VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH je bogata pitkom vodom, ali su lani građani popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja

    BiH je bogata pitkom vodom, ali su lani građani popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja

    Uvoz vode u BiH iz godine u godinu raste, a tako je bilo i u prošloj godini kada je uvezeno 25,8 miliona KM vrijednih gaziranih i negaziranih voda.

    Kako su rekli u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, to je za 21,4 odsto više uvezene vode nego u 2020. godini, kada je uvezeno nešto više od 21,2 milion KM.

    Od ukupno 25,8 miliona KM, koliko je uvezeno, 25,7 miliona KM je vrijednost vode i sokova uvezenih iz pet zemalja. Riječ je o Srbiji, odakle smo i najviše uvezli – 12,3 miliona KM, zatim Hrvatska – 7,8 miliona, Slovenija 5,2 miliona, Italija 209 hiljada i Francuska skoro 55 hiljada KM.

    Povećanje vrijednosti uvoza izraženo je za svaku zemlju, te je iz Srbije u 2021. godini uvezeno skoro dva miliona KM više nego godinu ranije. Kada je u pitanju Hrvatska, uvoz je povećan za oko 1,5 miliona KM u 2021. godini, iz Slovenije za preko milion, Italije za više od 126 hiljada, a iz Francuske za oko hiljadu i po KM.

    “Obim razmjene u 2021. godini iznosio je 30,1 milion KM, što je više za 5,3 miliona KM u odnosu na 2020. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 20,5 odsto, dok je godinu ranije ona iznosila 21,5 odsto”, kazali su u Spoljnotrgovinskoj komori.

    U prošloj godini rastao je i izvoz voda, ali je on i dalje neznatan u odnosu na količine i vrijednosti koje se uvezu. Tako je u 2021. godini iz BiH izvezeno voda vrijednih 5,3 miliona KM, što je ipak više za 15,5 posto nego u 2020. godini, kada je izvezeno skoro 4,6 miliona KM.

    Pet top izvoznih tržišta za našu zemlju u ovoj oblasti su Hrvatska, gdje smo izvezli skoro 4,4 miliona KM, Crna Gora 328 hiljada, Srbija 288 hiljada, SAD 65 hiljada i Saudijska Arabija gdje smo izvezli skoro 35.000 KM vrijednu vodu. Na ovih pet tržišta otpada skoro sav izvoz, tačnije 5,1 milion, od ukupnih 5,2 miliona KM koje izvezemo.

    Izvoz u Hrvatsku u prošloj godini povećan je za oko 700.000 KM u odnosu na 2020. godinu, u Crnu Goru za oko 133.000, u Srbiju oko 132.000 KM. U Sjedinjene Američke Države i Saudijsku Arabiju smo izvezli nešto manje voda i sokova u prošloj godini, u SAD za oko 25.000 i Saudijsku Arabiju za oko 12.000 KM.

    Iz ovih podataka vidimo da je nastavljen apsurd da se u zemlju, koja je bogata pitkom vodom, uvezu vode iz susjednih i drugih zemalja vrijedne više miliona maraka.

    Već godinama proizvođači, kao i razna udruženja, promovišu vrijednost kupovine domaćih proizvoda, s posebnim akcentom na važnost kupovine domaće vode, za sve one koji radije piju flaširanu vodu. Međutim, ti apeli, izgleda, da nisu urodili plodom, zbog čega i raste količina popijene vode iz uvoza, piše Klix.ba.

  • Iz Sindikata uprave RS upozoravaju: Stanivuković i do 200 KM smanjio plate radnicima

    Iz Sindikata uprave RS upozoravaju: Stanivuković i do 200 KM smanjio plate radnicima

    Iz Sindikata uprave Republike Sprske poručili su da gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković krši zakon, jer radnicima Gradske uprave smanjuje plate i do 200 KM.

    U saopštenju Sinidkat je, kako je rečeno zbog neustavnih i nezakonitih odredbi kolektivnog ugovora u Gradu Banja Luka koje su na snazi, pozvao sve zaposlene čiji koeficijent nije usklađen sa odredbama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave da ulože prigovor na izdato Rješenje.

    “Prigovore je do sada uložilo preko 70 zaposlenih i sigurni smo da će ta brojka u narednim danima biti mnogo veća. Svi zainteresovani radnici za svoj primjerak Prigovora mogu se obratiti Draganu Lukajiću predsjedniku Sindikalne organizacije ili njegovom zamjeniku Vladimiru Pudaru koji će ih uputiti u sve detalje oko ulaganja prigovora”, poručili su iz Sindikata.

    Napomenuli su da je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, sa resornom ministricom Senkom Jujić zaključio izmjene Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave u kojem su utvrđeni novi koeficijenti, a koji su 11. februara 2022. godine stupili na snagu.

    “Takođe napominjemo da su gradonačelnik Draško Stanivuković i predsjednik Sindikalne organizacije u okviru Žutog sindikata potpisali Kolektivni ugovor kod poslodavca na neustavan i nezakonit način i da su zaposlenima uredili koeficijente manje od najnižih zagarantovanih koeficijenata.Nepoštivanjem koeficijenata utvrđenih Posebnim kolektivnim ugovorom, zaposlenima u Gradskoj upravi Banja Luka plate su manje i do 200,00 KM”, zaključili su iz Sindikata u saopštenju koje je objavljeno na njihovoj Fejsbuk stranici.

  • Poslodavci reagovali na odluku o isplati toplog obroka

    Poslodavci reagovali na odluku o isplati toplog obroka

    Nije tačno da poslodavac koji obezbjeđuje topli obrok zaposlenima treba da isplati i razliku u novcu ako je trošak ishrane manji od osam KM dnevno po radniku.

    Ovo za Srpskainfo kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

    Unija udruženja poslodavaca danas je reagovala nakon što je juče Savez sindikata RS objavio informacije u vezi sa isplatom toplog obroka u ovoj godini, a pozivajući se na Odluku Vlade RS koja je objavljena u posljednjem broju “Službenog glasnika RS.”

    U Savezu sindikata RS su, između ostalog, naveli da “ako trošak toplog obroka, isporučen putem kateringa, iznosi manje od osam KM, poslodavac treba da radniku isplati razliku toplog obroka u novcu”.

    – To uopšte nije tačno. Ili je topli obrok ili je naknada za topli obrok. Nema nikakve isplate razlike – poručuje Trivić.

    Unija udruženja poslodavaca ocjenjuje da “ovakvo slobodno tumačenje propisa sa ciljem dezinformisanja radnika i poslodavaca ugrožava napore institucija i poslovne zajednice na stabilizaciji ekonomskih i socijalnih prilika u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini”.

    Trivić kaže da je suština promjene odluke Vlade RS u tome što je promijenjen obračun plata iz neto u bruto i da sve drugo ostaje kao i do sada.

    Iz Vlade RS se nisu oglašavali, a juče je Savez sindikata rekao da od 22. februara stupa na snagu odluka Vlade po kojoj zaposleni u realnom sektoru imaju pravo na novčanu naknadu od 11,60 KM u bruto iznosu, za svaki dan proveden na poslu.

    – Odnosno, osam KM u neto iznosu za svaki dan. Na primjer, ako radnik u toku mjeseca ima 22 radna dana, topli obrok mu iznosi 176 KM. Ovo je najmanji iznos toplog obroka, a kolektivnim ugovorom Sindikat i poslodavci mogu da utvrde i veći iznos toplog obroka – kažu u Sindikatu.

    U Uniji udruženja poslodavaca naveli su za svoje članstvo da Odluka Vlade RS u dijelu koji se odnosi na promjenu obračuna toplog obroka sada poznaje institut “0,75 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan radnika, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana radnika”.

    Po podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna bruto plata u RS prošle godine iznosi 1.546 KM.

    Inače, novčana naknada za topli obrok je oporezivana u RS kao primanje radnika, dok je topli obrok neoporezovan.

  • Građani Srpske višak novca iz banaka preusmjeravaju u nekretnine

    Građani Srpske višak novca iz banaka preusmjeravaju u nekretnine

    Oročena štednja građana u bankama Republike Srpske prošle godine je iznosila oko 1,83 milijardi KM, preliminarni su podaci Agencije za bankarstvo RS.

    Od početka pandemije primjetan je trend smanjenja ove vrste štednje, a rast štednje po viđenju.

    Tako je oročena štednja građana od kraja 2019. godine smanjena za 26,8 miliona KM.

    – Kada se posmatra ukupna štednja (oročena i štednja po viđenju) u iznosu od oko 2,6 milijardi KM, u istom periodu (od kraja 2019. do kraja prošle godine) došlo je do rasta od tri odsto, radi prelijevanja dijela oročene štednje u štednju po viđenju pod uticajem pada kamatnih stopa na depozite, što je uticalo na pad oročenja novčanih sredstava kod banaka na duži rok – kažu za Srpskainfo u Agenciji za bankarstvo RS.

    S druge strane, u periodu od 2019. do 2021. godine došlo je do značajnog porasta stanja na tekućim računima građana; zabilježen je rast od 457,8 miliona КM.

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na dugoročne depozite je u blagom padu sa 1,4 odsto, koliko je iznosila 2019. godine, na 1,35 odsto u 2021. godini i relativno je niska, naročito kada se posmatra u uslovima sve veće inflacije.

    – Kretanje štednje, posebno oročene, i u narednom periodu će dobrim dijelom biti pod uticajem visine kamatnih stopa. Do sada je pad kamatnih stopa na štednju pratio i pad kamata na kredite, a kretanje kamatnih stopa se ne može s dovoljnom tačnošću predvidjeti u inflatornim uslovima. Ono što se pokazalo u prethodnom periodu je da građani u uslovima niskih kamatnih stopa na depozite preusmjeravaju slobodna novčana sredstva u druge investicije, a kod nas prevashodno u nekretnine – preciziraju u Agenciji za bankarstvo RS.

  • Srpskoj povećana naknada za topli obrok

    Srpskoj povećana naknada za topli obrok

    U Republici Srpskoj će od 22. februara biti povećana naknada za topli obrok – saopštili su danas iz Saveza sindikata RS.

    Kako navode, visina toplog obroka utvrđena je Odlukom Vlade Republike Srpske o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku i iznosi 0,75 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan.

    – Prema tome, od 22. februara ove godine, radnik ima pravo na topli obrok u bruto iznosu od 11,60 KM, odnosno 8 KM u neto iznosu, za svaki dan koji je radnik bio na poslu – preciziraju iz Saveza sindikata RS.

    Pored prava na platu, pravo na topli obrok je osnovno pravo radnika iz radnog odnosa koje proističe iz odredbi Zakona o radu. Zakonska obaveza svih poslodavaca u Republici Srpskoj je da radniku isplaćuju naknadu troška toplog obroka u novcu, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana.

    – Na primjer, ukoliko radnik u toku mjeseca ima 22 radna dana, topli obrok mu iznosi 176 KM. Ovo je najmanji iznos toplog obroka, Kolektivnim ugovorom Sindikat i poslodavci mogu utvrditi i veći iznos toplog obroka – izračunali su u Savezu sindikata RS.

    U slučaju obavljanja prekovremenog rada, dužeg od tri časa dnevno, radnik ima pravo na još jedan dodatni topli obrok.

    Ako je poslodavac organizovao ishranu radnika, svi troškovi pripremanja toplog obroka ne bi trebali biti ispod iznosa koji je propisan u slučaju isplate troškova toplog obroka radnicima u novcu, jer je Zakonom o porezu na dohodak Republike Srpske propisano da poslodavac ne plaća porez na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa na troškove pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka isporučenom poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 4,50 KM dnevno po zaposlenom.

    Ukoliko trošak toplog obroka, isporučen putem keteringa, iznosi manje od 8 KM, poslodavac treba da radniku isplati razliku toplog obroka u novcu.

    Organizovana ishrana od strane poslodavca podrazumjeva pravilnu, zdravu i kvalitetnu ishranu prilagođenu naporima koje zaposleni ulažu u toku rada.

    Radnici ne ostvaruju pravo na topli obrok u slučaju korišćenja godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene spriječenosti za rad i neplaćenog odsustva.

    Radnicima čije se plate finansiraju iz budžeta i fondova (obrazovanje, kultura, policija, pravosuđe, uprava, javne službe i zdravstvo), naknada za topli obrok se ne isplaćuje, već je uračunata u platu u skladu sa zakonima o platama.

    U cilju obezbjeđivanja prava na topli obrok svim radnicima u Republici Srpskoj, Savez sindikata Republike Srpske i granski Sindikati budžetskih i fondovskih korisnika su pokrenuli inicijativu za posebno iskazivanje naknade za topli obrok na postojeće plate radnicima u obrazovanju, kulturi, policiji, pravosuđu, upravi, javnim službama i zdravstvu.

    Savez sindikata Republike Srpske poziva sve radnike – članove Sindikata da prijave, svaku vrstu zloupotreba poslodavaca (neisplaćivanje naknade za topli obrok, isplaćivanje toplog obroka u manjem iznosu) kako bi zaštitili njihova prava putem regionalnih kancelarija Službe za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata Republike Srpske.

  • Tržište kriptoimovine predstavlja prijetnju globalnoj finansijskoj stabilnosti

    Tržište kriptoimovine predstavlja prijetnju globalnoj finansijskoj stabilnosti

    Tržište kriptoimovine u procvatu moglo bi predstavljati ozbiljnu prijetnju finansijskoj stabilnosti ako regulatori ne preduzmu mjere, rekao je globalni nadzornik.

    Odbor za finansijsku stabilnost (FSB), koji prati finansijske vlasti u 24 zemlje, zabrinut je da obim i strukturna ranjivost kriptotržišta, kao i povećanje međusobne povezanosti s tradicionalnim finansijskim sistemima, imaju potencijal da izazovu značajne poremećaje u globalnoj ekonomiji.

    “Iako se obim i priroda upotrebe kriptoimovine donekle razlikuju u pojedinim jurisdikcijama, rizici finansijske stabilnosti mogli bi brzo eskalirati, naglašavajući potrebu za pravovremenom i preventivnom procjenom mogućih odgovora politike”, navodi se u izvještaju švicarskog tijela, piše The Guardian.

    Sistemski važne banke i druge finansijske institucije, stoji u izvještaju, sve su spremnije da poduzmu aktivnosti u kriptoimovini i steknu izloženost. Prevalencija složenijih investicionih strategija, uključujući derivate i druge proizvode s polugom, koji se odnose na kriptoimovinu, također je porasla.

    “Ako se nastavi trenutna putanja rasta obima i međusobne povezanosti kriptoimovine s ovim institucijama, to bi moglo imati implikacije na globalnu finansijsku stabilnost”, navedeno je.

    U izvještaju se procjenjuje da je tržišna kapitalizacija kriptoimovine porasla 3,5 puta u 2021. godini na vrijednost od 2,6 milijardi dolara. Napominje se da kriptoimovina ostaje mali dio ukupnog finansijskog sistema, ali je rizik upoređen s izloženošću hipotekarnim kreditima koji su izazvali finansijsku krizu 2007. i 2008. godine.

    “Ako se finansijske institucije nastave više uključivati na tržišta kriptoimovine, to bi moglo utjecati na njihove bilanse stanja i likvidnost na neočekivane načine. Kao i u slučaju krize hipotekarnih kredita u SAD-u, mala količina poznate izloženosti ne znači nužno i malu količinu rizika, posebno ako postoji nedostatak transparentnosti i nedovoljna regulatorna pokrivenost”, navedeno je još u izvještaju.

    Izvještaj je ispitao ranjivosti tri aspekta tržišta kriptoimovine, uključujući nepodržane valute kao što je bitcoin, stabilne kovanice kao što je tether, koji je podržan rezervnim sredstvima, decentralizovane finansije (DeFi) i platforme za trgovanje kriptoimovinom. Svi postoje samo na mreži i nisu regulisani od centralizovanog tijela.

    Posebno zabrinjava struktura stabilnih coina, koja potrošače čini ranjivim na visoke kreditne i operativne rizike, neusklađenost likvidnosti i iznenadno smanjenje njihovih rezervi. Nepodržana valuta također nosi rizik visoke volatilnosti cijena.

    Ostala zabrinutost uključuje utjecaj na životnu sredinu mehanizama za isisavanje energije, koji se koriste za određena kriptosredstva, kao i pitanja javne politike, kao što je njena upotreba za pranje novca, ransomware i cyber kriminal.

    FSB nema obavezujuću regulatornu jurisdikciju nad zemljama, već nadzire finansijski sistem i savjetuje kreatore politike o najboljoj praksi. Regulatori, uključujući Upravu za finansijsko ponašanje, ranije su upozoravali na rizike u kupovini kriptovaluta, poput onih koje promovišu utjecajni ljudi, uključujući Kim Kardashian West.

    FSB je obećao da će nastaviti pratiti razvoj i rizike na tržištima kriptoimovine, kao i da istražuje nadzorne implikacije nepodržane imovine, kako bi pomogao državama članicama dati odgovore na povezane prijetnje finansijskoj stabilnosti.

    “S obzirom na međunarodnu i raznoliku prirodu tržišta kriptoimovine, vlasti globalno moraju dati prioritet prekograničnoj i međusektorskoj saradnji. Potrebni su napori da se poboljša praćenje i minimizira regulatorna arbitraža kroz daljnju saradnju i razmjenu informacija kako bi se održao korak s razvojem kriptoimovine”, zaključuje se u izvještaju.

  • Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Minimalne plate od 590 KM, koje prima većina zaposlenih u industrijskom sektoru na području lijevčanskih i potkozarskih opština, uzrokuju intenzivan odlazak u inostranstvo te manjak radnika u domaćim preduzećima.

    Uposljednjih nekoliko mjeseci, povećan je broj radnika koji su se zaposlili u Italiji, Austriji i Sloveniji.

    Nagovještajem nove turističke sezone, povećana je potražnja radnika sa hrvatskih ostrva. Siniša Kajmaković, rukovodilac Filijale za zapošljavanje u Bijeljini izjavio je u Gradiški, da je odlazak radnika iz Republike Srpske kao i BiH u susjednu Hrvatsku ove godine veoma izražen.

    – Evidentno je pomijeranje radne snage ka zapadu. Radnici iz Hrvatske odlaze u bogatije evropske zemlje, za bolju platu. Kod njih su upražnjena, višestruko bolje plaćena radna mjesta, nego kod nas. Oglašavanje za radnim mjestima u Hrvatskoj je sada intenzivno a interesovanje veliko. Ako uporedimo minimalac od 590 KM u Republici Srpskoj i 1200 eura, uz plaćen stan, hranu i administrativne troškove odlaska i angažovanja za radnike u ugostiteljstvu, zaključak je jasan – izjavio je Kajmaković u Gradiški za Srpskainfo.

    On je takođe rekao, iznoseći konkretnu potvrdu svojih navoda, da “Jadranka turizam”, jedno od vodećih turističko-trgovačkih društava u Hrvatskoj, potrebe za radnicima različitih profila, intenzivno oglašava u većim gradovima Republike Srpske i BiH, među kojima su Banjaluka i Gradiška.

    – Svakodnevno kod nas, predstavnici inostranih preduzeća traže radnike, zvaničnim putem ili po preporuci. Naprimjer, 25. ferbruara, vidljivo je po plakatima, u Banjaluci i Gradišci je jedan od tih masovnih sastanaka sa potencijalnim radnicima u hrvatskom hotelijerstvu a imamo i drugih primjera. To jasno ukazuje na status našeg tržišta radne snage – smatra Kajmaković.

    Podsjećamo, najniža plata u Republici Srpskoj od 1. januara iznosi 590 KM. U poređenju sa prošlom godinom, minimalac je povećan za 50 KM.

    Najniže plate u Republici Srpskoj, u prvih deset mjeseci prošle godine su u građevinarstvu, 720 KM te hotelijerstvu i ugostiteljstvu 721 KM, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku. Prosječna primanja ispod 800 KM, u naznačenom period imali su i radnici u trgovinama, automehaničari, vozači, skladištari, te radnici u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije.

    Platu do 600 KM u Republici Srpskoj prima oko 125.000 radnika, navode u Savezu sindikata Republike Srpske. Stalna poskupljenja jasno ukazuju da je ekonomsko siromašenje sve izraženije a takozvana potrošačka korpa sve skuplja.

    Zato je sasvim jasno da ni radnici za duplo većiom platama od minimalne ne mogu podmiriti obaveze te napuštaju radna mjesta i odlaze u inostranstvo.

  • Inflacija ide dalje: Nestaju zalihe, nafta ide prema 100 dolara za barel

    Inflacija ide dalje: Nestaju zalihe, nafta ide prema 100 dolara za barel

    S obzirom na informacije koje stižu s robnih berzi, a prema kojima bi nafta trebala preskočiti simboličnu granicu od 100 dolara za barel.

    Pri tome i investitori izgleda smatraju kako je skupa nafta realni scenario skorije budućnosti pa kupuju dionice naftnih kompanija računajući na rekordne profite. Od početka februara cijena nafte porasla je oko 11 dolara za barel, čime je prošlu sedmicu tzv. Brent crude premašio 95 dolara za barel, što je 63 odsto više u odnosu na ljeto 2014.

    Problem je sljedeći: sad čak i neki od najiskusnijih eksperata predviđaju kako bi cijena nafte u ovoj godini mogla imati rast do čak 150 dolara za barel, a to ne objašnjavaju geostrateškim napetostima između Rusije i široke fronte zapadnih zemalja koje podržavaju Ukrajinu.

    “Ako uzmete kako imamo podinvesticiju u kapitalna istraživanja, nama počinje nedostajati fizičke nafte, počinju nestajati zalihe”, upozorio je Džon Driskol, direktor JTD Energyja u intervjuu za CNBC. On rast cijene nafte iznad 120 dolara smatra izvjesnim, a ne isključuje doseg spomenute cijene od 150 dolara. Već sad, u ovom trenutku, trgovci plaćaju posebnu cijenu na naftu koja je fizički dostupna jer očekuju daljnje ubrzanje potražnje.

    Dio poskupljenja može se objasniti time što su članice OPEC+ grupe, kao i Rusija, tokom januara pumpale nešto manje nafte u odnosu na predviđene kvote.

    Ne treba misliti kako će veliki naftni igrači biti spremni na bilo koji način žuriti sa spuštanjem cijena jer su lani napokon imali sjajne profite uslijed rasta cijena nafte. Dobri profiti BP-a, Shella, Totala…, privukli su investitore. S&P 500 Energy Sector Indeks trenutno je na godišnjem nivou 50 odsto veći, prenosi Jutarnji.

  • Dugovanja poreskih obveznika premašila 455 miliona KM

    Dugovanja poreskih obveznika premašila 455 miliona KM

    Dugovanja poreskih obveznika po osnovu PDV-a i drugih dažbina premašuju 455 miliona КM, a iako je trenutni dug nešto manji u odnosu na raniji presjek, stručnjaci su uvjereni da dio potraživanja nikada neće biti naplaćen, pokazuju najnovije evidencije Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.

    Prema presjeku od 20. januara, nakon što je istekao obračunski period, dug od 2006. godine zaključno sa 2021. iznosi 455,32 miliona. Od tog iznosa najviše se odnosi na dugovanja poreskih obveznika po osnovu PDV-a, jer taj dug premašuje 412 miliona КM.

    Iz UIO podsjećaju da je dug na kraju 2020. godine iznosio 529 miliona КM, tako da je lani ukupan iznos smanjen za oko 74 miliona КM, prenosi “Glas Srpske”.

    “Uzimajući u obzir podatak za 2020. godinu, gdje je u odnosu na 2019. dug smanjen za oko 43 miliona КM, može se konstatovati da je ukupan iznos duga nad kojim se vodi postupak prinudne naplate u padu”, ističu iz UIO.

    UIO je, kako navode, od 2005. do 2021. godine prikupila 103,62 milijarde КM prihoda od indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi. Sa druge strane, dug nad kojim se vodi postupak prinudne naplate za taj period, a koji iznosi oko 500 miliona КM, zauzima minimalni procentualni iznos od oko 0,45 odsto.

    “Analiza pokazuje da se oko 28,5 odsto duga odnosi na 57 dužnika čiji dug po osnovu neplaćenih indirektnih poreza premašuje milion КM. Isto tako, na pet najvećih dužnika, čiji je dug veći od pet miliona КM, odnosi se 10,85 odsto ukupnog duga”, kažu u UIO i dodaju da su u postupcima prinudne naplate s ciljem namirenja duga milionskih dužnika sprovedene sve mjere prinudne naplate u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

    Po osnovu prinudne naplate PDV-a i akcize lani je naplaćeno 226,17 miliona КM, što je oko 14 miliona КM manje u odnosu na 2020. godinu, a u UIO navode i da efekti pljenidbe ne zavise samo od pravovremenog preduzimanja mjera za prinudnu naplatu već od drugih faktora, među kojima su platežna moć dužnika i raspoloživost imovine koja je pogodna za pljenidbu s ciljem namirenja duga.

    Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi u UIO BiH trebalo da naprave ozbiljnu analizu stanja i procjenu koliko je od ukupnog duga realno naplativo.

    “Neće sve moći namiriti, to je činjenica. Ima firmi koje su ugašene, kao i onih koje su žive, ali ne mogu da izmire obaveze. Neka potraživanja bi trebalo potpuno brisati ili barem skinuti sa aktivne evidencije Uprave o potraživanjima. I kompjuter kada zastari i kada nije više za upotrebu otpisuje se”, rekao je Pavlović za “Glas Srpske”

  • Derventa najjeftinija, u Banjaluci kvadrat i do 4.600 KM

    Derventa najjeftinija, u Banjaluci kvadrat i do 4.600 KM

    U Banjaluci su nekretnine u novoj gradnji najskuplje u odnosu na ostale gradove, a prosječna cijena stanova u Banjaluci tokom prošle godine iznosila je 2.323 KM – podaci su koje je objavila agencija za istraživanje “Metrics” Banjaluka.

    Prosječna cijena novih stanova u Trebinju iznosila je 1.869 KM po metru kvadratnom, u Prijedoru 1.843 KM, dok je kvadrat novog stana najjeftiniji u Derventi, gdje je kvadrat 1.386 KM.

    Izvor podataka koju je ova agencija koristila je Republički zavod za statistiku.

    – Ako posmatramo istorijske podatke od 2018. godine, cijene stanova su doživjele rekordan nivo u prethodnoj godini. Poređenja radi, prosječna cijena stana u novogradnji u 2021. u Trebinju iznosila 1.869 KM, što je više za oko 19 odsto u odnosu na 2018, kada je kvadrat iznosio u prosjeku 1.574 KM – navode u agenciji “Metrics”.

    U Banjaluci je prosječna cijena u novogradnji u 2018. godini iznosila 2.160 KM, dok je tokom prošle godine kvadrat stana u prosjeku prodavan za 160 KM više.

    Ipak, ovo su prosječne cijene koju “izvlače” stanovi koji se grade na udaljenijim lokacijama i prodaju se po nižim cijenama, dok je kvadrat stana u užoj gradskoj zoni trenutno veći od 3.000 KM. Takođe, agenti za nekretnine prodaju stanove u izgradnji u tzv. “rupi”, u centru Banjaluke, i do 4.600 KM po kvadratu.