Kategorija: Ekonomija

Prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću prošle godine iznosili su 68.242.583 KM, potvrdili su za “Nezavisne” u Republičkoj upravi za igre na sreću.

Prema njihovim podacima, ovo su za skoro 20 miliona KM veći prihodi u odnosu na 2020. godinu.

“U toku 2020. godine ovi prihodi iznosi su 48.882.864 KM, dok su 2019. godine oni bili u iznosu od 43.002.331 KM”, kazali su iz Republičke uprave za igre na sreću.

Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da je povećanje ovih prihoda izraz krize društva, a ne nekog napretka.

“U kriznim situacijama i siromašnim društvima ljudi idu ka igrama na sreću u nadi da će nešto dobiti i obogatiti se, i to je ona poznata stara latinska teza “hljeba i igara”. Suštinski, to što ima puno ljudi u kladionicama nije izraz nekog dobrog života, i iz mog ugla, to je izraz siromaštva, a ne bogatstva. Mislim da ovo nije indikator dobrog stanja u društvu. Kocka i kladionice su jedna vrsta poroka koji, kada pređe neku granicu, postaje loš saveznik svakog čovjeka”, naglasio je Vuković za “Nezavisne novine”.

Dodaje da postoji nekoliko modela po kojima bi se mogla smanjiti ta potreba za kockom te da ljudi treba da se bave drugim poslom, odnosno da razvijaju radoznalost i interes za druge sadržaje.

“Ljudi treba da se vrate radu, mi smo se odrodili od rada, a rad je najvažnija čovjekova djelatnost po kojoj se on razlikuje od drugih živih bića. Rad znači sticati navike, kako bismo iste te navike mogli usaditi djeci. Treba razvijati kulturu rada. Kada bismo razvijali tu potrebu i te navike, manje bismo imali slobodnog vremena kojeg ne bismo iskorištavali u kladionicama”, pojasnio je Vuković.

Marko Ðogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je ovo pokazatelj da se ljudi okreću svemu u nadi da će doći do nekog boljeg života.

“Ovi prihodi dolaze od privatnih priređivača igara na sreću i kladionica, dok sa druge strane ‘Lutrija RS’ posluje u gubitku i očigledno je da ne rade u skladu sa vremenom, jer mi živimo u digitalnom dobu. Igre na sreću nisu uopšte neka strateška oblast za Republiku Srpsku pa mi nije jasno koji je smisao postojanja javnog priređivača igara na sreću”, istakao je Đogo za “Nezavisne novine”.

Dodao je da neki javni priređivači igara na sreću u nekim državama izuzetno dobro posluju, jer je njihov menadžment shvatio da moraju da se izbore na tržištu.

“Očigledno je da menadžment našeg javnog priređivača igara na sreću nije shvatio da oni nisu budžetski korisnik, nego da moraju poslovati po tržišnim uslovima, odnosno da se prilagode tržištu”, naveo je Đogo.

MMF za sada ne vidi preduslove za globalnu finansijsku krizu zbog događaja u Ukrajini i sankcija uvedenih Rusiji, izjavila je danas direktorka MMF Kristalina Georgijeva.

Među mogućim posljedicama ukrajinske krize šefica MMF-a navela je glad u Africi, rast cokena energenata, đubriva i metala, kao i porast inflacije.

“Govorimo o SAD i zemljama u razvoju poput Meksika i Brazila“, dodala je ona.

“Izdvojili smo 1,4 milijarde dolara za hitno finansiranje Ukrajine otvaranjem posebnog računa kod MMF-a. Postignut je dogovor sa ukrajinskom vladom i niko drugi neće imati pristup ovom novcu”, objasnila je Georgijeva, prenosi TAS S.

Ipak, kako navodi Georgijeva, MMF predviđa duboku recesiju u Rusiji zbog sankcija koje je Zapad uveo toj zemlji.

“Sankcije prilično oštro utiču na rusku ekonomiju. Očekujmo duboku recesiju u Rusiji. Mogu da kažem da to što Rusija ne ispunjava obaveze više ne smatramo nevjerovatnim događajem. Ta zemlja ima novca za servisiranje duga, ali nema pristup njemu“, rekla je ona za televiziju CBS.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da će zalagati da porez na dodatnu vrijednost (PDV) za osnovne životne namirnice bude nula, a ne pet posto.

Dodik je izjavio da će taj prijedlog biti upućen Narodnoj Skupštini Republike Srpske (NSRS), jer se tako neće prekršiti zaključci ove zakonodavne institucije, kao što je slučaj s prijedlogom za smanjenje PDV-a na pet posto, koji je u Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine uputio Mirko Šarović.

“Mislim da će Narodna skupština podržati prijedlog da opterećenje za životne namirnice bude nula i da ćemo uspjeti da odemo na Dom naroda (Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, op.a.) i poboljšamo tu situaciju na najbolji mogući način”, kazao je.

Dodik je naveo da se prije glasanja u Parlamentu Bosne i Hercegovine trebalo dogovoriti u entitetskoj skupštini te da će iz tog razloga nastojati da se održi skupštinska sjednica, prenosi RTRS.

“Ranije je zaključeno da sve tačke dnevnog reda, koje idu na Parlamentarnu skupštinu, budu razmatrane na NSRS”, istakao je.

Podsjetio da je SNSD također pokrenuo prijedlog za smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice.

“Onda smo dobili prijedlog koji je politizovan od navodno Šarovića, prema kojem životne namirnice treba da budu oporezovane na pet posto”, rekao je.

On je poručio da će se zalagati da PDV ne bude ni pet posto nego nula posto.

“Kad je sve već politička klackalica, bez obzira na to koliko bi to neko mogao da iskoristi, ja ću se zalagati da PDV bude nula za životne namirnice”, zaključio je Dodik.

Podsjećamo, Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je 9. marta prihvatio prijedlog SDS-a da PDV za životne potrepštine bude pet posto, a za luksuz 22 posto. Ranije je SNSD predložio da PDV za životne potrepštine bude 10 posto, a za luksuz također 22 posto. No, Zastupnički dom državnog parlamenta nije prihvatio SNSD-ov prijedlog.

Da bi odluka o izmijenjenim stopama PDV-a stupila na snagu, potrebno je da ih prihvati i Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. Delegat SDP-a u Domu naroda Denis Bećirović je podnio zahtjev da se održi hitna sjednica ovog doma na kojoj će se razmatrati i pitanje izmjena stopa PDV-a.

Bosna i Hercegovina je do sada imala jedinstvenu stopu PDV-a od 17 posto. Izmjene su predložene zbog poskupljenja životnih potrepština usljed pandemije koronavirusa i agresije Rusije na Ukrajinu.

Tokom prošle godine s tržišta Bosne i Hercegovine povučeno je 33.630 komada proizvoda, od kojih je najviše povučenih proizvoda bilo porijeklom iz Kine, rekli su za “Nezavisne” u Agenciji za nadzor nad tržištem BiH.

Prema njihovim riječima, ovi proizvodi su bili povučeni s tržišta Bosne i Hercegovine zato što nisu ispunjavali propisane sigurnosne zahtjeve i zato što su predstavljali ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača.

“Tokom 2021. godine povučeni su igračke, proizvodi za djecu, proizvodi za sport i rekreaciju, električna oprema, zaštitna oprema, kozmetička sredstva, laserski proizvodi i oprema za spremanje hrane, odnosno roštilji na čvrsta goriva”, naveli su u Agenciji za nadzor nad tržištem BiH.

Istakli su da su u toku 2020. godine s tržišta BiH povučeni igračke, proizvodi za djecu, električna oprema, plutajući proizvodi za plivanje i rekreaciju, plutajuća pomagala, zaštitna oprema, kozmetička sredstva i laserski proizvodi.

“U 2019. godini s tržišta BiH povučene su sljedeće grupe proizvoda, i to: igračke, proizvodi za djecu, stolovi, električna oprema, plutajući proizvodi za rekreaciju i učenje plivanja, zaštitna oprema i laserski proizvodi”, naglasili su iz ove agencije.

Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da je najbitnije od svega da potrošači nisu dovoljno informisani o broju kontrola uzorkovanih proizvoda koji se kontrolišu.

“Uskraćena su nam prava da se uopšte informišemo o tome. Mi se preko sajta Evropske unije svakog petka informišemo o tome koji proizvodi su zabranjeni i koji nisu bezbjedni za građane EU. Na takvu informaciju mi ne možemo da se pretplatimo ili je eventualno dobijemo od Agencije svakih mjesec ili nekada svakih sedam dana”, naglasio je Srdić.

Prema njegovim riječima, potrošači u ovoj situaciji moraju da uđu u sajt EU da provjere koji su proizvodi nebezbjedni po građane, a malo će ih to i učiniti.

“Moramo da apelujemo i na samu Agenciju za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine da radi u cilju preventivne informisanosti potrošača o nebezbjednim proizvodima na našoj teritoriji kako bi se lakše ti proizvodi i uklonili. Moramo da znamo da postoje nebezbjedni proizvodi, da znamo kako i kome da ih prijavimo, te da, ukoliko ih prepoznamo na policama, znamo kome da ih prijavimo kako bi oni bili uklonjeni s tržišta”, zaključio je Srdić.

Na banjalučkim benzinskim pumpama jutros su osvanuli opet novi cjenovnici. Litra dizela je premašila tri konvertibilne marke, dok je cijena benzina uglavnom nepromijenjena.

Na jednoj pumpi smo zabilježili da je dizel 3,09 KM, odnosno da je poskupio za 0,10 KM po litru.

Benzin košta u prosjeku 2,78 KM.