VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Prosječna plata u Srpskoj u avgustu 1.555 KM, u Srbiji 1.800 KM

    Prosječna plata u Srpskoj u avgustu 1.555 KM, u Srbiji 1.800 KM

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj tokom drugog kvartala 2025. godine iznosila je 1.564 KM. Riječ je o plati za jun, koji je ujedno i poslednji mjesec tog obračunskog perioda.

    Za poređenje, u Srbiji je prosječna neto plata u drugom kvartalu iznosila 108.016 dinara, odnosno oko 1.800 KM. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, to je povećanje od 10,8 odsto u nominalnom, odnosno 6,4 odsto u realnom iznosu u odnosu na isti kvartal prošle godine.

    U avgustu ove godine u Republici Srpskoj prosječna neto plata bila je 1.555 KM. U poređenju sa julom, nominalno je zabilježen blagi pad od 0,1 odsto, dok je realni nivo ostao nepromijenjen. Na godišnjem nivou, u odnosu na avgust 2024, prosječna zarada je porasla za 10,2 odsto nominalno, a za 5,5 odsto realno. Prosječna bruto plata u istom mjesecu dostigla je 2.392 KM.

    Po djelatnostima, najviše prosječne neto zarade u avgustu su ostvarene u sektoru stručnih, naučnih i tehničkih poslova – 1.954 KM, dok su najniže isplaćene u oblasti saobraćaja i skladištenja, gdje su iznosile 1.210 KM.

    U Federaciji BiH, prema podacima za juli 2025, prosječna neto plata dostigla je 1.628 KM, dok je bruto iznosila 2.540 KM. To predstavlja realni rast od približno 12 odsto u poređenju sa julom prethodne godine.

  • Nenamjenski krediti čine 72% duga stanovništva u BiH

    Nenamjenski krediti čine 72% duga stanovništva u BiH

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, prosječan dug po glavi stanovnika trenutno iznosi 4.040 KM. Na kraju jula 2025. godine, ukupni plasmani komercijalnih banaka u zemlji dostigli su 27,46 milijardi KM.

    Od toga, građani su se u bankama zadužili 13,83 milijarde KM. Najveći dio tog iznosa odnosi se na potrošačke, nenamjenske kredite, koji čine gotovo tri četvrtine ukupnog duga i iznose 9,93 milijarde KM. Stambeni krediti za izgradnju ili kupovinu novih stanova i kuća iznose 2,1 milijardu KM, dok za kupovinu postojećih nekretnina građani duguju 1,23 milijarde. Na ostale vrste zaduženja – od popravki stanova i kupovine automobila, do kreditnih kartica i malih biznisa – otpada oko 518 miliona KM.

    Prema evidenciji Centralne banke, kreditna aktivnost stanovništva u julu 2025. bila je veća za 10,7% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što u novcu iznosi 1,34 milijarde KM.

    Ekonomista Predrag Mlinarević objašnjava da je porast kreditnog zaduženja pratio i još brži rast štednje građana.

    – Kad bi to malo pojednostavljeno pokušali da predstavimo, to znači da je naše stanovništvo više deponovalo novca u banke nego što ga je povuklo kroz kredite – rekao je Mlinarević.

    Dodaje da se u tom periodu osjetio snažniji priliv doznaka iz inostranstva, koje se evidentiraju kroz bankarski sistem i završavaju u obliku depozita. Pored toga, do rasta štednje došlo je i zbog nominalnog povećanja plata, što je rezultat rasta minimalca, prilagođavanja zarada usljed inflacije i nastojanja poslodavaca da zadrže radnu snagu.

    – Sami sebe faktički finansiramo, nema tu nikakvih priliva u smislu da se kapital iz banaka drugih zemalja, odnosno gdje su sjedišta ovih filijala, gdje su matične banke, prenosi u našu zemlju. Uglavnom to je stanovništvo, njihovi depoziti se slijevaju u banke i onda one kreditiraju naše stanovništvo – istakao je on.

    Mlinarević naglašava da rast plata automatski povećava kreditnu sposobnost građana, pa time i obim odobrenih kredita.

    – Pa čim vam se poveća ta vaša nominalna zarada, da vaša kreditna sposobnost djelimično raste, usljed toga vi onda možete da dobijete više kreditnih plasmana. Sa druge strane, treba istaći da je zbog djelimičnog rasta cijena i inflacije, potrebno malo više novca da se finansiraju te potrebe i to je onda uzrokovalo da dođe do povećanja kreditnih plasmana sektoru stanovništva – rekao je on.

    Kako objašnjava, slična situacija prisutna je i u zemljama regiona, poput Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, gdje se zbog niskih primanja građani sve više oslanjaju na kredite da bi održali standard ili rješavali stambeno pitanje.

    Zaključuje da banke u BiH relativno malo kreditiraju privredu, dok se za zaduživanje građana oslanjaju isključivo na domaću štednju, koja im omogućava i dodatnu zaradu.

  • Ništa od povrata cijelog PDV-a za stanove u većim gradovima

    Ništa od povrata cijelog PDV-a za stanove u većim gradovima

     Kupci prve nekretnine u Banjaluci, Sarajevu i ostalim većim gradovima neće moći da računaju na povrat kompletnog PDV-a koji su uplatili, ukoliko ne budu izmijenjena zasad planirana pravila u Nacrtu pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.

    U ovom dokumentu, koji je trenutno u procesu e-konsultacija i podložan je izmjenama, navedeno je da je maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a zapravo prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH, koju je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavila Agencija za statistiku BiH.

    U praksi to znači da će na prosječnu cijenu uticati i cijene stanova u izrazito malim sredinama, gdje su nekretnine mnogo, pa i višestruko jeftinije nego u većim gradovima.

    Ili da budemo još precizniji – prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа po metru kvadratnom u drugom kvartalu 2025. godine u BiH iznosila je 3.147 KM, a u Banjaluci 3.649 maraka.

    Dakle, onome ko je u Banjaluci kupio stan u aprilu, te po svakom kvadratu platio 530,20 KM PDV-a, biće vraćeno 456,40 KM po kvadratu.

    I to nije sve – Nacrt pravilnika predviđa povrat PDV-a u maksimalnom iznosu od 24.557,74 KM, što znači da kupci komfornijih stanova, u većim gradovima, neće moći računati na kompletan iznos PDV-a ni po tom osnovu.

    “Maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a je prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH koja je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavljena u biltenu Agencije za statistiku BiH. Maksimalan iznos povrata PDV-a koji se može ostvariti po jednom zahtjevu kupca prvog stana ne može iznositi više od 24.557,74 KM od sume plaćenog PDV-a i koji iznos se usklađuje po prosječnoj cijeni u biltenu Agencije za statistiku BiH”, navedeno je u Nacrtu pravilnika.

    Ipak, ovo nije konačan dokument. Sve zamjerke koje imaju, građani mogu da iznesu na portalu ekonsultacije.gov.ba. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH) je, naime, 11. septembra objavila Nacrt pravilnika, sa rokom od 15 dana za zainteresovane, da pristupe dokumentu i dostave svoje komentare i prijedloge.

    “Da bi građani ili privredni subjekti učestvovali u javnim konsultacijama, potrebno je da se na portalu ekonsultacije.gov.ba registruju kao fizičko ili pravno lice. Tek nakon registracije imaju mogućnost da pristupe tekstu Nacrta pravilnika i ostave svoje primjedbe, sugestije i komentare. Samo na taj način podneseni komentari ulaze u zvaničnu bazu i biće dostavljeni Upravnom odboru UIO na razmatranje”, rekli su iz UIO BiH.

    Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podsjeća da je parlament BiH početkom aprila usvojio zakon koji omogućava povrat PDV-a na prvu nekretninu.

    “Upravni odbor UIO je tek nedavno usvojio Nacrt pravilnika. Ono što sam do sada čuo od zainteresovanih ljudi kao primjedbu je da pravilnik tretira prosječnu cijenu stana u BiH kao najveći iznos cijene kvadrata za povrat PDV-a i što je maksimalni iznos koji pravilnik predviđa za povrat novca građanima 24.557,74 KM”, naveo je Magazinović.

    Sve koji su direktno zainteresovani za ovaj pravilnik pozvao je da se uključe u javne konsultacije.

    “Finalni dokument će usvojiti Upravni odbor UIO nakon sprovedenih javnih konsultacija. O pravilniku se parlament BiH ne izjašnjava niti zastupnici imaju mogućnost da mijenjaju neke njegove dijelove”, upozorio je Magazinović.

    Ekonomista Igor Gavran navodi da je jasno da, ako se prosječna cijena utvrđuje na nivou BiH, odnosno uzimaju se u obzir i cijene stanova u Sarajevu i Banjaluci, gdje su basnoslovno skupi, i onih u, recimo, Čajniču ili Drvaru, onda dobijamo iznos koji je drastično niži od onoga koji većina kupaca stvarno plaća, jer se stanovi najviše kupuju u najatraktivnijim sredinama, dok one druge praktično izumiru i mnogi stanove ne mogu ni pokloniti, a kamoli prodati.

    “Ovaj pristup je logičan iz ugla budžeta, jer se osigurava koliko-toliko ograničenje gubitaka po ovom osnovu, ali, naravno, nije logičan iz ugla tržišta i kupaca. Recimo, stan od 50 metara kvadratnih u Sarajevu lako može dostići, pa i prestići cijenu od 250.000 KM bez poreza i onda bi PDV iznosio 42.500 KM. Dakle, daleko više od ovoga limita. A ako je riječ o većim stanovima, onda je očito da limit ne bi bio ni polovina stvarno plaćenog PDV-a”, pojašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

    Ipak, on misli da određeni limit ima smisla, jer ne treba ni stvarati motivaciju za dodatno povećanje cijena i eventualne dogovore i fiktivne cijene radi većeg povrata i podijele između povezanog prodavca i kupca, ali bi morao biti u vezi i sa lokacijom, inače je – besmislen.

    “Također bi trebali biti osigurani imovinski limiti i limiti prihoda ne samo kupaca nego i članova porodica da se spriječi da milioneri na ovaj način uštede pare za stanove djeci ili neki investiraju u nekretnine povoljnije. Svrha ovoga zakona mora biti pomoć prije svega mladima koji realno ne mogu priuštiti nekretninu drugačije. Ali, ukratko, bolje za sve bi bilo da vlasti utiču na smanjenje cijena nekretnina umjesto ovakvih problematičnih i manjkavih rješenja”, ocjenjuje Gavran.

  • BiH za godinu dana povećala uvoz struje za više od 300 miliona KM

    BiH za godinu dana povećala uvoz struje za više od 300 miliona KM

    Bosna i Hercegovina je za godinu dana povećala uvoz električne energije za više od 300 miliona KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Tako u ovim podacima piše da je tokom osam mjeseci prošle godine uvoz električne energije iznosio 138,3 miliona KM, dok je u istom periodu ove godine uvoz struje iznosio čak 447 miliona KM.

    Ono što je zanimljivo jeste da je i izvoz struje veći, pa je tako tokom ove godine izvezena u iznosu od 583,5 miliona KM, dok je u osam mjeseci prošle godine izvezena struja vrijedna 403,5 miliona KM.

    Podsjećamo, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je, na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK), povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

    Uvedene su tri blok-tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

    Tako procjena prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, za plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

    Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

    Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RE RS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

    Svega mjesec dana kasnije oni su od RE RS tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

    Nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

    RE RS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

    Početkom 2025. godine cijene električne energije u Republici Srpskoj prosječno su povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

    Postavlja se pitanje zbog čega smo uvozili toliku količinu električne energije po drastično većim cijenama, ako je izvoz bio veći za oko 180 miliona KM?

    Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, objašnjava za “Nezavisne novine” da se tržište električne energije prema neto izvezenim/uvezenim količinama (kWh) i neto izvozu/uvozu (KM) ne može posmatrati na dužem vremenskom periodu i bez značajnijih analiza na nivou dnevnih opterećenja, jer cijene električne energije diktira proizvodnja i potrošnja.

    “Cijena električne energije varira sezonski, dnevno i satno. Međutim, čak i ako posmatramo taj period od prvih osam mjeseci, vidimo da smo u prošloj godini imali u tom periodu 270 milion KM (izvoz – uvoz) neto dobiti, a u ovoj godini 140 miliona KM, što govori o lošijem izvoznom trendu za 130 miliona KM, bar gledajući u monetarnim vrijednostima. Električna energija koja se izvozi ne može “ostati građanima”, jer se ne može efikasno skladištiti u tim količinama”, ističe Harbaš.

    Dodaje da se problem sa nekog šireg aspekta može posmatrati u kontekstu skuplje električne energije, o razlozima poskupljenja proizvedene naše električne energije, te o ovim razmjenama koje nisu glavni faktor u formiranju cijene.

    “Mi smo i dalje neto izvoznici električne energije. Znači, sam energetski miks, planiranje proizvodnje/potrošnje, cijena uglja, sama inflacija (povećanje cijene usluga, plaća itd.) utječe na povećanje cijene električne energije i za domaćinstva i privredu”, zaključio je Harbaš.

  • Petrović o poslovanju ERS: Ove godine očekuje se minus od 29 miliona KM

    Petrović o poslovanju ERS: Ove godine očekuje se minus od 29 miliona KM

    “Elektroprivreda Republike Srpske /ERS/ očekuje da će ovu godinu završiti sa minusom od oko 29 miliona KM zbog loše hidrološke situacije i povećanog uvoza struje, izjavio je danas generalni direktor ERS-a Luka Petrović.

    Petrović je istakao da će proizvodnja struje u ERS-u biti drastično manja i iznosiće oko 4.500 gigavat-časova.

    “Već smo kupili oko 13 odsto struje na tržištu po skupim cijenama, a zbog razlike u nabavnim i prodajnim cijenama ERS će zabilježiti minus od oko 29 miliona KM, što je usvojila i Vlada Republike Srpske”, rekao je Petrović nakon sjednice kolegijuma direktora ERS-a u Trebinju.

    On je naveo da se nedostajuća količina struje mora nabaviti na berzi po cijeni za 72 evra za ovu godinu, dok se građanima prodaje po cijeni 34 evra, a privredi po 75 evra.

    “Kada imate dvije sušne godine zaredom, kao što je prošla i ova godina onda može doći do poremećaja novčanih tokova jer nije bilo izvoznih kapaciteta”, pojasnio je Petrović.

    On je istakao da je ERS posljednjih nekoliko godina prodavala prosječno od 100 do 200 miliona KM struje na spoljnom tržištu, a uvozila je oko 30 do 60 miliona KM struje.

    “Ove godine to se promijenilo i imamo izbalansiran uvoz, odnosno negdje na nivou od 60 ili 70 miliona evra ili oko tri puta povećane troškove za uvoz struje”, rekao je Petrović.

    On je odbacio spekulacije koje se tiču kreditnog zaduženja ERS-a, navodeći da su imali jedan kredit od 78 miliona KM koji su vratili i dodatnih 60 miliona KM koji su koristili za plaćanje nedostajuće struje.

    Potrebno je, kaže, pristupiti kratkoročnim i srednjoročnim mjerama u ERS-u.

    Prema njegovim riječima, očekuje se i tematska sjednica Vlade o ERS-u za koju će predložiti da se održi u Ugljeviku iz koga trećine struje odlazi Slovencima, čime će se odbaciti i razne spekulacije kada se neke stvari vide na licu mjesta.

    Kolegijum direktora ERS-a zatražio je i dodatnu racionalizaciju svih troškova poslovanja u svim preduzećima iz tog sistema, te da se investicije koje doprinose većoj proizvodnji struje apostrofiraju, a ostale da se stave na “stendbaj”.

    Petrović je podsjetio da su u toku dvije kapitalne investicije od kojih je prva Hidroelektrana “Dabar” od koje je do sada realizovano 60 odsto novca od investicije vrijedne 661 milion KM.

    Drugi projekat je, napomenuo je, izgradnja tri hidroelektrane Bistrica na kojima su aktivnosti u toku, a pojavila su se i neka klizišta što će biti predmet dodatnih finansijskih konstrukcija.

    Podsjetio je da je ERS prije dvije godine ostvarila rekordnu dobit od 146 miliona KM kada je bila dobra hidrološka situacija.

  • Da li BiH očekuje poskupljenje goriva?

    Da li BiH očekuje poskupljenje goriva?

    Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Država, od evropskih zemlja traži da prestanu da kupuju ruske energente, u zamjenu za američku podršku uvođenju strogih sankcija Rusiji. Ako bi se ovaj američki pritisak sproveo u djelo, to bi onda imalo posljedice i za BiH, i to i u političkoj i u ekonomskoj sferi.

    U političkoj sferi zato što su zemlje u Evropi koje su najviše sklone Trampu ujedno i najzavisnije od ruskih energenata, poput Slovačke, Mađarske i Srbije. Ujedno, takav rasplet mogao bi negativno uticati i na one političke aktere u drugim evropskim zemljama koje zagovaraju veću integraciju s Rusijom koju smatraju prirodnim dobavljačem jeftinih energenata i smatraju da su alternative preskupe. Na primjer, dio hrvatske političke scene, koji je vezan za mađarski MOL, takođe želi da se zadrže ove veze s Rusijom, a samim time i da utiču na energetsku politiku, pa i politička dešavanja u susjednim zemljama poput BiH.

     

     

    Što se tiče ekonomskog dijela, stručnjaci koje smo kontaktirali ne slažu se o tome da li će, ako se ova Trampova prijetnja ostvari, to neminovno dovesti i do većih cijena energenata.

    Dio stručnjaka smatra da će sama činjenica da bi logistika postala komplikovanija dovesti do povećanja cijena, dok ih dio smatra da nafta nije kao prirodni gas u cijevima da se mora uvijek dovoziti kroz fiksne dostavne tokove, već da se može naći na slobodnom tržištu, te smatraju da Evropa već radi na diverzifikaciji.

    Kada je riječ o prirodnom gasu, BiH i dalje nije veliki potrošač ovog energenta, ali bi, kako naši stručnjaci smatraju, veća cijena mogla uticati na projekte gasifikacije.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, za “Nezavisne” kaže da je Evropa već krenula u diverzifikaciju i da planira da u skoroj budućnosti više ne kupuje ruski gas, kao i da se sprovode aktivnosti na pronalaženju drugih dobavljača, kako bi se oslobodili zavisnosti od Rusije.

    “Ali još uvijek Evropa je ovisna o nafti i gasu iz Rusije i ako bi se ostvarile te najave, logično je da bi se to odrazilo i na BiH. U kojoj mjeri će naše tržište reagovati promptno u smislu promjene dobavljača, to ćemo vidjeti u narednom periodu, jer još ne znamo ni da li će se ta najava ostvariti ni, ako se ostvari, u kojoj mjeri”, smatra on.

    U kojoj mjeri će se ova najava ostvariti zavisiće i od stava unutar EU, jer Slovačka i Mađarska, zemlje koje se najviše protive prestanku kupovine ruskih energenata, imaju i značajan uticaj unutar evropskih institucija.

    Bečarević ističe da su te zemlje sad pred izborom da li će nastaviti insistirati na ruskim energentima ili će poslušati Trampa, za kojeg kažu da slijede njegovu politiku.

    “Indikativno je da je Mađarska već zaključila ugovor sa ‘Shellom’ o isporuci otprilike dvije milijarde kubika gasa godišnje. Ova zemlja i ovim pokazuje da se priprema za takvu odluku”, ističe on.

    Bečarević takođe navodi da se sve zemlje u okruženju, uključujući i Srbiju, pripremaju za takav scenario, ali da se u BiH ne radi ništa.

    “Mi se nadamo da će ‘Turski tok’ i dalje biti u funkciji za transport gasa. Danska je nedavno tražila da se posebna pažnja obrati na ‘Turski tok’ i to treba sad posmatrati”, rekao je on.

    Zdravko Milovanović, stručnjak za energetiku, smatra da bi u slučaju uvođenja ovakve zamjene bilo jako teško naći zamjenu ne samo za gas koji se dostavlja cijevima, nego i za naftu. Pored toga, kako ističe, promjena dobavljača uvijek uključuje i rizike i povećane troškove.

    “Čak i kada je nafta u pitanju, ako je dovozite brodovima, ona je daleko skuplja. Najjeftiniji transport je kroz naftovode i produktovode kada je riječ o naftnim derivatima. Osim toga, brodovi povlače i veće osiguranje, a to opet dovodi do većih cijena”, naglasio je on za “Nezavisne”.

  • Kolika bi trebala biti plata u BiH

    Kolika bi trebala biti plata u BiH

    Prosječna neto plata u BiH u julu ove godine iznosila je 1.601 KM, pokazuju zvanični podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH.

    Plata je u odnosu na prethodni mjesec nominalno veća za dva odsto, a realno za 1,8 odsto. Kada je o godišnjem poređenju riječ, prosječna neto plata u sedmom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,8 odsto, a realno za 9,5 odsto.

     

    Koliko ona prati cijenu potrošačke korpe?

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za juli mjesec iznosila je 3.202,70 KM, a za mjesec august 3.541,80 KM, što predstavlja porast od 10,59 odsto.

    Dakle, prosječna plata u BiH pokriva tek oko 45,2 odsto mjesečnih troškova potrošačke korpe.

    Da bi sustigla njen rast, plata bi se morala povećati za 121,2 odsto, a da bi pružila “solidan” život, što znači 20 odsto više od potrošačke korpe, što bi uključivalo pristojan život, štednju ili nepredviđene troškove, morala bi porasti za 165,4 odsto, tj. lični dohodak bi trebao iznositi oko 4.000 KM.

    Takođe, inflacija od 4,8 odsto čini realni standard još nižim, jer ima manju kupovnu moć nego prošle godine. Iako plata iznosi 1.601 KM, realno “vrijedi” oko 1.527 KM.

    U drugom kvartalu 2025. godine, radnu snagu činilo je 1,405 miliona osoba od kojih je 1,221 milion (86,9 odsto) zaposlenih i 184 hiljada (13,1 odsto) nezaposlenih.

    U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se povećao za 0,7 odsto, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 1,8 odsto.

    Stopa aktivnosti je bila 48,9 odsto, stopa zaposlenosti 42,5 odsto, stopa nezaposlenosti 13,1 odsto i stopa neaktivnosti 51,1 odsto. Od ukupnog broja radne snage, 60,5 odsto su muškarci, a 39,5 odsto su

    Ovakvi podaci pokazuju da je samo polovina građana radno aktivna na tržištu rada.

    Stopa neaktivnog stanovništva od 51,1 odsto pokazuje da više od polovine ljudi nije ekonomski angažovano, dakle niti radi niti traži posao. Uzimajući u obzir da je u EU stopa zaposlenosti oko 76 odsto, Bosna i Hercegovina daleko je ispod tog nivoa.

    Tu se primjećuje i značajan polni disbalans zbog manjeg broja zaposlenih žena i njihovu visoku stopu neaktivnosti.

    Iako nominalna plata u Bosni i Hercegovini raste, njen stvarni značaj slabi zbog porasta stope inflacije, visoke neaktivnosti, demografskih izazova…, koji sve više opterećuju ekonomski sistem, piše Forbes.

  • IRB uskladio kreditne linije sa pronatalitetnom politikom

    IRB uskladio kreditne linije sa pronatalitetnom politikom

    Investiciono razvojna banka (IRB) Republike Srpske građanima i mladim bračnim parovima omogućila je nove kreditne linije koje donose povoljnije uslove.

    Univerzalna kreditna linija namijenjena mladim bračnim parovima do 40 godina jedna je od novina u okviru nove kreditne linije.

    O novim pogodnostima gostujući u Јutarnjem programu govorio je direktor IRB-a, Boris Knežević koji je poručio da su nove kreditne linije usklađene sa pronatalitetnom politikom.

    – Izbačene su sve diskriminacije koje su do sada postojale, od oblasti obrazovanja do drugih elemenata. Ovo je kreditna linija usklađena sa pronatalitetnom politikom i predstavlja konkurentnu kreditnu liniju sa kamatnom stopom od 2,99 odsto. Očekujemo da će to korigovati stanje na bankarskom tržištu u ovom trenutku – kaže Knežević.

    Ističe da je pomjerena starosna granica za dobijanje ovih kreditnih linija, ali i da su sami uslovi za dobijanje sredstava pojednostavljeni.

    – Ranije su postojale različite kategorije koje su određivale pravo na sniženu kamatnu stopu, dok je sada uvedena jedinstvena kamatna stopa za kupovinu prve stambene jedinice u životu. Naš cilj je da omogućimo svim kategorijama stanovništva da dođu do prve nekretnine. To je novina koju smo uveli, kao i opcioni grejs period od šest mjeseci koji parovima omogućava da opreme stan i prilagode se novom životu. Pred nama je da vidimo kako će to sve funkcionisati u praksi – rekao je Knežević.

    Dodaje da je rad na pripremi ove kreditne linije trajao dugo, a osim toga IRB je radio i na kreditnim linijama za osjetljive kategorije društva.

    – Za porodice poginulih boraca i ratne vojne invalide predviđena je posebna kamatna stopa od 1,99 odsto. Naša opredijeljenost je da se približimo najosjetljivijim kategorijama stanovništva – tamo gdje komercijalne banke nemaju interes, IRB obezbjeđuje kreditna sredstva – poručio je Knežević.

    Osim ovih kreditnih linija direktor IRB-a ističe da su u najavi i krediti za studente

    – Postoji volja za ove kreditne linije i zahvaljujem se direktorki M:tela koja je izrazila podršku, kao i Poštanskoj štedionici koja je dala punu podršku za pojednostavljenje stambenih kreditnih linija. Ovo je zajednički rad kompanija iz Srbije i Republike Srpske, i nadam se da će linija za studentske kredite biti uskoro uspostavljena. Iza nas su nepuna tri mjeseca, ali mnogo toga je već urađeno, uspostavljena je dinamika da se skoro pa na sedmičnom nivou stvaraju nove inicijative – iako treba ostati oprezan – podsjetio je Knežević.

    Kada su u pitanju kreditne linije za studente, Knežević ističe da će se one fokusirati na na finansiranje školovanja i troškova studiranja. Biće jasno definisane kategorije i uslovi koje studenti moraju ispuniti da bi ostvarili pravo na sredstva. Uslovi će podrazumijevati i sufinansiranje kamata od strane drugih kompanija, što će dodatno olakšati pristup studentima.

    – Naravno, tražiće se potvrda od fakulteta da su studenti redovno upisani i da ispunjavaju sve potrebne kriterijume – dodao je Knežević.

    Poručuje da su u najavi i još neke novine među kojima su i kreditne linije za samce.

    – Na početku mandata sam rekao da ćemo se truditi da uklonimo sve oblike diskriminacije i da ćemo se posvetiti i toj kategoriji stanovništva. Međutim, potrebno nam je još vremena. Sigurno će u narednom periodu biti uvedena i ta kreditna linija. Takođe, planiramo i kreditne linije za penzionere, kako bismo sveobuhvatno pristupili tržištu stanovništva. Nemoguće je sve realizovati za tri mjeseca, ali ovo je bio prvi korak i on je već sproveden – naglasio je Knežević.

    Direktor IRB-a je po preuzimanju funkcije privukao pažnju javnosti zbog brojnih restrikcija i rezova u poslovanju IRB-a. Pored ovih mjera na snazi je bila i provjera diploma zaposlenih u IRB-u.

    – Na početku svakog mandata neophodno je utvrditi stvarno stanje u instituciji. U tom kontekstu, izvršene su promjene na svim pozicijama gdje je utvrđeno nedovoljno zalaganje i poslovna aktivnost. Data je prilika internim kadrovima koji posjeduju stručne kvalifikacije i koji su dugo čekali svoju šansu. Danas tamo djeluje nova energija – i nova institucija. Јedino pojačanje koje smo tražili bilo je u dijelu kadrova za sprječavanje pranja novca, gdje smo doveli dva vrhunska profesionalca. Što se tiče provjere diploma, taj proces je još uvijek u toku. Cilj nam je da se uspostavi potpuni integritet institucije – da znamo gdje se nalazimo i da li raspolažemo potrebnim znanjem i kvalitetom – naglasio je Knežević.

  • Šta je sve poskupjelo u trgovinama od 2020. do danas

    Šta je sve poskupjelo u trgovinama od 2020. do danas

    Od kafe, preko mesa, do voća, povrća i odjeće – sve je to drastično, u nekim slučajevima i više od duplo, poskupjelo unazad pet godina, pokazuje poređenje cijena u BiH iz jula 2020. i istog mjeseca ove godine.

    Istovremeno, prosječna neto plata je, u istom periodu, sa 965 KM otišla na 1.570 KM i njen rast, prema mišljenju građana, nije ispratio divljanje cijena.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža, koja sada košta 4,6 KM, pet godina ranije je po kilogramu koštala 3,2 KM.

    Svježa piletina je sa 4,5 marke po kg skočila na 6,6 KM, a cijena svježe pastrmke, koja je nekada iznosila 9,7 KM, pala je u sjenu sadašnje vrijednosti kilograma, koja iznosi čak 13,3 KM.

    Slično je i sa junetinom – prije pet godina smo je plaćali 13,3 KM, a sada je 24,2 marke po kilogramu.

    Divljanje cijena nije zaobišlo ni voće. Jabuke su sa 2,5 KM otišle na tri marke po kilogramu, a banane, koje smo plaćali dvije KM, sada koštaju 3,2 KM.

     

    U istom periodu, značajno su povećane i cijene povrća – krompira sa 0,9 na 1,50 KM, a, recimo, pasulja sa 4,7 na 6,2 KM.

    Najveći porast cijena u BiH se može primijetiti ako obratimo pažnju na mliječne čokolade, koje su skoro duplo poskupjele. Za kilogram smo plaćali, u prosjeku, 16,10, a sada košta 30,60 KM.

    Kada se tome doda i cijena mljevene kafe, koja je sada 29,3 KM po kilogramu, a ne 13,1 KM, koliko je bila u julu 2020. godine, može se uvidjeti ozbiljnost situacije.

    Potrošači se ne hvataju za glavu samo zbog cijena hrane, već i brojnih drugih artikala koji im trebaju. Recimo, dječje teksas hlače, koje sada iznose 32,2 KM,  koštale su 26,5 KM. Znatno su poskupjele i muške kožne cipele, koje koštaju 169,5 KM, u odnosu na nekadašnjih 124,3 KM. Tome, svakako, treba dodati da su poskupjele i brojne komunalije.

    Komentarišući ovaj rast cijena, Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ocjenjuje da je izostala adekvatna reakcija nadležnih.

    “Nešto što je vidljivo svih ovih godina jesu samo pokušaji vlasti da na neke načine privole trgovačke centre da se odreknu dijela marže i da se pozovu na akcije da se to uradi, a u stvari nije se vidjelo stvarno stanje i reakcija. Nešto čime se oni pravdaju jeste da treba da se pomogne samo onim socijalno ugroženim stanovnicima, a mi nemamo ni socijalne karte, tako da mi nismo došli ni do onog prvog segmenta kako pomoći najugroženijima”, navela je Marićeva za “Nezavisne novine“.

    Takođe, ona naglašava da je potrebna stvarna ekonomska analiza.

    “Nema tu prave i stvarne ekonomske analize da bi se mogle preduzeti određene mjere koje bi mogle pospješiti da ovakvo divljanje cijena više nije na sceni”, poručuje Marićeva.

    U julu ove godine prosječna isplaćena plata za radnike u građevinarstvu u Republici Srpskoj iznosila je tek 1.206 KM. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, smatra da je radnicima u ovom sektoru, s obzirom na rast cijena života, jako teško.

    “S obzirom na to da su cijene rasle, rasla je i najniža plata unazad par godina, ali ona je definitivno nešto što ne služi čak ni za preživljavanje, a kamoli za život. Činjenica jeste da radnici u građevinskom sektoru imaju prosječne najniže plate, međutim isto tako činjenica je da i poslodavci u građevinskom sektoru zloupotrebljavaju institut najniže plate. Ljude plaćaju najnižom platom, a ostatak nečega što oni procijene da je vrijednost radnika koji radi daju u kovertama”, naglasila je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

  • Kada bi BiH mogla ući u SEPA, jedinstveno područje plaćanja u evrima

    Kada bi BiH mogla ući u SEPA, jedinstveno područje plaćanja u evrima

    Zakoni u Bosni i Hercegovini nisu usklađeni sa evropskom regulativom kako bi BiH postala dio SEPA, jedinstvenog područja plaćanja u evrima.

    Inače, u sistemu SEPA je trenutno 41 država u i izvan Evropske unije, u kojima su, između ostalih, i zemlje regiona Hrvatska, Slovenija i Crna Gora.

    Na sastanku rukovodstva Centralne banke BiH i Upravnog odbora Udruženja banaka BiH razgovaralo se i ovoj temi.

    Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, kazala je da su osnovne promjene koje Bosnu i Hercegovinu približavaju evropskim finansijskim tokovima jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) i instant plaćanje u evrima (TIPS).

    Ona je istakla da je aktivno učešće komercijalnih banaka u primjeni SEPA i TIPS-a ključno za obezbjeđivanje benefita za građane i privredu.

    Iz Centralne banke BiH je saopšteno da je Selimovićeva predstavila

    “Komercijalne banke nezamjenjivi su partneri u ovom procesu, te njihova tehnička spremnost, konstruktivna saradnja i proaktivno učešće predstavljaju osnovu za uspješnu tranziciju ka modernim i efikasnim platnim sistemima”, navela je Selimovićeva.

    Iz Udruženja banaka su zahvalili Selimovićevoj jer je preuzela lidersku ulogu u procesu modernizacije platnih sistema, posebno u pogledu pristupanja SEPA i implementacije instant plaćanja.

    Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da u ovom procesu pored Centralne banke i Udruženja banaka učestvuju entitetska ministarstva finansija, te entitetske agencije za bankarstvo.

    “U pristupu Bosne i Hercegovine SEPA potrebno je ispuniti niz preduslova, a ključni od njih su izmjena i dopuna postojeće zakonske regulative u oblasti deviznog poslovanja, platnog prometa, unutrašnjeg platnog prometa i tako dalje”, objašnjava Ražanica.

    Prema njegovim riječima, potrebno je izmijeniti postojeće zakonske i podzakonske akte, te donijeti nove zakone, što je obaveza entitetskih ministarstava finansija.

    “Oni su počeli sa tim aktivnostima, ali ni mi niti bilo ko drugi ne možemo spekulisati sa nekim rokovima jer procedure donošenja nove zakonske regulative i izmjene postojeće podrazumijevaju niz koraka. To su od pripreme ministarstva, javne rasprave, parlamentarne procedure, do toga da li će biti amandmana. Odgovorno tvrdim da će sve institucije uraditi sve da to što prije bude realizovano, odnosno da BiH što prije bude član sistema SEPA”, naglasio je Ražanica.

    Podsjećamo, koristi od ulaska u SEPA su mjerljive u vidu smanjenja naknada za prekogranična plaćanja, boljeg povezivanja sa dijasporom, smanjenja neformalnih novčanih tokova, privlačenja stranih investicija, te potencijalnog rasta tržišta kapitala.

    trenutnu situaciju u realizaciji ovih strateških inicijativa koje su dio strateškog plana banke i u potpunosti usklađene sa standardima EU, te dodala da će ovi projekti omogućiti brže, bezbjednije, efikasnije i jeftinije platne transakcije, kako unutar zemlje, tako i prema inostranstvu.