VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Politika blokira “carinu bez papira”

    Politika blokira “carinu bez papira”

    Primjena NCTS sistema, koja je nakon nekoliko odgađanja planirana da počne 1. aprila ove godine, zavisi isključivo od toga da li će parlament BiH usvojiti zakon o carinskoj politici i zakon o carinskim prekršajima.

    NCTS sistem, odnosno “carina bez papira”, koji će dovesti do pojednostavljenja prevoza robe preko granica, prvobitno je trebalo da bude uveden prošle godine, ali je stopiran jer parlament BiH, zbog blokade u institucijama BiH koju je izazvala odluka Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika u BiH, da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida, nije zasjedao.

    S obzirom na to da su institucije BiH i dalje u blokadi, upitno je da li će ovaj sistem zaživjeti, a prevoznici, koji bi zajedno s privrednicima imali najveću korist od NCTS-a, skeptični su te se plaše da bi ovo mogla biti samo prvoaprilska šala.

    Kako su za “Nezavisne novine” naveli u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), uslov za uvođenje ovog sistema je da zakon o carinskoj politici bude usvojen u parlamentu BiH. Ističu da je UIO BiH završio sve pripremne radnje.

    “UIO BiH je u maju prošle godine postao sertifikovano tijelo za izdavanje digitalno kvalifikovanog potpisa, koji mora biti u primjeni da bi se elektronski dokumenti mogli ovjeravati. Pritom su svi učesnici u carinskom postupku odmah podnosili zahtjeve i dobijali svu neophodnu opremu da bi mogli digitalno potpisivati svoje dokumente”, rekli su u UIO BiH.

    Dodali su da je bilo planirano da se 1. jula prošle godine počne s primjenom NCTS-a, odnosno elektronskog provoza na nacionalnom nivou, jer BiH prvo mora godinu dana ovaj sistem korisiti na nacionalnom nivou da bi postala ravnopravna članica Konvencije. Ali rok za početak njegove primjene od tada je nekoliko puta pomjeran.

    “Primjena NCTS-a podrazumijeva primjenu zakona o carinskoj politici koji je usvojen prije pet ili šest godina, ali njegova primjena nije počela zbog nepostojanja digitalno-kvalifikovanog potpisa. Da bi se ovaj zakon primjenjivao, mora postojati zakon o carinskim prekršajima”, kazali su u UIO BiH, dodajući da je zakon o carinskim prekršajima bio u proceduri, ali nije usvojen.

    “Ukoliko zakon o carinskim prekršajima i zakon o carinskoj politici do 1. aprila ne budu usvojeni, onda će Savjet ministara BiH morati donijeti novu odluku kojom će opet pomjeriti početak primjene NCTS-a”, rekli su u UIO BiH, navodeći da bi primjenjivanje ovog sistema predstavljalo pogodnost za bh. privredu.

    “Mi smo, nažalost, jedna od rijetkih zemalja koja ovaj sistem ne koristi. Kada počne primjena elektronskog provoza, to znači da, čim se carinska deklaracija i najave robe koja se iz BiH izvozi u neku drugu zemlju ubace u poseban informacioni sistem, sve carinske službe od BiH pa svih zemalja kroz koje ta roba treba proći do zemlje odrednice, istog trena vide koja firma izvozi robu, koja je vrsta robe, koja je količina i sve ostale informacije iz deklaracije”, objasnili su u UIO BiH, dodajući da to znači da će se skratiti vrijeme čekanja na granicama.

    “To će podrazumijevati da će carinska služba unaprijed imati sve papire i obradiće ih, te kamion nema potrebe da čeka na graničnim prelazima”, kazali su u UIO BiH, dodajući da će to skratiti rok isporuke robe, roba će biti atraktivnija tržištu, a smanjiće se i troškovi prevoza. Istakli su da, ako se počne s primjenom NCTS sistema 1. aprila ove godine, BiH će punopravna članica postati 1. aprila 2023. godine.

    Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH, istakao je da će ovaj sistem sigurno ubrzati, pojednostaviti i pojeftiniti međunarodni i međuentitetski saobraćaj, kako prevoza robe, tako i prevoza putnika.

    “Jednostavno ćemo od mjesta utovara robe do mjesta carinjenja imati elektronsko praćenje robe, koje će biti vrlo jednostavno i efikasno”, kazao je Mitrović, dodajući da će na taj način i pojeftiniti transport.

    “Moram napomenuti da će se na ovaj način smanjiti i mogućnost malverzacija u oblasti transporta robe, jer će se onemogućiti predeklarizacija robe iz jedne kategorije u drugu”, zaključio je on.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, ističe da prevoznici sumnjaju da će NCTS početi da se primjenjuje 1. aprila ove godine.

    “Taj prijedlog je trebalo da se usvoji davno. Primjena NCTS sistema bi za prevoznike, ali i privrednike značila ogroman pomak, samo ako uzmete da na graničnim prelazima Gradiška, Rača, Šamac, prevoznici provedu i nekoliko dana da bi roba mogla da ide ka krajnjem potrošaču ili fabrikama”, kazao je Grbić za “Nezavisne novine”, dodajući da su prevoznici skeptični zbog velikog pomjeranja datuma početka primjene NCTS-a, te da se boje da će početak primjene ovog sistema 1. aprila biti samo prvoaprilska šala.

  • Novi aranžman s MMF-om tek poslije izbora

    Novi aranžman s MMF-om tek poslije izbora

    Međunarodni monetarni fond (MMF) ne očekuje početak pregovora s BiH o novom aranžmanu prije održavanja narednih izbora, što znači da bi novi aranžman eventualno mogao biti zaključen možda tek sljedeće godine.

    Endrju Džuel, stalni predstavnik MMF-a u BiH, za “Nezavisne novine” je rekao da narednog mjeseca u posjetu BiH dolazi nova šefica Misije MMF-a za BiH Alina Ianku u sklopu priprema za pisanje izvještaja o stanju ekonomije u BiH u skladu sa članom IV Sporazuma o MMF-u, gdje će u sklopu temeljnih razgovora o bh. ekonomiji riječi biti i o trenutnoj krizi u BiH, kao i o drugim temama.

    Džuel je rekao da će nakon tih razgovora s vlastima MMF razmišljati o daljim koracima, ali da je njegova procjena da zbog vremenskih okvira nije realno očekivati početak pregovora o novom aranžmanu prije izbora.

    “Razgovori koje ćemo voditi sa vlastima su konsultacije, a ne pregovori o novom aranžmanu, mada smo mi uvijek otvoreni za razgovore, tako da ne mogu isključiti da će do pregovora doći nekad u budućnosti. Moje mišljenje je da je veoma teško da pregovori počnu prije izbora jer mnogo stvari se dešava u ovom trenutku. Mi imamo konsultacije u skladu sa članom IV, a onda imamo sastanak našeg odbora u junu. Nakon toga dolazi ljetna pauza”, istakao je Džuel za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče konsultacija u skladu sa članom IV, Džuel je rekao da se radi o rutinskim koje se obavljaju u svakoj članici jednom godišnje ili jednom u dvije godine.

    “Zadnje konsultacije smo imali u februaru 2021. godine, tako da je prošlo otprilike godinu dana. Razgovaraćemo s predstavnicima vlasti, članovima građanskog društva i drugim segmentima u BiH. Onda ćemo ići u Vašington, gdje ćemo analizirati sve što smo čuli i onda objaviti naš izvještaj”, rekao je on.

    Naglasio je da je sasvim sigurno da se neće sada razgovarati o novom aranžmanu.

    “Dakle, to nisu programski pregovori – neće, takoreći, biti novac na stolu, već bi se to prije moglo shvatiti kao pregled stanja ekonomije. U tom kontekstu mi ćemo iznijeti neke preporuke”, rekao je Džuel.

    Na naše pitanje da li američke sankcije na bilo koji način utiču na rad MMF-a, Džuel je odgovorio odrično te naglasio da je MMF spreman da sa vlastima vodi dijalog o temama koje se tiču odnosa BiH s tom institucijom.

    Džuel je rekao da je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, nedavno javno pozvao šeficu Misije Alinu Ianku da počne nove pregovore.

    “Nezavisne novine” su se obratile i Savjetu ministara i Ministarstvu finansija i trezora BiH. Iz Savjeta ministara nam niko nije odgovorio, a u Ministarstvu finansija ističu da o novom aranžmanu zvanično još nije bilo govora unutar institucija BiH, jer odluku o tome donosi Fiskalni savjet nakon konsultacija s MMF-om da BiH aplicira za određeni program.

    Bh. ekonomija je žilava
    Na naše pitanje kako MMF ocjenjuje stanje bh. ekonomije, Džuel je rekao da se ona mnogo snažnije oporavila u prošloj godini nego što su oni to očekivali.

    “U procesu smo da korigujemo naša predviđanja za 2021. godinu. Pokazalo se da ekonomija BiH ima određenu žilavost koja nas je značajno iznenadila. Ove godine očekujemo određeno usporavanje, ali iznenadilo nas je kako se ekonomija oporavila, posebno imajući na umu teškoće zbog pandemije virusa korona”, rekao je Džuel.

  • Dodik: U naredna dva dana 10 miliona KM podsticaja za sjetvu

    Dodik: U naredna dva dana 10 miliona KM podsticaja za sjetvu

    Srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je poljoprivrednicima u Republici Srpskoj isplaćeno 7,7 miliona KM za podsticaje za 2021. godinu, čime je završena isplata svih podsticaja za prošlu godinu.

    Dodik je istakao za Srnu da je prvi put ukupan podsticaj izmiren u februaru, a sve sa ciljem da se poljoprivrednicima pomogne kod sjetve.

    “U naredna dva dana biće odobreno 10 miliona KM podsticaja za sjetvu, te pomoć uzgajivačima svinja u iznosu od 2,5 miliona KM zbog niske otkupne cijene. Vlada Republike Srpske izdvojiće 1.500.000 KM za proizvodnju merkantilne pšenice, te 2.200.000 KM za regresiranje nabavke sjemena kukuruza”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će za podršku proizvodnji i otkupu povrća biti izdvojeno 1,8 miliona KM, kao i milion KM za podršku voćarskoj proizvodnji.

    “Što se tiče podrške uzgajivačima domaćih životinja Vlada će sufinansirati nabavku priplodnih junica u iznosu od milion KM, a za otkup i preradu svinjskog mesa biće izdvojeno 2,5 miliona KM”, naglasio je Dodik.

    Dodik je naveo i da je iz redovnog agrarnog budžeta obezbijeđeno 5.700.000 KM za regresirani dizel.

    “Takođe će biti odobreno umanjenje zakupnine za 2023. godinu i koncesione naknade u 2022. godini u iznosu od 50 odsto zakupoprimcima i koncesionarima koji nemaju prispjelih, a neizmirenih obaveza po osnovu zakupnine odnosno koncesione naknade”, istakao je Dodik.

    Dodik je napomenuo da je Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske, takođe, uputilo inicijativu Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza mineralnih đubriva iz trećih zemalja.

  • Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Zbog visokih cijena repromaterijala, a posebno mineralnog đubriva, ovo će biti najkomplikovanija godina kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u svim sektorima, rekao je za “Nezavisne” Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

    Kazao je da poljoprivrednicima predstoji nikad skuplja i neizvjesnija sjetva.

    “Ukoliko se nešto ne promijeni prinosi će biti sigurno desetkovani, ali i kvalitet zrna, tako da će to biti totalno neisplativo. Poljoprivrednici su veoma nezadovoljni svime što se dešava i kod nas i u okruženju. Očekujemo reakcije nadležnih, posebno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kada je u pitanju obezbjeđivanje, odnosno subvencionisanje određenih količina mineralnih đubriva. S druge strane, očekujemo i reakciju Savjeta ministara BiH kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje”, naglasio je Marinković.

    Istakao je da je evidentno da su porasle cijene mesa u trgovinama, a da su pale cijene žive mjere stoke.

    “Poljoprivrednici ne mogu plasirati svoju robu. Hrane je izuzetno skupim žitaricama, proizvodnja ide direktno u propast i stočari su u debelom minusu. Jako je diskutabilno i da li će sjetva biti dovoljna za potrebe Republike Srpske. S ovim cijenama repromaterijala jednostavno se ne isplati ništa raditi, a ono što je sigurno jeste da mi nemamo dovoljno količina kada su u pitanju bilo koji proizvodi. Na primjer, voćari se žale da ne mogu prodati svoje jabuke, a one se uvoze u velikim količinama iz Sjeverne Makedonije, Albanije i drugih zemalja. Tako je i kada su u pitanju povrće, mlijeko, meso i ostalo. Ovo nije nikakva kuknjava poljoprivrednika jer svi mogu vidjeti koliko su poskupjeli gorivo, đubrivo i ostali repromaterijali, te sa kakvim se mi teškoćama suočavamo. U velikim smo dilemama da li uopšte sijati”, naveo je Marinković.

    Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, istakao je da će biti zasijano 20 odsto manje površina u odnosu na godinu ranije i da su povrtari u velikoj krizi.

    “Mi treba da krenemo u proizvodnju, sve je poskupjelo, a azotna urea 300 odsto. Došli smo pred zid i razmišljamo šta i kako dalje jer je proizvodnja jako skupa, a đubriva nema, te mnogi povrtari razmišljaju da li uopšte ići u proizvodnju”, kazao je Mastalo.

    Dodao je da je povrtarstvo najviše pogođeno pandemijom virusa korona.

    “I ako se riješi problem nabavke mineralnog đubriva, svakako će biti dosta manje zasađenih površina. Vidjeli smo da su prošle godine zbog nedovoljnih količina povrća krompir, kupus i još neki proizvodi drastično poskupjeli, a bojim se da će i ove jeseni biti tako”, naglasio je Mastalo.

    Zoran Maletić, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske, istakao je za Srnu da se u skladu sa poskupljenjima na tržištu priprema set mjera kojima će se pomoći poljoprivrednim proizvođačima kako bi obezbijedili proljećnu sjetvu i prihranu za jesenju sjetvu.

    “Ove mjere će biti predložene na narednoj sjednici Vlade Srpske, koja bi trebalo da bude održana u četvrtak i kada bi one trebalo da budu usvojene. To će biti značajna podrška za poljoprivredne proizvođače”, rekao je Maletić.

    Naveo je da se pored ovih mjera pregovara i sa dobavljačima đubriva iz RS i drugih država da bi se obezbijedile količine vještačkog đubriva po nižim cijenama.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske saopštili su da su isplatili sve podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju iz 2021. godine.

    “Tako je s isplatom 7.633.906 KM isplaćeno svih 75 miliona KM po osnovu podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2021. godinu. Ovo je rekordna isplata podsticaja za jednu godinu, od kada se u Republici Srpskoj primjenjuje isplata subvencija u poljoprivredi”, naveli su iz resornog ministarstva.

  • Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Prema prognozama njemačkih stručnjaka, hrana bi ove godine mogla da poskupi za sedam procenata. To će dodatno da poveća godišnju stopu inflacije u Njemačkoj.

    Stručnjaci Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena očekuju nagli rast cena hrane tokom godine.

    “Prema našim istraživanjima, više od dve trećine proizvođača hrane planira dalja povećanja cena narednih meseci”, rekao je šef ekonomskog odeljenja Instituta Timo Volmershojzer u intervjuu za list “Velt”.

    To je najviše u poslednjih 30 godina, odnosno od ponovnog ujedinjenja Nemačke. “Zato će cene hrane verovatno biti ključni pokretač inflacije ove godine”, dodao je naučnik.

    Institut IFO očekuje ove godine porast cena hrane od sedam odsto. Zbog toga su istraživači ekonomskih kretanja svoju prognozu ukupne stope inflacije u Nemačkoj podigli na četiri procenta, prenosi DW.

    Cene proizvođača porasle za 22 odsto

    “Poskupljenja u prodavnicama tek počinju”, kaže Kristijan Jance iz konsultantske kuće “Ernst i Jang”. “Cene proizvodnje naglo rastu, što na kraju utiče i na potrošačke cene. To će posebno biti uočljivo nakon sledeće žetve.” Predstoji nam, kaže Jance, “cenovni šok”.

    Poslednji proračuni nemačkog Zavoda za statistiku pokazuju u kolikoj meri su proizvođači u poslednje vreme podigli cene poljoprivrednih proizvoda: one su u decembru prošle godine u proseku porasle za 22 odsto. “To je najveći međugodišnji rast cena još od jula 2011. godine”, navode statističari. Biljni proizvodi su, recimo, poskupeli za 29 odsto, a oni životinjskog porekla za 17 procenata.

    Loše žetve

    “Rast cena biljnih proizvoda delimično je posledica skoka cena žitarica u julu 2020”, navode iz Zavoda za statistiku. Velika tražnja iz Nemačke i inostranstva, uz istovremeno slabiju žetvu, glavni su razlozi za to.

    Statističari objašnjavaju enormno povećanje cene uljane repice za 68 odsto činjenicom da se ona koristi i za proizvodnju energije, a u uslovima smanjene ponude u svetu, registruje se i velika tražnja.

  • Košarac: Vrijeme je za smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice

    Košarac: Vrijeme je za smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac smatra da je vrijeme da u BiH bude uvedena diferencirana stopa PDV-a.

    “To smatram, prije svega, cijeneći arhitektonske poremećaje u privrednom smislu zbog poskupljenja gasa i u tom kontekstu vidimo da imamo značajne poremećaje u tržišnim cijenama određenih proizvoda, na šta moramo adekvatno odgovoriti u interesu građana”, rekao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, neke cijene u BiH enormno su visoke i potrebno je smanjivanje PDV-a na osnovne životne namirnice, ali i povećanje PDV-a na luksuznu robu.

    Košarac, koji je član Predsjedništva SNSD-a, smatra da je ova stranka pokazala odgovoran odnos prema ovom pitanju i ljudima u BiH, jer je Klub poslanika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH ovu inicijativu već uputio u parlamentarnu proceduru.

    Kada je riječ o smanjenju akciza na gorivo, Košarac je istakao da je to pitanje za Upravu za indirektno oporezivanje BiH, koja već vrši određene analize.

  • Šarović: Neophodno zamrznuti cijene goriva, standard stanovništva je ugrožen

    Šarović: Neophodno zamrznuti cijene goriva, standard stanovništva je ugrožen

    Kako bi se spriječilo dramatično ugrožavanja standarda stanovništva zbog velikog povećanja cijena nafte i naftnih derivata, SDS smatra da Vlada RS treba na određeno vrijeme da zamrzne cijene ovih energenata, poručio je predsjednik SDS Mirko Šarović.

    On kaže da je stav SDS da je u ovom trenutku neophodno da se na određeno vrijeme ograniče i marže distributerima ovih proizvoda.

    Šarović smatra da vlast u ovako teškim situacijama mora da reaguje kako bi se preduprijediti štete koje su vidljive u skoroj budućnosti.

    “Smatramo da bi korisna mjera bila da se Budžet RS odrekne posebnih akciza na autoputeve i puteve u korist poljoprivrednika kako bi se u značajnoj mjeri zaštitili od povećanje cijena hrane, jer se zna da od ulaznih elementa đubriva i nafte zavisi cijena poljoprivrednih proizvoda“, kazao je Šarović ističući da bi ova mjera predstavljala značajnu pomoć stabilizaciji tržišta i poljoprivrednom sektoru u RS.

    On navodi da mjere koje SDS predlaže nisu ništa novo i da se primjenjuju u zemljama u okruženju i EU.

    Najveći problem, prema Šarovićevim riječima je što vlast oklijeva i nema bilo kakvih sistemskih rješenja za ovakvu situaciju, za razliku od nekih drugih zemalja koje se trude da pomognu svom stanovništvu.

    On kaže da vlast treba narodu objasniti na šta se troši novac prikupljen od akciza na gorivo.

    “Na ovaj način za autoputeve u poslednje dvije godine prikupljeno je 302 miliona KM, a skoro ista cifra je izdvojene i za puteve. Za to vrijeme nije izgrađen ni jedan kilometar autoputa i logično se postavlja pitanje gdje su ta sredstava”, kaže Šarović.

    On napominje da pored ovih imamo i značajan dio drugih akciza i taksi koje ulaze u cijenu goriva koje se troše kroz budžet.

  • Trišić: Pristupanje ‘Otvorenom Balkanu’ smanjilo bi troškove distributera nafte

    Trišić: Pristupanje ‘Otvorenom Balkanu’ smanjilo bi troškove distributera nafte

    Predsjedavajući Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske Dragan Trišić smatra da bi pristupanje BiH inicijativi “Otvoreni Balkan” znatno umanjilo neke operativne troškove distributera nafte, jer je transport jedna od ključnih stavki u formiranju cijena.

    Trišić je naveo da će cijene nafte i naftnih derivata u Srpskoj najvjerovatnije i dalje rasti zbog istorijsko rekordnih visokih cijena sirove nafte na svjetskim berzama, koje su prešle granicu od 95 dolara po barelu.

    “Cijene sirove nafte su dostigle nivo onih iz 2014. godine. Ukoliko se ovaj rast nastavi narednih dana, moraće doći do novih korekcija cijena i na našim benzinskim pumpama. To je jednostavno neizbježno, jer mi zavisimo od uvoza. Koliko će poskupjeti, to je teško reći. Možda, recimo, nekih pet feninga po litru do kraja ove sedmice”, rekao je Trišić za “Glas Srpske”.

    On smatra da smanjivanje taksi, akciza i PDV-a ne bi mnogo popravilo situaciju u vezi sa maloprodajnom cijenom goriva, ali da se kao djelotvoran pokazao mehanizam ograničavanje marži distributerima nafte koji je na snazi u Srpskoj od aprila prošle godine.

    “Ova mjera je dala pozitivan efekat, a što se može vidjeti iz podatka da su maloprodajne cijene goriva u Srpskoj manje za pet feninga do 10 feninga od onih u FBiH, a u odnosu na Crnu Goru, Srbiju ili recimo Hrvatsku za čak 40 feninga po jednom litru”, rekao je Trišić.

  • “Platna lista kao presuda”

    “Platna lista kao presuda”

    Novi Pravilnik o obračunu plata u Srpskoj je usaglašen i stupiće na snagu krajem februara, potvrdila je pomoćnica ministra rada u Vladi Republike Srpske, Mira Vasić. Novi obračun plata će podrazumijevati i nove platne liste, koje će biti jedinstvene za cijelu Srpsku i koje će imati snagu izvršne isprave.

    Dakle, ako poslodavac ne ispunjava svoje obaveze, nema više sudovanja. Platna lista ima izvršnu snagu, kao da je u pitanju pravosnažna presuda i radnik s njom ide na sud samo da traži izvršenje, dakle da se sa računa poslodavca “skine” ono što on duguje radniku, objasnila je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, Ranka Mišić.

    Predstavnici Saveza sindikata, Ministarstva rada, Poreske uprave i Inspektorata RS danas su u Banjaluci dogovorili posljednje detalje u vezi sa novim propisima o obračunu plata.

    Pravilnikom po kome će uskoro stupiti na snagu jasno je propisano da naknade za topli obrok, prevoz, minuli rad ili prekovremeni rad, ne mogu biti “upakovane” u osnovnu platu, nego se moraju isplaćivati kao posebna stavka.

    To će najviše ići na ruku radnicima koji primaju minimalac ili platu tek nešto malo veću od minimalne.

    Tako sada minimalac, bar kad je u itanju iznos koji liježe radnicima na račun neće biti samo 590 KM, nego nešto više, a koliko će iznositi to više, zavisi od radnog staža radnika, te od toga da li je radio u dane praznika ili prekovremeno.

    – Znači minimalac više nije 590 KM, nego 590 KM plate, plus naknade za prekovremene sate, minuli rad, topli obrok, rad u dane praznika. Neki radnici mogu imati dodatnih 165 KM. Nije to malo za nekog ko radi za 300 evra – kaže Mišićeva.

  • Dostignut sedmogodišnji maksimum

    Dostignut sedmogodišnji maksimum

    Cijene nafte su dostigle jutros na azijskom trgovanju sedmogodišnji maksimum.

    To se desilo usled zaoštravanja geopolitičkih tenzija oko Ukrajine, rastuće globalne potražnje i manjka ponude.Evropska nafta Brent je porasla za dodatnih 1,02 dolara u odnosu na petak, na 95,46 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta skočila za 1,27 dolara na 94,37 dolara za barel, prenosi Rojters.Usponu cijena nafte doprinela je zabrinutost da bi eventualna ruska invazija na Ukrajinu izazvala sankcije SAD i Evrope i poremetila izvoz ovog velikog proizvođača “crnog zlata” što bi pogrošalo ionako nedovoljnu ponudu na tržištu. Kremlj demantuje da planira napad na ovu bivšu sovjetsku republiku.