Kategorija: Ekonomija

  • Prosječna plata u BiH u avgustu iznosila 1.145 KM

    Prosječna plata u BiH u avgustu iznosila 1.145 KM

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH u avgustu je iznosila 1.145 KM i nominalno je viša za 9,9 odsto u odnosu na decembar prošle godine, te nominalno viša za 13,7 odsto u odnosu na isti mjesec lani.Udjelatnosti pružanja smještaja, te pripremi i usluživanju hrane, prosječna isplaćena neto plata u avgustu je iznosila 734 KM, u građevinarstvu 841 KM, a u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala 875 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji prosječna isplaćena neto plata u avgustu iznosila je 1.677 KM, u finansijskim i djelatnostima osiguranja 1.669 KM, a u informacijama i komunikacijama 1.609 KM, prenosi Dnevni Avaz.

    Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u BiH za avgust je iznosila 1.757 KM, što pokazuje nominalan rast za 9,5 odsto u odnosu na decembar 2021. godine, te je nominalno viša za 13,2 odsto u odnosu na avgust prošle godine.

  • Crne prognoze ekonomista: Gorivo sve skuplje, poskupiće i ostali proizvodi

    Crne prognoze ekonomista: Gorivo sve skuplje, poskupiće i ostali proizvodi

    Cijene u BiH nezaustavljivo rastu. Naročito kada je u pitanju gorivo i nema naznaka da će cijene padati. Veća je vjerovatnoća da će one rasti u narednom periodu. Jutros je na benzinskim pumpama slijedeća: dizel je od 3,36-3,61 KM, Super 95 je od 2,76-2,96, a Super 98 od 2,86-3,76, što pokazuje da su cijene u odnosu na rethodne dane skuplje za 0,15 KM.

    Poskupio je i plin i cijena po kubiku je oko 1,5 KM. Sve ovo će uticati, kažu ekonomisti uticati i na cijene drugih proizvoda, naročito prehrambenih, poručuje Faruk Hadžić, ekonomista.

    “Ono što je trebalo uraditi da se privremeno suspenduje naplata akciza na goricvo, ali je bilo nerazumjevanje piojedinaca i zbog toga plaćamo skupu cijenu goriva. To će se odraziti na veliko ubrzavanje inflacije što će biti jedan veliki problem za naše građane”, kaže Hadžić.

    Hadžić ističe kako je osim akciza, koje na kraju nisu ukinute, vlast je trebala da sredstva “ubrana” od akciza, onda preusmjeriti na subvenciju cijene goriva.

    “Vi subvencionišete cijenu goriva sa 0,40 pfeninga po litri. Imate novac kojeg ste se odrekli i samo ga vratite građanima. Na taj način možete direktno pomoći građanima i privredi u vrlo teškom periodu koji dolazi”, kaže Hadžić.

  • Kvadrat u Banjaluci i Sarajevu i do 6.000 KM

    Kvadrat u Banjaluci i Sarajevu i do 6.000 KM

    Cijene građevinskog materijala ostavile su značajan trag na tržište nekretnina. U odnosu na prošlu godinu, cijena stanova u BiH veća je za oko 30 odsto, a kuće i do 10%.

    Stabilizacija cijena u BiH je izgledna, kažu upućeni, ali do značajnijeg pada cijena neće doći do 2024. godine. Najjače tržište prema broju sklopljenih ugovora su Sarajevo, Banjaluka, Tuzla, Istočno Sarajevo i Bijeljna, a cijene stanova u prva dva dostigle su 6.000 KM po metru kvadratnom, piše N1.

    U užem jezgru glavnog bh. grada cijene nekretnina povećane su između 30 i 50%. Ali, ako uporedimo sa okruženjem, BiH je i dalje jeftino tržište, tvrde upućeni. No, kada analiziramo domaći standard i prosječne plate, stanovanje je odavno luksuz. Ako ne želite da živite dalje od gradskog jezgra, za renoviran stan u starogradnji u Sarajevu, moraćete da izdvojite i do 4.500, odnosno, 6.000 KM po kvadratu za stan u novogradnji.

    “Na Otoci su prešle cijene od 3.000 KM, a u samom centru vi imate luksuzne novogradnje, koje i nisu predviđene za slobodno tržište nego se u preprodaji prodaju ljudima koji imaju malo više novca. Na Čobaniji postignuta je cijena i od 5.500 do 6.000 KM”, kazala je Alma Abdagić iz Rental nekretnine iz Sarajeva.

    O smanjivanju je rano govoriti, no upućeni predviđaju da će banke povećati kamate za stambene kredite, a to automatski znači da će sve manje ljudi biti u prilici da podigne kredit kako bi priuštili nekretninu. S druge strane, manja potražnja uslovljava i blagi pad cijena.

    No, to se ne očekuje prije 2024. godine, pokazuju istraživanja. Poskupile su nekretnine i u Istočnom Sarajevu, no i dalje su povoljnije u odnosu na komšije.

    “Cijene polovnih stanova, u zavisnosti od lokacije, starosti stana i stanja samog stana je negdje između 1.500 i 1.800 KM. Novogradnja prelazi 2.000 KM, dakle 2.500 KM. Još uvijek je to Spasovdanska, Hilandarska, Dečanska, ovaj dio ovdje još nosi naziv neke top lokacije”, naveo je Ranko Vukmanović iz agencija za nekretnine NEK, iz Istočnog Sarajeva.

    Tendencija rasta cijena na tržištu nekretnina primijećena je tokom ljeta i u gradu na Vrbasu. Najniže cijene u novogradnji ne mogu se naći ispod 2.800 KM i to u okolnim dijelovima Banjaluke, dok je cijena u jezgru već neko vrijeme izjednačena sa Sarajevom – 6.000 KM.

    “Najviše kupuju mladi bračni parovi, ljudi iz inostranstva, ali i ljudi iz drugih gradova. Jedan dio je gotovina, a drugi dio je putem kredita, tipa 30% gotov novac, a ostatak kredit”, kazao je Aleksandar Vuković iz agencija za nekretnine KONDO iz Banjaluke.

    Zbog pozicije grada Trebinja i njegovom povezanošću sa primorjem, kao i međunarodnim aerodromom u Dubrovniku, potražnja za nekretninama je ogromna. To, djelimično i diktira cijenu novih stanova koja prelazi 4.000 KM. Starijih stanova gotovo i nema.

    “Čim se i pojavi neki stan, on se veoma brzo proda. Najjeftiniji stan se može dobiti po cijeni od 1.500 KM, ali tu su obično potrebna dodatna ulaganja. Sve je teže za lokalno stanovništvo da dođe do stana. Jer to su cijene koje ne mogu podnijeti, pa ljudi uglavnom kupuju na kredit i to polovne stanove”, rekla je Mubina van Veen-Isović iz HPM nekretnine iz Trebinja.

    U Mostaru novogradnje gotovo da i nema, a renovirani stanovi dostižu 2.300 KM. U Zenici je cijena između 1.500 i 2.000 KM, dok za novi stan morate iskeširati više od 2.500. Iako je novogradnja i u Brčkom dostigla maksimum, i to između 1.800 do 2.500 KM/m2 , i dalje je jedan od najpovoljnijih tržišta.

    “Stara gradnja prati novogradnju tako da, ako poskupi novogradnja, onda poskupljuje i stara gradnja, te se kreće od 1.200 do 1.700 KM”, istaknula je Gorana Tanasić, iz Emporium nekretnine iz Brčkog.

    U prvom kvartalu ove godine u BiH je prodato ukupno 627 novih stanova, podaci su Agencije za statistiku BiH. Posebno je zanimljiv podatak da je najskuplji stan, van urbanog područja, prodat, na Jahorini i to za više od oko pola miliona KM.

  • Inflacija i kriza strane investicije u BiH skratile za 250 miliona

    Inflacija i kriza strane investicije u BiH skratile za 250 miliona

    Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije u BiH u šest mjeseci ove godine su iznosile 512,4 miliona KM ili 262 miliona evra, rečeno je “Nezavisnim” u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA).

    U istom periodu prošle godine direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu su iznosile oko 766 miliona KM.

    Kako su naveli iz FIPA, u prvih šest mjeseci 2022. godine zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Švajcarska (95,7 miliona KM), Austrija (86,7 miliona KM), Velika Britanija (77,4), Slovenija (71,9) i Njemačka (65,3 miliona KM). Značajna povećanja kapitala registrovale su i Srbija (37,3 miliona KM), Turska (26,2) i Italija (22,6).

    “Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u 2021. godini u Bosni i Hercegovini iznose 971,2 miliona KM ili 496,6 miliona evra i veća su u odnosu na prethodnu godinu za 32 odsto”, kazali su iz Agencije.

    Dodali su da su zemlje koje su najviše investirale prošle godine u BiH bile Švajcarska (210,8 miliona KM), Turska (147 miliona KM) i Velika Britanija (126,1 miliona KM).

    “Zemlje koje slijede su registrovale značajnija povećanja kapitala u 2021. godini, preko 50 miliona KM, i to Austrija (96,1), Hrvatska (82,0), Srbija (79,5), Njemačka (76,9), Slovenija (70,7) i Italija (58,7 miliona KM)”, rekli su iz FIPA.

    Posmatrano po djelatnostima, najviše stranih investicija u 2021. je bilo za trgovinu na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) 172,9 miliona KM, pa slijedi proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme 114,1 miliona KM i proizvodnja baznih metala 102,7 miliona KM.

    Ekonomista Milenko Stanić smatra da je jedan od razloga ovako niskih direktnih stranih investicija politička nestabilnost u BiH.

    “Ovaj pad pokazuje samo dalji trend urušavanja zainteresovanosti stranih investitora za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu. Pored političke nestabilnosti, tu su i drugi problemi za otežane uslove rada i poslovanja kao što su visoke stope inflacije. Činjenica je da samo po doznakama iz inostranstva koje naša dijaspora šalje svojim porodicama između tri i četiri milijarde KM na godišnjem nivou, što pokazuje kako direktne strane investicije i nisu toliko bitne za privredu BiH. Tu su i razlozi kao što su pretjerano opterećenje na zaposlene radnike, poreski i velika prisutnost neporeskih davanja, razne vrste taksi, dozvola, doznaka koje ne postoje u okruženju. Što se tiče parafiskalnih nameta, BiH ih ima duplo više nego Hrvatska, a tri puta više nego Srbija”, objašnjava Stanić.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je da je, prema njegovom mišljenju, pad još veći nego što brojke pokazuju.

    “Ovih 500 miliona KM je mnogo manje nego što je 500 miliona KM bilo prošle godine. Ako uzmemo u obzir inflaciju koju smo imali i pad vrijednosti konvertibilne marke zbog pada evra, onda je ovaj pad još veći. Uzroci definitivno jesu veći u ekonomskoj krizi, jer oni koji ulažu iz EU koja je takođe u krizi, ustručavaju se od vanjskih ulaganja i fokusiraju se na svoje zemlje. Činjenica je da, i ako se odluče na ulaganja, Bosna i Hercegovina im neće biti prvi izbor jer nije najpovoljnije tržište”, zaključio je Gavran.

  • “Otvorite Sjeverni tok 2, Amerikanci profitiraju”

    “Otvorite Sjeverni tok 2, Amerikanci profitiraju”

    Direktor “Salinen Austria AG” Peter Untersperger zahteva od Njemačke, u vezi rastuće cene gasa, otvaranje gasovoda “Sjeverni tok 2”.

    “Amerikancima sankcije uopšte ne štete, već profitiraju od njih, a Njemačka i Austrija time same sebi pucaju u koljeno”, objasnio je Untersperger agenciji APA.

    Prema njegovim rečima, EU je napravila velike greške i smatra da Ukrajini nikada nije trebalo ponuditi članstvo u NATO, ali se sada ne može nazad, jer bi Evropa izgubila na ugledu.

    Kompanija je već u januaru, i to pre rata u Ukrajini, smanjila proizvodnju zbog cene energenata za 20 odsto.

    Sada je, kaže, situacija još gora.

    Unteresperger je kazao da se unapred kupljene količine energenata smanjuju i da je kompanija sve više izložena tržišnim cenama, koje može samo delimično prebaciti na kupce.

    “Do sada smo uspeli da prosledimo samo 10 do 12 odsto, a potrebno je 25 do 30 procenata”, rekao je on.

    Ukazao je da je proizvodnja i dalje za 20 odsto niža i da će tako ostati do kraja godine.

    I pored toga on očekuje uravnotežen do blago pozitivan rezultat za tekuću poslovnu godinu.

    Untersperger smatra da je politika privrednike ostavila na cedilu.

    “Zašto se nije ranije prešlo na obnovljive izvore energije. Ako je gas jeftiniji, kao preduzetnik ne mogu reći zato što je to održivo i tako lepo kupovaću zelenu energiju iz vetroparka koja je duplo skuplja. Nisam Karitas”, poručio je on.

    Untersperger kritikuje austrijsku vladu i zbog uvođenja poreza na CO2, što, kaže, utiče na konkurentnost u odnosu na Nemačku.

    “Naši njemački konkurenti dobijaju ogromne svote novca, a mi glupaci sedimo na suvom i moramo da plaćamo 400 evra po megavatsatu”, dodao je u izjavi agenciji APA.

  • Zapad upozoren – Rusija će uzvratiti

    Zapad upozoren – Rusija će uzvratiti

    Izvršni direktor Gasproma Aleksej Miler izjavio je da bi planovi da se ograniči cijena ruskog gasa izazvali zastoj u isporukama ovog energenta, preneo je Rojters.

    Rat u Ukrajini naterao je kupce iz Evropske unije da smanje uvoz ruskih energenata, dok G7 i EU pokušavaju da uvedu ograničenje na cenu ruske nafte i gasa.

    “Takva jednostrana odluka je, naravno, kršenje postojećih dogovora, koja bi dovela do prekida u snabdevanju energentima”, rekao je Miler za rusku državnu televiziju, preneo je Rojters.

    Pre Milera, predsednik Rusije Vladimir Putin je rekao da bi moglo da dođe do prekida u snabdevanju energentima ukoliko dođe do ograničenja cena, upozoravajući da bi Zapad mogao da bude “smrznut” kao vuk u poznatoj ruskoj bajci.

  • Centralna Banka BiH prodaje tone zlata kad cijena ima najnižu vrijednost

    Centralna Banka BiH prodaje tone zlata kad cijena ima najnižu vrijednost

    Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da je šokantna odluka Centralne banke BiH da, u periodu kada cijena zlata u svijetu bilježi najnižu vrijednost u posljednje dvije godine, proda nešto više od tone zlata.

    On je rekao da privremeni pad vrijednosti zlata nipošto nije trebalo da bude dovoljan razlog za njegovu prodaju.

    – S obzirom na to da u našim deviznim rezervama dominira evro, čija vrijednost pada i nema nikakve nade da uskoro poraste zbog katastrofalne perspektive ekonomije EU, ova odluka dodatno će umanjiti ionako simboličan udio rezervi u zlatu i potpuni je promašaj i veoma štetna odluka – rekao je Gavran za “Dnevni avaz”.

    On pita rukovodstvo Centralne banke BiH zašto zlato nisu prodavali kada je njegova vrijednost bila veća, kao i zašto su rezerve zlata u BiH na istom nivou već godinama, iako se njegova vrijednost drastično mijenjala u oba smjera.

    Prema njegovoj ocjeni, radi se o pokušaju da se privremeni lošiji rezultati poslovanja pokriju na potpuno pogrešan način.

    Gavran pita, takođe, da li je Centralna banka BiH “spavala” uljuljkana stabilnošću evra, pa se “probudila” nakon njegovog pada.

    – Neće ova odluka destabilizovati ni Centralnu banku, ni BiH, ali je razočaravajuća i pogrešna, a opravdanja su potpuno neuvjerljiva i nemaju nikakvu ekonomsku logiku – zaključio je Gavran.

  • Zabrana izvoza iz Ukrajine znači više cijene žitarica u BiH

    Zabrana izvoza iz Ukrajine znači više cijene žitarica u BiH

    Ukoliko ne dođe do produžetka Sporazuma o izvozu žitarica iz Ukrajine, koji je na snazi do 22. oktobra, vjerovatno će doći do poskupljenja ovih proizvoda, ali i moguće nestašice, kako u Evropskoj uniji, tako i u BiH, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Podsjećamo, Sporazum o deblokadi izvoza ukrajinskih žitarica potpisan je u Istanbulu 22. jula ove godine i oročen je na tri mjeseca, odnosno na snazi je do 22. oktobra. Još se ne zna da li će biti produžen, a najave nekih ruskih zvaničnika, koji su ostavili mogućnost da dogovor ne bude obnovljen, povećavaju tenzije na tržištu.

    Neki analitičari smatraju da bi problemi zbog ukrajinskog izvoza mogli da utiču da cijene evropske pšenice ponovo porastu. Međutim, naglašavaju, na svjetsko tržište dospijeva i rusko žito iz odlične žetve, što donekle umanjuje takve mogućnosti.

    Tržište žitarica u Evropi je preplavljeno pšenicom iz Rusije i Ukrajine, što je trenutno dovelo do pada cijena.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i vlasnik kompanije “Krajina klas”, rekao je da učešće žitarica iz Ukrajine nije toliko zastupljeno na tržištu Bosne i Hercegovine.

    “Sa druge strane, izvori našeg snabdijevanja žitarica su Srbija, Hrvatska i Mađarska, tu su bile žetve kako treba i nije bilo problema”, naveo je Trivić.

    Na pitanje šta će se desiti ako Ukrajina zabrani izvoz svojih žitarica nakon 22. oktobra, Trivić odgovara da će vjerovatno doći do poremećaja cijena na tržištu, odnosno poskupljenja.

    “Što se tiče količina, mislim da neće biti problema, jer ima dovoljno žitarica. Ono što je problem jeste to da ima pšenice, ali trgovci neće da je prodaju, jer traže više cijene. Takođe, ne može se ni kupiti neka veća količina pšenice, jer se čeka prilika da se ekstra zaradi”, ističe Trivić.

    Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista RS (SWOT), istakao je za “Nezavisne” da je rat u Ukrajini uzrokovao mnogobrojne prekide lanaca snabdijevanja, pa tako i u ovom strateškom dijelu koji se odnosi na energiju i hranu, kao i druge važne sirovine za industrijsku proizvodnju.

    “U konkretnom slučaju žitarica, evidentno je da su sve količine, odnosno jedan veliki dio koji je ugovoren da se može izvoziti dogovorom Ukrajine i Rusije, završavao na evropskom tržištu, iako je sama namjera bila da se smanji potražnja za žitaricama u afričkim zemljama”, objasnio je Grabovac.

    Istakao je da se u narednom periodu, ukoliko ne dođe do dogovora o nastavku izvoza iz ovih zemalja, može očekivati sigurno poskupljenje žitarica, a eventualno i neke nestašice.

    “U kojoj mjeri će doći do poskupljenja žitarica, ali i eventualne nestašice, zavisi od mnogobrojnih faktora i to ćemo tek vidjeti”, zaključio je Grabovac.

  • Rusija preusmjerava naftu ka tri kontinenta

    Rusija preusmjerava naftu ka tri kontinenta

    Rusija će preusmeriti isporuke nafte ne samo u azijske zemlje već i u Afriku i Latinsku Ameriku, izjavio je Aleksandar Novak na forumu Ruska energetska nedelja.

    Što se tiče preusmeravanja, veći deo naše nafte biće usmeren ka azijsko-pacifičkom regionu, ka Indijiu, Pakistanu i drugime zemljama na tom pravcu. Konkretno, ka zemljama Afrike i Latinske Amerike, odnosno ka onima kojima su potrebni naši energetski resursi“, rekao je Novak, prenosi Tas.

    On je takođe najavio proširenje ruskih lučkih kapaciteta.”Kada je reč o transportu, tu su luke i naftovodi. Embargo se ne odnosi na isporuke naftovodima, već samo na morski transport. Bez obzira na to, svi naši logistički centri koji se trenutno koriste biće i dalje u upotrebi i biće prošireni. Planiramo da proširimo kapacitete luka Ust-Luga, Novorosijsk i u Primorskom regionu za oko 40 miliona metričkih tona; što je prilično veliki obim”, rekao je Novak.

  • Cijena nafte u svijetu pada, u BiH gorivo sve skuplje

    Cijena nafte u svijetu pada, u BiH gorivo sve skuplje

    Od početka sedmice na benzinskim stanicama u BiH gorivo je skuplje i do 20 feninga, a struka upozorava da ovo nije kraj poskupljenjima ovih derivata i da “više nema jeftine energije”.

    Nakon djelimičnog pada cijena nafte i naftnih derivata u BiH, potrošači ponovo za litar goriva na pojedinim pumpama moraju izdvojiti i više od 3,4 KM, a s obzirom na to da se cijene mijenjaju na dnevnom nivou, vrlo vjerovatno je da će uskoro na pumpnim stanicama pisati i više od 3,5 KM.

    Na zaustavljanje ovako crnih prognoza ne utiče čak ni činjenica da se cijene nafte na svjetskom tržištu unazad nekoliko dana kreću relativno stabilno, a da je čak na američkom tržištu barel nešto skuplji od 87 dolara, dok je na londonskom oko 93.

    Predstavnici potrošača u BiH pitaju se kako je moguće da gorivo ovdje poskupljuje i onda kada na svjetskom tržištu cijene nafte rastu, ali i kada padaju.

    “Imali smo cijenu barela u padu. Ne znam šta konkretno mi treba da pratimo, ali je činjenica da cijena sirove nafte pada, jer vidimo da je u zadnjih nekoliko dana niža i od 95 dolara za barel. A kod nas poskupljuje. Ni vijesti iz regiona nam ne idu u prilog. Sva situacija ide u prilog distributerima, koji nisu spustili cijene koliko su i kada su trebali, pa su građani s pravom ogorčeni”, navodi za “Nezavisne novine” Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke.

    Distributeri odgovaraju da je rast nabavnih cijena trenutno najveći uzrok poskupljenja. Pored toga, kažu, tu su i inflacija, prijetnje recesijom, kovid-19…

    “Tu između ima jedna karika o kojoj se puno ne priča, a to su rafinerije. Tako da je od te cijene barela do nas daleko kilometrima i ne može odmah to da se osjeti. Mi, nažalost, nemamo rafineriju i ne može to tako brzo da se promijeni”, kaže za “Nezavisne novine” Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”.

    Ali, prema njegovim riječima, postoji još jedan značajniji problem koji diktira stanje na energetskom tržištu, a to je rast dolara u odnosu na najjače valute.

    “Morate pogledati kurs dolara i evra, jer se nafta veže za dolar. Znate koliko je evro bio jači od dolara i šta se dešava po tom pitanju. Po tom osnovu je, s obzirom na to da se nafta i derivati preračunavaju u dolare, došlo do užasnog poskupljenja”, navodi Bajić.

    Upravo zbog navedenog, kaže, očekuje se novo poskupljenje goriva u BiH.

    “Sasvim sigurno u narednih desetak dana će biti novih poskupljenja, a nadam se da će poslije toga doći do pada cijena. Jer, vidite da su i cijene na pumpama različite. Prvi put od kada ja radim, u ‘Krajinapetrolu’ sam i ja došao do toga da na pojedinim stanicama imam različite cijene. Uvijek sam nastojao i smatrao da je logično da jedna firma na svojim stanicama ima iste cijene, ali s obzirom na odredbe o maržama, kako se gdje proda i uđe, tako se mijenja. Evo, ovog časa prvi put je situacija da je isti derivat znatno jeftiniji u Mrkonjić Gradu nego u Banjaluci, dok roba ne ode gore ili dok se ne potroši. Mi sada već imamo na pojedinim stanicama preko 3,4 KM. Sve zavisi od veletrgovaca, dobavljača, rafinerija… Ali jedno je sigurno, više nema jeftine energije, niti će je biti”, pojašnjava Bajić i dodaje da nas globalno očekuje velika borba za energente, a samim tim stižu i druga poskupljenja.

    Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, kaže za “Nezavisne” da se pretvaranje nafte i naftnih derivata na području BiH razlikuje u odnosu na svjetska kretanja cijena.

    “Dijelom je razumljivo što cijene kod nas ostaju, s obzirom na to da većina kompanija ili trgovaca koji prodaju naftu, kupuju određene količine po cijeni koja je bila prije mjesec dana, pa ne mogu promptno smanjiti cijene na pumpama. Ali je indikativno to, a na to ukazujemo i godinama, kada dođe obrnuta situacija i poskupi u svijetu, automatski poskupi u BiH. Ako pratimo svjetsko tržište i vidimo da te cijene rastu, možemo očekivati i u BiH da će vrlo brzo porasti, a ako budemo imali neki kontinuirani pad od 2-3 mjeseca, tek onda za 15 dana ili mjesec možemo kod nas očekivati pojeftinjenje, što je zaista kontradiktorno”, ističe Harbaš.

    On naglašava da situacija na svjetskom nivou ne ide u prilog BiH, jer ne postoje jasne indicije da će doći do stabilizacije.

    “Ovakva situacija pogoduje snabdjevačima i to treba da regulišu državni organi. Mi osjetimo te cijene koje se stalno povećavaju, a bez sistema koji će zaštititi potrošače ne možemo se nadati boljem. To smo vidjeli i na primjeru akciza”, poručuje Harbaš.