VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Svijet u krizi, Rusija u plusu?

    Svijet u krizi, Rusija u plusu?

    Kremlj je u utorak izjavio da postoji ogroman broj zahtjeva za rusku energiju s niza različitih mjesta usred teške globalne energetske krize koja je potresla temelje tržišta nafte i gasa.

    Rat SAD-a i Izraela protiv Irana izazvao je energetsku krizu za globalnu privredu zarobljavanjem velike količine nafte u Zalivu zbog iranskog zatvaranja Ormuskog moreuza za većinu brodova.

     

     

    Kriza dolazi upravo kada evropski potrošači pokušavaju okončati svoju ovisnost o ruskoj energiji kako bi kaznili Moskvu za sukob sa Ukrajinom, a i dok se čini da će sama Rusija smanjiti svoju proizvodnju nakon ukrajinskih napada na njenu naftnu infrastrukturu.

    Predsjednik Vladimir Putin predložio je brže preusmjeravanje snabdijevanja od evropskih kupaca ako ne žele rusku energiju.

    “Sada kada je svijet s povjerenjem krenuo putem prilično ozbiljne ekonomske i energetske krize, koja raste iz dana u dan, tržište i tržišni uslovi u području energije i energetskih resursa potpuno su se promijenili”, rekao je novinarima portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.

    Još je dodao:

     

    “Postoji ogroman broj zahtjeva za kupovinu naših energetskih resursa iz alternativnih izvora. Pregovaramo, pregovaramo na način koji najbolje odgovara našim interesima.”

    Rusija, drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije, proizvodi oko 10 miliona barela sirove nafte dnevno, a oko polovine se izvozi. Rusija drži najveće svjetske rezerve prirodnog gasa.

    Ipak, Rusija će možda morati smanjiti proizvodnju nafte jer su ukrajinski napadi na luke, naftovode i rafinerije smanjili izvozne mogućnosti za milion barela dnevno, odnosno petinu ukupnog kapaciteta, izvijestio je “Reuters” prošle sedmice.

     

    Azijske zemlje, uključujući Vijetnam, Tajland, Filipine, Indoneziju i Šri Lanku, redaju se za kupovinu ruske nafte jer rat u Iranu blokira snabdijevanje, što povećava mogućnost da potražnja premaši ponudu, izvijestio je “Reuters” prošli mjesec.

    Kao znak potražnje, cijene ruske mješavine Urals trgovale su se s premijom od 5.00 do 8.00 dolara po barelu u odnosu na Brent prošli mjesec.

    Obično se Urals trguje s popustom. Osim nafte, Rusija takođe premješta LNG prema istoku.

    Jamal LNG, kojim upravlja najveći ruski proizvođač ukapanog prirodnog gasa Novatek, poslao je svoj prvi teret u Kinu od prošlog oktobra, pokazali su podaci LSEG-a u utorak, nekoliko sedmica prije postepenog sprovođenja evropske zabrane uvoza ruskog LNG-a.

    Projekat, smješten na poluostrvu Jamal u Arktiku, prethodno je uglavnom izvozio svoj smrznuti gas u Evropu.

    Putin je prošli mjesec rekao da bi Rusija mogla preusmjeriti gas dalje od Evrope, s obzirom na odluku Evropske unije da zabrani uvoz ruskog gasa iz cjevovoda do kraja 2027. i nove kratkoročne ruske LNG ugovore od 25. aprila ove godine, prenosi “TRT World”.

  • Evropske akcije gube prednost nad američkim tržištem

    Evropske akcije gube prednost nad američkim tržištem

    Vrijednost indeksa najsnažnijih evropskih kompanija Euro Stoxx 50 od početka sukoba pala je za više od sedam odsto, dok je njemački DAX indeks potonuo za više od osam odsto.

    Poređenja radi, američki berzanski indeks S&P 500 u istom periodu oslabio je za manje od četiri odsto, prenosi Blumberg.

    Godinama je evropsko tržište nudilo povoljnije cijene akcija u odnosu na Sjedinjene Američke Države, što je privlačilo investitore, ali sada ta prednost brzo nestaje.

    Pad vrijednosti američkih akcija, posebno u tehnološkom sektoru, smanjuje razliku u cijenama na obje strane Atlantika.

    Analitičari upozoravaju da će zarade evropskih kompanija biti pod pritiskom zbog poskupljenja energenata, za razliku od situacije tokom energetske krize 2022. godine.

    Potrošači više nemaju ušteđevinu nagomilanu tokom pandemije, dok slabljenje tržišta rada smanjuje kupovnu moć, a fiskalni prostor za državnu pomoć gotovo je iscrpljen.

    Očekuje se da će rast evropskog indeksa Stoxx 600 u 2026. godini iznositi oko pet odsto, što je znatno niže od ranijih projekcija rasta od 10 odsto i znatno manje u odnosu na rast od 25,5 odsto u 2022. godini.

    Pored toga, ulagače brine mogućnost da Evropska centralna banka podigne kamatne stope kako bi suzbila očekivani rast inflacije zbog poskupljenja energenata, dok američke Federalne rezerve zadržavaju oprezan pristup monetarnoj politici.

    Evropske akcije gube privlačnost koju su godinama gradile, a održavanje interesovanja investitora postaje sve veći izazov, navodi se u analizi Blumberga.

  • Stigla prva kompozicija nafte iz luke Ploče

    Stigla prva kompozicija nafte iz luke Ploče

    Željeznice Republike Srpske ugovorile su novi prevoz nafte i naftnih derivata na relaciji Luka Ploče – Doboj (Ševarlije).

    “Prva kompozicija cisterni sa naftnim derivatima dopremljena je iz Ploča u Doboj, nakon čega je danas, 7 aprila  otpremljena u Ševarlije na industrijski kolosijek “Terminal HIFA”, kazali su iz Željeznica Republike Srpske.

    Dodaju da stoje na raspolaganju svim potencijalnim korisnicima usluga prevoza, nudeći siguran, ekonomičan i ekološki prihvatljiv transport svih vrsta roba, u skladu sa evropskim trendovima i direktivama.

    “U skladu sa potrebama i zahtjevima tržišta, Željeznice Republike Srpske spremne su odgovoriti izazovima i biti na usluzi privredi, razvoju ekonomije i društva u cjelini, pružajući široku lepezu usluga u željezničkom transportu”, kazali su iz ovog preduzeća.

    Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija

  • Šta stoji iza pada izvoza oružja iz BiH?

    Šta stoji iza pada izvoza oružja iz BiH?

    Bosna i Hercegovina je u prva tri mjeseca ove godine zabilježila značajan pad izvoza proizvoda namjenske industrije. Ukupan izvoz iznosio je 53,2 miliona KM, što predstavlja smanjenje od čak 74 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosio 127,3 miliona KM.

    Primjetne promjene u strukturi tržišta

    Uprkos izraženom padu ukupnog izvoza, došlo je do primjetnih promjena u strukturi tržišta.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Češka se ove godine izdvojila kao najznačajnija destinacija za izvoz proizvoda namjenske industrije iz BiH, pretekavši tradicionalna tržišta.

    Izvoz u Češku

    “U Češku je izvezeno oružje u vrijednosti od 30,3 miliona KM”, navode iz UIO BiH.

    Najveći udio u izvozu i dalje imaju proizvodi poput bombi, granata, torpeda, mina, raketa i slične vojne municije, uključujući njihove dijelove.

    U prva tri mjeseca ove godine izvoz ovih proizvoda dostigao je vrijednost od 39,5 miliona KM, što potvrđuje kontinuiranu potražnju za ovom vrstom robe na međunarodnom tržištu.

    Značajne izvozne destinacije

    Osim Češke, među značajnim izvoznim destinacijama ostaju i Poljska i Austrija, koje već godinama predstavljaju stabilna tržišta za bh. namjensku industriju.

    Naime, prema podacima BiH je ranijih godina  najviše oružja  izvozila u Sjedinjene Američke Države i Saudijsku Arabiju, kao i u Srbiju.

    Namjenska industrija BiH u velikoj mjeri sarađuje sa Srbijom

    Dušan Vještica, direktor Privrednog društva “Kosmos” iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da namjenska industrija BiH u velikoj mjeri sarađuje sa Srbijom, te da je nesporno da je došlo do pada obima posla, a samim tim i izvoza.

    “Globalni poremećaji nisu dobri za namjensku industriju. Jednostavno, zemlje partneri ulaze u zone zabrane rada, otežano je dobijanje dozvola, a prisutni su i povećani politički i sigurnosni rizici”, kazao je Vještica.

    On ističe da kompanije vrlo lako mogu doći u situaciju da ugovore i dobiju posao, ali da ga tek u fazi realizacije ne mogu završiti.

    “U međuvremenu, zbog određenih faktora, neka tržišta ulaze u sivu zonu u smislu sigurnosti, što onemogućava realizaciju već ugovorenih poslova”, pojasnio je Vještica.

    Dodao je da je ove godine Češka postala vodeća zemlja kada je riječ o izvozu proizvoda namjenske industrije iz BiH.

    Šta je jedan od ključnih razloga pada

    Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da je jedan od ključnih razloga pada izvoza gubitak američkog tržišta.

    “Gubitak tržišta Sjedinjene Američke Države, usljed jednostranog i neopravdanog povećanja carina, i dalje ima negativan uticaj na naš izvoz. Međutim, u međuvremenu smo pronašli nova tržišta, poput Iraka, te dodatno ojačali prisustvo na tržištima kao što je Češka”, naglašava Gavran.

    On dodaje da su mogući i logistički faktori uticali na privremeni pad izvoza.

    “Ukoliko je dio izvoza za Irak išao morskim putem kroz Ormunski  moreuz, eventualne poteškoće ili zastoje u transportu mogle su uzrokovati privremena odgađanja isporuka”, pojašnjava Gavran.

    Perspektive za oporavak

    Ipak, uprkos trenutnom padu, perspektive za oporavak su pozitivne. Globalna sigurnosna situacija i rastuće geopolitičke tenzije doprinose povećanju potražnje za proizvodima namjenske industrije širom svijeta.

    “S obzirom na globalna dešavanja, izvjesno je da će potražnja rasti. To znači da domaći proizvođači imaju realnu šansu ne samo da nadoknade trenutni pad, već i da značajno povećaju izvoz u narednom periodu”, zaključuje Gavran.

    Kako je rekao, pad cijena sigurno nije zabilježen, a struktura izvoza uglavnom je ostala slična, što ukazuje na to da je riječ o realnom padu izvoza, a ne samo prividnom.

    “Ukoliko bi se potvrdilo da se transport prema Iraku odvija morskim putem, to bi gotovo sigurno mogao biti jedan od ključnih razloga pada. Međutim, nemam tu informaciju i ne bi me iznenadilo da je ona povjerljive prirode”, zaključuje Gavran.

  • Najbogatiji sakrili bilione od poreza

    Najbogatiji sakrili bilione od poreza

    Najbogatiji ljudi na svijetu možda su sakrili čak 3,55 biliona dolara (3.550 hiljada milijardi) od poreskih vlasti, procjenjuje organizacija “Oxfam” u najnovijem izvještaju o ofšor bogatstvu.

    Ova humanitarna organizacija ponovo je pozvala na uvođenje poreza na bogatstvo i zatvaranje poreskih rupa, upozoravajući da se ogromne sume novca i dalje skrivaju van domašaja država.

    Prema njihovim podacima, ukupno bogatstvo koje se drži u ofšor zonama poraslo je na 13,25 biliona dolara u 2023. godini.

    Tri odsto globalnog BDP-a

    Iako je dio tog novca postao vidljiviji nakon uvođenja međunarodne razmjene finansijskih informacija 2016. godine, procjenjuje se da je i dalje oko 3,55 biliona dolara skriveno od oporezivanja – što je više od tri odsto globalnog BDP-a.

    Prema ranijim istraživanjima, čak 80 odsto tog bogatstva pripada onima koji čine 0,1 odsto najbogatijeg stanovništva.

    To znači da ova mala grupa posjeduje neoporezovanu imovinu jednaku ukupnom bogatstvu najsiromašnije polovine svjetske populacije.

    Izvještaj je objavljen povodom 10 godina od “Panamskih papira”, velikog novinarskog otkrića koje je razotkrilo kako funkcionišu poreski rajevi.

    “Ovo nije samo pitanje pametnog računovodstva – radi se o moći i nekažnjivosti. Kada milioneri i milijarderi sakrivaju trilione dolara u ofšor poreskim rajevima, oni se stavljaju iznad obaveza koje važe za ostatak društva”, rekao je Kristijan Halum iz “Oxfama”.

    Porezi na imovinu

    Organizacija podržava globalnu kampanju za uvođenje progresivnog poreza na bogatstvo i poziva na međunarodnu saradnju kroz Ujedinjene nacije, kao i uključivanje zemalja u razvoju u sistem razmjene poreskih informacija.

    U Velikoj Britaniji Oxfam traži dodatne mjere, uključujući uvođenje poreza na bogatstvo. Britanska ministarka finansija Rejčel Rivs već je povećala neke poreze na imovinu, ali organizacija smatra da to nije dovoljno.

    Zeleni u Britaniji takođe podržavaju ovaj pristup. Njihov lider Zak Polanski predlaže godišnji porez od jedan odsto na imovinu veću od 10 miliona funti i dva odsto na bogatstvo iznad 100 miliona, što bi, kako tvrde, donijelo oko 15 milijardi funti godišnje.

    Ipak, neki ekonomisti upozoravaju da bi bilo efikasnije reformisati postojeće poreze, poput poreza na kapitalnu dobit i lokalnih poreza.

    Istovremeno, britanski parlament kritikuje poresku upravu, jer nema ni precizan uvid u to koliko milijardera uopšte živi u zemlji, što dodatno pokazuje razmjere problema u oporezivanju najbogatijih.

  • I kad stane rat sa Iranom, cijene će biti visoke

    I kad stane rat sa Iranom, cijene će biti visoke

    OPEC+ je upozorio da bi šteta nanesena energetskim resursima na Bliskom istoku mogla imati dugotrajan uticaj na globalno snabdijevanje naftom, čak i nakon završetka sukoba s Iranom. Uprkos tome, grupa je odobrila simbolično povećanje proizvodnih kvota za naredni mjesec.

    Ministarski nadzorni odbor istakao je nakon sastanka u nedjelju da je obnova oštećene infrastrukture složen i skup proces koji zahtijeva vrijeme. Takođe su naglasili da svaki poremećaj – bilo da se radi o napadima na postrojenja ili prekidu izvoznih ruta – dodatno destabilizuje tržište i otežava napore grupe da očuva ravnotežu.

    Ormuski moreuz u centru pažnje

    Tržište nafte već sedmicama trpi posljedice sukoba. Cijene su prošlog mjeseca porasle na gotovo 120 dolara po barelu, nakon napada na ključne energetske objekte i zatvaranja Ormuskog moreuza od strane Irana. Međunarodna agencija za energiju ovaj događaj je ocijenila kao najveći poremećaj u snabdijevanju u istoriji tržišta.

    Dodatnu neizvjesnost izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je najavio mogućnost daljnje eskalacije sukoba, uz upozorenje Iranu da rok za postizanje mirovnog sporazuma ističe. Takve poruke dodatno utiču na rast cijena i nestabilnost tržišta.

    Oprez i naredni potezi

    Prije izbijanja sukoba, članice OPEC-a i njihovi partneri već su počeli postepeno da vraćaju proizvodnju koja je bila smanjena još 2023. godine. Nakon perioda stabilnosti početkom ove godine, odlučeno je da se proizvodnja poveća od aprila, neposredno nakon prvih napada na Iran.

    Ruski zamjenik premijera Aleksandar Novak poručio je da će grupa pažljivo pratiti razvoj situacije i reagovati prema potrebi kako bi stabilizovala tržište. Prema njegovim riječima, trenutna neravnoteža već ima šire posljedice, ne samo na energetiku, već i na globalnu ekonomiju i lance snabdijevanja.

  • Cijene goriva u Republici Srpskoj konstantno rastu

    Cijene goriva u Republici Srpskoj konstantno rastu

    Cijene goriva u Republici Srpskoj konstantno rastu, a na jednoj pumpi u Kotor Varošu dizel je dostigao cijenu od skoro četiri KM, odnosno tačnije 3,98 KM.

    Kada je riječ o benzinu, litar benzina na ovoj pumpi iznosi 3,04 KM.

    Naime, cijene dizela su prije početka sukoba na Bliskom istoku, krajem februara iznosile 2,25 do 2,29 KM, dok je benzin koštao 2,25 do 2,32 KM.

    Podsjećamo, Vlada Republike Srpske 1. aprila je donijela je odluku o ukidanju akciza na gorivo.

    “Mi se kao Vlada Srpske odričemo svog budžetskog dijela, koji je negdje oko 10 feninga po litru”, kazao je tada Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma Srpske.

    On je istakao da je ova odluka vrlo bitna, kako za građane tako i za privredu.

    Kako će funkcionisati povrat novca?

    “Sve će se direktno rješavati na benzinskim stanicama. Kada kupite gorivo, račun se umanji za 10 feninga po litru. Dovoljno je da imate ličnu kartu koja je izdata od MUP-a Srpske i da imate naše tablice”, istakao je Puhovac.

  • Jadran traži radnike: Potrebno 95.000 ljudi, plate i do 3.000 evra

    Jadran traži radnike: Potrebno 95.000 ljudi, plate i do 3.000 evra

    Predstojeća ljetna sezona na Jadranskom moru zahtijeva oko 95.000 radnika, a najveća potražnja očekuje se u turizmu i ugostiteljstvu.

    Prema procjenama, u Hrvatskoj će biti potrebno oko 70.000 sezonskih radnika, što je za oko 5.000 više nego prošle godine.

    Slična situacija očekuje se i u Crnoj Gori, gdje će za predstojeću sezonu biti potrebno oko 25.000 radnika, a samo u Budvi najmanje 5.000 u sektoru turizma i ugostiteljstva.

    Velika šansa za radnike iz regiona

    Ovakva potražnja otvara značajne mogućnosti i za radnike iz regiona, a kako navodi portal Infostud Jobs, poslodavci već aktivno traže osoblje za predstojeću sezonu.

    Najveći broj poslova tradicionalno je u ugostiteljstvu, gdje su najtraženiji konobari, kuvari, pomoćni kuvari, kuhinjski radnici i čistači.

    Pored toga, traže se i animatori, recepcioneri i radnici na održavanju, koji su neophodni za funkcionisanje hotela i turističkih kompleksa.

    Plate i do 3.000 evra

    Kada je riječ o zaradama, konobari mogu očekivati između 1.200 i 1.600 evra mjesečno, dok barmeni zarađuju od 1.400 do 1.600 evra.

    Recepcioneri imaju plate od oko 1.300 do 1.500 evra, dok radnici na održavanju i zanatlije zarađuju između 1.100 i 1.300 evra.

    U prodaji, plate se kreću od 1.600 do 1.800 evra.

    Najplaćeniji su kuvari, koji mogu zaraditi i do 3.000 evra mjesečno. Majstori roštilja zarađuju između 1.400 i 1.900 evra, dok majstori pizze mogu imati platu od 1.900 do 2.500 evra.

    Pomoćni kuvari zarađuju između 1.400 i 1.800 evra, a pomoćni radnici u kuhinji od 900 do 1.400 evra.

    Smještaj i hrana kao dodatna pogodnost

    Sezonski poslovi u turizmu često uključuju obezbijeđen smještaj i hranu, što značajno smanjuje troškove tokom boravka na moru.

    Nedostatak kvalifikovanih radnika

    Kako pokazuju podaci Infostuda, najveći broj prijava bilježi se za pozicije recepcionara, čistača i pomoćnih radnika u kuhinji.

    S druge strane, manji je broj kandidata za kvalifikovanije poslove poput kuvara, poslastičara, majstora roštilja i majstora pizze.

    Ovaj trend potvrđuje dugogodišnji problem nedostatka stručne radne snage u turizmu i ugostiteljstvu u cijelom regionu, prenosi Indikator.

  • Kontrole marži otkrile brojne nepravilnosti na tržištu

    Kontrole marži otkrile brojne nepravilnosti na tržištu

    Pojačane kontrole marži na osnovne životne namirnice otkrile su brojne nepravilnosti na tržištu, ali i dovele do sniženja cijena, rekao je ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac.

    Puhovac je naveo da su inspekcije već u prvim danima kontrole utvrdile desetine prekršaja i izrekle kazne u iznosu od oko 450.000 KM, te najavio da se nastavljaju sve do isteka važenja odluke, 1. juna.

    – Odstupanja su bila značajna. Najbolji primjer je mlijeko, cijena koja je ranije iznosila 3,45 KM sada je snižena na 2,95 KM. To pokazuje koliko su marže bile visoke. Sličan trend vidljiv je i kod šećera, brašna, ulja, dječje hrane, pelena, ali i kod lijekova – rekao je Puhovac za Glas Srpske.

    On je dodao da je u završnoj fazi i aplikacija za praćenje cijena.

    Ukazao je i da je cilj da domaći proizvod bude prvi izbor, pojasnivši da su takvi proizvodi često nešto skuplji, ali su kvalitetniji, a novac ostaje u domaćoj ekonomiji.

    Kada je riječ o ograničenju cijene goriva, ministar kaže da je teško sprovesti u praksi, jer se ne može efikasno kontrolisati, ali je naglasio da Republika Srpska već ima aktivne mjere, ograničenje marži na gorivo koje je na snazi još od perioda pandemije.

    – Takođe, i odricanje od dijela akciza, odnosno 0,10 KM koliko od akcize pripada Republici Srpskoj, će direktno uticati na snižavanje cijena za građane i privredu. Sve opcije pratimo i razmatramo u skladu sa kretanjima na svjetskom tržištu – naveo je Puhovac.

  • Hrana u Njemačkoj često jeftinija nego u BiH

    Hrana u Njemačkoj često jeftinija nego u BiH

    Dok mnogi građani Bosne i Hercegovine svakodnevno razmišljaju kako rasporediti novac za osnovne troškove, na internetu se sve češće pojavljuju snimci cijena iz evropskih prodavnica koji izazivaju nevjericu. Ne zbog toga što su previsoke, već zato što su u pojedinim slučajevima niže nego u domaćim marketima.

    Na društvenim mrežama nedavno je objavljen video u kojem jedan građanin iz regiona pokazuje cijene u supermarketu u Njemačkoj. Tegla Nutele od 450 grama bila je na akciji po cijeni od dva evra, odnosno oko 3,9 konvertibilnih maraka. U isto vrijeme, u Banjaluci se tegla od 400 grama prodaje za približno osam maraka.

    Slična razlika može se vidjeti i kod drugih proizvoda. Džem od jagode u njemačkim marketima košta oko 1,60 evra, odnosno nešto više od tri marke. U prodavnicama u BiH taj proizvod često košta između četiri i čak sedam i po maraka.

    Ni kikiriki puter nije izuzetak. U Njemačkoj se na akciji može pronaći za oko 1,75 evra, što je približno 3,4 KM. U domaćim trgovinama njegova cijena nerijetko dostiže između 5,5 i 12 maraka, zbog čega ga mnogi kupuju samo povremeno.

    Istina je da Nutela, džem ili kikiriki puter ne spadaju u osnovne životne namirnice i da ih većina domaćinstava ne kupuje redovno. Ipak, pitanje je da li bi se našli češće na trpezama da su cjenovno dostupniji. U Njemačkoj su to proizvodi koje većina porodica bez problema može priuštiti, dok se kod nas često doživljavaju kao povremeni luksuz ili roba koja se kupuje samo kada je na većem sniženju.

    Razlika postaje još zanimljivija kada se uporede cijene mesa. U pojedinim njemačkim prodavnicama kilogram junetine košta oko 12,9 evra, odnosno približno 25 maraka, što je gotovo identično cijenama u Banjaluci, gdje se kilogram prodaje između 26 i 29 KM.

    Slična situacija je i sa svinjetinom. U Njemačkoj kilogram košta oko 5,99 evra ili oko 11,5 maraka, što je takođe vrlo blizu cijenama u domaćim marketima.

    Upravo tu nastaje najveći paradoks – cijene hrane su gotovo iste, a u pojedinim slučajevima čak i niže nego u Bosni i Hercegovini, dok su primanja višestruko veća u Njemačkoj.

    Razlika se vidi i u načinu na koji funkcionišu sniženja. Dok u njemačkim prodavnicama akcije često donose ozbiljna pojeftinjenja, ponekad i do 50 odsto, u domaćim marketima popusti se nerijetko svode na simbolično umanjenje od pola ili jedne marke, što u praksi malo znači za kućni budžet.