Kategorija: Ekonomija

  • Traži se dodatno poskupljenje mrežarine za struju

    Traži se dodatno poskupljenje mrežarine za struju

    Distributivna preduzeća električne energije u Republici Srpskoj traže dodatno povećanje cijena mrežarine, navodi se u saopštenju Regulatorne komisije za energetiku RS.

    Oni su u saopštenju naveli da su u tou formalne rasprave u tarifnom postupku za korisnike distributivnih sistema u Republici Srpskoj (mrežarina), a koji se vodi po zahtjevima operatera distributivnih sistema u Srpskoj.

    “Istovremeno obavještavamo javnost da je u ovom tarifnom postupku došlo do izmjene zahtjeva od strane operatera distributivnih preduzeća, kojima se traži dodatno povećanje cijene mrežarine zbog zahtjevanog rasta troška za pokrivanje distributivnih gubitaka. Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih 0,10900 KM/kWh na 0,15255 KM/kWh, od strane MH “Elektroprivreda Republike Srpske” iz Trebinja, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 %. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58% na 46,01%”, istakli su iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

    Dodali su da će javne rasprave u tarfinom postupku trajati do kraja sljedeće sedmice.

    Podsjećamo, krajem jula je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske objavila da su distributivna preduzeća tražila povećanje cijena mrežarine.

    Ovo je znači u svega nešto više od mjesec dana zahtjev za dodatno povećanje cijena mrežarine.

    Ono što nije jasno zbog čega se traži uopšte povećanje cijena mrežarine, ako znamo da su četiri od pet distributivnih preduzeća u Republici Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

  • Serdarov prihvatio ponudu, Srpska kupuje Comsar za 240 miliona

    Serdarov prihvatio ponudu, Srpska kupuje Comsar za 240 miliona

    Kompanija “Comsar Energy Group Limited”, sa sjedištem na Kipru, a u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova, prihvatila je ponudu Preduzeća za gasne projekte “Gas-RES”, da im za 123 miliona evra, odnosno 240,5 miliona KM proda svoju kćerka-firmu Comsar Energy Republike Srpske.

    Potvrdio je ovo za “Nezavisne novine” Nikica Vranješ, vršilac dužnosti direktora Gas-RES.

    “Konačna cijena je 123 miliona evra koju je Comsar Energy prihvatio”, kazao je Vranješ.

    Ističe da je početna premisa za pregovore sa Comsarom bila Studija ekonomske opravdanosti analize koja se kretala između 119,5 miliona evra do 149 miliona evra, a da su se na kraju “našli” na navedenom iznosu od 123 miliona evra.

    “Prethodne studije koje je angažovao Comsar Energy, koju je radila konsultantsko-revizorska kuća Grand Thorton bila je 149 miliona evra, a prije toga je to radio Deloitte i njihova procjena je bila od 136-143 miliona evra. Mi smo u pregovorima krenuli od naše najniže cijene u tom rasponu, koju je radila naša konsultantsko-revizorska kuća i usaglašena cijena koju je prihvatila i Vlada RS, a što je usaglašeno sa Comsarom je 123 miliona evra. Ispod toga Comsar nije želio da ide, a nama je bila prihvatljiva jer je bila blizu najniže koju smo nudili od 119,5 miliona evra”, pojasnio je Vranješ.

    On je kazao da će u navedenih 240 miliona KM biti uključen i novac koji je Vlada RS do sada već dala Comsaru za otkud njihove firme u Srpskoj, a to je 58,6 miliona KM, što znači da Serdarovu još treba da se inkasira oko 182 miliona KM.

    “Tih oko 30 miliona evra koje su dosad date je uključeno u tu cijenu. Sad je procedura takva da se uključuju i Komisija za koncesije i samo Ministarstvo energetike i rudarstva do konačnog ugovora i isplate. Ne znam u ovom trenutku kada će biti završena isplata, to sada ide svojom dinamikom. Mislim da ćemo to u skorije vrijeme riješiti kako bi se konačno riješio problem zbog koga je sve to i krenulo, a to je nesmetan rad Rudnika i termoelektrane Ugljevik”, poručio je Vranješ.

    Podsjetimo, problematika oko Comsara i Serdarova vezana je ugovor o otkupu koncesije za eksploataciju uglja na ležištu Ugljevik-Istok 2, kao i koncesije za izgradnju i korištenje dva termoenergetska bloka u Ugljeviku od po 300 MWh, iz 2011. godine.

    Comsar je dobio navedene koncesije 2013. godine, ali od posla izgradnje termoenergetskih blokova nije bilo ništa, a da stvar bude gora, ugovori sa Comsarom nisu raskinuti.

    To je dovelo u velike probleme RiTE Ugljevik, jer nisu imali mogućnost da koriste ugalj sa ležišta Ugljevik-Istok 2, jer nije u njihovom već u Comsarovom vlasništvu, zbog čega je preduzeće mjesecima pred kolapsom upravo zbog nedostatka uglja.

    Spas situacije viđen je u tome da se otkupi navedena koncesija i vrati u ruke RiTE Ugljevik, pa je Vlada RS u januaru ove godine na posebnoj sjednici donijela Odluku o davanju saglasnosti Preduzeću za gasne projekte “Gas-RES” za vođenje pregovora sa Comsarom oko otkupa udjela u Comsar Energy Republika Srpska, koja je i nosilac koncesionih prava na ležištima uglja koje se graniče sa eksploatacionim poljem RiTE Ugljevik.

    Serdarov je na početku za otkup tražio čak 300 miliona KM, o čemu su “Nezavisne” pisale, a pošto se zbog problema u RiTE Ugljevik nije moglo čekati, Vlada RS je na posebnoj sjednici 1. aprila 2025. godine prihvatila da kompaniji Comsar uplati 58,6 miliona KM, u svrhu otkupa koncesije za eksploataciju uglja na koncesionom polju Ugljevik-Istok 2.

  • Zbog sankcija Rusiji Crna Gora na gubitku 500 miliona evra godišnje

    Zbog sankcija Rusiji Crna Gora na gubitku 500 miliona evra godišnje

    Crna Gora gubi 500 miliona evra godišnje zbog sankcija Rusiji, ali za to niko ne mari, piše portal podgoričkog Dana. Crna Gora već godinama osjeća ozbiljne posljedice odluke da uvede sankcije Rusiji, donijete radi usklađivanja sa spoljnom politikom Evropske unije, a najveći teret pada na turizam i izvoz vina, grane koje su bile snažno oslonjene na rusko tržište.

    Uz činjenicu da uvođenje sankcija samo po sebi ne smije biti problematično, jer je to korak na našem evropskom putu, zabrinjava to što niko nikada nije ni pokušao da sa Evropskom unijom postigne dogovor o eventualnom obeštećenju, ili pronalaženju mehanizama koji bi ublažili štetu koja nastaje usljed embarga Rusiji.

    Ekonomski analitičar Davor Dokić ističe da ovogodišnja turistička sezona nije ispunila očekivanja, a da je glavni uzrok drastično manji broj ruskih turista.

    – Situaciju dodatno komplikuje i činjenica da je zabrana letova iz Rusije i dalje na snazi. Zbog toga, i prekida izvoza nekih naših proizvoda, kao što su vina “Plantaža”, gubimo cirka 500 miliona evra godišnje. Nismo uspjeli da nadomjestimo rusko tržište drugim turističkim tržištima. Zbog svega toga, sada smo tu gdje smo. Za iduću sezonu moramo da se pripremimo i stvorimo uslove za bolju sezonu od ove – naveo je Dokić.

    Da će štete od uvođenja sankcija biti velike upozoravao je i bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je ukazivao na to da je Rusija bila jedan od najvećih ekonomskih partnera Crne Gore i da se posljedice uvođenja sankcija neminovno moraju osjetiti.

    – Uvođenje sankcija Rusiji raznijelo je crnogorski turizam – kazao je Damjanović gostujući na podgoričkoj A plus TV.

    Na drugoj strani, unutar Evropske unije bilo je slučajeva da su države poput Slovačke i Mađarske dobile kompenzaciju za gubitke izazvane sankcijama.

    Upravo zato je Dan nadležnim institucijama uputio pitanja – da li je Crna Gora tražila odštetu i postoje li mehanizmi kojima bi se ona mogla dobiti, a iz Ministarstva spoljnh poslova su i odgovorili da za to nisu nadležni, dok su im iz Ministarstva evropskih poslova rekli da su pomenuta pitanja u isključivoj nadležnosti Ministarstva spoljnih poslova.

    Tako se ispostavlja da, iako su gubici sve veći i ere se stotinama miliona evra, nijedna institucija u Crnoj Gori nije preuzela obavezu da pitanje nadoknade pokrene pred Evropskom unijom, piše Dan.

    Dok resori prebacuju pitanje nadležnosti jedan na drugi, navode, sve je izvjesnije da će Crna Gora i narednih sezona sama podnositi teret sankcija, bez ikakve podrške ili kompenzacije sa strane.

  • Izgradnja vjetroelektrana: Kinezi preko BiH ulaze u Evropu

    Izgradnja vjetroelektrana: Kinezi preko BiH ulaze u Evropu

    Bosna i Hercegovina, zemlja sa značajnim resursima vjetra i sve većim naglaskom na zaštiti okoliša, postala je centralna tačka kineskih ulaganja u obnovljive izvore energije u Evropi.

    Vjetroelektrana Ivovik od 84 megavata (MW) i hidroelektrana Ulog u dolini rijeke Neretve – obje u finalnoj fazi izgradnje – predstavljaju značajan korak za energetsku opremu kineske proizvodnje u istočnoj Evropi, pišu kineski mediji, prenosi Biznis.info.

    Oba projekta gradi kompanija Power Construction Corporation of China (Powerchina).

    Projekt Ivovik značajan je kao prvi strani koncesijski energetski poduhvat u BiH i prvi razvoj obnovljivih izvora energije u zemlji koji vodi kineska firma. Nakon što se spoji na nacionalnu mrežu, trebao bi postati najveći objekt za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u BiH, proizvodeći procijenjenih 259 miliona kWh godišnje.

    Prema podacima projekta, ta proizvodnja mogla bi istisnuti otprilike 240.000 tona emisija ugljen dioksida (CO₂) godišnje. Zagovornici kažu da će projekt ojačati energetsku tranziciju BiH, a istovremeno će donijeti ekološke i ekonomske koristi.

    Projekti takođe odražavaju širi napor za usklađivanje kineskih i evropskih tehničkih standarda u podršci globalnim klimatskim ciljevima.

     

    U Kalinoviku, Republika Srpska, hidroelektrana Ulog označava prvi projekt inženjeringa, nabavke i izgradnje (EPC) energije ove vrste postrojenja u Evropi koji je poduzela kineska firma.

    Očekuje se da će postrojenje ojačati regionalnu opskrbu električnom energijom, osigurati proizvodnju energije s nultom emisijom i doprinijeti dugoročnim ciljevima održivosti širom srednje i istočne Evrope.

    Za Powerchina, razvoj događaja ističe rastuću ulogu firme u izgradnji čiste energije u Evropi. Čelnici firme opisuju projekte Ivovik i Ulog kao “most” između Kine i BiH – i u jačanju infrastrukture za obnovljive izvore energije i u signaliziranju šire saradnje na području klimatske i energetske tranzicije.

     

  • Radnik iz Republike Srpske zaradio skoro 190.000 KM za jedan mjesec

    Radnik iz Republike Srpske zaradio skoro 190.000 KM za jedan mjesec

    Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.

    Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u Poreskoj upravi Republike Srpske.

    Poređenja radi, prosječna plata u Srpskoj u julu iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plata.

    “Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banjaluke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, sa platom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banjaluke, koji je zaposlen u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 111.221 KM”, kazali su iz Poreske uprave Republike Srpske.

    Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjalučaninu, takođe iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, sa platom od 96.073 KM.

    “Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, sa mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM”, dodaju iz Poreske uprave Srpske

    Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banjaluke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup mašina i opreme, sa primanjem od 90.248 KM.

    “Osmo mjesto pripalo je Banjalučaninu iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacione tehnologije, sa platom od 86.064 KM”, pojasnili su iz Poreske uprave Srpske.

    Na posljednjem, desetom mjestu našao radnik iz Banjaluke, zaposlen u oblasti ličnih uslužnih djelatnosti, sa mjesečnim primanjem od 85.153 KM.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerovatno su povezani sa određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije. “Vjerovatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti na koji bi prvo platili porez na dobiti i porez na dividende isplatili sebi taj iznos zarada”, kazao je Mlinarević.

    I Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plate nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.

    “Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plata, koja su višestruko veća”, kazao je Stanić i istakao da je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovu ostvarene dobiti u prethodnoj godini.

    Kako je rekao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za naše uslove, posebno ako se radi o redovnim mjesečnim platama koje se ponavljaju nekoliko mjeseci zaredom.

    “Toliko visoke isplata plata sigurno nisu povezane sa radom i rezultatom rada u tim preduzećima”, kazao je Stanić i, kako kaže, pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim preduzećima.

  • Potrošači razočarani, trgovci zadovoljni

    Potrošači razočarani, trgovci zadovoljni

    Iako je u najavi nova kampanja, koja ovaj put za cilj ima da pomogne privrednoj zajednici u Srpskoj, potrošači sumnjaju u njen efekat, jer ni prethodne društveno odgovorne inicijative nisu ispunile njihova očekivanja s obzirom na to da nisu osjetili značajnije uštede u kućnom budžetu.

    Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, u saradnji sa privrednom zajednicom, već duže vrijeme realizuje kampanju “Društveno odgovorni”, u sklopu koje trgovački lanci na dobrovoljnoj osnovi nude određenu robu po nižim cijenama.

     

    Trgovci su od sredine marta do kraja juna bili i dio kampanje “Nula odsto marže”, u kojoj je učestvovalo 16 domaćih proizvođača sa 34 proizvoda.

    Kampanje ovakvog tipa imaju za cilj podsticanje trgovaca na veću odgovornost prema potrošačima i lokalnoj zajednici, kao i promociju kvalitetnih proizvoda, podizanje svijesti javnosti i jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje.

    Međutim, kako ističe predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija optimizam potrošača bio je kratkog daha, jer se ubrzo pokazalo da nema značajnih ušteda pošto se na policama našao ograničen broj proizvoda po nižim cijenama.

    – U posljednja tri mjeseca, u kojima smo radili analizu, nije bilo vidljivog efekta po kućni budžet. Nažalost, cijela priča stvorila je i dozu nepovjerenja prema pojedinim trgovačkim lancima, jer se relativno mali broj njih uključio u akciju – naglasila je Šešlija.

    Ona je dodala da po mišljenju potrošača, trgovci uz izuzetke, nisu zaslužili epitet društveno odgovornih, jer nije bilo realnog efekta niti po pitanju cijena, niti po pitanju odnosa prema zajednici.

    – Pojedini trgovci nisu shvatili da smanjenjem marže mogu povećati obim prodaje, a samim tim i profit. Napravljena je i određena diskriminacija po lokalnim zajednicama, jer trgovci nisu svuda našli interes da učestvuju. Smatramo da broj onih koji su se priključili nije ni blizu dovoljan u odnosu na potrebe potrošača – kaže Šešlija.

    Navela je da je udruženje na tu temu nedavno razgovaralo sa predstavnicima resornog ministarstva, zbog čega su pojačane aktivnosti Kancelarije za zaštitu potrošača.

    – Vjerujem da Ministarstvo čini određene napore, ali sve što zavisi od dobre volje trgovaca, kod nas teško prolazi. Ipak, izmjene propisa koje u jednu ruku idu u korist potrošača, poput obaveze da se sniženje cijene računa u odnosu na onu od prije 30 dana, predstavljaju korak naprijed, jer se do sada dešavalo da trgovci prvo podignu cijenu, a zatim je vrate na staro – naglasila je za Glas Šešlija.

     

    S druge strane koordinator marketing tima “Fortuna” marketa Željka Milinčić istakla je da je projekat “Društveno odgovorni”, u okviru kojeg su određeni proizvodi ponuđeni sa znatno smanjenom trgovačkom maržom, naišao na veoma pozitivne reakcije kupaca.

    – Trenutno se na našim rafovima nalazi više desetina proizvoda sa smanjenom maržom, a svi su jasno obilježeni posebnim oznakama kako bi ih kupci lakše prepoznali i odabrali. U narednom periodu planiramo proširenje ove ponude i uključivanje novih artikala, jer nam je cilj da olakšamo svakodnevnu kupovinu našim potrošačima – naglasila je ona.

    Milinčićeva je dodala da su “Fortuna” marketi prepoznatljivi i po brojnim drugim akcijama.

    – Iskustvo nam pokazuje da kupci cijene sve olakšice u kupovini, posebno one koje se odnose na cijene artikala, zbog čega najčešće prvo biraju proizvode koji su dio akcijskih ponuda – kazala je Milinčićeva.

    Zadovoljstvo reakcijom potrošača ističu i u kompaniji “Comp-Astor” iz Novog Grada, čiji direktor Rade Drača naglašava da su u okviru kampanje “Društveno odgovorni” svakodnevno brojni proizvodi sniženi.

    – Prodaja tih artikala je osjetno veća, što znači da je akcija dala rezultate i da je ovo pozitivna priča, zbog čega ćemo i dalje biti dio ove kampanje – poručio je Drača.

    Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić takođe ističe da su tokom društveno odgovornih kampanja sniženi proizvodi našli svoj put do kupaca.

    – Uskoro će biti potpisan memorandum između Vlade RS i poslovne zajednice, u okviru kojeg će jedna od stavki biti i kampanja “Prijatelj domaće proizvodnje”. Ovo je samo jedan od koraka u narednom periodu, tokom kojeg ćemo intenzivnije raditi na promociji domaćih proizvoda – rekao je Šulić

    “Naše je bolje”

    Denis Šulić istakao je da se kampanja “Naše je bolje” nastavlja dalje i da je nedavno plasiran i video koji se prikazuje na televiziji, direktno usmjeren ka stanovništvu. Cilj ovog projekta je promocija kvalitetnih domaćih proizvoda, podizanje svijesti građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda, unapređenje poslovanja domaćih preduzeća i podizanje nivoa njihove konkurentnosti u odnosu na strane proizvođače.

  • Američke carine pogađaju BiH: Firme gube ugovore s EU

    Američke carine pogađaju BiH: Firme gube ugovore s EU

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele carine od 30 odsto na uvoz određenih proizvoda iz Evropske unije, negativne posljedice počinju se osjećati i u Bosni i Hercegovini.

    Zoran Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da su pojedine firme iz BiH, koje su radile lon poslove za evropske kompanije, počele bilježiti otkazivanje ugovora.

    “Riječ je o robi koja se iz Evrope dalje plasirala na američko tržište, a sada je pogođena povećanjem carina. To su uglavnom firme iz prerađivačke i obućarske industrije. Naša prerađivačka industrija već je u problemima, prošle godine zabilježen je pad proizvodnje od oko sedam odsto. Tako da povećanje carina dodatno pogađa evropske trgovinske partnere, što ozbiljno ugrožava i našu industriju”,  upozorava Škrebić.

    Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, za “Nezavisne novine”  kazao je da su partneri iz Evropske unije uveliko počeli da otkazuju ugovore domaćim preduzećima.

    “Ovo je problem za koji nismo bili spremni. Trenutno nemamo alternativne ugovore kojima bismo mogli popuniti praznine koje nastaju otkazivanjem postojećih poslova. Očekujemo konkretne informacije i poteze, kako od Vlade Republike Srpske tako i od resornog ministarstva”, kazao je Pazurević

    Kako je istakao, trenutna situacija  je zatekla privrednike koji su izvozno orijentisani, ali se nadaju  da će u budućnosti moći računati na nove ugovore s evropskim partnerima.

    “Ako se ovakvo stanje nastavi, realno je da počnemo razmišljati o zatvaranju firmi, odnosno da firme počnu da stavljaju ključ u bravu, jer drugog rješenja nemamo, sve što radimo, radimo za evropsko tržište. A ako izgubimo pristup tom tržištu, nemamo kome izvoziti”, kazao je Pazurević.

    Sa druge strane  Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da se efekti povećanih carina još analiziraju.

    “Kompanije već imaju ranije dogovorene ugovore za ovu godinu. Riječ je o firmama koje su stabilno pozicionirane u globalnim lancima snabdijevanja, naročito kada je riječ o tržištu Evropske unije. To se posebno odnosi na metalsku, automobilsku i industriju namještaja”,  navodi Jašarspahić.

    Dodaje da 75 odsto ukupnog izvoza iz BiH ide upravo u Evropsku uniju te da direktne posljedice američkih carina možda trenutno nisu vidljive, ali upozorava na potencijalne rizike.

    “Ako evropske kompanije izgube ugovore i poziciju na američkom tržištu zbog carina, takve posljedice mogu se indirektno preliti i na bh. firme. U tom slučaju moguće je očekivati i ekonomske probleme kod nas. Sigurno je da bi naše kompanije to osjetile”,  poručio je Jašarspahić.

    Ekonomista Admir Čavalić ranije je kazao da  smatra da su negativni rezultati vrlo izvjesni, posebno za domaće izvoznike u Sjedinjene Američke Države.

    “Tu bih posebno akcentirao namjensku industriju. Vidimo već sada proteklih 15-20 dana da imamo turbulenciju u nekim kompanijama namjenske industrije u Federaciji BiH, gdje se smanjuju potencijali dobiti. Imamo neke najave restrukturiranja poslovanja”, kazao je ranije Čavalić.

  • Raste profit banaka u Republici Srpskoj

    Raste profit banaka u Republici Srpskoj

    Ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora u Republici Srpskoj u prvoj polovini godine iznosi 142 miliona KM i za 12 odsto je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini, saopšteno je iz Agencije za bankarstvo RS.

    Kako se navodi u njihovim podacima, bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 11,6 milijardi KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 379 miliona KM ili 3,4 odsto.

     

     

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,6 milijardi KM i povećani su za 230 miliona KM ili 2,8 odsto u odnosu na kraj 2024. godine. Depoziti pravnih lica iznose 3,3 milijarde KM, od čega se 1,6 milijardi KM ili 48 odsto odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,3 milijarde KM, od čega se 2,8 milijardi ili 53 odsto odnosi na štednju fizičkih lica”, stoji u saopštenju.

    Dalje piše da ukupni bruto krediti iznose 6,9 milijardi KM i povećani su za 214 miliona KM ili 3,2 odsto u odnosu na kraj 2024. godine.

    “Krediti pravnih lica iznose 3,4 milijarde KM, od čega se 2,3 milijarde KM ili 68 odsto odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,5 milijardi KM od čega se 2,3 milijarde KM ili 66 odsto odnosi na potrošačke kredite”, stoji u podacima.

     

     

     

  • Cijene nafte pale dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak Putina i Zelenskog

    Cijene nafte pale dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak Putina i Zelenskog

    Cijene nafte Brent pale su danas na oko 66 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI ispod 63 dolara po barelu, dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak predsjednika Rusije i Ukrajine.

    Nakon samita u ponedjeljak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina i počeo da organizuje sastanak između njega i Zelenskog, nakon čega bi usledio trilateralni samit tri lidera, prenio je Trejding ekonomiks.

    Zelenski je opisao dijalog sa Trampom kao “veoma dobar”, uz napomena da je bilo i razgovora o potrebi Ukrajine za američkim bezbjednosnim garancijama.

    Bilo kakvo rješenje rusko-ukrajinskog rata moglo bi dovesti do okončanja sankcija na ruski izvoz energenata, što bi omogućilo slobodnu trgovinu ruske sirove nafte.

    Cijene nafte su već pale za više od 10 odsto ovog mjeseca, pod pritiskom trgovinskih tenzija i rasta proizvodnje članica Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEK plus.

  • Privreda EU ponovo usporava

    Privreda EU ponovo usporava

    Privreda evrozone i Evropske unije je u drugom kvartalu imala najosjetnije usporavanje od kraja 2023. godine i rast od svega 0,1 odsto, pokazuju podaci Eurostata.

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu april – jun bruto domaći proizvod (BDP) je porastao svega 0,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je početkom godine rast iznosio 0,6 odsto.

    “Na nivou cijene Unije zabilježen je rast od 0,2 odsto, nakon 0,5 odsto u prva tri mjeseca 2025. godine. Riječ je o najosjetnijem usporavanju još od kraja 2023, kada je privreda u oba područja faktički stagnirala”, piše u saopštenju Eurostata.

    Kada su u pitanju države, najbrži rast u drugom kvartalu ostvarila je Rumunija skokom privrede od 1,2 odsto u odnosu na prvo tromjesečje.

    Slijede Poljska sa rastom od 0,8 odsto, a zatim Španija, Bugarska i Slovenija sa rastom od 0,7 odsto.

    Sa druge strane, simboličan rast od 0,1 odsto u drugom kvartalu su imale Nizozemska, Austrija, Slovačka i Švedska, dok Finska nije imala rast, odnosno mirovala je.

    Najveći pad privredne aktivnosti imala je Irska sa minusom od jedan odsto, dok su Njemačka i Italija imale minus od 0,1 odsto.

    Inače, na godišnjem nivou BDP evrozone uvećan je za 1,4 odsto, što je za malo slabije od rasta u prethodnom kvartalu kada je iznosio 1,5 odsto.

    Tu i dalje prednjači Irska, koja je u drugom kvartalu imala rast od čak 16,2%, a iza nje se izdvajaju Kipar sa rastom od 3,3% i Bugarska od 3,1%.

    Ipak, u najvećim ekonomijama EU rast je bio slab, te su Njemačka i Italija na godišnjem nivou ostvarile rast od svega 0,4 odsto.

    Postavlja se pitanje kako će se novo usporavanje rasta ekonomije odraziti na Bosnu i Hercegovinu?

    Podsjećamo da BiH sa EU ima skoro 70 odsto spoljnotrgovinske saradnje te da su raniji problemi, posebno sa manjom tražnjom iz EU, značajno uticali i na privredu Bosne i Hercegovine.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je za “Nezavisne novine” da podaci za drugi kvartal pokazuju usporavanje rasta sa rizikom od potencijalne stagnacije, iako su projekcije na godišnjem nivou i dalje blizu ostvarenih rezultata iz prošle godine.

    “Ono što za nas može biti upozoravajuće jeste podatak da su Njemačka i Italija kao naši najvažniji trgovinski partneri u drugom kvartalu imali najslabiji rast unutar EU. Ipak, treba imati u vidu da je drugi kvartal tekuće godine bio obilježen neizvjesnošću u vezi sa trgovinskim sporazumom sa SAD. Nakon što je sporazum postignut, nastavak ove godine bi mogao biti uspješniji za EU, sa stanovišta ostvarenog rasta. Naša ekonomija će dijeliti sudbinu tih makroekonomskih tendencija koje će se direktno efektuirati na naš rast kroz kanal izvoza i doznaka iz dijaspore. Prvi će uticati na obim proizvodnje, a drugi na nivo ostvarene potrošnje”, objašnjava Mlinarević.