj stanovnika, nego je većina tih stanova investicija”, kazao je Radivojac i istakao da se može desiti da u jednom momentu bude prevelika ponuda stanova na tržištu i da dođe do pada cijene.

  • Trišić: Teško prognozirati buduće cijene goriva

    Trišić: Teško prognozirati buduće cijene goriva

    ijene goriva posljednjih mjesec dana rastu. Ipak, one su najniže u regionu, kaže Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    “Šta će se desiti u narednim danima teško je prognozirati”, istakao je Trišić za RTRS.