VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • EU na pragu recesije

    EU na pragu recesije

    Sankcije Zapada pokrenute kao odgovor na napad Rusije na Ukrajinu u februaru ove godine nanele su veliku štetu ruskoj ekonomiji.

    Nemogućnost pristupa stranoj tehnologiji i ekspertizi prepolovila je potencijale rasta, smanjuje se proizvodnja nafte i gasa, ključna za rusku ekonomiju (niža je oko tri odsto nego što je bila pre rata), a zemlja se suočava s velikim odlivom obrazovane radne snage.

    U prvih šest meseci, procenjuje konzultantska firma Kapital ekonomiks, zemlju je napustilo 250.000 do 500.000 Rusa, a nakon Putinove odluke o pokretanju delimične mobilizacije pobeglo je još oko 300.000 ljudi, mahom mlađih muškaraca, prenosi Jutarnji list.

    Nedostatak radne snage postaje sve veći problem, što dodatno podstiče i inflaciju, naročito u sektorima koji su radno intenzivni.

    Delovi sa Zapada

    Uprkos svemu, britanski Ekonomist ocenjuje da je ekonomski rat između Rusije i Zapada u delikatnom trenutku: dok je Evropa na pragu recesije, “ekonomska situacija u Rusiji se popravlja”, a recesiji je “verovatno došao kraj”.

    Ono što ove zime u Berlinu ili Parizu može koštati stotine evra, u Moskvi košta nekoliko rubalja, piše Ekonomist.

    Pozivajući se na podatke banke Goldman Saks, njen indikator mesečnog stanja ekonomija, Ekonomist ističe da je aktivnost u Rusiji “nešto življa nego u velikim evropskim zemljama”.

    Nakon dekreta o mobilizaciji, potrošnja je oslabila, ali je u međuvremenu ponovno porasla.

    Proizvodnja u automobilskoj industriji, koja je pre nekoliko meseci pala gotovo na nulu, takođe se oporavila, sugerišući da su proizvođači uspeli da nabave delove izvan zemalja Zapada. Ruski mesečni uvoz robe u dolarima, dodaje Ekonomist, sada gotovo sigurno premašuje prošlogodišnji prosek.

    Sve međunarodne institucije smanjile su očekivani pad ruske ekonomije.

    MMF je u aprilu mislio da će BDP zemlje pasti 8,5 odsto, a u najnovijim prognozama objavljenim ovih dana očekuje pad od 3,4 odsto. Svjetska banka smanjila je procenu pada sa 8,9 na 4,5 odsto, a EBRD sa 10 na pet odsto.

    “Nije tajna da sankcije na energetiku nisu bile toliko učinkovite”, rekla je glavna ekonomistkinja EBRD-a Beata Javorcik. Ipak, ne može se reći da je recesiji kraj. Svetska banka, na primer, procenjuje da će ruski BDP u 2023. godini pasti 3,6 odsto, a EBRD tri odsto.

    Nemačka i Italija

    Stopu pada ruskog BDP-a Ekonomist ocenjuje “upravljivom” te da će Rusija “moći nastaviti borbu”.

    Krajem septembra vlada je objavila nacrt budžeta za naredne tri godine, a prema Elini Ribakovoj iz Instituta za međunarodne finansije, on podrazumeva velika povećanja potrošnje vezana za rat, posebno na “unutrašnju bezbednost”. Međutim, bivši glavni ekonomist EBRD-a Sergej Guriev nije tako siguran u finansijske kapacitete za nastavak borbe.

    On smatra da će se ruski budžet, koji se u najvećoj meri oslanja na prihode od energenata, suočavati s problemima punjenja, a time i pronalaskom sredstava za potrebe rata. U tome vidi i ključan razlog odluke o delimičnoj mobilizaciji koja podrazumeva besplatnu vojsku.

    Ekonomija evrozone, ocenjuje MMF, trebalo bi ove godine da raste 3,1 odsto, a iduće godine će usporiti na samo 0,5 odsto. Prognoze odražavaju teške posledice koje nemačka privreda trpi zbog visokih cena energije podstaknutih smanjenim isporukama ruskog gasa.

    Ove godine nemački BDP će rasti 1,5 odsto, a u idućoj godini MMF predviđa blagi pad, za 0,3 odsto. Nakon ovogodišnjeg rasta od 3,2 odsto, italijanska ekonomija će u 2023. pasti za 0,2 odsto.

  • “Neprihvatljivo da SAD prodaju gas četiri puta skuplje nego u Americi”

    “Neprihvatljivo da SAD prodaju gas četiri puta skuplje nego u Americi”

    Ne bi trebalo dozvoliti da SAD dominiraju na globalnom energetskom tržištu dok EU trpi posledice sukoba u Ukrajini.

    To je izjavio francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

    “Sukob u Ukrajini ne sme da se završi s američkom ekonomskom dominacijom i slabljenjem EU“, rekao je on u francuskom parlamentu u ponedeljak, prenosi Raša tudej.

    Le Mer je ocenio da je neprihvatljivo da Vašington “prodaje svoj tečni prirodni gas po četiri puta višoj ceni od one utvrđene za američke industrijalce”, dodajući da “ekonomsko slabljenje Evrope nije ni u čijem interesu”.

    “Moramo postići uravnoteženiji ekonomski odnos po pitanju energije između američkih partnera i evropskog kontinenta”, poručio je on.

    Pre sukoba u Ukrajini, Rusija je bila najveći snabdevač EU gasom, s udelo od oko 45 odsto u ukupnom uvozu gasa tog bloka. Međutim, zbog sankcija uvedenih Moskvi posle napada na Ukrajinu, isporuke ruskog gasa u EU su znatno opale.

    Suočene s energetskom krizom, zemlje 27-članog bloka su požurile da popune svoja skladišta gasa – nivo rezervi u njihovim podzemnim skladištima je u ponedeljak bio blizu 91 odsto, prema podacima kompanije Gas Infrastructure Europe.

    Skladišta su uglavnom napunjena tečnim prirodnim gasom (TPG) i trenutno su na najvišim sezonskim nivoima od 2016, pokazuju podaci koje je prikupio “Blumberg”.

  • Recesija – voz koji se otrgao kontroli

    Recesija – voz koji se otrgao kontroli

    Počela je Godišnja skupština Međunarodnog monetarnog fonda i Svijetske banke.

    Na samom početku, dijalog su održali generalnka direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva i predsednik Svetske banke Dejvid Malpas, koji su upozorili na rastući rizik od globalne recesije, pri čemu inflacija ostaje stalni problem posle napada Rusije na Ukrajinu.

    “Postoji rizik i stvarna opasnost od svetske recesije sledeće godine”, rekao je Malpas, prenosi Rojters.

    On je naveo da se razvojni napori širom sveta suočavaju s krizom, navodeći u tom kontekstu usporavanje rasta u razvijenim ekonomijama i deprecijaciju valuta u mnogim zemljama u razvoju.

    Šefica MMF-a Georgijeva je rekla da MMF vidi “značajan problem” u Kini, drugoj najvećoj svetskoj ekonomiji, u kojoj volatilnost na stambenom tržištu vuče naniže privredni rast.

    Osvrćući se na rastuće potrošačke cene u zemljama širom sveta, ona je poručila da ne možemo sebi priuštiti da se inflacija kreće “kao voz koji se otrgao kontroli”.

    Georgieva je ocenila i da Zajednički okvir Grupe 20 za restrukturu dugova siromašnih zemalja sporo postaje operativan, ali da je optimistična u vezi sa slučajevima Čada i Zambije, koji su zajedno sa Etiopijom prvi zatražili pomoć.

    Izrazila je nadu da bi napori za restrukturu duga Čada i Zambije mogli da se finalizuju do kraja godine, što bi, kaže, utrlo put da i druge zemlje zatraže takvu vrstu pomoći.

  • Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Kineski ekonomski rast se usporava, a sve zbog toga kako bi se država prilagodila politici “nula zaraženih” koronavirusom i smanjenju potražnje na globalnom tržištu.

    Podaci za posljednji kvartal pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te se time povećava vjerovatnoća da će druga najveća ekonomija svijeta upasti u recesiju. Godišnja stopa razvoja od 5,5 posto sada djeluje nedostižno, a kineski zvaničnici uvjeravaju da ova stopa rasta sada i nije toliko važna. Zapravo, ekonomisti očekuju da ove godine uopće neće biti ekonomskog rasta.

    Kina se ne bori protiv visoke stope inflacije, kao što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, ali ima drugih problema – ima manje kupaca za svoje proizvode na domaćem i globalnom tržištu, a ekonomski rast ometaju i tenzije sa SAD-om.

    Ni domaća valuta nije na dobrom putu, jer se njena vrijednost naglo snižava, u odnosu na dolar. Zbog slabog juana strahuju investitori te se povećava neizvjesnost na finansijskim tržištima. To otežava Centralnoj banci Kine da plasira novac u privredu. Sve to se dešava u trenutku kada su politički ulozi kineskog predsjednik Xi Jinpinga vrlo visoki. Očekuje se da će on na Kongresu Komunističke partije 16. oktobra osigurati treći mandat.

    BBC je izdvojio pet razloga zašto je kineska ekonomija u nevoljama.

    Politika “nula zaraženih” uzrokuje haos

    Pandemija koronavirusa u nekoliko gradova, među kojima su proizvodni centri Shenzhen i Tianjin, šteti ekonomskim aktivnostima. Ne troši se mnogo novca na potreptšine, kao što su hrana i piće, a uslužne djelatnosti su pod pritiskom. Zvanični statistički podaci govore da je industrijska proizvodnja porasla tokom prošlog mjeseca. Razlog za to bi mogao biti to što vlast više troši na infrastrukturne projekte.

    No, to se desilo nakon dva mjeseca tokom kojih se proizvodnja nije proširila. Zbog toga pojedini sumnjaju u zvanične podatke o industrijskoj proizvodnji, odnosno pretpostavljaju da je stopa industrijske proizvodnje zapravo u padu. Tržišna potražnja je u padu u pojedinim zemljama, kao što su SAD, a razlog za to jeste rast kamatnih stopa, rast inflacije i rat u Ukrajini.

    Stručnjaci su saglasni da bi Peking morao učiniti više kako bi stimulisao ekonomiju, ali je malo izgledno da će to učiniti. To je malo izgledno zbog politike “nula zaraženih” koronavirusom. Ekonomista finansijske kompanije S&P Global Ratings Louis Kujis smatra da nema smisla investirati na tržištu na kojem se smanjuje potražnja.

    Peking ne radi dovoljno

    Peking je u augustu ove godine najavio plan vrijedan 203 milijarde dolara za jačanje malih preduzeća, razvoj infrastrukture i izgradnju nekretnina. No, može se učiniti mnogo više od toga kako bi se podstakla potrošnja, ekonomski razvoj i stvorila radna mjesta.

    To podrazumijeva znatno veće ulaganje u infrastrukturu, olakšavanje zaduživanja za kupovinu stanova, olakšavanje investitorima i uvođenje poreskih olakšica. Kujis je ocijenio da je reakcija vlasti, kako je rekao, prilično skromna, u poređenju s onim što se vidjelo tokom ranijih ekonomskih kriza.

    Tržište nekretnina je u krizi

    Slaba aktivnost na tržištu nekretnina i negativno raspoloženje na tržištu nekretnina su, kako je objavio BBC, nesumnjivo usporili ekonomski rast. Tržište nekretnina i industrije povezane s ovim tržištom su teško pogođene. Zajedno čine trećinu kineskog BDP-a.

    “Kada je slabo povjerenje na tržištu nekretnina, to stvara nepovjerenje prema skoro svim ekonomskim kretanjima”, napomenuo je Kujis.

    Brojni su Kinezi koji odbijaju dati hipoteku za nekretnine koje su još u izgradnji i sumnjaju da će one ikada biti izgrađene. Potražnja za novim domovima je smanjena i to je smanjilo potrebu za uvozom potrepština koje se koriste u građevinarstvu.

    Uprkos pokušajima Pekinga da podstakne tržište nekretnina, cijene kuća u desetinama gradova tokom ove godine su niže za više od 20 posto. S obzirom na to da su investitori pod pritiskom, analitičari su mišljenja da će vlasti morati učiniti mnogo više kako bi se vratilo povjerenje na tržištu nekretnina.

    Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju

    Sve ekstremniji klimatski uslovi imaju trajan utjecaj na kinesku industriju. Toplotni talas, obilježen sušom, u augustu je pogodio provinciju Sichuan i grad Chongqing koji se nalazi u centralnom pojasu zemlje.

    U trenutku kada je poraslo korištenje klima uređaja znatno se opteretila elektromreža u provinciji koja se potpuno oslanja na proizvodnju struje iz hidroenergije. Velike tvornice, među kojima su i one u kojima se proizvode iPhone i Teslini automobili, bile su prisiljene skratiti radno vrijeme ili su zatvorene.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, profit u industriji željeza i čelika je tokom augusta bio niži za 80 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Država je intervenisala tako što je energetskim kompanijama i poljoprivrednicima dala desetine milijardi dolara pomoći.

    Tehnološki titani gube investitore

    Kako je istakao BBC, ne pomaže ni regulatorni udar na kineske tehnološke titane, a koji traje dvije godine. Kompanije Tencent i Alibaba prijavile su da su u posljednjem kvartalu imale pad prihoda.

    Desetine hiljada radnika izgubili su posao, pa je trenutno jedna od pet osoba starosti od 16 do 24 godine nezaposlena. Postoji opasnost da to bude dugoročna šteta po kinesku produktivnost i ekonomski rast.

    Pojedine privatne kompanije, među kojima su i one najuspješnije, su pod većim nadzorom vlasti, što je slučaj kako jača moć predsjednik Jinpinga. Dok državne kompanije dobijaju naklonost vlasti, strani investitori se povlače.

    Japanski kongolomerat Softbank je povukao mnogo novca iz Alibabe, dok je konglomerat Berkshire Hathway, koji je u vlasništvu multimilijardera Warrena Buffeta, prodao vlasnički udio u tvornici električnih automobila BYD. Tencent je u drugoj polovini ove godine stopirao investicije vrijedne više od sedam milijardi dolara.

    U SAD-u postoji antagonizam prema kineskim kompanijama koje su na tržištu dionica ove zemlje. Prema ocjeni BBC-a, svijet se navikava na to da Peking više nije toliko otvoren za poslovanje, koliko je nekada bio, te da predsjednik Jinping stavlja u rizik veliki ekonomskih uspjeh Kine ostvaren u posljednjih deset godina.

  • Cijena nafte u daljem porastu

    Cijena nafte u daljem porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su ponovo u porastu nakon što su Organizacija proizvođača i izvoznika nafte i njihovi saveznici OPEK plus postigli saglasnost za smanjenje dnevne proizvodnje za dva miliona barela dnevno.

    U Londonu je cijena sirove nafte brent iz Sjevernog mora porasla za 73 centa i sada je 94,10 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 49 centi i iznosi 88,25 dolara po barelu.

    Sporazum u OPEK plus postignut je pred embargo EU na rusku naftu i dovešće do smanjenja isporuka nafte na tržište koje je već slabije snabdjeveno.

    “Vjerujemo da će objavljena mjera imati znatan uticaj na cijene. Do decembra barel brenta biće veći od 100 dolara po barelu”, rekao je analitičar tržišta Horhe Leon iz firme “Ristad enerdži”.

  • Višković: Realnom sektoru na ime benefita ostavljeno 850 miliona maraka

    Višković: Realnom sektoru na ime benefita ostavljeno 850 miliona maraka

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je za četiri godine, ne računajući cijenu struje, realnom sektoru u Srpskoj na ime benefita “ostavljeno” 850 miliona KM, što, kako je naveo, mogu da potvrde i sami predstavnici privrede.

    “Od toga se 450 miliona KM prelilo na povećanje ličnih primanja. Bila ova Vlada ili neka druga, svake godine će realnom sektoru na godišnjem nivou biti ostavljeno oko 330 miliona KM”, rekao je Višković večeras za RTRS.

    On je istakao da je razvoj privrede Srpske veoma važan, te naglasio da je Vlada na čijem je čelu imala više nego korektnu saradnju sa poslovnom zajednicom i sindikatima.

    “Sa svima smo držali dijalog i što se pokazalo, došli do najboljih rješenja. Danas u Srpskoj imamo najveći broj zaposlenih otkada se to mjeri, prosječna plata u avgustu iznosila je 1.166 KM, i gotovo dvije godine veća je nego u Federaciji BiH /BiH/”, naveo je Višković.

    On je naglasio da je najniža plata u Srpskoj 650 KM, što je dvostruko više nego u FBiH, pa i kada se na to doda topli obrok dođe se do cifre od oko 800 KM, te dodao da taj iznos treba da bude i veći.

    “Po tome smo u prednosti u regionu u odnosu na Albaniju, Sjevernu Makedoniju, pa čak i na Srbiju”, rekao je Višković.

    Prema njegovim riječima, u osam mjeseci ove godine Srpska bilježi rast izvoza za 32 do 33 odsto, i uvoza 31 odsto, što je veoma važno.

    Višković je napomenuo da nikada ništa nije obećano što se nije moglo ispoštovati i što republički budžet nije mogao ispratiti.

    On je izrazio očekivanje da će tako funkcionisati i svaka naredna vlada i da će voditi računa o najranjivijim kategorijama društva, ujedno negirajući tvrdnje da su se socijalna davanja, kao na primjer za porodice sa četvoro i više djece, bila odobrena u svrhu izbora.

    “Sigurno da nije bilo ove inflacije, poremećaja i udara na kućne budžete, mi to ne bi ni sada radili”, rekao je Višković.

    On je dodao da Vlada na čijem je čelu nije socijalna, nego je odgovorna u upravljanju resursima Republike Srpske i prema građanima, sa kojima dijeli dobrobiti.

    Višković je ukazao da bi “Elektroprivreda Republike Srpske” imala desetine puta veću dobit kada bi struju prodavala po tržišnim vrijednostima, koju sada građani bez obzira na socijalni status plaćaju 22 evra po megavat-času.

    On je naveo da privreda ima cijenu struje u zavisnosti od dužine ugovora od 39,5 do 50 evra po megavat-času, naglasivši da je u FBiH veća cijena i za domaćinstva i za privredu, a još veća u okruženju.

    “To je to kako se mi domaćinski odnosimo sa resursom kojim upravljamo”, istakao je Višković.

    On je naveo da je koeficijent za raspodjelu indirektnih poreza u ovom momentu za Republiku Srpsku 34,97 odsto, a da je u momentu kada je došao na čelo Vlade Srpske bio 32,17 odsto.

    Višković je rekao da nije od onih ljudi koji će se povući kada je teško, jer to smatra izdajom, te istakao da je tokom četiri godine mandata sačuvano jedinstvo u Vladi Srpske i timski duh, što je urodilo plodom.

    “U svakoj odluci sam učestvovao lično, ministar nikada nije bio sam, uvijek sam gradio taj timski duh”, naveo je Višković.

  • Rusija spremna da prekine proizvodnju nafte

    Rusija spremna da prekine proizvodnju nafte

    Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak rekao je danas da bi Rusija mogla da prekine proizvodnju nafte kako bi spriječila negativne efekte ograničenja cijena koje nameće Zapad.

    Prema planu ograničenja cijena Grupe sedam najbogatijih država G7, upućen je poziv članicama da odbijaju osiguranje, finansije, navigaciju i druge usluge za tankere čija je cijena viša od cijene koja će biti utvrđena za sirovu naftu i druge proizvode.

    Diplomate su ranije izjavile da EU pokušava da odredi ograničenje cijena nafte poput one koja je usaglašena u G7.

    “Vjerujemo da se time krše svi mehanizmi tržišta. To bi moglo da bude veoma opasno po globalnu naftnu industriju. Spremni smo da namjerno prekinemo proizvodnju”, naglasio je Novak.

  • Energetska kriza zatvara pekare

    Energetska kriza zatvara pekare

    Rastuće cijene struje i gasa u Belgiji dovele su pekare u tešku situaciju, zbog čega su neke bile prinuđene da zatvore vrata jer više ne mogu da plaćaju račune.

    Kao energetski intenzivan sektor, pekare drže peći uključene mnogo sati bez prestanka, što znači veliku potrošnju gasa i električne energije.Cijene prirodnog gasa u Belgiji su u posljednje vrijeme porasle za osam puta, zajedno sa cenama brašna koje su se udvostručile, dok su se cijene jestivog ulja učetvorostručile, piše agencija Anadolija.

    Pekara Dimon, nakon skoro 20 godina poslovanja, odlučila je da stavi katanac na vrata nakon što je objavila da je njen račun za energiju porastao sa 1.342 evra, koliko je iznosio početkom 2021.godine, na 1.860 evra početkom 2022, da bi u septembru dostigao nevjerovatnih 11.836 evra.

    Pekar sa 30-godišnjim iskustvom, Adam Ezel, kaže da je najveći problem u ovom sektoru skok cijena struje i prirodnog gasa.

    “Račun za gas je skočio sa 1.400 evra na 10.800 evra, a uz račun za struju od oko 2.800 evra i druge dažbine, sve zajedno izađe na ukupno 15.000 evra, što je veoma velika suma”, rekao je on.

    Dodao je da je cena po toni brašna porasla sa 450 na 850 evra, a cijena jestivog ulja sa 0,9 na 4,0 evra.

    Prema njegovim riječima, mnoge pekare ne mogu da izmire dugove prema veletrgovcima, pa su vlasnici odlučili da ih zatvore, jer pod ovakvim uslovima ne bi mogle da ostanu otvorene duže od dvije ili tri godine.Mnoge belgijske pekare koje i dalje rade otpuštju radnike, smanjuju proizvodnju i povećavaju cijena proizvoda, navodi se u tekstu.

  • Globalna recesija može napraviti veću štetu od pandemije

    Globalna recesija može napraviti veću štetu od pandemije

    Ujedinjene nacije su objavile upozorenje da je svijet “na ivici recesije” i da bi zemlje u razvoju poput onih u Aziji mogle da podnesu najveći teret.

    Monetarne i fiskalne politike u naprednim ekonomijama uključujući kontinuirano povećanje kamatnih stopa – mogle bi da gurnu svijet ka globalnoj recesiji i stagnaciji, saopštila je u ponedjeljak Konferencija UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), prenosi Blic.

    Globalno usporavanje bi potencijalno moglo da nanese veću štetu od finansijske krize 2008. i pandemije koronavirusa u 2020. godini, upozorio je UNCTAD u svom Izvještaju o trgovini i razvoju za 2022.

    Svi regioni će biti pogođeni, ali zvona za uzbunu najviše zvone za zemlje u razvoju, od kojih se mnoge približavaju neizmirenju duga, navodi se u izvještaju.

    “Moramo da upozorimo da smo možda na ivici globalne recesije izazvane politikom. Još uvijek imamo vremena da se povučemo sa ivice recesije. Ništa nije neizbježno. Moramo da promijenimo kurs. Pozivamo tada na pragmatičniju kombinaciju politika koja primjenjuje strateške kontrole cijena, vanredne poreze, antimonopolske mjere i strože propise o špekulaciji roba. Ponavljam, pragmatičnija mješavina politika… Takođe moramo da uložimo veće napore da okončamo špekulacije cijenama roba”, rekla je generalni sekretar UNCTAD-a Rebeka Grinspan.

    Zemlje u razvoju finansiraju bogate
    Prognoza je mračna u cijelom regionu, navodi se u izveštaju UNCTAD-a.

    Ovogodišnje povećanje kamatnih stopa u SAD smanjiće procijenjenih 360 milijardi dolara budućeg prihoda zemalja u razvoju, isključujući Kinu, dok su neto tokovi kapitala za zemlje u razvoju postali negativni.

    “Zemlje u razvoju sada finansiraju razvijene. Povećanja kamatnih stopa od strane naprednih ekonomija najteže pogađaju najugroženije. U oko 90 zemalja u razvoju ove godine su njihove valute oslabile u odnosu na dolar”, navodi se u izveštaju.

    Istočna i jugoistočna Azija će imati stope rasta ispod onih u pet godina prije pandemije. UNCTAD očekuje rast istočne Azije od 3,3 odsto ove godine, u poređenju sa 6,5 odsto prošle godine.

    Skuplji uvoz i ublažavanje globalne potražnje za izvozom, kao i usporavanje Kine, takođe će izvršiti dodatni pritisak na taj deo regiona, navodi se u izvještaju.

    Dugovi rastu u južnoj i zapadnoj Aziji. Šri Lanka je zapala u državni bankrot, Avganistan je i dalje u dugovima, a Turska i Pakistan se suočavaju sa rastućim troškovima vezanim za obveznice.

    Politika da se ne miješa u ekonomiju
    Ova situacija je rezultat žurbe da se fiksiraju kamatne stope nakon godina ultraniskih stopa s kojima kreatori globalne politike, u tom periodu, nisu uspjeli da podignu inflaciju ili da generišu zdraviji ekonomski rast, dodaje UNCTAD.

    “Fokusiranjem isključivo na monetarnu politiku – bez rješavanja pitanja ponude u trgovini, energiji i tržištima hrane – kriza troškova života može se dodatno pogoršati. U uslovima trenutnih izazova u lancu snabdijevanja i rastuće neizvjesnosti, gdje monetarna politika sama po sebi ne može bezbijedno da smanji inflaciju, pragmatizam će morati da zamijeni ideološki konformizam u vođenju predstojećih političkih poteza”, navodi UNCTAD.

    Veći porezi za bogataše i ekstraprofitere
    “UNCTAD je predložio da zemlje razmotre mogućnost povećanja plata i nastave da otvaraju radna mjesta. Takođe bi trebalo da bude više javnih ulaganja u ekonomsku i socijalnu infrastrukturu kako bi se povećala zaposlenost i produktivnost, poboljšala energetska efikasnost i smanjile emisije gasova staklene bašte. Vlade bi trebalo da razmotre poreske reforme, uključujući veće poreze na bogatstvo i ekstra prihode, smanjenje regresivnog poreza i rupa u zakonu i suzbijanje poreskih rajeva koji pogoduju firmama i pojedincima sa velikim bogatstvom”, navodi se u izvještaju.

  • Svjetska banka: BiH neće moći vratiti rast iz vremena prije pandemije

    Svjetska banka: BiH neće moći vratiti rast iz vremena prije pandemije

    Pandemija, ruskoukrajinski rat i konstantne unutrašnje političke tenzije zadali su značajne troškove bh. ekonomiji, zbog čega neće biti u mogućnosti da se vrati na rast iz vremena prije pandemije, stoji u najnovijem izvještaju Svjetske banke o ekonomskim izgledima svjetske ekonomije.

    “Implementacija strukturalnih reformi i dalje je troma zbog političkih frikcija, pritisaka čestih izbora i korupcije koja prožima sve nivoe, kao i zbog fragmentacije upravljanja između entiteta i kantona. Zbog posljedičnog smanjenja socijalnih davanja, BiH ima jednu od najvećih stopa emigracije na zapadnom Balkanu”, naglašeno je u izvještaju.

    U Svjetskoj banci smatraju da je BiH uspjela da se dobro održi u vremenu pandemije zbog akumuliranih viškova i niskog javnog duga.

    “Makroekonomska stabilnost uspjela se održati tokom posljednje dekade uglavnom zbog tri glavna ekonomska sidra: Valutnog odbora koji je valutu povezao uz evro, sistema prikupljanja indirektnih poreza širom zemlje i očekivanja pristupa u EU”, naglašeno je.

    Iako je zbog inflacije došlo do većih poreskih prihoda, u izvještaju je napomenuto da je povećana javna potrošnja prevazišla sve pozitivne efekte.

    “Potrošnju u 2022. godini podstakle su mjere ublažavanja posljedica inflacije na domaćinstva i na predizborna davanja, uključujući povećanje plata i snažan rast kapitalnih investicija”, dodali su u ovom izvještaju.

    Naglasili su da će stvarni bruto domaći proizvod usporiti na četiri odsto u 2022. zbog prepolovljene potrošnje građana i slabljenja stvarnih raspoloživih primanja”, rečeno je.

    Postepeni rast će doći, kako je procijenjeno, uglavnom zbog očekivanih investicija u infrastrukturu, poput izgradnje vjetroparkova i autoputeva, kao i zbog privatne potrošnje i doznaka iz inostranstva.

    “Veći prihodi zbog jačanja izvoza će vjerovatno biti poništeni povećanim uvozom dijelom zbog najavljenih infrastrukturnih projekata”, ocijenjeno je.

    U saopštenju Svjetske banke kažu da rat u Ukrajini koji je trenutno u toku umanjuje izglede za ekonomski oporavak nakon pandemije u regionu zapadnog Balkana.

    “Ekonomska aktivnost ostaće u dubokoj depresiji tokom sljedeće godine, s minimalnim očekivanim rastom od 0,3 odsto tokom 2023. godine, pošto šokovi izazvani cijenama energije i dalje utiču na region. Međutim, region je do sada bolje podnio efekte ruske invazije na Ukrajinu nego što se ranije predviđalo. Očekuje se smanjenje regionalne ekonomske aktivnosti za 0,2 odsto ove godine, odražavajući rast iznad očekivanja u nekim od najvećih ekonomija u regionu i oprezno proširenje podsticajnih programa iz ere pandemije koje će sprovesti neke vlade”, naveli su oni.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” kaže da se slaže s ocjenama iz izvještaja o uticajima na BiH, osim što ističe da je rast i prije pandemije bio slab i nedovoljan, što, po njegovom mišljenju, utiče na iseljavanje koje je bilo prisutno i u ranijem periodu.

    “Dakle, povratak na stanje prije pandemije nije dovoljan, nego nam treba puno više i ozbiljne stope rasta da nadoknadimo godine i decenije stagnacije i zaostajanja. Iseljavanje nije uzrokovano samo manjim socijalnim davanjima, nego brojnim drugim razlozima, od kojih su mnogi navedeni već u ovome saopštenju. I tragično je da se umjesto mjera za ostanak i povratak naših građana predlaže sve više uvoz radne snage, pa čak i robota”, smatra on.