VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Budžet uvojen u prvom čitanju, slijedi amandmanska faza

    Budžet uvojen u prvom čitanju, slijedi amandmanska faza

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podržali su u prvom čitanju prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, a drugo čitanje uslijediće nakon što se Komisija za finansije i budžet izjasni o amandmanima na predloženi budžet.

    Za prijedlog zakona o budžetu glasalo je 20 poslanika, četiri su bila protiv i četiri uzdržana.

    Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2022. godini iznose 1.073.600.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 819.189.119 KM.

    Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu od 865.500.000 KM, dok ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga BiH u budžetu za 2022. godinu iznose 1.892.789.119 KM.

    Tokom rasprave o Prijedlogu budžeta, poslanik Mira Pekić rekla je da se budžetom moglo planirati manje sredstava od prihoda.

    • Podržavamo povećanje osnovice zaposlenim u zajedničkim institucijama, ali sigurni smo da postoje rezerve kojima bi se mogle povećati trenutne plate, a ne da se odredi ovoliki iznos – rekla je Pekićeva i dodala da je iznenađena time što su u Prijedlogu budžeta kao rizici navedeni slabljenje borbe protiv crnog tržišta duvana i smanjenje stope poreza na dodatnu vrijednost /PDV/.

    Poslanik Јasmin Emrić /A-SDA/ rekao je da je zabrinjavajuća situacija u zemlji čije se institucije finansiraju na osnovu odluke o privremenom finansiranju.

    • Ko je odgovoran za ovakav nezakonit rad i kako se mogu sankcionisati oni koji rade na nezakonit način i koji sprovode samovolju. Ovo je klasična zloupotreba položaja – rekao je Emrić.

    Poslanik Damir Arnaut /Naša stranka/ rekao je da se povećanje plata planirano budžetom najmanje odnosi na one kojima je potrebno.

    • Ministarstvu odbrane, vojnicima, koji imaju veoma male plate, njima se povećavaju svega šest odsto. Ministarstvu bezbjednosti, policajcima, samo sedam odsto. Ovaj budžet je dizajniran da ošteti te ljude jer će dobiti za manje od 100 KM veće plate, a imenovani i izabrani zvaničnici dobiće po 400 do 500 KM više – rekao je Arnaut.

    Poslanik Zukan Helez konstatovao je da je već pola budžeta potrošeno, s obzirom na to da se o njemu raspravlja tek u junu.

    On je pitao zašto se u budžetu nikada ne planiraju sredstva za opremanje Oružanih snaga BiH.

    Niko od poslanika se nije prijavio za raspravu o drugom negativnom mišljenju Ustavnopravne komisije za prijedlog amandmana dva na Ustav BiH, čiji je predlagač poslanik Dženan Đonlagić.

    Predlagač je obrazložio da se amandmanom izvršava obaveza ustavno-pravne naravi koja se sastoji u preciznom ustavnom normiranju vlasničkog statusa i prava države u pogledu njene imovine.

  • Deset najvećih dužnika u Srpskoj duguje 322,93 miliona

    Deset najvećih dužnika u Srpskoj duguje 322,93 miliona

    Zbog neizmirenih poreskih obaveza, javne ustanove i preduzetnici u Republici Srpskoj duguju milione KM.

    Među najvećim poreskim dužnicima u Srpskoj su javne zdravstvene ustanove i firme kod kojih su pokrenuti postupci stečaja ili likvidacija.

    Deset najvećih dužnika, od kojih su sedam zdravstvene ustanove, zaključno sa 30. aprilom ove godine, duguju 322,93 miliona KM. Listu 10 najvećih dužnika, pored zdravstvenih ustanova, zatvaraju “Birač” iz Zvornika, koji je u stečaju, “Swisslion IAT” A.D. Trebinje i “UNIS fabrika cijevi” A.D. Derventa.

    Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, zbirni dug svih poreskih obveznika na kraju prošle godine premašio je 1,2 milijarde KM.

    “Ukupne dospjele, a neizmirene obaveze za poreze i doprinose na dan 31. decembra 2021. godine iznosile su 1,257 milijardi KM”, kazali su iz Poreske uprave za “Nezavisne novine”. Iz ove uprave, ipak, poručuju da je u posljednje tri godine djelimično zaustavljeno gomilanje poreskih dugovanja.

    “Ukupan dug na kraju prošle godine smanjen je za oko 50 miliona KM”, navode iz ove uprave.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da podaci Poreske uprave pokazuju da su zdravstvene ustanove u odnosu na prethodni period smanjile svoja dugovanja, ali da je to i dalje ogroman teret koji rukovodstvo tih ustanova ne može riješiti bez pomoći nadležnih.

    “To je nešto što budžet ako se vodi na transparentan i efikasan način može podnijeti. Imamo ovdje dva pitanja… Taj dug će se u jednom trenutku morati skinuti s leđa zdravstvenih ustanova zato što one objektivno nisu u stanju da ga vrate. A drugo pitanje koje treba postaviti je odgovornost menadžmenta tih ustanova i zašto su uopšte dozvolili da se generiše tako veliki dug”, naglašava Đogo.

    I kod javnih preduzeća, navodi on, je slična situacija po pitanju neisplaćenih poreskih obaveza.

    “Javna preduzeća u principu treba da postoje da pružaju neke usluge na tržištima gdje postoji tzv. prirodni monopol, dakle tamo gdje ne mogu nastupiti dvije ili više kompanija gdje bi jedna kompanija u privatnim rukama iskoristila monopolističku poziciju i nametnula neke cijene koje bi bile neopravdano visoke. Ovdje se postavlja pitanje da ako vam je neko dao monopolističku poziciju, kako je moguće da vi generišete dug. Prosto se to ne može očekivati”, smatra Đogo.

    Iz Poreske uprave RS ističu da je prinudna naplata jedan od mehanizama koji ima uprava kada pokušava da dođe do svojih potraživanja. Tom postupku, pojašnjavaju, prethodi slanje opomene poreskim obveznicima. Ukoliko i to ne pomogne, kreće se sa blokadom žiro računa, obustavom primanja obveznika, pljenidbom gotovine, kao i pokretnih ili nepokretnih stvari.

  • U BiH za pet mjeseci došlo alkohola vrijednog 74 miliona

    U BiH za pet mjeseci došlo alkohola vrijednog 74 miliona

    Tokom prvih pet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je od alkoholnih pića najviše uvezeno piva, dok je iz BiH u druge zemlje najviše plasirano rakije i žestokih pića.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prvih pet mjeseci ove godine uvezeno je 62.707.948 kilograma alkohola vrijednosti 73.867.706 KM.

    Kako se navodi u ovim podacima, dominira uvoz piva i žestokih pića, poput rakije, likera i drugih.

    “U toku prvih pet mjeseci ove godine uvezena su 56.429.323 kilograma piva dobijenog od slada vrijednosti 45.249.852 KM. U istom periodu ove godine uvezeno je 2.712.710 kilograma vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina i mošt od grožđa ukupne vrijednosti 12.164.124 KM. Ove godine je uvezeno nedenaturisanog etilnog alkohola sa volumenskim sadržajem alkohola manjim od 80 odsto, kao što su rakije, likeri i ostala alkoholna pića, i to 1.886.904 kilograma ukupne vrijednosti 13.847.889 KM”, stoji u podacima UIO BiH.

    Kako se ističe u ovim podacima, tokom ove godine najviše alkohola u Bosnu i Hercegovinu je došlo iz Srbije, i to za ukupno 28.681.455 KM.

    “Nakon Srbije, slijedi uvoz alkohola iz Hrvatske, i to za 18.810.051 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

    S druge strane, u toku prvih pet mjeseci iz Bosne i Hercegovine je izvezeno ukupno 5.696.216 kilograma alkohola ukupne vrijednosti 13.496.236 KM.

    “Od ovog broja najviše je izvezeno rakije, likera i ostalih alkoholnih pića, i to 778.050 kilograma vrijednosti 7.648.461 KM. Zatim slijedi izvoz vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina u iznosu od 3.256.538 KM, te izvoz piva za iznos od 2.587.549 KM”, kažu u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Najviše alkohola smo u toku ove godine izvezli u Srbiju, i to 4.534.969 KM.

    “Nakon Srbije, najviše alkohola je izvezeno u Hrvatsku za 3.627.429 KM, te Slovačku za 2.882.020 KM”, ističe se u ovim podacima.

    Ekonomista Slaviša Raković smatra da ovi podaci pokazuju da je uvoz alkohola iz Srbije i Hrvatske, ali i plasiranje ovih proizvoda u ove zemlje dokaz tradicije.

    “Pored tradicije da uvozimo, ali i izvozimo alkohol u Hrvatsku i Srbiju, dokaz je i to da jednostavno na ovom podneblju imamo isti ukus za ove vrste pića. Kada govorimo o pivu, normalno je da se pivo iz Hrvatske i Srbije pije kod nas, a tako isto da se naše domaće pivo pije u tim zemljama”, pojasnio je Raković.

    Na pitanje da li Bosna i Hercegovina ima potencijal za veći izvoz alkohola, s obzirom na to da je mnogo veći uvoz od izvoza, Raković odgovara da je moguće, ali veoma teško.

    “Možda bi se moglo nešto učiniti na tome da se više izvozi pivo i da se obogati ponuda u regionu. Što se tiče vina i žestokih pića, i tu ima potencijala, ali ne vjerujem da možemo nešto više učiniti kako bi se taj izvoz drastično povećao”, zaključio je Raković.

  • Rusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine

    Rusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine

    Prema posljednjim izvještajima, Rusija po prvi put od Oktobarske revolucije iz 1917. godine ne plaća vanjski dug, čime je dodatno izolovana od globalnog finansijskog sistema nakon sankcija uvedenih zbog invazije na Ukrajinu.

    Zemlja je propustila rok u nedjelju navečer da ispuni 30-dnevni grejs period za otplatu kamata od 100 miliona dolara koje su prvobitno dospjele 27. maja, prenio je Bloomberg u ponedjeljak ujutro.

    Rusija svako neizvršenje obaveza naziva vještačkim jer ima novca da plati svoje dugove, ali kaže da su sankcije zamrznule njene devizne rezerve u inostranstvu.

    “To je vrlo, vrlo rijetka stvar, gdje vladu koja inače ima sredstva natjera vanjska vlada na bankrot”, rekao je Hassan Malik, viši analitičar u Loomis Saylesu za Bloomberg.

    “To će biti jedan od velikih prekretnica u historiji”, dodao je.

    Prošlog mjeseca, Ministarstvo finansija SAD-a je onemogućilo Rusiji da vrati svoje milijarde duga međunarodnim investitorima preko američkih banaka. Kao odgovor, rusko ministarstvo finansija je reklo da će platiti dugove denominirane u dolarima u rubljama i ponuditi “mogućnost naknadne konverzije u originalnu valutu”.

    “Postoji novac, a postoji i spremnost da se plati”, rekao je prošlog mjeseca ruski ministar finansija Anton Siluanov.

    “Ova situacija, vještački stvorena od neprijateljske zemlje, neće utjecati na kvalitet života Rusa”, dodao je.

    Rusija duguje oko 40 milijardi dolara u stranim obveznicama. Prije početka rata, Rusija je imala oko 640 milijardi dolara u stranoj valuti i zlatnim rezervama, od kojih se veliki dio držao u inostranstvu i sada je zamrznut.

    Rusija nije platila svoje međunarodne dugove još od revolucije prije više od jednog stoljeća, kada je propalo Rusko carstvo i stvoren Sovjetski Savez.

    Jednom kada zemlja ne ispuni obaveze, može biti odsječena od zaduživanja na tržištu obveznica sve dok se ne riješi neizvršenje obaveza i dok investitori ne steknu povjerenje u sposobnost i spremnost vlade da plati. Međutim, Rusija je već odsječena od zapadnih tržišta kapitala, tako da je svaki povratak zaduživanju ionako daleko.

  • “Cijene struje u Srpskoj ostaće na niskom nivou”

    “Cijene struje u Srpskoj ostaće na niskom nivou”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da će cijene električne energije u Republici Srpskoj ostati na niskom nivou, jer Srpska njima suvereno vlada.

    “Sve opet mora biti i ekonomično, jer ako je povišena cijena nafte onda će i troškovi proizvodnje struje rasti. Toga moramo biti svjesni, ali će uprkos tome cijene ostati najniže u Evropi”, rekao je Dodik u Dugoj Njivi kod Modriče na obilježavanju 30 godina od proboja Koridora.

    On je podsjetio da je inflacija indukovana i stvari nisu iste kao prije godinu dana, ali da institucije Republike Srpske preduzimaju različite mjere.

    “Naša politika jeste da građani u Srpskoj imaju jefitnu struju. Onim što izvozimo pravimo balans i imamo pozitivan bilans”, dodao je Dodik.

    On je istakao da je zavjet ljudi koji vode Republiku Srpsku izgradnja autoputa Banjaluka-Beograd.

    “Taj autoput će biti posvećen proboju Koridora života. Sve će biti završeno u narednih četiri-pet godina, a potrebne pretpostavke smo preduzeli. U narednih mjesec dana počećemo dionicu od Rače do Bijeljine i nastaviti da gradimo dalje”, naveo je Dodik.

    On kaže da se neće stati sa izgradnjom autoputeva u Republici Srpskoj.

    “Republika Srpska pripada nama i zato dogovaramo izgradnju autoputa od Višegrada koji će biti povezan sa Srbijom, do Istočnog Sarajeva i Trebinja. Kada to uradimo Republika Srpska će dobiti konfiguraciju koju želimo i biće daleko razvijenija”, rekao je Dodik.

    Okupljanje Srba oko ideje koja se zove Republika Srpska, kaže Dodik, garantuje našu slobodu i zato treba da se žrtvujem.

    “To ću činiti dok god živim i šta god budem radio moj zavjet jeste Republika Srpska po svaku cijenu”, zaključio je Dodik.

  • I vaspitači u vrtićima traže povišicu

    I vaspitači u vrtićima traže povišicu

    Sindikat obrazovanja, nauke i kulture apeluje na sve lokalne zajednice da povećaju plate vaspitačima u vrtićima i zaposlenima u ustanovama kulture u Srpskoj čiji rad se finansira iz budžeta opština i gradova.

    Apelujemo i ovaj put na sve lokalne zajednice da pronađu način da povećaju plate, zbog galopirajuće inflacije. Mi smo kao sindikat preuzeli sve kako bi do toga i došlo, što je i preporuka Saveza opština i gradova. Međutim, ono što je bitno u ovom trenutku jeste da Ministarstvo prosvjete i kulture RS, odnosno Vlada RS i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS, moraju i trebaju da potpišu posebne kolektivne ugovore, kako bismo na kvalitetan način definisali početne koeficijente i početne cijene rada i kako bi učinili prvi korak u ujednačavanju ovih ljudi u cijeloj Republici Srpskoj. Takvi kolektivni ugovori već postoje i ne tražimo ništa više – poručio je Dragan Gnjatić, predsjednik ovog Sindikata.

    Članovi Regionalnog odbora i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS traže od Natalije Trivić, ministra prosvjete i kulture u Vladi RS, da što prije potpiše Posebne kolektivne ugovore za zaposlene u predškolskim ustanovama Republike Srpske i ustanovama kulture, koje se finansiraju iz budžeta lokalnih zajednica.

    Poručuju da im je jasno da Vlada, odnosno resorno ministarstvo ne može nametnuti lokalnoj zajednici koeficijente i primanja, ali “takvi kolektivni ugovori postoje i zato je važno načiniti prvi korak, jer je situacija zaista teška.”

    Gnjatić podsjeća da se o ovoj temi konstantno priča već šest mjeseci.

    Draginja Bradašević, predsjednica Sindikalne organizacije JPU „Naša radost“ Modriča, poručuje da su radnici nezadovoljni.

    – Želim da istaknem nezadovoljstvo radnika u predškolskim ustanovama, jer nama plate nisu povećane. Svi ostali su dobili kakvo-takvo povećanje, a mi smo pali na dno. Zato očekujemo da se u kratkom roku riješi i naše pitanje i da dobijemo povećanje plata – poručuje ona.

  • Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda?

    Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda?

    Prije nekoliko dana mnoga mjesta u Sloveniji ostala su bez goriva. Nadležni u zemljama regije smatraju da se nestašice mogu pojaviti jer građani na rast cijena reagiraju gomilanjem. Kakva je situacija u našoj državi pitali smo institucije.

    U BiH pitanje zaliha robnih rezervi entiteti Federacija BiH i Republika Srpska različito rješavaju. U FBiH Direkcija robnih rezervi vrši poslove formiranja, nabavki, teroritorijalnog razmještaja, smještaja i čuvanja roba, obnavljanja i korištenja robnih rezervi, dok je u Republici Srpskoj za te poslove zaduženo Ministarstvo trgovine i turizma jer su Robne rezeve RS-a društvo u stečaju.

    Rezerve nafte u Federaciji BiH

    “Prije 15-tak dana je projekat koji je 30. godina bio imovinsko-pravno neriješen, dočekao da se riješi. Radovi su u dobro odmakloj fazi. Radi se o 50 miliona litara koji će naredne godine biti spremni za pripremu prijema obavezujućih rezervi. Da sam ih ranije imao, sad bih ih imao zapunjene. Što se tiče Živinica i otvaranja terminala tečnih tereta prije 15 mjeseci, tamo imamo nekih 7,8 miliona litara za ne daj Bože prvi udar, kao dovoljni ali ni blizu onoga što bismo trebali imati sukladno zakonu o naftnim derivatima”, kazao je za Klix.ba predsjednik uprave Operator Terminali Federacije BiH, Hermedin Zornić.

    U Bihaću su, navodi Zornić, u problemima sa tenderima zbog žalbi i tužbi na proces javnih nabavki jer se određene kompanije bave “obaranjem tendera”, čime smatra da bi bilo dobro da se pozabave nadležne institucije.

    “I ovu robu koju imamo, znate koliko je tender trajao, godinu i šest mjeseci. Firme koje se žale, apelujem, neka institucije traže ko su i neka se radi revizija žalbe, odgovorno tvrdim da tako reketiraju, ništa drugo ne rade”, ističe Zornić.

    Na posljednjoj sjednici Naftnih terminali Federacije su dobili instrukciju od Vlade FBiH da 52 miliona litara nafte iz terminala Ploče spreme i povuku u Federaciju BiH u slučaju većeg udara na ekonomiju ili nestašica.

    “Imamo nalog Vlade Federacije, da ako se ovo nastavi, u prioritetu imamo sporazum, odmah povučemo 80 miliona litara. Nama je problem još par mjeseci da stavimo Blažuj na mjesto gdje pripada, sa količinom od 50 miliona litara”, ističe Zornić.

    Podsjeća da je cijena barela nafte tokom 2012. godine bila identična sadašnjoj na svjetskom i evropskom tržištu.

    “Cijena maloprodajna je bila 2,15 KM. Odakle sad cijena 2,60 KM. Ovo je fizirano i nije ok. Najveći problem je Zakon o slobodnom formiranju cijena, dakle ljudi uzimaju maržu koliko smatraju da trebaju”, kazao je predsjednik uprave NTF-a.

    Projekcija je da bi zalihe nafte za unutrašnju potrošnju u Federaciji BiH mogle trajati mjesec dana, a za naftu iz NTF Ploče bilo bi potrebno 10 dana da se prebaci iz Hrvatske u FBiH, te bi bila dostatna za 2 do 3 mjeseca upotrebe. U to nije uključena nafta iz Robnih rezervi FBiH.

    “Oni imaju svoju robu i mogli bi izaći u susret u ovoj priči, njihova roba je namjenska i koristi se kroz aspekte plavog dizela i šta je već potrebno za poljoprivredu, ali ja bih je svakako planirao”, zaključio je Zornić.

    Robne rezerve Republike Srpske

    Zakonom o interventnim nabavkama Republike Srpske uređuje se način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske.

    “Predmetnim Zakonom definisano je da ozbiljni poremećaji na tržištu podrazumijevaju poremećaje na tržištu koji nastaju u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških, ekoloških katastrofa, ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti i drugih vanrednih prilika koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva”, istakli su iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a za naš portal.

    Proizvodi, robe i sredstva interventne nabavke su:

    osnovni poljoprivredni proizvodi (uključujući i rezerve mesa u živoj stoci),
    industrijsko-prehrambeni proizvodi neophodni za ishranu stanovništva,
    određeni industrijsko-neprehrambeni proizvodi, sirovine, reprodukcioni materijal,
    energetski proizvodi, derivati nafte i druga sredstva potrebna za proizvodnju i transport robe.
    “Takođe, odredbama Zakona o interventnim nabavkama Vlada Republike Srpske jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, donosi Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava, kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave”, ističu.

    Ministarstvo trgovine i turizma u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave sačinjava listu nosilaca snabdijevanja, a nosioci snabdijevanja su kompanije i osobe koje su u mogućnosti da na najbolji način, blagovremeno i efikasno, učine dostupnim proizvode, robu i sredstva.

    Robe koje su predmet interventnih nabavki mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:

    Industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi za potrebe stanovništva,
    Roba za potrebe privrede,
    Nafta i naftni derivati.
    Planom interventnih nabavki za 2022. godinu, sačinjena je lista od 856 dobavljača u 51 lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj, a opštine Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Vukosavlje, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni i Srebrenica izjasnile su se da nemaju registriranih privrednih društava, pravnih i fizičkih lica koja su osposobljena, da vrše ulogu nosioca snabdijevanja.

    “Interventno snabdijevanje u ovim lokalnim zajednicama će se, u slučaju potrebe, sprovoditi u skladu sa odredbama zakona”, objasnili su iz ministarstva.

    U slučaju uočenih poremećaja, Vlada RS-a će donijeti Odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, a finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja obezbjeđuju se u budžetom.

    Kada nastupe elementarne nepogode i drugi ozbiljni poremećaji na tržištu, industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu (ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane) i ličnu higijenu (prašak za veš, šampon za kosu, sapun, četkica za zube, pasta za zube, peškir, sredstvo za pranje suđa, toalet papir i po potrebi pelene za odrasle).

  • Najmoćnije zemlje svijeta zabraniće uvoz zlata iz Rusije

    Najmoćnije zemlje svijeta zabraniće uvoz zlata iz Rusije

    Američki predsjednik Joe Biden i njegove kolege iz G7 dogovoriće se o zabrani uvoza novog zlata iz Rusije dok proširuju sankcije Moskvi zbog njezina rata protiv Ukrajine, saznao je Reuters iz svojih izvora.

    Sjedinjene Američke Države okupile su svijet u nametanju brzih i značajnih ekonomskih sankcija Rusiji kako bi Vladimiru Putinu uskratili sredstva za vođenje rata protiv Ukrajine.

    Prema izvoru, Ministarstvo financija SAD-a izdat će odluku o zabrani uvoza novog zlata u SAD u utorak, u potezu koji ima za cilj daljnju izolaciju Rusije od globalne ekonomije sprječavanjem njenog sudjelovanja na tržištu zlata.

    Zapadne sankcije Rusiji nisu bile direktno usmjerene na komercijalne pošiljke zlata, ali mnoge banke, špediteri i rafinerije prestali su trgovati ruskim metalima nakon što je počeo rat u Ukrajini.

    Zlato je ključna imovina ruske središnje banke, koja se zbog zapadnih sankcija suočila s ograničenjima u pristupu nekima dijelovima svoje imovine koje drži u inostranstvu. Dionice ruskih rud zlata kojima se trguje u inozemstvu pale su ove godine zbog poteškoća, uključujući prodaju zlata i otplatu zajmova bankama pod sankcijama.

    Rusija proizvodi oko 10% zlata iskopanog u svijetu na godišnjem nivou, a njeni zlatni fondovi utrostručili su se otkako je pripojila Krim 2014. godine.

    Grupu 7 najrazvijenijih demokratskih država svijeta čine SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka, Japan i Kanada. Ovo su države koje i predvode slobodni svijet u sankcijama prema Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.

  • Kvadrata u užoj gradskoj zoni nema ispod 4.000 KM

    Kvadrata u užoj gradskoj zoni nema ispod 4.000 KM

    Na najvećem gradilištu u Republici Srpskoj, u Banjaluci, trenutno se grade 103 stambeno-poslovna i poslovna objekta, a kvadrat stana u užoj gradskoj zoni se ne može naći ispod 3.900 – 4.000 KM.

    Stambena gradilišta su na svakom ćošku, a omiljena destinacija za gradnju investitorima je Nova Varoš u kojoj otkupe zemljište sa starijom kućom koju sruše, “srede” novi regulacioni plan i na mjestu gdje je bilo jedno domaćinstvo nikne zgrada sa 60-ak stanova.

    Infrastruktura, dakle, ostane ista zbog čega su u gradu sve veće gužve u saobraćaju koje su sada nesnosne.

    Osim toga, investitorima je omogućeno da izgrade zgradu, a da uopšte ne urede prostor oko zgrade zelenilom.

    Nadležne u Gradskoj upravi smo pitali koji standard, odnosno propis tačno definiše koliko zelenila mora investitor da obezbedi prilikom gradnje stambene zgrade. Svedoci smo da se zgrade izgrade bukvalno bez ijednog posađenog drveta, sa dominantnim betonom i eventualno jednim travnatim uglom u kojem je posađen grm.

    – Način uređenja građevinske parcele definiše se regulacionim planom, urbanističko – tehničkim uslovima i projektnom dokumentacijom (projekat vanjskog uređenja), kao i podzakonskim aktima – Pravilnik o opštim pravilima urbanističke regulacije i parcelacije i dr – kratko kažu u Gradskoj upravi.

    Odjeljenje za prostorno uređenje je prošle godine izdalo 45 građevinskih dozvola za izgradnju ovih objekata, a do juna ove godine izdate su 23 građevinske dozvole, piše Srpskainfo.

    Investitori su tokom prošle godine uplatili više 19 miliona KM po osnovu naknade za troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta i rente.

    – Navedeni iznos se odnosi na sve izdate građevinske dozvole, a od čega veći dio čine uplate za kolektivne stambene i stambeno poslovne objekte – navode u Gradskoj upravi.

  • Pada cijena barela nafte, ali ne i goriva u BiH

    Pada cijena barela nafte, ali ne i goriva u BiH

    Cijene barela nafte na svjetskom tržištu u proteklih nekoliko dana su u padu za više od dva odsto, jer investitori analiziraju rizik od recesije i potražnju za gorivom zbog podizanja kamata u velikim ekonomijama, prenose svjetski mediji.

    To se ipak ne osjeti u BiH, gdje cijene nafte i naftnih derivata dostižu svoj maksimum, a naći gorivo ispod 3,50 KM postalo je gotovo nemoguća misija, pa se ide to toga da se vozači pozivaju na bojkot benzinskih pumpi.

    Julska isporuka nafte brent za azijsko tržište pala je za 2,3 odsto, odnosno na 109,22 dolara za barel, a sirova nafta WTI, koja se proizvodi u SAD, čak na 103,46 dolara po barelu. Predviđanja kažu da bi u narednih 10 dana mogla da padne i ispod 100 dolara, prenosi Rojters. Iz brokerske kompanije “Haitonf Fjučers” čak su objavili da bi u bliskoj budućnosti moglo doći i do povećanja ponude na tržištu, jer podaci dokazuju da snabdijevanje ruskom sirovom naftom nije pogođeno koliko je očekivano. Da stvar po tržište, koje je zavisno od nafte iz Rusije, bude gora, Vladimir Putin, predsjednik Rusije, najavio je da je ova država u procesu preusmjeravanja trgovine i izvoza nafte ka grupi zemalja BRIKS-a, kao odgovor na zapadne sankcije.

    Dok druge zemlje pokušavaju obuzdati tešku situaciju na tržištu, u BiH, usljed nedostatka rješenja nadležnih, građani putem društvenih mreža traže pojašnjenja kako cijena goriva divlja, dok vrijednost barela nafte pada.

    “Cijene nafte su 2008. godine iznosile maksimalnih 147 dolara po barelu. Tada je gorivo bilo 2,10 KM po litru na pumpama. Prije mjesec dana (22.5.2022) gorivo je koštalo 134 dolara po barelu, a na pumpama u BiH je tada već bilo 3,26 KM po litru.

    Zadnjih dana cijena goriva na tržištu pada i stabilizuje se na 113 dolara po barelu. Nagradno pitanje je – kako je gorivo 3,50 KM?! Dakle, gorivo je danas jeftinije 23 odsto nego 2008. godine, ali je litar na pumpama skuplji preko 70 odsto u odnosu na taj period”, navodi se u statusu koji kruži društvenim mrežama.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ne očekuje da će nadležni preduzeti nešto da ublaže ovaj udar na potrošače. Ne želeći, kako kaže, da opravdava distibutere zbog podataka o kojima raspravljaju građani, Bečarević pojašnjava da je osnovna razlika sada u odnosu na 2008. godinu to što je kurs dolara mnogo veći.

    “Realno, rafinerije sada imaju puno veće troškove proizvodnje, ali i ulaznih elemenata nego što su onda bile. Ovdje imamo sada i sankcije prema Rusiji, a promijenjeni su u dobavljački pravci robe”, kaže Bečarević za “Nezavisne novine”.

    Potrošači sa druge strane ponovo poručuju da BiH može, ali jednostavno ne želi da reaguje na ove neprilike, što je pokazala odbijanjem ograničavanja akciza.

    “Moramo tražiti alternative ili druge mogućnosti poput zemalja u regionu. Nije da nema para”, smatra Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke.

    To što nadležni ne reaguju, nije ništa čudno, jer kod nas na pozicijama sjede nekompetentni ljudi, kaže za “Nezavisne novine” ekonomista Azis Sunje.

    “Cijena nafta je sada u padu, pa bi bilo logično i da je maloprodajna cijena u padu. Država umjesto da vrši pritisak na trgovce i distributere da spuste cijene, ona ih podržava”, smatra Sunje.

    Bečarević je mišljenja da bi u sve ovo trebalo više da se uključe inspekcije, jer je kontrola marže, kako kaže, prijeko potrebna.

    “U FBiH ima 721 pumpa. Činjenica je da nije jednostavno to obići, ali unutar jednog derivata imamo raspon cijena od 50 do 60 feninga. To ukazuje da možda ima određenih manipulacija”, navodi Bečarević.

    A, po društvenim mrežama širi se poziv građanima za organizovani bojkot sipanja goriva na benzinskim pumpama u znak protesta zbog nekontrolisanog rasta cijena nafte i naftnih derivata. U pozivu se ističe da tokom narednog vikenda (25-26. jun) građani ne sipaju gorivo i na taj način ukažu na neprihvatljiv rast cijena.