VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Nehamer: Isporuka gasa biće po ugovoru, plaćanje u evrima

    Nehamer: Isporuka gasa biće po ugovoru, plaćanje u evrima

    Austrijski kancelar Karl Nehamer rekao je da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin, tokom njihovog sastanka početkom sedmice u Moskvi, poručio da je isporuka ruskog gasa ka Austriji bezbjedna i da ta zemlja može da nastavi sa isplatama u evrima, javili su danas lokalni mediji.

    Nehamer se početkom sedmice sastao sa Putinom i do sada nije pominjao razgovore o bezbjednosti isporuka ruskog gasa Austriji.

    Austrija dobija 80 odsto svog prirodnog gasa od Rusije i protiv je uvođenja naftnog embarga jer smatra da to, za sada, nije moguće.

    “Putin je rekao da je isporuka gasa sigurna, da će Moskva isporučivati količine dogovorene ugovorom i da se isplata može nastaviti u evrima”, izjavio je Nehamer za austrijsku novinsku agenciju “APA”.

  • “Mubea” dolazi u Republiku Srpsku?

    “Mubea” dolazi u Republiku Srpsku?

    Republika Srpska je trenutno u najužem izboru zemalja gdje bi njemačka kompanija “Mubea”, svjetski lider u automobilskoj industriji, mogla pokrenuti proizvodnju, potvrđeno je za “Nezavisne” u Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, kazao je prije nekoliko dana na konferenciji za novinare da će ovih dana doći do razgovora s jednim velikim proizvođačem auto-dijelova koji će vjerovatno investirati u Republiku Srpsku.

    “Mislim da je to gotova stvar, ali nije još završeno objavljivanje svih detalja”, naveo je tada Dodik.

    Kako su istakli iz ovog ministarstva, investitori će odluku da eventualno premjeste dio portfolija u Republiku Srpsku, ulože novac i pokrenu proizvodnju donijeti krajem oktobra.

    “Ovaj svjetski lider u automobilskoj industriji trenutno zapošljava preko 14.000 radnika na 48 lokacija širom svijeta. Ako izaberu Republiku Srpsku kao mjesto za investiranje, to će biti na jednoj od tri lokacije koje su Nijemci obišli početkom februara ove godine, i to u Laktašima, Doboju ili Prnjavoru”, naglasili su u Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS.

    Na pitanje koliko je vrijedna ova potencijalna investicija te koliko će biti zaposleno radnika, iz Ministarstva odgovaraju da je ovaj podatak poznat, ali da je poslovna tajna i ne smije se iznositi u javnost.

    “Ono što možemo reći je da će ta kompanija biti svrstana u grupu velikih preduzeća”, kazali su u ovom ministarstvu.

    Kako su ranije naveli iz ovog ministarstva, od avgusta prošle godine je s predstavnicima njemačke firme održan niz sastanaka i predstavljeno im je nekoliko lokacija za potencijalno ulaganje.

    Tim povodom delegacija iz Njemačke je obišla tri lokacije, i to poslovnu zonu Aleksandrovac u Laktašima, jednu lokaciju u Doboju i poslovnu zonu Vijaka u Prnjavoru.

    Prema Zavodu za statistiku Republike Srpske, u velika preduzeća se ubrajaju ona koja zapošljavaju više od 250 radnika, što znači da bi “Mubea” mogla zaposliti najmanje ovoliko građana u Srpskoj.

    Iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske su kratko rekli da trenutno vode pregovore s nekoliko inostranih kompanija iz automobilske, ali i drugih industrija.

    “Ove firme planiraju ulagati u Republici Srpskoj ili zemljama regiona, ali do okončanja pregovora i donošenja odluke od strane investitora gdje će uložiti svoj novac nećemo se zvanično oglašavati”, kazali su iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS.

    Iz Njemačke privredne komore u Bosni i Hercegovini su kratko poručili da ne raspolažu informacijama koje su vezane za kompaniju “Mubea”.

  • Njemačka u problemu

    Njemačka u problemu

    Njemačka ima zalihe gasa samo do kraja ljeta ili početka jeseni – upozorava direktor Savezne mrežne agencije Klaus Miler i napiminje da, u slučaju nestašica, postoje situacije u kojima neće biti moguće grijati privatne stanove, kuće, saune… odnosno privatni sektor.

    “U slučaju nužnog snabdijevanja gasom više neće biti opravdana neograničeno snabdijevanje privatnog sektora”, poručuje Miler u razgovoru za “Cajt”.

    Ako rat u Ukrajini eskalira i vlada uvede alarmantno stanje, upozorava on, doći će trenutak za ograničenja u privatnom sektoru.

    Miler poručuje da u slučaju nužde treba odrediti koji industrijski sektori trebaju biti zaštićeni (snabdjeveni gasom) i pri tome izdvojio prehrambenu i farmaceutsku industriju.

    On smatra da je vanrednu situaciju sa sanbdijevanjem moguće izbjeći jedino smanjenom potrošnjom, pojačanim uvozom gasa iz drugih izvora te punjenjem rezervi.

    “Ako nam to ne pođe za rukom, treba znati da gasa trenutno ima samo do kraja ljeta ili početka jeseni”, napominje on.

  • Planirana dodatna sredstva za poljoprivredu

    Planirana dodatna sredstva za poljoprivredu

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da je cilj Prijedloga zakona o izmjenama Uredbe sa zakonskom snagom o Kompenzacionom fondu Republike Srpske da se kroz ovaj fond pomogne privrednim subjektima i građanima u novonastaloj situaciji prouzrokovanoj poremećajima na svjetskom tržištu.

    Obrazlažući ovaj prijedlog zakona, koji se u Narodnoj skupštini Republike Srpske razmatra po hitnom postupku, Vidovićeva je rekla da se sredstvima iz Fonda žele obezbijediti određene količine hrane, energenata i drugih materijala potrebnih u određenim oblastima.

    – Usvajajući budžet za 2022. godinu u ovaj fond planirali smo nešto ispod 100 miliona KM. Smatramo da to neće biti dovoljno i vjerovatno ćemo rebalansom ova sredstva uvećati s obzirom na okolnosti u kojima se nalaze određene privredne grade i svi građani Republike Srpske zbog visokog rasta cijena – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da je Vlada Srpske već planirala da se rebalansom iz Kompenzacionog fonda izdvoje dodatna sredstva za poljoprivredu.

    – Tako da bi ukupna sredstva za poljoprivreedu u 2022. bila oko 105 miliona KM. Planirali smo za privredu još dodatnih 40 miliona KM do kraja godine koji će sigurno biti izdvojeni iz budžeta i ovog fonda – rekla je Vidovićeva.

  • U Njemačkoj rekord

    U Njemačkoj rekord

    Rastuće cijene energenata usled ukrajinske krize značajno su poskupele život u Njemačkoj, koja je suočena sa rekordnom inflacijom.

    Inflacija je u martu dostigla nivo od 7,3 odsto, što je najviši nivo od 1981. godine, saopštio je Statistički zavod Njemačke.

    “Time je inflacija u martu dostigla novi rekordni nivo koji nije viđen od ujedinjenja Njemačke”, navodi se u saopštenju.

    Poslednji put slična inflacija zabeležena je u jesen 1981. godine, kao posledica Zalivskog rata, kada su zbog rata između Iraka i Irana skočile cene nafte.

    Energenti su u Nemačkoj u martu poskupeli za 39,5 odsto.

    Najveći rast od čak 144 odsto u odnosu na prošlu godinu beleži cena lož ulja.

    Cena goriva skočila je za 47,4 odsto, a gasa za 41,8 procenata.

    “Pored pandemije rat u Ukrajini značajno utiče na poskupljenja u Nemackoj, posebno kod goriva i gasa, ali i pojedinih namirnica”, ukazao je predsednik Statističkog zavoda Georg Til.

    Za namirnice Nemci su u martu morali računati sa većim troškovima za oko 6,2 odsto.

    Zbog većih troškova mnoga preduzeća najavljuju povećanje cena u naredna tri meseca, što će dalje povećati inflaciju.

    Ekonomski institut Ifo iz Minhena računa da će inflacija u Nemačkoj ove godine iznositi 6,1 odsto, a za naredne mesece prognoziraju i dvocifrene stope ukoliko dođe do embarga na uvoz ruskih energenata.

  • Višković: Krenuli smo u proces nabavke osnovnih životnih namirnica

    Višković: Krenuli smo u proces nabavke osnovnih životnih namirnica

    Republika Srpska krenula je u proces nabavke određenih osnovnih životnih namirnica – pšenice, ulja, šećera, soli, konzervirane hrane, rekao je danas predsjednik Vlade Radovan Višković.

    “Nabavili smo oko 8.000 tona pšenice, 190.000 litara ulja sa nalogom za još 100.000 litara. Oko 190.000 kilograma šećera, 95.000 kilograma soli, blizu 850.000 konzervi”, precizirao je Višković odgovarajući na poslanička pitanja tokom 21. redovne sjednice parlamenta Srpske.

    Višković je istakao da je Vlada nastojala većinu navedenih proizvoda nabavljati od domaćih proizvođača.

    On je naveo da će ovaj proces biti nastavljen, te dodao da se planira otkup znatnih količina pšenice od predstojeće žetve.

    Višković je rekao da će se nastaviti i sa procedurom nabavke nafte i naftnih derivata

    “Spremni za vraćanje imovine iz procesa arondacije”
    Institucije Republike Srpske spremne su da na sto stave pitanje vraćanja oduzete imovine u procesu arondacije, rekao je danas u Narodnoj skupštini predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković.

    Višković je naveo da je stav Vlade da to pitanje treba konačno da se pokrene.

    “Neke od tih stvari se ne mogu riješiti na način da se izvrši povrat, ali tamo gdje može treba da se ide u tom pravcu. Tamo gdje ne može, može se ići u pravičnu nadoknadu”, rekao je Višković odgovarajući na poslanička pitanja tokom 21. redovne sjednice parlamenta Srpske.

    Odgovarajući na poslaničko pitanje koliko ljudi živi u Republici Srpskoj, Višković je rekao da Srpska ima demografski negativne trendove, ali da će Vlada Srpske činiti sve da riješi to pitanje.

    “U toku prošle godini imali smo skoro 18.000 preminulih ljudi, a manje od 9.000 je novorođenih u Republici Srpskoj”, rekao je Višković.

  • Cijene nafte ponovo u padu

    Cijene nafte ponovo u padu

    Cijene nafte danas su u padu za više od dva dolara po barelu, nakon što su svjetski potrošači najavili planove da će na tržište iz strateških rezervi pustiti rekordnu količinu sirove nafte i derivata dok se u Kini nastavljaju blokade za suzbijanje širenja kovida 19.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 2,32 dolara i sad je 100,46 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 2,37 dolara i iznosi 95,89 dolara po barelu.

    Tržište sa pažnjom prati razvoj situacije u Kini gdje su vlasti blokirale Šangaj, grad sa 26 miliona stanovnika. Kina je najveći svjetski uvoznik nafte.

  • Bitkoin pao ispod 42.000 dolara

    Bitkoin pao ispod 42.000 dolara

    Bitkoin je pao danas ispod 42.000 dolara prvi put od 23. marta, zbog sve veće zabrinutosti u vezi sa podizanjem referentne kamate u SAD.

    Najveća kriptovaluta na svijetu pala je na 41.918 dolara na jutrošnjem trgovanju u Aziji, povlačeći se sedmi dan uzastopno u posljednjih osam sesija, prenosi “Blumberg”.

    Vrijednost bitkoina je ispod 50-dnevnog. Na berzi u Hong Kongu se ovom valutom trgovalo u 17:22 časa po lokalnom vremenu na nivou od 41.998 dolara, što je pad od 2,6 odsto na dnevnom nivou.

    Otkako je krajem marta dostigao maksimum od nešto iznad 48.000 dolara, bitkoin i druge kriptovalute bilježe silazni trend usljed opreza investitora zbog pooštravanja američke monetarne politike kako bi se zauzdao rast potrošačkih cijena.

    Inflacija u SAD-u je, prema prognozama ekonomista uoči sutrašnje objave podataka, vjerovatno ubrzala rast na 8,4 posto u martu, na najviši nivo od početka 1982. godine, navodi njujorška agencija.

    Federalne rezerve će stoga, kaže glavni ekonomista Goldman Saks grupe Jan Hakijus, možda morati da podignu kamatne stope iznad 4,0 posto ove godine.

    Očekivano jače podizanje troškova zaduživanja ugrozilo je potražnju za rizičnijom imovinom kao što su kriptovalute i akcije tehnoloških kompanija, čije se cijene sve češće kreću u tandemu.

    Drugi vodeći virtuelni tokeni takođe su pali danas, pri čemu je polkadot u minusu za 8,7 procenata, a eter za 4,6 posto.

  • Američka agencija objasnila zbog čega rublja jača

    Američka agencija objasnila zbog čega rublja jača

    Rusija je zabeležila u prvom tromesečju ove godine najveći suficit na računu tekućih plaćanja još od 1994. godine.

    Do toga je došlo jer su prihodi od izvoza nafte i gasa porasli, a uvoz opao nakon što su SAD i njihovi saveznici uveli sankcije zbog ruskog napada na Ukrajinu.

    Ovi prihodi su krucijalni ruski izvor čvrstih valuta tokom rata, i omogućavaju vlastima da plaćaju uvoz, da podrže ekonomiju i da vrate poverenje u rublju, navodi agencija “Blumberg”.

    Suficit na tekućem računu Rusije, kao najšira mera trgovinskih i investicionih tokova, dostigao je 58,2 milijarde dolara u prošlom kvartalu, što je više nego dvostruko iznad iznosa od 22,5 milijardi dolara prijavljenih godinu dana ranije, objavila je danas Banka Rusije.

    Sofija Donjec, ekonomista u investicionoj kompaniji “Renesans kapital” u Moskvi, procenjuje da je suficit iznosio 19 milijardi dolara u martu, prvom punom mesecu od početka sukoba sa Ukrajinom.

    “Efekat sankcija tek treba da se odrazi na izvoz”, rekla je ona.

    Iako se očekuje da će sveobuhvatne sankcije izazvati najdublju recesiju u Rusiji u poslednjih nekoliko decenija, dosadašnje evropske kaznene mere se ne odnose na ključni ruski izvoz energije, od kojeg je zemlja značajno prihodovala nakon skoka cena energenata od početka napada 24. februara.

    Kontrole kapitala, koje su uvedene da bi se ograničio pad rublje, znače da je odliv investicija iz Rusije gotovo zaustavljen.

    Analitičari “Blumberg ekonomiksa” predviđaju da će Rusija ove godine zaraditi skoro 321 milijardu dolara od izvoza energije, ili za preko 30 posto više u odnosu na 2021godinu.

    Institut za međunarodne finansije istovremeno procenjuje da bi suficit tekućeg računa Rusije mogao da dostigne ove godine čak 240 milijardi dolara.

  • Cijene brašna će mirovati bar do juna

    Cijene brašna će mirovati bar do juna

    Cijena brašna u Srpskoj ne bi trebalo da se mijenja bar do juna ove godine, do kada će mlinari na raspolaganju imati pšenicu iz Mađarske po cijeni koja je ranije ugovorena.

    To poručuju iz Udruženja mlinara Srpske, u kojem kažu da vreća od 25 kilograma standardnog brašna u RS u prosjeku košta 30, a onog kvalitetnijeg, namjenskog, 33 KM.

    – Nema nestašice žita na tržištu, a iz Mađarske i dalje uvozimo pšenicu za koju je isporuka ugovorena po 315 evra, dok je njena trenutna cijena u ovoj državi 370 evra po toni. Dakle, bar u narednih mjesec i po dana cijena brašna se neće mijenjati – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Zoran Kos.

    Prema njegovim riječima, do cjenovnih poremećaja bi moglo da dođe mjesec i po dana prije žetve, u slučaju da mlinari potroše pšenicu po pomenutoj cijeni, pa je budu morali nabavljati skuplje.

    – Međutim, Vlada Srpske je u okviru interventne nabavke kupila određenu količinu pšenice. Time bi se, u međuvremenu, moglo intervenisati. A kad bismo pšenicu morali da kupujemo za 370 evra po toni, vreća brašna bi bila 35 KM. Na našem tržištu brašno nekih proizvođača košta i 40 KM po vreći od 25 kilograma, ali riječ je o spekulativnim cijenama. Jer, ni oni ne nabavljaju pšenicu toliko skupo da bi njihov proizvod ovoliko koštao. Ako žetva, koja kreće oko 15. jula, protekne kako treba, cijena pšenice će pasti, što se dešava svake godine. Onda ćemo i mi naniže korigovati naše cijene. Međutim, ne vjerujem da će nakon žetve tona u Srbiji biti ispod 200, a u Mađarskoj ispod 300 evra – naglašava Kos.

    Dodaje da su nagovještaji da će, nakon žetve, gotovo sva pšenica sa Balkana otići prema Turskoj i dalje prema Africi, gdje će, zbog stopiranja isporuke iz Rusije i Ukrajine, biti velika nestašica.