VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • “Oporavak rublje nije znak da Rusija odoljeva sankcijama”

    “Oporavak rublje nije znak da Rusija odoljeva sankcijama”

    Skoro potpun oporavak rublje nije znak da ruska ekonomija odoleva sankcijama Vašingtona i saveznika, rekla je danas ministarka finansija SAD Dženet Jelen.

    Ruska ekonomija se samo “migolji” od sankcija uvedenih krajem februara, rekla je Jelen pred finansijskim komitetom Predstavničkog doma, preneo je Rojters.

    Tržište za rublje je postalo toliko “izobličeno” akcijama ruske vlade i njene centralne banke da ograniče odliv kapitala da, kako kaže, ne treba ništa da se zaključuje o vrednosti rublje, koja je pala na rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar odmah nakon početka napada, ali je od tada povratila veći deo vrednosti, dodala je Jelen.

  • Najavljeno povećanje plata i penzija izgubilo trku s poskupljenjima

    Najavljeno povećanje plata i penzija izgubilo trku s poskupljenjima

    Radnici u javnom sektoru i penzioneri kojima će primanja u ovoj godini biti povećana za 10 odsto poručuju da im ovaj potez vlasti ne daje mnogo razloga za radost, s obzirom na drastičan porast troškova života u Srpskoj.

    Inflacija je, kako kažu, već „pojela“ ovo povećanje do kojeg još nije ni došlo, a prognoze su, u ovom pogledu, više nego pesimistične i za naredni period. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, godišnja inflacija od februara lani do februara 2022. iznosila je 7,2 odsto, a u prvoj polovini ove godine Centralna banka BiH prognozira inflatorni šok od 9,2 odsto.

    Upravo na osnovu ovih pokazatelja ni radnici ni penzioneri vijest o tome da će njihova primanja biti veća za 10 odsto nisu dočekali sa bogzna kakvim oduševljenjem.

    Cilj 600 evra

    Podsjetimo, srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik najavio je da će od 1. jula u Srpskoj za 10 odsto biti povećane penzije, a od 1. avgusta i plate zaposlenih u javnom sektoru, i to za isti procenat.

    – Tražimo da se i za socijalni sektor povećaju davanja, kao i da se od 1. maja poveća borački dodatak za 10 odsto. Kada je u pitanju realni sektor, i tu će se pokušati obezbijediti povećanje plata, u dogovoru sa socijalnim partnerima. Mjera koju smo pripremili za ovaj sektor je da se do kraja godine za industriju povećaju davanja od 40 miliona KM. Na bazi toga, tražićemo da se za radnike u realnom sektoru povećaju plate. Naš cilj je da prosječna plata bude 600 evra – rekao je Dodik.

    Prosečna plata u Srpskoj je u februaru iznosila 1.091 KM, a sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu 2.079 maraka, od čega trošak za prehranu iznosi 847 KM.

    Ne čekati jesen
    Iz Saveza sindikata Srpske poručili su da povećanje plata mora da se desi, ali mnogo prije avgusta i u većem procentu od pomenutog. Naglašavaju da ne treba čekati jesen, već da treba odmah reagovati i podizati primanja.

    Dok vladajućoj koaliciji ne manjka optimizma, građani ne vide neki značajniji pomak u pravcu poboljšanja njihovog životnog standarda.

    – Radim kao državni službenik sa srednjom stručnom spremom i vjerujte da jedva sastavljam kraj s krajem. Slušam ovo što pričaju političari i vjerujem da će oni povećati plate, penzije, boračke dodatke, socijalna izdvajanja. Ali, pitanje je o kojoj vrijednosti je riječ i šta ćemo mi, obični smrtnici, za to povećanje moći da kupimo – kaže Radenko K. iz Banjaluke.

    U Strukovnom sindikatu medicinskih sestara i tehničara RS naglašavaju da će, na povećanju plate od 10 odsto, medicinska sestra dobiti 80-90 KM mjesečno.

    Neko će, na prvu, reći da to nije malo. Međutim, ako u obzir uzmemo činjenicu da je sve posljednjih mjeseci drastično poskupilo, riječ je o povećanju plate koje će samo „popeglati“ ono što već plaćamo skuplje nego ranije i mi ćemo, praktično, biti na nuli. Primjera radi, cijena litra ulja premašila je pet KM, gorivo otišlo za 50 odsto, vreća brašna sa 22 poskupila na skoro 40 KM, hljeb košta oko dvije KM. Na sva poskupljenja jasno je koliko je malo pomenuto povećanje plate od 10 odsto – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Mirko Šerbedžija.

    Milo za drago
    Naglašava da bi ovo povećanje, samo uz vraćanje toplog obroka i regresa, na neki način moglo da pokrije inflaciju.

    – Neka zapamte svi politički subjekti da će im, kako se oni budu ponašali u narednom periodu i koliko urade za radnike, ti isti radnici istom mjerom vratiti na dan izbora. Jer, mi smo najosjetljiviji na to da li ćemo i kako uspjeti da prehranimo svoje porodice – poručuje Šerbedžija.

    I penzioneri naglašavaju da povećanje penzija od 10 odsto nije, niti može da bude razlog za bilo kakvu radost.

    – Došli smo u fazu da, kad primimo penzije, stavimo prst na čelo i zamislimo se šta možemo da učinimo sa tom crkavicom. Da li da platimo račune, da li da kupujemo hranu ili da kupujemo lijekove, jer sve ne možemo isfinansirati?! Jadan je to život. Dugo sam osuđivao mlade koji odlaze, a sad kažem da bih, da sam na njihovom mjestu, otišao bez razmišljanja – kaže Stanko S. iz Banjaluke.

    Malo i 100 odsto
    U Udruženju penzionera Srpske ističu da su znali da će polovinom ove godine doći do povećanja penzija, ali da se nije znalo o kojem je procentu riječ.

    – Sve i da nam daju povećanje od 100 odsto to bilo bi malo za ovu populaciju. Ali, svjesni smo da je u ovim uslovima to nerealno očekivati. Povećanje penzija od 10 odsto samo je anuliralo inflaciju. Sve što dobijemo istopiće se u poskupljenjima, a ko zna šta nas još čeka u budućnosti. U svakom slučaju, i dalje ćemo insistirati na povećanju penzija – kaže za Srpskainfo predsjednik Skupštine ovog udruženja Slobodan Brdar i dodaje da u Srpskoj nisu samo penzioneri ugroženi, nego i borci i mnogi drugi građani.

    U izuzetno teškom finansijskom položaju su i brojni radnici u realnom sektoru, među kojima mnogi zarađuju ispod ili tek nešto više od troška prehrane iz sindikalne potrošačke korpe.

    Riječ je o zaposlenima u građevinarstvu, trgovini, poljoprivredi, prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, čije se prosječne plate kreću u rasponu od 790 do 900 KM.

    Zbog inflacije, neophodno je povećanje plata i u ovom sektoru, a zarada od 700-800 KM u decembru lani nema ni približno istu vrijednost danas, kaže za Srpskainfo potpredsjednik za privredu Saveza sindikata RS, Danko Ružičić.

    – Mi povećanje plata tražimo od poslodavaca, za šta je Vlada RS stvorila uslove smanjenjem poreza i doprinosa, te davanjem podsticaje za nove investicije i za povećanje plata. Aktuelnim zaradama ljudi bukvalno ne mogu da se prehrane, jer cijene svakodnevno skaču – ističe Ružičić.

    Dodaje da mora da postoji socijalni dijalog kako bi bio sačuvan standard radnika.

    – Ovo zaista nije godina u kojoj poslodavci treba da očekuju veliku dobit, nego treba da se svi zalažemo da sačuvamo i fabrike i radna mjesta – naglašava Ružičić.

  • Od početka rata EU je Rusiji za gorivo dala 35 puta više novca nego Ukrajini za odbranu

    Od početka rata EU je Rusiji za gorivo dala 35 puta više novca nego Ukrajini za odbranu

    Količina novca koju je Evropska unija dala Rusiji za gorivo od početka invazije je 35 puta veća od onoga što je dala Ukrajini za odbranu, rekao je Josep Borrell visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost.

    Borrell je u srijedu u Evropskom parlamentu rekao da je blok od invazije Rusiji platio 35 milijardi eura za gorivo, a Ukrajini poslao milijardu eura da ojača odbrambene kapacitete, prenosi BBC.

    “Moramo pomoći Ukrajincima da se brane. Dali smo Ukrajini milijardu eura. Možda se čini mnogo, ali 1 milijarda eura je ono što plaćamo Putinu svaki dan za energiju koju nam daje”, rekao je.

    EU je uvela teške sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.

    Međutim, Evropa se u velikoj meri oslanja na rusko gorivo za energiju, što znači da su njene akcije protiv Rusije ograničene osim ako zemlje ne izlože riziku sopstvene zalihe energije i ekonomije.

    Evropska komisija objavila je u utorak da će EU do sljedeće godine smanjiti svoje oslanjanje na ruski gas za dvije trećine.

    EU također predlaže zabranu ruskog uglja kao dio svoje pete runde sankcija Rusiji, kao i razmatranje ograničenja uvoza nafte.

    Međutim, EU nije spomenula prirodni plin kao dio ovoga.

  • Stiže novi globalni šok?

    Stiže novi globalni šok?

    Zbog rasta broja slučajeva zaraze koronavirusom u Šangaju, taj je grad u strogom lokdaunu jer Kina primenjuje politiku “zero covid”.

    To je već izazvalo dodatne gužve i kašnjenja u najprometnijoj globalnoj kontejnerskoj luci i strahove na Zapadu od novih poremećaja koje će to izazvati u dobavljačkim lancima te takođe povećati troškove brodskog transporta.

    Globalni servis za pružanje informacije o lučkom prometu VesselsValue objavio je da je broj brodova koji čekaju da budu ukrcani i iskrcani tokom prošle nedelje skočio na 300, što je pet puta više nego prethodnih nedelja, kako je preneo CNN. U međuvremenu je Shanghai International Port Group (SIPG), kompanija koja upravlja lukom, negirala da je tamo na čekanju tako veliki broj brodova te su lokalni mediji preneli njihovu informaciju da je prosečno vreme sidrenja kontejnerskih brodova kraće od jednog dana.

    Međutim, jedna od vodećih svetskih brodarskih kompanija, Maersk, upozorila je klijente kako bi lokdaun u Šangaju mogao dovesti do kašnjenja i poskupljenja u transportu roba. Zbog te situacije, kako javljaju specijalizovani portali, pokušava se da se okeanski saobraćaj preusmeri prema drugim lukama, kao što su Ningbo, Qingdao i Tianjin.

    Kako sama šangajska luka ne bi bila zatvorena, njeni zaposleni su već neko vreme u posebnom režimu vezanom za kretanje i protokole ponašanja, što znači da zapravo ne napuštaju područje same luke, ali kamionski promet na kopnu i dostava robe u luku i iz luke je u problemima, prenosi Jutarnji list.

    Gradske vlasti su objavile da prevoz tereta neće biti “zaključan”, ali vozači teško obavljaju predviđene isporuke zbog nametnutih ograničenja za putovanje, čekanja na kontrolnim tačkama, testiranja na koronavirus i nametanje karantina nakon isporuka, pri čemu su i skladišta i fabrike uglavnom zatvoreni, a među njima i Teslina “gigafabrika”, koja ulazi u drugu nedelju mirovanja.

    Kina je poslednja zemlja u svetu koja primenjuje tako stroge mere u nastojanju da eliminiše koronavirus. Kako javljaju strani mediji, u Šangaju su zatvoreni i mostovi preko reke Huangpu dok dronovi nadleću prazne ulice nadzirući sprovođenje zatvaranja. Ko može, radi i spava na poslu, poput onih u finansijskom sektoru.

    Ekonomski analitičari upozoravaju da su globalni dobavljački lanci, koji su ionako bili pod opterećenjem zbog geopolitičkih tenzija vezanih za rusku invaziju na Ukrajinu, a pre toga zbog pandemije, pred dodatnim udarcem zbog dešavanja u Šangaju i cene prevoza opet bi se mogle vinuti u nebo. To zavisi i od toga koliko će dugo šangajski lokdaun trajati.

    Podaci na stranici Statista kažu da je cena prevoza kontejnera iz Kine do Evrope krajem marta bila oko 12.300 dolara. SIGP je u međuvremenu objavio kako zbog uticaja lokdauna na kamionski saobraćaj uvode posebne usluge zahvaljujući kojima kompanije mogu zaobići deo zastoja. Klijenti mogu svoje kontejnere kamionima voziti do centra Taicang Servicea na reci Jangce i potom ih brodovima odande prevoziti do šangajske luke.

  • Cijene nekretnina u RS biće još veće, a rokovi za njihov završetak upitni

    Cijene nekretnina u RS biće još veće, a rokovi za njihov završetak upitni

    Zbog previsokih cijena, ali i nestašice građevinskog materijala cijene nekretnina biće još veće.

    Ističu to sagovornici “Nezavisnih novina” iz ovog sektora. Ujedno, strahuju da bi moglo doći i do prekida radova.

    Naime, kako je Borko Đurić, vlasnik Građevinskog preduzeće “Krajina”, kazao za “Nezavisne”, cijene građevinskog materijala koje skaču u nebo odraziće se na građevinske objekte čija realizacija je u toku.

    “Sigurno će doći do poskupljenja gotovih proizvoda, a samim tim veće cijene nekretnina uticaće na tražnju, jer kupovna moć nije tako visoka da to pokrije u onoj mjeri u kojoj je bila do pojave ovih problema s kojima se sada suočavamo”, kazao je Đurić.

    Ističe da je od povećanja cijena, koje već izvjestan period trese ovaj sektor, još veći problem manjak građevinskog materijala na tržištu.

    “Nestašica je već prisutna, a sigurno je da će u vremenu pred nama biti sve izraženija, jer je nepredvidljivo kako će se kretati kompletna situacija”, kazao je Đurić.

    Kako je pojasnio, zbog trenutne situcije građevinskim firmama biće ugroženi rokovi za završetak radova.

    “Sasvim je sigurno da će neki građevinski objekti biti dovedeni u stanje prekida radova, jer neće se moći obezbijediti materijal i uslovi da se oni završe”, ističe Đurić.

    Dodao je da je jako teško predvidjeti šta će se dešavati oko cijena u ovom sektoru, jer kako kaže, sve zavise od globalnih kretanja.

    “Najmanji je problem ono što se dešava kod nas, jer to je samo posljedica nečega što dolazi izvana”, kazao je Đurić.

    Dodao je da malo ko ima velike zalihe materijala, jer se, kada je tržište uredno, on nabavlja za narednih mjesec ili dva.

    “Koliko mi je poznato, malo je onih koji imaju zaliha za završetak objekata koji su započeti i zbog toga će se sigurno većina onih koji se bave građevinarstvom brzo suočiti s tim problemom”, naveo je Đurić.

    Da se već osjeti da je manjak građevinskog materijala na tržištu i da će zbog toga rokovi za završetak određenih objekata biti upitni, kaže i Marijana Milović, izvršna direktorica Frađevinske firme “Jokić-invest” iz Zvornika.

    “Cijene građevinskog materijala skoro svakodnevno rastu, a i primjetno je da je manjak građevinskog materijala na tržištu pa bi samim tim s rokovima isporuke mogli biti u problemu, a sigurno je da će doći i do rasta cijena nekretnina”, kazala je Milovićeva.

    Ističe da se, kada se uporedi cijena kvadrata prošle godine s ovom, bilježi rast za oko 200 KM.

    “Konkretno, prošle godine cijena nekretina u Zvorniku se kretala oko 1.700 KM, dok sada iznosi i do 1.900 KM po kvadratom metru”, kazala je Milovićeva.

    Iz Privredne komore RS nedavno su rekli da su se zbog konstantnog povećanja cijena repromaterijala na svjetskom tržištu, građevinska preduzeća iz Srpske suočila sa brojnim problemima.

    Naime, preduzeća iz ove oblasti koja su se prijavila na javne pozive, odnosno tendere za izvođenje radova, konkurisala su prema cijenama materijala koje su u tom momentu bile aktuelne na tržištu.

    “S obzirom na to da cijene građevinskog repromaterijala rastu skoro svakodnevno, a da veći broj projekata nije realizovan odmah nakon potpisivanja ugovora, već je rok izvršenja radova prolongiran iz različitih, objektivnih razloga, žalbi na tendere, promjene dokumentacije, privrednici nisu u mogućnosti realizovati preuzeti posao po ranije ugovorenoj cijeni”, kazali su nedavno iz Privredne komore RS.

  • Od dve ruske banke zavisi prehrambena sigurnost Hrvatske?

    Od dve ruske banke zavisi prehrambena sigurnost Hrvatske?

    Vlasništvo ruskih banaka nad najvećim proizvođačem i trgovcem hranom u Hrvatskoj otvara brojna neugodna pitanja o vezanom riziku u kontekstu rata u Ukrajini.

    “Nadajmo se da aktuelna situacija neće na najgori mogući način razotkriti koliko smo pogrešili s Agrokorom u vrieme njegovog kraha i državnog spašavanja prije nekoliko godina”, rekao je za DW ekonomista Ljubo Jurčić o sadašnjim iskušenjima u koja silom prilika dospeva najveći hrvatski tržišni protagonista u sektoru proizvodnje i trgovine hranom.

    Štaviše, to je ujedno najveći korisnik javnih podsticaja u poljoprivredi. Rizični kontekst je napad Rusije na Ukrajinu, naravno, te pretnja po evropsku tzv. prehrambenu sigurnost.

    Većinski suvlasnici Agrokora, odnosno novije grupacije Fortenova koja je preuzela njegove ogranke nakon navedenog kraha, jesu dve ruske banke. Hrvatsku ispostavu jedne od njih, Sberbanke, matica je nedavno prodala državnoj Hrvatskoj poštanskoj banci. Ipak, s time nije rešen i udeo u Agrokoru, ostajući vezan za matičnu bankarsku instancu. Obe ruske banke, Sberbanka i VTB, u međuvremenu su najavile prodaju svog vlasništva nad tom hrvatskom kompanijom, doduše. No dok se to ne dogodi, ostaje potencijalna izloženost Agrokora stresu izazvanom ratnim okolnostima, od kreditiranja do upravnih odnosa.

    Strateška industrija se ne prodaje

    U sličnom tonu se nelagoda oseća s obzirom na ukupnu hrvatsku prehrambenu sigurnost, pored svih ostalih faktora, npr. globalne inflacije uzrokovane pandemijom. Akcijske mere se pak kolokvijalno nazivaju i vatrogasnim, umesto strateških ekonomsko-političkih koraka. A potonji su morali biti preduzeti pre ikakve krize, upravo zbog preveniranja problema u takvim situacijama. “Nadležni fond“, dodaje Jurčić, “nije smeo da deluje na onakav način. Ispustili smo stratešku industriju izvan državnih ruku. To se tako nipošto ne radi.”

    “Trebalo je promeniti samo jedan član zakona i zadržati kompaniju u našim rukama. Izgubili smo ogroman kapital, a bojim se da ćemo, ako nešto ode ukrivo, na teži način naučiti šta to znači. Agrokor je i dalje hrvatsko pravno lice, ali nemamo uticaja na tokove u njemu. Zato se takve industrije ostavljaju pod državnim nadzorom, da im se poslovanje lakše usmeri u domaćem interesu. Postoje razni načini da se to ostvari. Razvijenije zemlje to i tekako znaju i praktikuju“, jasan je ovaj profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

    Geopolitika opet u igri

    U sličnom smeru razmišlja Luka Brkić, profesor ekonomske politike na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka. On upozorava da se isti problem pokazuje kod energetske politike Republike Hrvatske. Inače, naglašava DW, zanimljivo je kako se nagađa da bi i Agrokor nakon prodaje mogao da završi u rukama mađarskog kapitala. Tačnije, u vlasništvu jednog tajkuna koji se dovodi u vezu s državnim interesom i uticajem zvanične Budimpešte. No, ovaj sagovornik DW-a napominje da se njegova opaska tiče bilo kojeg stranog vlasništva nad hrvatskim resursima.

    “Strateškim resursima ili sektorima, naime, onima presudnim za elementarno preživljavanje države i naroda“, pojašnjava Brkić za DW, “a to se ne sme prepuštati nekom imaginarnom tržištu, jer tamo ne nalazimo idealne konkurentske relacije. Prečesto su to, recimo, oligopolne strukture. Na benzinskim pumpama u RH stoga ne možete naći zaista različite cene. Neoliberalna paradigma je utoliko promašena stvar, što možemo videti sad kad se u igru vratila geopolitika, iako su gotovo svi tvrdili da je ona prošlost. Previše se olako poverovalo u to.”

    Milost i nemilost trgovaca

    Krize najzornije pokazuju da sam opstanak društvenih zajednica zavisi od posebnih državnih ekonomskih politika umjesto slepog podvrgavanja ekonomije deregulisanom tržištu. “Da su te politike vođene valjano u slučaju Agrokor, bili bismo puno sigurniji. Jasno, to još ne znači da će nam se dogoditi nešto fatalno. Ali, gubi se iz vida i da RH ima još jedan spor u arbitraži, koji može izazvati nova preslagivanja vlasništva. To je moguća pretnja, neizvesnost svakako. Ne sugerišem da postupimo kao Tramp s Huaveijem, ali bolja zaštita nacionalne sigurnosti u ekonomiji nam je ipak neophodna”, kaže Brkić.

    On se povrh toga složio i s konstatacijom DW-a da različiti državni funkcioneri u hrvatskoj ekonomiji ispoljavaju jedan isti problematičan refleks, za šta imamo primere Borislava Vujčića i Zdravka Marića. Guverner centralne banke RH i ministar finansija na jednak su način, u razmaku od par meseci, savetovali građane u vezi s rastom cena. Obojica su javno predložili da, kad kupac uoči neopravdano visoku cenu određenog artikla, ode u drugu trgovinu. Tamo će navodno pretrpeti korektan trošak, bez dodataka koji nisu opravdani realnom inflacijom i sličnim uzrocima.

    Već i primer s cenama benzina, koji je naveo Luka Brkić, pokazuje da takva potrošačka taktika ne bi spasila nikoga, naprotiv. Jer, bez državnog nadzora i sistema sankcija nije pametno očekivati da će ijedan trgovac propustiti šansu da ostvari dodatnu zaradu pomoću svojevrsnog lova u mutnom. Ili to vredi za ogromnu većinu njih, a u kriznim vremenima nije dobro ostati na milost i nemilost trgovačkoj etici. Kad je posredi jedan koncern poput Agrokora, te njegove delikatne vlasničke strukture, onda je ta izvesnost još očiglednija.

    Sindikati bez javnog uticaja

    “Treba pritom priznati i da u našem javnom prostoru danas ima dosta histerije u odnosu na Ruse“, kaže o tome Ljubo Jurčić, “i prema našem odnosu s njima. Ne bi trebalo preterivati, makar ne u pitanjima oko Agrokora. Ponavljam, firma je domaće pravno lice, a finansije Rusa su pod sankcijama. To ne znači da Agrokor neće moći poslovati dok je njihov, nego da oni ne mogu iz njega izneti dobit ili novac od prodaje udela, zbog blokade računa. No ostaje zaključak da se ne treba izlagati riziku ni kad sve funkcioniše normalno, a kamoli sad.”

    Najzad, DW dodaje kako sindikati vezani uz Agrokor ne žele javno da iznose stajališta o napetosti usled raspleta ili novog zapleta. “Sindikat trgovine Hrvatske ne komentariše procese vezane uz promenu vlasništva, i samo vlasništvo, nad trgovačkim društvima u kojima deluje. U tim društvima, pa i onim iz sistema Fortenove, bitna nam je stabilnost poslovanja društva i sigurnost radnih mesta. Tamo imamo razvijen socijalni dijalog, potpisan kvalitetan kolektivni ugovor. Od početka godine, dogovorili smo i povećanje plaća za većinu radnika“, rekla je za DW Zlatica Štulić, predsednica STH-a.

  • Blumberg predviđa: Moskva bi mogla da zaradi više nego prije sankcija

    Blumberg predviđa: Moskva bi mogla da zaradi više nego prije sankcija

    Američka agencija “Blumberg” predviđa da će Rusija ove godine od izvoza energenata zaraditi više od 320 milijardi dolara, što je za trećinu više nego lani uprkos zapadnim sankcijama.

    “Goldman Saks grup” i Institut za međunarodne finansije predviđaju u ovoj godini rekordan suficit ruskog tekućeg računa od 205 milijardi dolara.

    Ruska ekonomija imala je poteškoće tokom prvog mjeseca specijalne vojne operacije u Ukrajini, ali bi se još mogla pojaviti sa “zvjezdanim trgovinskim i platnim bilansom”, ako svi glavni trgovinski partneri Rusije ne zavrnu slavine za njene energente.

    Prema prognozi Vašingtonskog instituta za međunarodne finansije, Rusija bi u ovoj godini mogla očekivati ​​rekordan suficit tekućeg računa, koji bi mogao da dostigne čak 240 milijardi dolara.

    Međutim, ovi računi mogu se promijeniti u slučaju potpunog embarga na prodaju ruskih energenata.

    Mnogi tradicionalni kupci traže druge opcije, a neki uvoznici, poput Indije, dobijaju velike popuste, navodi “Blumberg”.

    Njemačka, najveća evropska ekonomija, protivi se sankcijama ili političkom pritisku koji bi mogao dovesti do potpunog energetskog embarga.

    Samo je nekoliko zemalja, uključujući SAD i Veliku Britaniju, nametnulo direktnu zabranu uvoza energenata iz Rusije.

  • Brnabić u Mostaru: Brojevi govore koliko Srbija i BiH imaju dobru ekonomsku saradnju

    Brnabić u Mostaru: Brojevi govore koliko Srbija i BiH imaju dobru ekonomsku saradnju

    Premijerka Srbije Ana Brnabić je zadovoljna ekonomskom saradnjom Srbije sa Bosnom i Hercegovinom te očekuje da ona bude još bolja.

    O ekonomskoj saradnji je govorila tokom današnjeg obraćanja na Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru čiji je zemlja partner Mađarska. Kako je kazala, brojevi govori koliko je saradnja dobra.

    “Svaka nestabilnost u regiji se direktno odražava na sve nas. Mi smo u posljednjih deset godina mnogo postigli i o tome najbolje govore rezultati i brojevi. Trgovinska bilateralna razmjena se udvostručila i karakteriše je stalni rast. Imamo trgovinsku razmjenu od 2,3 milijarde eura”, ukazala je Brnabić.

    Podsjetila je da je Srbija jedan od najvećih investitora u Bosni i Hercegovini.

    “Naša vanjskotrgovinska razmjena je 2021. bila 34 posto veća u odnosu na godinu ranije. Srbija je treći najveći investitor u Bosni i Hercegovini. To pokazuje koliki je potencijal”, konstatovala je.

    Naglasila je da je njena država fokusirana na zajedničke infrastrukturne projekte, a kao jedan od njih je navela gradnju autoputa od Sarajeva do Beograda. Podsjetila je da je u Srbiji počela gradnja ovog autoputa.

  • Električni Panda praviće se u Kragujevcu?

    Električni Panda praviće se u Kragujevcu?

    Prozvodnja modela 500L trenutno je obustavljena i neće je biti do 12. aprila.

    Usporeni dolazak dijelova i komponenti za proizvodnju mogao bi da bude rezultat ukrajinske krize za kragujevački Fiat. Prozvodnja modela 500L je obustavljena i neće je biti do 12. aprila. Zaposleni ne znaju kakva je budućnost fabrike, nadaju se da će se dobre vijesti o proizvodnji novog modela, koje su najavljene iz državnog vrha pred kraj prošle godine, konačno i obistiniti, piše eKapija.

    Predsjednik Samostalnog sindikata kompanije “Fiat plastik”, Zoran Miljković, kaže za N1 da su dobili nezvaničnu informaciju iz kabineta premijerke Srbije da će proizvodnja Fiata ostati ovdje, a da će se od 2023. proizvoditi električni modeli, najvjerovatnije – Fiat Panda.

    “Ali, to su sve spekulacije, tek očekujemo zvaničnu informaciju”, navodi Miljković.

    “Predsjednik Srbije najavio je da će premijerka objelodaniti dobre vesti za Fiat, ali do toga nije došlo iako smo mi to očekivali baš sada pred izbore. Došle su samo ove nezvanične informacije”, ističe Zoran Miljković, prenosi B92.

    On kaže da ovih dana uopšte nema proizvodnje i da je do 12. aprila neće ni biti.

    “A i u aprilu je planirano samo dva do tri radna dana”, ističe Zoran Miljković.

    Dodaje da je situacija vrlo teška, ali da ipak perspektiva može da bude svijetla.

    “Jer, ovde je jeftina radna snaga, hale su nove, uslovi poslovanja izvanredni, jer je poznato da ne plaćaju utrošak energenata našoj zemlji. Ali, to sve djeluje sivo za sada, jer nema dolaska novog modela, nema informacija, radimo samo po dva, tri dana u mjesecu”, precizira Miljković.

    On navodi da su plate radnika “izuzetno smanjene”.

    “Trenutno primamo minimalac, što je nedopustivo u današnje vrijeme. Nadamo se da će se to uskoro promijeniti, inače ćemo morati da tražimo neki drugi posao, jer se od ovoga ne može živeti”, naveo je Miljković.

    Kada je riječ o odlasku radnika na rad u Slovačku fabriku, to, kaže, potvrđuje da ovdje nema posla.

    “Menadžment gleda da skine radnike sa hleba i da ih pošalje u inostranstvo. Da je u Slovačkoj tako dobro – radili bi njihovi radnici, ne bi išli tamo sa Balkana”, zaključuje Zoran Miljković.

    Kada je riječ o električnom Fiatu Pandi, o kome se već neko vreme spekuliše u stranim medijma, u pitanju je model koji bi trebalo da bude zasovan na konceptu Fiat Centoventi iz 2019.

    Kako se najavljuje, nova, četvrta generacija Pande imaće isključivo električni pogon, a u ponudi (na osnovu cijene) će se pozicionirati ispod električnog Fiata 500e.

    Fiat za sada krije tehničke detalje, a podsećamo da 500e čuva energiju u litijum-jonskoj bateriji kapaciteta 42 kWh. Automobil dobija pogon od elektromotora snage 120 KS (88 kW), koji omogućava ubrzanje iz mjesta do stotke za 9 sekundi, dok 0-50 km/h stiže za samo 3,1 s.

    Fiat navodi da 500e sa punom baterijom može da pređe do 320 km, mereno prema WLTP ciklusu. Na brzom punjaču od 85 kW baterija se do 80% kapaciteta dopunjava za 35 minuta, dok za samo 5 minuta može da se dođe do dovoljno rezerve električne energije da se pređe 50 kilometara.

  • Lokalne zajednice sa najvećim platama u Srpskoj

    Lokalne zajednice sa najvećim platama u Srpskoj

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj prošle godine iznosila je 1.004 marke, a prosječne zarade preko ovog iznosa zabilježene su u četiri grada i 11 opština.

    Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je najveća prosječna neto plata lani bila u Stanarima 1.344 KM. Slijede Ugljevik sa prosjekom od 1.267, Gacko sa 1.180 i Banjaluka sa 1.139 KM.

    Iznad republičkog prosjeka bile su i prosječne plate u Doboju, Trebinju, Foči, Srebrenici, Istočnom Sarajevu, Istočnoj Ilidži, Istočnom Novom Sarajevu, Palama, Petrovcu, Istočnom Drvaru i Istočnom Mostaru.

    Najniža prosječna plata nakon oporezivanja prošle godine bila je u Kupresu – 663 marke. Slijedi Jezero sa prosjekom od 673 KM, Donji Žabar (881), Rogatica (780) i Teslić sa 782 KM.

    U odnosu na 2020. godinu, prosječna neto plata u RS prošle godine je bila veća za 48 maraka.

    Krajem prošle godine, u Srpskoj je bilo 236.254 zaposlenih, te 69.987 nezaposlenih.