Kategorija: Ekonomija

  • Cijene prirodnog gasa na globalnom tržištu porasle za 60 posto

    Cijene prirodnog gasa na globalnom tržištu porasle za 60 posto

    Osim rasta cijena sirove nafte na globalnom tržištu, naglo raste i cijena prirodnog gasa i došla je do novog rekorda u Evropi, jer su napadi Rusije na Ukrajinu podstakli strah na tržištima od problema u snabdijevanju.

    Tako je, prema pisanju CNN-a, u Evropi veleprodajna cijena prirodnog gasa porasla za 60 posto na rekordnih 194 eura (215 dolara) po megavat satu. To je za preko duplo više nego prošlog petka.

    “Panika na tržištu je počela. Inicijalna reakcija na povećanje cijena nakon sukoba u Ukrajini samo se intenzivira”, rekla je Louise Dickson, viši analitičar tržišta nafte u Rystad Energyu.

    Energetska bogatstva Rusije nisu direktno na meti zapadnih sankcija uvedenih nakon invazije Ukrajine, ali to je ogromna karta na koju bi Sjedinjene Američke Države i Evropa još mogle da zaigraju ako Rusija nastavi sa svojim napadom.

    “Razmišljamo o tome, mnogo toga je na stolu, ali moramo odmjeriti sve posljedice. Ne pokušavamo da naudimo sebi, mi pokušavamo da naudimo predsjedniku Putinu i ruskoj ekonomiji”, rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki tokom nastupa na MSNBC-u.

    Moskvi je već teže prodati pošiljke ruske sirove nafte trgovcima i rafinerijama zabrinutim da će biti uhvaćeni u posljedicama sankcija usmjerenih na finansijski sistem. Operateri tankera su oprezni u pogledu rizika za brodove u Crnom moru, a velike globalne naftne kompanije napuštaju operacije u zemlji.

    Prema analitičarima Commerzbanke, vodeća ruska nafta marke Urals trgovala se s popustom od 18 dolara po barelu u odnosu na naftu Brent u srijedu, jer su kupci izbjegavali ruski izvoz. Popust nije bio toliko veliki od raspada Sovjetskog Saveza, kažu analitičari.

    Do masivnog povećanja cijena dolazi uprkos naporima Zapada da smiri tržišta i rizikuje dalje podsticanje već povišene globalne inflacije.

    Ogromna povećanja cijena će poskupjeti gorivo širom svijeta, povećavajući troškove putovanja i posla. Oni će također povećati inflaciju i mogli bi otežati ekonomski rast, komplikujući odluke globalnih centralnih banaka dok pokušavaju da se suprotstave rastu cijena.

    Investitori se plaše da će izvoz ruske energije biti ograničen ili zaustavljen, bilo kao rezultat sukoba u Ukrajini, ključnoj trasi gasovoda, ili dodatnih zapadnih sankcija koje bi mogle biti usmjerene na srce ruske ekonomije.

    Prema Alex Froleyu, tržišnom analitičaru Independent Commodity Intelligence Services, ruski prirodni gas nastavlja da teče u Evropu, ali postoji “puno neizvjesnosti i zabrinutosti oko toga kako bi se stvari mogle promijeniti”.

    Froley je napomenuo da je Ujedinjeno Kraljevstvo zabranilo brodove u vlasništvu i pod kontrolom Rusije iz svojih luka, što bi moglo poremetiti isporuke tečnog prirodnog plina iz Rusije koje čine između 3 i 4 posto opskrbe plinom u zemlji.

  • Nabavka goriva na ledu zbog sukoba u Ukrajini

    Nabavka goriva na ledu zbog sukoba u Ukrajini

    Cijene naftnih derivata na pumpama u Srpskoj skoro su svakodneveno u porastu, a takav trend očekuje se i dalje. Naime, kako naši sagovornici ističu, juče su na pumpama cijene više za 10 feninga po litru, dok se u sljedećim danima očekuje dodatni rast za 10 do 15 feninga.

    Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”, u razgovoru za “Nezavisne novine” kazao je da su nove cijene goriva od juče na pumpama, ali i da se skok očekuje i u narednim danima.

    “Očekujemo da od danas ili sutra gorivo poskupi za 10 do 15 feninga po litru”, kazao je Bajić.

    Kako je rekao, zbog sukoba Ukrajine i Rusije postoji rizik da u narednom periodu Srpska ima problem s nabavkom naftnih derivata.

    Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da je od početka godine cijena goriva u porastu od 25 do 30 feninga po litru.

    “I u narednim danima očekujemo da će do doći do poskupljenja i benzina i dizela”, kazao je Trišić. Kako je rekao, u Srpskoj zasad nema problema sa snabdijevanjem benzinskih pumpi.

    “Što se tiče cijena, jako je teško dati bilo kakvu prognozu, ali u svakom slučaju rast se očekuje”, zaključio je Trišić.

    Da su sukobi Ukrajine i Rusije jedini faktor zbog kojeg u Srpskoj bilježimo konstantan rast cijene goriva, ističe i ekonomista Saša Stevanović.

    “Rusija je treći najveći proizvođač nafte u svijetu, u jednoj državi je skoncentrisana petina svih rezervi uglja na Zemlji, jedan je od najvećih proizvođača gasa u svijetu. Najveći dio tržišta Rusije je Evropa”, kazao je Stevanović.

    Ističe da se posljednja dešavanja, rast cijena gasa, nafte i ostalih energenata te druge robe poput pšenice u posljednjih sedam dana za u prosjeku 20 odsto, mogu povezati samo s jednim događajem, a to je neizvjesnost u Ukrajini.

    Na banjalučkim pumpama litar benzina i dizela trenutno košta od 2,57 do 2,69 KM. Kako su kazali na jednoj pumpi, novi skok cijena se desio juče ujutru.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da su zbog divljanja cijena goriva građani u strahu da će doći do dodatnog poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

    “Ne znamo šta će nam se dešavati u narednom periodu, narod je uplašen, barem što se tiče Prijedora, ljudi se plaše rata zbog trenutnih dešavanja u Ukrajini i Rusiji, a samim tim plaše se i nestašica, budući da mi u našoj zemlji nemamo nikavih zaliha i skoro sve proizvode uvozimo”, kazala je Marićeva i istakla da je cijela ova situacija obeshrabrujuća.

    “Mi se nalazimo u vanrednoj situaciji i sigurno je da su nadležni trebali da donesu neke odluke koje bi pomogle građanima, jer se ne nazire kraj poskupljenjima”, kazala je Marićeva.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, ističe da se, ukoliko se nastavi rast cijena goriva, može očekivati da dođe do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

    “Ovaj veliki skok cijena goriva veliki je udar na siromašni džep potrošača”, kazao je Vasilić.

    U svijetu se nastavlja rast cijena nafte
    Snažan rast cijena nafte nastavljen je jer je rusko-ukrajinski vojni sukob unio paniku na tržište i strah od moguće nestašice.

    Nafta brent, međunarodno mjerilo za cijene nafte, dostigla je 110 dolara po barelu, što je najviši nivo viđen u više od sedam godina.

    Cijene su porasle čak i nakon što su se članovi Međunarodne energetske agencije složili da ispuste 60 miliona barela nafte iz hitnih zaliha.

  • U velikom padu isporuka gasa preko gasovoda “Jamal-Evropa”

    U velikom padu isporuka gasa preko gasovoda “Jamal-Evropa”

    Protok ruskog gasa preko gasovoda “Jamal-Evropa” ka Njemačkoj iz Poljske u velikom je padu, podaci su operatera gasovoda “Gaskejd”.

    Prema tim podacima, isporuke gasa su na mjernoj stanici “Malnov” pale su sa 17,5 miliona kilovat časova na čas na 598.712 kilovat časova na sat.

    Upućeno je preliminarnih zahtjeva za isporuku gasa sa istoka ka zapadu u narednih 24 časa za više od šest miliona kilovat časova na sat preko tog gasovoda.

    Ruski energetski gigant “Gasprom” rezerviše dodatni kapacitet na aukcijama za isporuku preko Ukrajine i ka NJemačkoj preko rute Jamal kada za to ima dovoljno zahtjeva.

    GASOVOD JAMAL-EVROPA

  • Svjetska banka obustavlja sve programe u Rusiji i Bjelorusiji

    Svjetska banka obustavlja sve programe u Rusiji i Bjelorusiji

    Svjetska banka saopštila je danas da je obustavila sve svoje programe u Rusiji i Bjelorusiji zbog ruske invazije na Ukrajinu i “neprijateljstva protiv naroda Ukrajine”.

    Reuters piše da je Svjetska banka u saopštenju navela da nije odobrila nikakve zajmove niti ulaganja u Rusiji od 2014. godine kada je ova država anektirala Krim, ukrajinski region.

    Također su iz ove multilateralne razvojne banke istakli i to da Bjelorusiji od sredine 2020. godine nije odobrila nikakvo novo kreditiranje kada su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije ovoj zemlji zbog održanih spornih predsjedničkih izbora.

    Obaveze Svjetske banke za kreditiranje Bjelorusije iznosile su ukupno 308 miliona dolara u 2020., prema podacima sa njene zvanične stranice, sa aktivnim projektima uključujući onaj koji se odnosi na grijanje na biomasu, razvoj šumarstva i modernizaciju obrazovanja.

    Svjetska banka je pozajmila više od 16 milijardi dolara Rusiji od ranih 1990-ih. Najnoviji odobreni projekti uključuju program za mlade na Sjevernom Kavkazu 2013. godine i program kulturnog nasljeđa iz 2010. godine, također se navodi u podacima na stranici ove banke.

    Odluka da se obustave svi programi u Rusiji i Bjelorusiji uslijedila je dan nakon što su čelnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda izjavili da se utrkuju da obezbijede milijarde dolara dodatnih sredstava Ukrajini u narednim sedmicama i mjesecima, upozoravajući da bi rat mogao rezultirati i “značajnim prelivanjem” na druge zemlje.

    Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i drugi uveli su Rusiji širok spektar sankcija nakon njene invazije na Ukrajinu.

    Sankcije, između ostalog podrazumijevaju, zamrzavanje imovine, zabranu putovanja i druga ograničenja brojnim ruskim pojedincima, uključujući i samog predsjednika Vladimira Putina.

    Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom”.

  • EU zabranila isporuku novčanica evra Rusiji

    EU zabranila isporuku novčanica evra Rusiji

    Evropska unija je zabranila isporuke i snabdijevanje Rusije novčanicama evra, kao i ulaganja u projekte finansirane zajedno sa Ruskim fondom za direktna ulaganja, objavljeno je danas u Službenom listu EU.

    „Zabranjeno je ulagati, učestvovati ili na drugi način doprinositi projektima koje sufinansira Ruski fond za direktna ulaganja“, piše u zvaničnom glasilu Brisela, prenosi agencija Tas s.

    U uredbi piše takođe da se „zabranjuje prodaja, snabdevanje, transfer ili izvoz novčanica evra u Rusiju, ili bilo kojem fizičkom ili pravnom licu, entitetu ili organu u Rusiji, uključujući vladu i centralnu banku Rusije, za upotrebu u Rusiji”.

  • Nova banka Banja Luka kupila Sberbanku u Republici Srpskoj

    Nova banka a.d. Banja Luka kupila je Sberbanku BL koja posluje na teritoriji Republike Srpske, saopćeno je danas na konferenciji za medije u Banjoj Luci.

    Vršilac dužnosti direktora Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput istakao je da je Nova banka preuzela Sberbanku Banja Luka.

    “Završen je posao. Pronašli smo strateškog partnera u vrlo kratkom roku. Proces je započet prije tri dana”, istakao je Šuput na konferenciji za novinare, te naglasio da su svi pokazali odgovornost.

    Kapital i klijenti su zaštićeni, kao i više od 400 radnika u Sberbanke Banja Luka, rekao je. Dodao je da je dobro što je pronađen ozbiljan investitor.

    Ministrica finansija RS-a Zora Vidović česitala je novom vlasniku i kazala da se nada da će ova banka ostati stabilna.

    Sve regionalne banke koje posluju u okviru Sberbanke preuzete su od strane domaćih banaka.

    Podsjetimo da je Sberbanku BH, sa sjedištem u Sarajevu, kupila ASA Banka.

  • EBRD nastavlja projekte s vlastima Republike Srpske

    EBRD nastavlja projekte s vlastima Republike Srpske

    Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nastavlja saradnju s vlastima u Republici Srpskoj na implementaciji tekućih i pripremi novih projekata, potvrđeno je “Nezavisnim” iz centrale ove institucije.

    Kako nam je saopšteno, EBRD ostaje u bliskom kontaktu s EU, kada je riječ o grantovima iz projekata obuhvaćenih Investicionim okvirom za zapadni Balkan.

    Podsjećanja radi, Evropska komisija i Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, istakli su da RS neće moći dobiti novac EU iz Investicionog okvira za zapadni Balkan dok se njeni predstavnici ne vrate u institucije BiH.

    U četvrtak je održan investicioni samit za zapadni Balkan EBRD-a u Londonu, a Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, je tokom razgovora s Odil Rene Baso, predsjednicom EBRD-a, rekao da bi blokiranje projekata za RS značilo blokiranje projekata za cijelu BiH.

  • Napunili kasu: Prihodi od indirektnih poreza veći za 248 miliona KM

    Napunili kasu: Prihodi od indirektnih poreza veći za 248 miliona KM

    Prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 1,423 milijarde KM i veći su za 248 miliona KM ili 21,14 odsto nego u istom periodu lani, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.

    UIO je u prva dva mjeseca ove godine privredi vratila 304 miliona KM, što je za 78 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca ove godine, a to su BiH, Republika Srpska, Federacija BiH /FBiH/ i Brčko distrikt, iznosili su 1,119 milijardi KM i veći su za 170 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine.

    Za finansiranje institucija BiH u prva dva mjeseca 2022. godine raspoređen je iznos od 301 milion KM, identično kao i 2021. godine, a sav višak prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta.

    Osim toga, po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva /0,25 KM/, FBiH je dobila dodatnih 33,9 miliona KM, Republika Srpska 22,4 miliona KM i Brčko distrikt 1,1 miliona KM.

  • Cijene gasa u Evropi obaraju rekorde

    Cijene gasa u Evropi obaraju rekorde

    Cijena gasa u Evropi tokom trgovanja na berzi u srijedu je narasla na skoro 2.230 dolara za 1.000 kubnih metara, prema Londonskoj berzi ICE i oborila istorijski rekord zabilježen krajem decembra 2021. godine.

    Generalno, cijena gasa raste za 59,4%, piše Tass.

    Cijena gasnih fjučersa u Evropi “porasla” je za skoro 60 odsto i obnovila istorijski maksimum – sada iznosi 2.226 dolara za hiljadu metara kubnih, pokazuju podaci londonske berze ICE fjučers.

    Prije toga cijena gasa u Evropi dostigla je 2.200 dolara za hiljadu kubnih metara, prvi put od 21. decembra 2021. godine.

    Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, poručio je nedavno Zapadu da će, nakon uvođenja sankcija Rusiji, cijena gasa ekstremno “skočiti”.

  • Litar goriva u prosjeku 2,62 KM

    Litar goriva u prosjeku 2,62 KM

    Gorivo u Republici Srpskoj ponovo je poskupilo i litar trenutno košta u prosjeku 2,62 KM. Zvanično obrazloženje od naftnih distributera nismo dobili, ali je činjenica da cijene nafte rastu usljed ratnih dešavanja u Ukrajini.