Cijene nafte porasle su danas nakon dogovora grupe zemalja G7 i njenih saveznika da ograniče cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu.
Brent nafta porasla je za oko 1 posto na više od 86 dolara u azijskom trgovanju.
Ovaj potez povećava pritisak Zapada na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.
Dolazi nakon što je grupa proizvođača nafte Opec+ pristala ostati pri svojoj politici smanjenja proizvodnje, usred sporijeg globalnog rasta i viših kamatnih stopa.
“Ova odluka Opec+ da zadrži kvotu tamo gdje jest… sama je po sebi implicitna vrsta podrške tržištu nafte”, rekao je Kang Wu iz S&P Global Commodity Insights.
Opec+ je grupa od 23 zemlje izvoznice nafte, uključujući Rusiju, koja se redovino sastaje kako bi odlučila koliko će sirove nafte prodati na svjetskom tržištu.
Trgovci također reagiraju na snažne podatke o radnim mjestima u SAD-u i ublažavanje Covid ograničenja u nekim kineskim gradovima.
“Uvjerenje da bi Kina mogla ubrzati planove ponovnog otvaranja potaknulo je ranojutarnji optimizam”, rekao je Stephen Innes, izvršni partner u SPI Asset Managementu.
No upozorio je da se ne “juri za rastom nafte s ponovnim otvaranjem Kine jer će doći do golemog porasta slučajeva Omikrona, što bi moglo zadržati mobilnost u padu barem kroz prvo tromjesečje sljedeće godine”.
U zajedničkom saopćenju prošle sedmice, G7 i Australija rekli su da će ograničenje od 60 dolara za rusku naftu stupiti na snagu u ponedjeljak ili “vrlo brzo nakon toga”.
Dodali su da je ta mjera namijenjena “spriječavanju Rusije da profitira od svog agresorskog rata protiv Ukrajine”.
G7 je u septembru iznio ograničenje cijena, a cilj mu je spriječiti Moskvu da profitira od izvoza nafte, a istovremeno izbjeći skok cijena.
To znači da će se samo ruska nafta kupljena za manje od 60 dolara po barelu moći isporučivati tankerima G7 i EU, osiguravajućim društvima i kreditnim institucijama.
To bi moglo otežati Moskvi prodaju svoje nafte po višoj cijeni, jer su mnoge velike brodarske i osiguravajućekompanije smještene unutar G7.
G7 je organizacija sedam najvećih svjetskih takozvanih “naprednih” ekonomija, koje dominiraju globalnom trgovinom i međunarodnim financijskim sistemom. To su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države.
