VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Napuštanje ruskog gasa moglo bi da košta EU 214 milijardi dolara više

    Napuštanje ruskog gasa moglo bi da košta EU 214 milijardi dolara više

    Aktuelni plan Evropske unije za eliminisanje oslanjanja na ruski gas zamjenom gasa od drugih snabdjevača mogao bi da košta blok do 214 milijardi dolara više nego što je prvobitno predviđeno, ocjenjuje se u današnjem izveštaju kompanije za klimatka istraživanja Ember i organizacije Global Vitnes.

    Plan Evropske komisije “REPowerEU” koji ima za cilj da Evropu učini nezavisnom od ruskih fosilnih goriva mnogo prije 2030. godine uključuje diverzifikaciju snabdijevanja gasom, ubrzanje uvođenja obnovljivih gasova, povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora i zamjenu gasa u proizvodnji toplotne i električne energije.

    Ovo može da smanji potražnju EU za ruskim gasom za dvije trećine prije kraja 2022. godine, smatra Komisija.

    Prema istraživanju Embera i Global Vitnesa, postojeći plan EU za korišćenje gasa (od alternativnih dobaljača) mogao bi da poveća račun EU za energiju za dodatnih 264 milijarde dolara (250 milijardi evra) do 2030. godine zbog visokih cijena gasa, prenosi specijalizovani portal za energetiku oilprice.com.

    Plan “REPowerEU” će smanjiti ceh za samo 49 milijardi dolara (47 milijardi evra) po sadašnjim cijenama, što znači da bi u konačnom ishodu račun EU bio za 214 milijardi dolara (203 milijarde evra) iznad prvobitnih predviđanja Komisije, saopštile su dvije organizacije.

    “I dok strategija Evropske komisije ‘REPowerEU’ ima za cilj da smanji uvoz ruskog gasa na kontinent, ona se i dalje toliko oslanja na gas da će Evropa biti izložena većem trošku za 34 milijarde evra po cijenama projektovanim do 2030, ili za 203 milijarde evra po današnjim cijenama gasa“, konstatuje se u studiji.

    Sara Braun, viši analitičar u Emberu. kaže da je “igranje na kartu fosilnog gasa gubitna opklada“.

    “Visoke i volatilne cijene gasa su tu da ostanu i skupo će koštati EU. Novac je bolje potrošiti na tranziciju koja može da obezbjedi stabilnu, čistu i dostupnu energiju za sve Evropljane. Naša analiza sada pokazuje da je Komisija u velikoj mjeri potcijenila trošak za potrošače sa daljim oslanjanjem na gas”, zaključuje ona.

    Očekuje se da će Evropska komisija sljedeće nedjelje otkriti detalje svog “REPowerEU” plana, u koji će biti uključeni i obnovljivi izvori energije.

  • Renesansa “Otvorenog Balkana”

    Renesansa “Otvorenog Balkana”

    Interes Zapada za zapadni Balkan od početka sukoba u Ukrajini dosegao je najviši nivo, a dvije najpominjanije regionalne inicijative za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta kao pretkorak ka članstvu ovih dana dobile su novi zamah.

    Naime, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, juče je objavio da njegova zemlja treba da uđe u “Otvoreni Balkan”, regionalnu inicijativu koju su uz ohrabrenje SAD započele Srbija i Albanija, a koju je vlast Mila Đukanovića, predsjednika Crne Gore, pokušavala da bojkotuje i spriječi njeno usvajanje u Skupštini te zemlje. Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su prije nekoliko dana pisale da će se ova zemlja priključiti “Otvorenom Balkanu”, a Abazović je načinio prvi korak. Osim Crne Gore, i BiH se protivi učlanjenju u ovu inicijativu jer o tome ne postoji saglasnost među političarima u Sarajevu, dok Banjaluka želi da uđe u ovu inicijativu. Članice “Otvorenog Balkana” su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

    Istovremeno, Olaf Šolc, kancelar Njemačke, je samo dan nakon ponovnog oživljavanja ideje o ovoj inicijativi objavio da će se lično založiti za obnavljanje Berlinskog procesa, koji je započela Angela Merkel, prethodna kancelarka, i najavio je konferenciju Berlinskog procesa krajem godine u Berlinu.

    Abazović je u utorak izjavio da je “Otvoreni Balkan” osmišljen da obuhvati sve zemlje zapadnog Balkana.

    “Svako ko učestvuje predstavlja sebe i svoju državu. Moje mišljenje, možda griješim, jeste da je najveći interes u regionu da Kosovo bude u bilo kojoj regionalnoj inicijativi”, rekao je Abazović.

    Šolc je u utorak ponovo govorio o zapadnom Balkanu, što je bilo neuobičajeno i za Merkelovu da se na svakom sastanku ili pres-konferenciji naš region nalazi na samom vrhu prioriteta Vlade Njemačke.

    On je ponovio da se zalaže za članstvo regiona u EU, a da se prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o posebnoj političkoj zajednici EU i evropskih zemalja koje nisu u EU odnosi na ostale partnere, prije svega na Ukrajinu.

    Podsjećanja radi, Makron je na pres-konferenciji sa Šolcom u Berlinu rekao da se zalaže za poseban politički savez EU i ostalih zemalja Evrope, iz čega su neki analitičari zaključili da Makron nije za brzo proširenje evropskog bloka.

    Šolc, pak, u prijemu zapadnog Balkana u EU vidi strateške motive i razloge.

    “Od strateške je važnosti za Evropu da ubrzano dođemo do konkretnog dogovora da podržimo svih šest zemalja zapadnog Balkana i potvrdimo njihovo približavanje EU. Evropa mora održati svoja obećanja. Zato moramo dinamizirati pretpristupne pregovore i pronaći rješenja koja će otkloniti prepreke. To je pitanje kredibiliteta i strateškog razuma. Nove forme partnerstva za ostale su moguće, i o tome smo razgovarali s Emanuelom Makronom. Važno je da svi budemo zajedno u evropskoj porodici”, zaključio je Šolc.

    Šolc je na pitanje da li će Ukrajina dobiti članstvo u EU rekao da se podrazumijeva da je Ukrajina dio evropske porodice, ali da je sada na redu zapadni Balkan.

    “Sada imamo konkretan proces pred nama, a to je članstvo za zemlje koje već toliko dugo rade na tome, i to su zemlje zapadnog Balkana. To je ispravno i sa strateškog i sa političkog i sa moralnog stanovišta. Jer mnoge od tih zemalja su dugo radile na tome da dođu do ovoga. Zbog toga ove zemlje imaju prioritet”, rekao je Šolc.

    O evropskim integracijama kasno sinoć u Briselu su sa Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za bezbjednost i spoljne poslove, razgovarali lideri zemalja zapadnog Balkana.

    Iako je bilo predviđeno da BiH predstavlja Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara, umjesto njega će se u Briselu pojaviti Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

  • “Većina uvoznika gasa otvorila račune u rubljama”

    “Većina uvoznika gasa otvorila račune u rubljama”

    Italijanski premijer Mario Dragi izjavio je danas da je većina evropskih uvoznika gasa već otvorila svoje račune u rubljama kod Gasproma.

    “U stvari, većina uvoznika gasa je već otvorila svoje račune u rubljama kod Gasproma“, saopštio je Dragi novinarima tokom posete Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Rojters.

    Dragi je naglasio da je uveren da zahtev Moskve da evropski kupci plaćaju ruski gas u rubljama neće dovesti do prekida snabdevanja Evrope ovim energentom.

    Evropska komisija je upozorila da bi poštovanje „ruske šeme“ moglo da naruši sankcije koje je EU uvela Rusiji, ali Dragi je izjavio da je to „siva zona“ i da o tom pitanju ne postoji zvanična odluka, navodi britanska agencija.

  • Prosvjeti, zdravstvu i pravosuđu u Srpskoj veće plate

    Prosvjeti, zdravstvu i pravosuđu u Srpskoj veće plate

    Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS, Sindikat pravosuđa RS i Sindikat lokalne samouprave, uprave i javnih službi RS potpisali su danas sa resornim ministarstvima Odluku o povećanju cijene rada za zaposlene sa 100 na 110 KM.

    I ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, po ovlašćenju Vlade RS u ime predsjednika Vlade RS, i predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS Nikola Crnčević potpisali su Odluku o utvrđivanju cijene rada za sva zaposlena lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, kojom se cijena rada povećava sa 145 na 159,50 KM.

    Ova odluka, kako navode iz Ministarstava, primjenjivaće se za obračun majske plate.

    Ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić izjavila je da je ovo veliki dan za zaposlene u oblasti prosvjete i kulture RS. Naglasila je da već početkom narednog mjeseca zaposleni u obrazovanju i kulturi mogu da očekuju primanja uvećana za 10 odsto.

    “Ovo je pozitivan trend kontinuiteta rada Vlade RS u smislu povećanja plata u oblasti obrazovanja i kulture”, rekla je Trivićeva.

    Istakla je da je povećanje od 10 odsto veliki rezultat i resornih ministarstava i Vlade Srpske u cijelosti, koja, kako je naglasila, prepoznaje zašto je važno u resoru obrazovanja i kulture poštovati svačiji rad i raditi na dignitetu zaposlenih.

    “Nastavljamo da poboljšavamo materijalni status radnika u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. U narednom periodu očekujemo da budu ispunjeni naši zahtjevi u vezi s ujednačavanjem platnih koeficijenata s ostalim korisnicima budžeta i da posebno iskažemo naknade za topli obrok i regres na već postojeće stanje, odnosno na već postojeće koeficijente”, rekao je predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Srpske Dragan Gnjatić.

    Odluku koja donosi povećanje plata za 10 odsto za radnike u pravosuđu danas su potpisali ministar pravde RS Anton Kasipović i predsjednik Sindikata pravosuđa Siniša Petrović.

    “Zadovoljan sam što smo uspjeli da se dogovorimo i nadam se da ćemo do kraja ove godine uspjeti da dodatno povećamo plate u pravosuđu”, rekao je ministar.

    Petrović je naglasio da je važno da materijalni status zaposlenih u pravosuđu bude poboljšan.

    “Ostaje otvoreno pitanje koje se odnosi na topli obrok i isplatu regresa i nadam se da će što prije biti riješeno”, dodao je on.

    S druge strane, iz MUPa RS danas je saopšteno da delegacija MUPa nije postigla saglasnost sa predstavnicima Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS o zaključku Vlade RS, a u vezi sa povećanjem cijene rada sa 100 na 110 KM.

    “S obzirom na navedeno, Ministarstvo će predložiti Ekonomskosocijalnom savjetu RS da predloži Vladi RS da donese odluku o uvećanju cijene rada za zaposlene u MUPu”, poručili su iz MUPa.

    Sindikat uprave Republike Srpske ne odustaje od zahtjeva za isplatu toplog obroka i regresa, zbog čega su odbili prijedlog Vlade o povećanju plata.

    “Odbili smo prijedlog da čistačica ima povećanje od 60 KM, a pomoćnik ministra za više od 300 KM”, rekao je danas predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.

  • Eksperiment Salvadora ne ide baš najbolje

    Eksperiment Salvadora ne ide baš najbolje

    Uspijeh kriptovaluta, naročito bitkoina, ne može se negirati.

    Pre nekoliko godina radilo se tek o zanimljivom novitetu digitalnog doba, za koji je malo ko verovao da će ostvariti nešto značajno. Malo ko je ozbiljno shvatao mogućnosti koje kriptovalute pružaju i način na koji bi mogle promeniti svet.

    No davno je prošlo vreme kada su kriptovalute predstavljale inovaciju kojom se bave čudaci. Danas su postale sastavni deo finansijskih tržišta i prihvatili su ih veliki investitori kao deo svog portfelja i investicija. Analize zadnjih godina pokazuju da su postale dovoljno povezane s finansijskim tržištima da njihova vrednost donekle bude u korelaciji s ostalim finansijskim investicijama.

    Ironija je u tome što su kriptovalute trebale da budu sasvim odvojene od uticaja države i centralnih banaka, u smislu da ih ne mogu kontrolisati, a ipak je u zadnje vreme sve očitije da cena bitkoina i ostalih kriptovaluta jako varira upravo s obzirom na to što rade banke, naročito američki FED.

    Trenutno su kriptovalute u dubokom minusu i izgubile su veliki deo vrednosti, nakon podizanja referentnih kamatnih stopa od strane FED-a i centralne banke Ujedinjenog Kraljevstva (BOE) te najava da će do kraja godine biti još takvih povećanja.

    Salvador, mala država u Srednjoj Americi, legalizovao je bitkoin kao sredstvo plaćanja i pokušao da ga promoviše kao nacionalnu valutu. Eksperiment ne ide baš najbolje.

    Pionir u prihvatanju bitkoina kao legalne valute

    Jedna država je čak prihvatila bitkoin kao službenu nacionalnu valutu i oko nje počela da gradi nacionalnu finansijsku infrastrukturu. Radi se o Salvadoru, siromašnoj državi Srednje Amerike, državi koja nije ni imala nacionalnu valutu, nego je koristila dolar.

    Bitkoin je u Salvador uveo predsednik Najib Bukele, na prilično svojevoljan način te bez parlamentarne rasprave, konsultacija sa sindikatima ili poslovnim krugovima. Tipični diktatorski način, reklo bi se. No Bukele ionako na Tviteru sam sebe naziva “najkul diktatorom na svetu”.

    Zatim je potrošio 180 miliona dolara da bi po državi rasporedio bankomate koji prihvataju bitkoin i uveo tzv. e-wallet, digitalni novčanik u kojem se drže bitkoin i ostale kriptovalute. Svaki digitalni novčanik je sadržavao 30 dolara bitcoina i mogao ga je dobiti svaki građanin Salvadora.

    Većina stanovnika je stvarno i preuzela svoj digitalni novčanik, ali prema dostupnim informacijama, brojni su odmah zamenili bitkoine za dolare na bankomatima koje je postavio Bukele da bi proširio korišćenje bitkoina kao legalnog sredstva plaćanja u Salvadoru.

    Država tradicionalno ima velikih problema s kriminalom, koji je radikalno smanjen dolaskom Bukelea na vlast. No svejedno su kriminalci iskoristili digitalni novčanik za izvođenje raznih prevara, što sudovi još nisu počeli da procesuiraju, prenosi Indeks.

    Salvador je na ruti krijumčara droge iz Južne Amerike u SAD te su korupcija i kriminal svakodnevna pojava. Većina građana radi na crno. Takva situacija je ustvari plodna za uvođenje bitkoina jer i krijumčari droge i radnici na crno imaju koristi od anonimnosti koju nudi bitkoin.

    Ali prihvatanje bitkoina teče jako sporo. I trgovci i kupci preferiraju stari dolar umjesto bitkoina. To je prilično veliki udarac na ideju bitcoina i ostalih kriptovaluta kao novca koji se može koristiti ravnopravno s tradicionalnim novcem za čiju vrijednost garantuju države, tj. centralne banke.

    Salvador ne odustaje od eksperimenta

    Salvador upravo dobija jako skupu poduku iz teorije novca. Ne postoji nikakva prepreka da se bitkoin koristi kao sredstvo razmene i njim trguje, ali je jako loša ideja da se na njemu temelji finansijski sistem države. Salvador je već izgubio ogroman novac u zadnjem padu cene bitkoina, no to je predsednik iskoristio za kupovinu još bitkoina i čudio se zbog čega ga neki prodaju toliko jeftino.

    Tokom najnovijeg pada cene bitkoina, Bukele je na Tviteru objavio kako je Salvador kupio 500 bitkoina po cijeni od 30.744 dolara po bitkoinu. To je ukupno 15,37 miliona dolara, što nije mali novac za tako malu i siromašnu državu.

    Predsednik Bukele ipak ne odustaje od svog eksperimenta. Čak povećava uloge i najavljuje izdavanje državne obveznice u bitkoinima, u vrijednosti od 500 miliona dolara. Da apsurd bude veći, planira s pola sredstava prikupljenih bitkoin obveznicom da kupi još bitkoina, a ostalu polovinu uložiti u Bitkoin Siti, grad koji će biti oslobođen poreza i u kojem će se moći rudariti bitkoin koristeći električnu energiju iz jednog ugašenog vulkana.

  • Sindikat uprave Srpske jednoglasno odbio prijedlog Vlade o povećanju plata

    Sindikat uprave Srpske jednoglasno odbio prijedlog Vlade o povećanju plata

    Sindikati uprave u Republici Srpskoj ne odustaju od zahtjeva za isplatu toplog obroka i regresa. U Banjaluci su razmatrali ponuđeni Sporazum o cijeni rada za zaposlene u javnim službama i donijeli odluku o odbijanju tog prijedloga.

    Pet sindikata Narodnoj skupštini Republike Srpske uputilo je zahtjev za interpelaciju zbog neispunjavanja Zaključka Narodne skupštine, koji je obavezao Vladu Republike Srpske da, za gotovo 55 hiljada zaposlenih, uredi zakone o platama na način da se naknade za topli obrok i regres posebno iskazuju.

    – Odbili smo prijedlog da čistačica ima povećanje od 60 KM, a pomoćnik ministra za više od 300 KM – rekao je predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić.

    Ova odluka donesena je jednoglasno između ostalog i zbog toga što je Vlada Republike Srpske donijela jednostranu odluku, utvrđujući iznos povećanja plate bez socijalnog dijaloga.

    -Imate situaciju da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine najavio povećanje plate od 10 odsto što je podržano od 17. ministarstva smještenog u Srpskoj 32 – rekao je Marić aludirajući na Savez sindikata Republike Srpske na čijem je čelu Ranka Mišić i čije organizacione jedinice danas potpisuju sporazume sa resornim ministrima.

    – Mi smo 29. aprila u Narodnu skupštinu Republike Srpske uputili interpelaciju, smatrajućj da se sa ovom sumom mogao vratiti topli obrok svakom zaposlenom u javnoj upravi, ali mi smo i dalje država paradoksa gdje najgori kriminalci na izdržavanju zatvorske kazne ima tri obroka, a radnici nemaju ni jedan – rekao je Marić iznoseći računicu po kojoj “10 odsto na nečiju platu od 4000 KM je 400 KM, a na nečiju, npr. čistačice, koja ima 600 KM je to povećanje 60KM”.

    Rezultat svega će biti, rekao je Marić, razdvajanje sindikata koji zastupaju interese radnika i onih koji predstavljaju 17. ministarstvo.

    – Onog momenta kada Vlada bude odbacila naše zahtjeve mogu se očekivati masovniji protesti i pri tome ostajemo – rekao je Marić, prenosi N1.

  • Gorivo u BiH opet poskupjelo

    Gorivo u BiH opet poskupjelo

    Cijene naftnih derivata u BiH su u prethodnih nekoliko dana ponovo porasle, što je dodatni udar na kupce dizela i benzina.

    Podsjećamo, zbog trenutnog stanja u Ukrajini cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu su naglo porasle, što se osjeti i u BiH, pa građani, kompanije i ostali kupci već nekoliko mjeseci plaćaju dosta skuplje gorivo.

    Iz banjalučke poslovnice “Super petrol” benzinske pumpe su rekli da je trenutna cijena dizela 3,17 KM, dok za istu količinu benzina kupci moraju izdvojiti 2,87 KM.

    “Cijene naftnih derivata su u u prethodnih nekoliko dana blago porasle”, rekao je radnik ove pumpe.

    S pumpe “Nešković” u Prijedoru rekli su da je trenutno za litar dizela potrebno izdvojiti 3,17 KM, dok je za istu količinu benzina potrebno platiti 2,82 KM.

    “U toku prošle sedmice blago su porasle cijene dizela i benzina, u prosjeku za nekoliko feninga”, kazali su s ove benzinske pumpe u gradu na Sani.

    S benzinske pumpe “Petrol” u Banjaluci su kazali da je cijena dizela GDrive 3,32 KM, dok je cijena benzina 2,95.

    “Porasle su cijene naftnih derivata prethodnih dana, tako da su sada za litar dizela i benzina za nekoliko feninga viće nego ranije”, naveli su s ove benzinske pumpe.

    Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, komentarisao je juče da je ukidanje akciza na naftne derivate posao Parlamentarne skupštine BiH, a ne Vlade Republike Srpske.

    “Vlada i Narodna skupština su uradili svoj dio. Ja ih pozivam da to urade što prije”, rekao je Višković u Banjaluci.

    Cijene naftnih derivata prethodnih dana porasle su i u Federaciji BiH, pa su tako s jedne benzinske pumpe rekli da su povećane cijene dizela i benzina.

    “Za litar dizela je trenutno potrebno izdvojiti 3,21 KM, dok za litar benzina kupac mora platiti 2,96 KM”, kazali su s te benzinske pumpe.

    U Tuzli su takođe prethodnih dana porasle cijene dizela i benzina, pa tako za litar dizela treba platiti 3,26 KM, a za benzin 3,06 KM.

    “Cijene naftnih derivata su ponovo povećane, i to prije nekoliko dana”, naveli su s jedne benzinske pumpe u Tuzli.

    Radnik jedne pumpe u Mostaru kazao je da je cijena dizela trenutno 3,26 KM, dok benzin košta 2,91 KM.

    “Prehodnih dana su cijene naftnih derivata korigovane, odnosno povećane za nekoliko feninga”, rekao je ovaj radnik.

    Ekipa “Nezavisnih” je obišla nekoliko benzinskih pumpi na području grada Banjaluka i u skoro svim je cijena naftnih derivata veća u odnosu na prethodnu sedmicu.

  • Dolar na najvišem nivou u posljednjih 20 godina

    Dolar na najvišem nivou u posljednjih 20 godina

    Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara porasla i prošle sedmice, pete zaredom, nakon što je američki Fed povećao kamatne stope za 0,50 postotnih bodova i najavio daljnje zaoštravanje monetarne politike kako bi suzbio previsoku inflaciju.

    Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,7 odsto, na 103,64 boda, a u jednom je trenutku dosegnuo i 104,07 bodova, novu najviši nivo od 2002. godine.

    Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao 0,65 posto, na 130,55 jena, prenosi Index.

    Ali, američka je valuta stagnirala u odnosu na evropsku, pa je cijena evra na sedmičnom nivou ostala gotovo nepromijenjena, na 1,0550 dolara, nedaleko najnižih nivoa u pet godina. U fokusu ulagača bile su prošle sedmice centralne banke.

    Nakon dvodnevne sjednice, lideri američke centralne banke odlučili su u srijedu povećati ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, u raspon od 0,75 do 1 posto, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca od 2000. godine.

    Fed je već na sjednici u martu povećao kamate za 0,25 postotnih bodova kako bi suzbio inflaciju, koja je dosegla najviše nivoe u 40 godina, a očekuje se da će i idućih mjeseci agresivno zaoštravati monetarnu politiku.

    “Inflacija je previsoka i razumijemo poteškoće koje uzrokuje. Krećemo ekspeditivno kako bismo je spustili”, kazao je predsjednik centralnke banke Jerome Powell na konferenciji za medije.

    “Snažno smo predani vraćanju stabilnosti cijena”, istaknuo je Powell i dodao da će se i na idućim sjednicama razmatrati povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova, ali da se povećanje od 0,75 postotnih bodova ne razmatra.

    “Američko gospodarstvo je vrlo snažno i dobro pozicionirano da bi izdržalo strožu monetarnu politiku”, istaknuo je predsjednik Feda i poručio da očekuje ‘mekano ili mekanije’ prizemljenje privrede, uprkos strožoj monetarnoj politici.

    Fed je najavio i smanjenje bilance, koja je dosegnula 9.000 milijardi dolara jer je centralna banka za koronakrize kupovala obveznice kako bi održala likvidnost u financijskomsistmu i niske kamatne stope.

    Zahvaljujući zaoštravanju monetarne politike Feda, dolar jača prema japanskoj valuti već duže vrijeme jer japanska centralna banka poručuje da će još neko vrijeme voditi popustljivu monetarnu politiku kako bi podržala oporavak privrede, uprkos jačanju inflacijskih pritisaka.

    Zbog toga je kurs dolara prema jenu u jednom trenutku dosegnuo 131,24 jena, najviši nivo u 20 godina.

  • O aranžmanu s MMF-om još niko ni ne razmišlja

    O aranžmanu s MMF-om još niko ni ne razmišlja

    Predstavnici BiH ni ne razmišljaju o potpisivanju novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) iako se zemlja nalazi u najtežoj ekonomskoj i finansijskoj situaciji s rekordnom inflacijom.

    Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, za “Nezavisne novine” je samo kratko potvrdio da se na planu novog aranžmana trenutno ne dešava ništa.

    “Mi ne računamo na početak novih pregovora prije održavanja narednih opštih izbora”, rekao nam je Džuel.

    U Savjetu ministara BiH su nas uputili na Ministarstvo finansija i trezora BiH, naglasivši da su oni zaduženi za ovo pitanje. U tom ministarstvu takođe ističu da se ništa ne dešava.

    Naglasili su za “Nezavisne novine” da se u izbornoj godini do sada obično nisu ni vodili razgovori, te da je na posljednjem sastanaku s misijom bilo riječi samo o pregledu u vezi s pomoći oko kovida.

    Ni u Ministarstvu finansija RS nam u petak nisu mogli dati bilo kakvu informaciju o eventualnim novim pregovorima.

    Podsjećanja radi, MMF je prošle godine u ovo vrijeme odobrio pomoć svim zemljama članicama na način da mogu povući sredstva od više od 300 miliona evra po veoma povoljnim uslovima, a tada je analitičarima bilo jasno da dobijanje pomoći bez ikakvog uslovljavanja u sprovođenju reformi neće motivisati političke predstavnike da se angažuju oko novog aranžmana.

    Tokom prošle i pretprošle godine pregovori su zapeli na prevelikim izdavanjima za boračke kategorije u FBiH, neprihvatanju stvaranja zajedničkog registra transakcija fizičkih lica u Centralnoj banci BiH i još nekoliko manjih uslova.

    Inače, što se tiče dosadašnjih aranžmana, u Centralnoj banci ističu da je do sada BiH imala šest zaključenih aranžmana s ovom međunarodnom finansijskom institucijom, od kojih su četiri stendbaj, jedan produženi aranžman, i jedan aranžman brze finansijske pomoći usljed kovida.

    Stendbaj aranžmani su zaključivani u periodu između 2008. i 2014. godine i u potpunosti su otplaćeni. Produženi aranžman zaključen je 2016. godine u visini od 443 miliona SDR, što iznosi otprilike 560 miliona evra, a povučeno je 127 miliona SDR-a. Za otplatu iz ovog aranžmana ostalo je oko 140 miliona evra.

    Aranžman brze pomoći zaključen je u aprilu 2020. godine u visini od 265 miliona SDR-a, odnosno 335 miliona evra.

    Otplata za ovaj dug još nije otpočela, tako da, prema podacima Centralne banke BiH, BiH duguje MMF-u 405 miliona evra, ne računajući povučena sredstva prošle godine.

  • Cijene rastu, Nijemci strahuju od velike krize

    Cijene rastu, Nijemci strahuju od velike krize

    Građani Njemačke s velikom zabrinutošću prate situaciju u vezi s rastom cijena u svim oblastima života, ali i sa mogućim problemima u isporuci ruskog gasa, pa strahuju od velike krize i pada standarda.

    Stanovnici Berlina podijelili su s ekipom Tanjuga strepnju da bi situacija mogla da bude i gora i da će se sve teže preživljavati sa sadašnjom platom ili penzijom, jer inflacija u Njemačkoj već mjesecima raste i proteklog mjeseca oborila je rekord sa 7,4 odsto, dok su cijene namirnica skočile između 20 i 40 odsto, a energenata iznad 40 odsto.

    Penzioneri kažu da već sada jedva “krpe kraj s krajem”, i da je sve teže živjeti s penzijom, jer im nakon plaćanja svih računa, ostaje sve manje za bilo šta drugo.

    Ipak, dok su jedni duboko zabrinuti za blisku budućnost i predviđaju da će ova kriza trajati još najmanje dvije godine, ima i onih koji su uvjereni da će sukobi u Ukrajini brzo proći, kao i da će vlada reagovati i vratiti cijene na podnošljivi nivo.

    Starija Nijemica kaže da želi da razmišlja pozitivno iako su poskupljenja teško pogodila mnoge ljude.

    Na pitanje da li očekuje veću krizu na jesen i zimu, rekla je da ne zna šta će biti i da se nada da će vlada naći gas u nekoj drugoj zemlji, ali da će on svakako biti skuplji od ruskog.

    Utisak jednog penzionera iz Berlina je da je situacija strašna i da tako nešto do sada nije vidio.

    “Od korone, cijene neprestano rastu. Radnici su, prije svega, žrtve. Ja sam sada penzioner, dobijam oko 900 evra, a za kiriju dajem 500 evra, kako da živim od toga. Nadam se da će vlada uspjeti da ublaži posljedice krize”, rekao je on.

    Strahuje kako će se razvijati situacija na jesen i zimu i priznaje da je veoma pesimističan, posebno za buduće generacije, kojima predviđa teži život.

    Jedan mlađi Nijemac, koji je doskora živio u inostranstvu, smatra da je problem što su Berlin i Hamburg postali kapitalistički gradovi, u kojima su bogati pokupovali sve, pa rođeni Berlinci nemaju na raspolaganju ni stanove koje mogu sebi da priušte.

    Kazao je da vlada ne gradi više socijalne stanove, već samo “nekretnine za bogate”.

    I za njega je skok cijena veliki problem, a uvjeren je da će cijena grijanja rasti.

    Da su poskupljenja problem velike većine, saglasan je još jedan mlađi stanovnik Berlina, koji kaže da su posebno ugroženi oni koji rade u zdravstvu ili socijalnoj zaštiti, a imaju mala primanja.

    On, međutim, kaže i da su poskupljenja sasvim normalna stvar kada nedostaju sirovine i kada zemlje koje su bile glavni izvoznice, više ne isporučuju robu.

    “Ne bih uopšte da razmišljam šta će doći. Šta bude biće. Ne možemo to sprečiti”, njegov je zaključak.

    Starija Njemica ističe da za nju rast cijena za sada nije problem, pošto je još u radnom odnosu.

    “Meni još nije tako strašno, jer još radim, ali za godinu dana idem u penziju i imaću 1.000 evra manja primanja, a onda će mi život sigurno biti teži”, zabrinuta je ona zbog onoga što je čeka, jer, kako kaže, ne vjeruje da će trenutna kriza brzo proći.

    Ubijeđena je da će, kaže, da će trajati najmanje dvije godine.

    U Njemačkoj su građani, osim sa poskupljenjima, suočeni i s nestašicama u prodavnicama.

    Zbog velike potražnje, a usljed pravljenja zaliha, ali i manjih isporučenih količina, u prodavnicama je ograničena količina suncokretovog ulja, rafovi s uljem često su prazni, pa je potrebno obići više prodavnica, ne bi li se pronašla ta namirnica.

    Međutim, u turskim prodavnicama recimo ima ulja, ali je – čak četiri puta skuplje.