VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Osnovne namirnice plaćamo čak 170 maraka više

    Osnovne namirnice plaćamo čak 170 maraka više

    Cijene nekih od najosnovnijih životnih namirnica neophodnih za mjesečno “preživljavanje” jedne prosječne porodice u Srpskoj, poput mlijeka, ulja, hljeba, jaja, mesa i povrća, porasle su, zbirno gledajući, za oko 100 maraka u posljednjih godinu dana, odnosno za 170 maraka ako se uporede cijene sa kraja 2020. i 2022. godine.
    Pokazuju ovo podaci do kojih je došao “Glas Srpske” u analizi, odnosno matematičkoj računici, urađenoj samo na šest “ključnih” namirnica bez kojih se život jednog domaćinstva nikako ne može zamisliti, pri tome kalkulišući i praveći ovu računicu i uzimajući zvanične statističke podatke, s pretpostavkom da jedna prosječna porodica u Republici Srpskoj minimalno potroši, recimo, 30 hljebova dnevno, 12 kilograma mesa, od čega najviše piletine, 10 litara mlijeka, 40 jaja i 30 kilograma raznog povrća: krompira, paradajza, paprike, luka…

    Kada se podvuče crta, može se vidjeti da je za pomenutih šest prehrambenih stavki, na mjesečnom nivou, krajem 2020. bilo potrebno izdvojiti 237 maraka, godinu dana kasnije 330, a krajem prošle i početkom ove godine čak 410 maraka, što je rast od oko 70 odsto.

    Ukoliko to uporedimo sa kretanjem prosječne plate u posmatranom periodu, a ona je 2020. iznosila 956, a početkom ove godine 1.217 maraka, proizlazi da je samo rast cijena pomenutih šest namirnica “pojeo” većinu od 260 maraka, koliko je iznosio rast plata u posljednje tri godine, odnosno više od 60 odsto ovog povećanja.

    Prema riječima Banjalučanke V. Z, ona i suprug sve teže izlaze na kraj sa svim poskupljenjima jer, kako je pojasnila, s penzijom od 580 maraka svaka kupovina postaje noćna mora.

    “Pojedini tržni centri imaju ponedjeljkom sniženja za penzionere. Koristim to, ali i akcije koje se s vremena na vrijeme organizuju. Ali, i pored toga, suprug i ja smo prinuđeni da režemo troškove gdje god možemo, pa čak i na hrani. Kada platimo režije i kupimo lijekove, malo toga ostane. Kupuje se samo ono najosnovnije, ali bukvalno, i to u manjim količinama nego do sada. Da nije djece, stvarno ne znam kako bismo preživjeli sve ovo, jer je ovo stvarno postalo puko preživljavanje. Jedne cijene danas, sutra druge i tako u nedogled. Ono što me brine jeste što se ovim poskupljenjima ne vidi kraj”, kaže ova ogorčena Banjalučanka.

    Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora Murisa Marić kaže da, iako je došlo do određenog rasta penzija i plata, on ne može pratiti rast cijena hrane, ali ni ostalih komunalnih usluga.

    Navodi da su zbog toga promijenjene i potrošačke navike građana, te se tako sve više kupuju, uslovno rečeno, jeftiniji proizvodi. Kako je pojasnila, ne gleda se na kvalitet, nego se kupuje ono što je dostupno i pristupačno količini novca, odnosno kućnom budžetu jednog domaćinstva.

    Da je ovaj rast cijena uticao na kupovnu moć građana, ukazuju i posljednji podaci koji govore da je, nakon što je proteklih godina bio evidentan rast potrošnje u maloprodaji, u međuvremeni došlo do velikog pada, što je, kako ističu pojedini analitičari, rezultat ogromnog rasta cijena, ali i posljedica nedostatka značajnije pomoći građanima.

    Iako je Vlada Srpske uvela ograničenja trgovinskih marža za neke od pomenutih namirnica, očigledno je da ih mnogi trgovci ne poštuju, o čemu svjedoči i podatak da je samo tokom prošle godine izrečeno oko pola miliona maraka kazni. To očigledno nije spriječilo mnoge da nastave sa ovom praksom podizanja cijena, jer su pojedini trgovci procijenili da im je isplativije platiti kaznu, nego spustiti cijene, što dobrim dijelom rade i trgovci naftnim derivatima.

    Statistika

    Da je došlo do značajnog rasta cijena hrane, ali i troškova života, ilustruju i podaci koje na mjesečnom nivou objavljuje Savez sindikata Srpske, a vezani su za kretanje vrijednosti potrošačke korpe. Prema njihovim podacima za januar 2023. godine, sindikalna potrošačka korpa iznosila je 2.404 marke, od čega se na prehranu odnosilo 44 odsto, odnosno 1.068 maraka, što je za 273 marke više u odnosu na isti period prošle godine, odnosno 340 KM ukoliko napravimo poređenje s početkom 2020. godine.

    Francuska

    Velika inflacija potresa i većinu evropskih zemalja, u kojima su cijene nekih osnovnih životnih namirnica, poput mlijeka i voća, porasle više nego ikad. U Francuskoj su se zbog toga predstavnici vlasti dogovorili s vlasnicima lanaca supermarketa da se kupcima uvedu “najniže moguće cijene” u periodu od tri mjeseca, za artikle koje će sami odabrati.

  • Sve teže naći dobrog zanatliju

    Sve teže naći dobrog zanatliju

    Radnike u oblasti završnih radova u građevinarstvu, molere, keramičare i regipsere ne zadržavaju ni veće dnevnice koje idu i do 120 KM, zbog čega je sve teže naći dobrog majstora.
    Nedostatak zanatlija na tržištu rada jeste problem već godinama, a razlog leži u tome što se tog kadra malo školuje te što veliki broj onih koji su obučeni odlaze u inostranstvo.

    Vlasnici firmi koji posluju u ovoj oblasti kažu da je upaljen alarm, jer i pored povećanja dnevnica nema ko da radi.

    To potvrđuje i banjalučki moler Aleksandar Radosavljević koji za “Glas Srpske” kaže da je do radnika sve teže doći, iako na domaćem tržištu vlada velika potražnja.

    – Dnevnice radnika pomoćnika sada idu i do 70 KM, a majstora do 110 KM, sve zavisi od njegove sposobnosti i od toga šta se radi – rekao je Radosavljević.

    Dodao je da je repromaterijal poskupio oko 20 odsto, naglasivši da su im dobavljači ponovo najavili novu korekciju cjenovnika.

    – Zbog većih dnevnica radnika nego lani ali i visokih cijena materijala i mi smo morali malo podignuti cijenu svojih usluga, za nekih 20 odsto – rekao je Radosavljević, dodajući da su cijene usluga krečenja sada 3,50 KM po kvadratu, dok se postavljanje tapeta kreće od 15 KM po kvadratu.

    Bez obzira na veće cijene, kako kaže, posla imaju jer građani stalno zovu.

    – Termini za naredna dva mjeseca skoro su nam skroz rezervisani. U Banjaluci je uvijek velika potražnja – kazao je Radosavljević.

    Da je veliki problem naći radnike saglasan je i keramičar iz Bijeljine Dragoljub Jović.

    – Dnevnice idu i do 100 maraka i bez obzira na to radnika nema. Zbog nedostatka radne snage uzimamo manje poslove, ne možemo dogovoriti posao u zgradama – rekao je Jović, dodajući da su zbog povećanja dnevnica morali korigovati cijene usluga.

    Objasnio je da su dobavljači lani mnogo digli cijene materijala, ali se sada stanje malo normalizovalo.

    I u ostalim dijelovima Srpske sve je veća potražnja za građevinskim majstorima i fizičkim radnicima.

    – Lani je dnevnica majstora iznosila 80 KM, a sada ide i do 120 KM, dok fizikalci imaju od 60 KM do 75 KM. Cijena krečenja po kvadratu prošle godine bila je dvije marke, a sada je 2,20 KM – rekao je jedan moler iz Ugljevika.

    Kada je riječ o postavljanju rigipsa dnevnice idu od sedam maraka po satu.

    U banjalučkom preduzeću “Rigips Savić” kažu da je prošla godina bila malo teža, jer su radnici konstantno odlazili i dolazili.

    – Snalazili smo se nekako ali bilo je teško, počnu da rade pa odu, a to onda usporava naše poslovanje – kazali su u ovom preduzeću.

    Ipak, najveći problem im, kako kažu, predstavlja divljanje cijena repromaterijala.

    – Radili smo jedan veliki objekat i cijene repromaterijala su drastično skočile, ali mi nismo mogli dizati cijene naših usluga jer smo bili vezani ugovorom – poručili su iz ovog preduzeća.

    Bratić

    Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da se već dugo priča o tome da na našim prostorima zanatstvo nestaje.

    – Taj problem se mora rješavati. Mora se probuditi interesovanje za zanatsku djelatnost, da se u školama prepoznaju talenti i sklonosti djece te da se ona opredijele za zanatstvo, kada za to imaju predispoziciju – rekao je Bratić. Objasnio je da je Evropa u prednosti jer su veće plate, a mlađe generacije hoće “instant” rješenja pa zato odlaze u inostranstvo, što je slučaj oduvijek.

  • Kredit MMF-a na čekanju zbog FBiH

    Kredit MMF-a na čekanju zbog FBiH

    Pregovori BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o novom kreditnom aranžmanu još nisu počeli i ne zna se kada će jer nije formirana Vlada FBiH.
    Iz MMF-a je još u novembru poručeno da čekaju formiranje vlasti u BiH kako bi otpočeli pregovori o novom aranžmanu.- Pregovori još nisu počeli. Da bismo se dogovorili o aranžmanu, potrebno je da se sa vlastima usaglasimo u vezi sa reformskim prioritetima, što opet zahtijeva da vlade na svim nivoima vlasti budu uspostavljene. Iako su vlade već uspostavljene na nivou BiH i Republike Srpske, to ipak još nije slučaj u FBiH – rekao je “Glasu Srpske” rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Endrju Džuel.
    Predstavnik MMF-a ne iznosi ni prognoze kada bi uopšte mogli otpočeti pregovori o novom aranžmanu.

    – Potrebno je da dobijemo zvaničan zahtjev od vlasti te da napravimo procjenu njihove opredijeljenosti u pogledu reformi – dodao je Džuel.

    Kada je riječ o značaju novog aranžmana, Džuel je podvukao da bi novi aranžman omogućio vlastima da se zaduže kod te međunarodne finansijske institucije u zamjenu za reforme koje imaju za cilj ubrzanje ekonomskog rasta i očuvanje finansijske stabilnosti.

    – Svi tradicionalni aranžmani MMF-a dolaze uz određene uslove. Suviše je rano govoriti o mogućim uslovima u okviru budućeg aranžmana. Uslovi će zavisiti od vremenskog okvira aranžmana, ekonomske situacije u momentu pregovora te reformskih prioriteta vlasti – podvukao je Džuel.

    I ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija je na sastanku koji je nedavno održao sa Džuelom izrazio očekivanje da će uskoro biti okončan proces formiranja vlasti u FBiH kako bi se u punom kapacitetu posvetili saradnji sa MMF-om jer je u maju planirana i posjeta Misije MMF-a.

    U FBiH su prošle sedmice izabrani predsjednik i potpredsjednici tog entiteta i to Lidija Bradara (HDZ), te Igor Stojanović (SDP) i Refik Lendo (SDA). Predsjednik FBiH, uz saglasnost oba potpredsjednika, ima ustavnu nadležnost da predloži premijera tog entiteta. Imenovanje premijera i vlade potvrđuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

    Bradara i Stojanović ranije su najavili da će za predsjednika Vlade FBiH predložiti Nermina Nikšića, lidera SDP-a. Iz HDZ-a su juče poručili da očekuju da će federalna vlada biti formirana najdalje za mjesec.

    Akcize

    Endrju Džuel nedavno je izjavio da je MMF protiv ukidanja akciza na gorivo, smanjenja PDV-a na osnovne životne namirnice i nižih cijena struje u BiH.

    – Što se tiče privremenog ukidanja akciza na gorivo, u vrijeme naših konsultacija u martu 2022. godine isticali smo da bi se ovakva politika mogla razmotriti. Međutim, kako su cijene goriva snižene, a i inflacija ima trend pada, ne smatramo da je privremeno ukidanje akciza opravdano – rekao je Džuel.

  • Cijene nafte u blagom porastu

    Cijene nafte u blagom porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u blagom porastu nakon što su učesnici Konferencije o energiji u Hjustonu razgovarali o ponudi na tržištu i nadanju da će porasti potražnja za ovim energentom u Kini.

    “Tržište nafte i logistika su veoma tijesni i reaguje na bilo kakav problem u raspodijeli nafte pošto ruska nafta još stiže na tržište ali po različitim cijenama”, rekao je direktor kompanije “Ševron” Majk Virt.

    Direktor kompanije “Ganvor” Torbjorn Tornkvist izjavio je da bi cijene sirove nafte mogle porasti u drugoj polovini godine, ukoliko se pojača potražnja za ovim energentom u Kini.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” veća za 35 centi i sada je 86,18 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 78 centi i iznosi 80,46 dolara po barelu.

    Cijene nafte, takođe su porasle jer je Saudijska Arabija podigla cijene za “arapsku svijetlu naftu” koju prodaje na azijskom tržištu ali i zbog pada vrijednosti dolara čime je ovaj energent dostupniji vlasnicima drugih valuta.

  • Cijene namirnica ne padaju, ljudi u BiH žive sve teže

    Cijene namirnica ne padaju, ljudi u BiH žive sve teže

    Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine procjenjuju da će inflacija od 14 odsto postepeno slabiti u naredne dvije godine.

    Ono što se već godinu dana dešava jeste slabljenje kupovne moći građana. Dok su oni finansijski iscrpljeni, većina cijena namirnica se ne smanjuje.

    Porodici iz Sarajeva mjesečno je potrebno 3.583 KM za sve troškove, podaci su ovo sa veb stranice jedne od najvećih baza podataka o životnim troškovima. I u drugim dijelovima BiH situacija ista.

    Život u Mostaru malo je jeftiniji, a tamo je četvoročlanoj porodici potrebno 3.500 KM. U Banjaluci 3.399 KM, a u Tuzli 20 KM manje. Prema podacima SSSBiH samo za prehranu potrebno 1.318 KM.

    Većina građana ima par stotina maraka manje na raspolaganju tokom mjeseca. Zbog toga se snalaze, svako na svoj način.

    – Moraš se dobro zamisliti šta ćeš danas skuhati. Pokušam da sa 10 KM izdržim dnevno i ako zafali dodam, ali se snalazim na druge načine prije svega na hrani… to je sve dovitljivost domaćice – rekla je jedna građanka.

    Najteže je biti dovitljiv onima sa najviše iskustva – penzionerima jer na raspolaganju imaju najmanje.

    Posljedica je to paničnog povećavanja cijena. U međuvremenu zbog ovakvih cijena od poreskih prihoda pune se budžeti. Stoga je puno prostora za slavlje.

    A dok vladajući slave cijene ne miruju.

    – Nivo cijena u januaru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 14,1 odsto. Hrana i bezalkoholni napici skuplji su za 22,0 odsto, stanovanje i režijski izdaci za 15,6 odsto, a prijevoz za 15,7 odsto – kazali su iz Agencije za statistiku BiH, piše N1.

    Tako je mlijeko dvije marke, pileći file 11, brašno 30 KM. Ulje je tokom prošle godine bilo skoro šest KM, sada je ispod četiri KM. Ukoliko poredimo cijene sa regionom vidjećemo da su one uglavnom niže. No, pileći file je jeftiniji u Beogradu, kao i vekna hljeba, jeftinija je i voda, kao i prevoz. Skuplje plaćamo i grijanje. Nadležni nisu ništa uradili, kažu analitičari, a ograničavanje marži nije dalo velike rezultate.

    – To zahtijeva puno vremena i ne daje brze rezultate. U početku je to prijetnja, da ne smije to niko raditi, ali znamo mi da se često oglušimo od prijetnje… dok dođu inspektori, dok oni kazne… dosta toga prođe – rekao je Željko Rička, ekonomski analitičar.

    Među rješenjima je aktiviranje robnih rezervi. No, ističe Rička, one su prepuštene velikim trgovačkim lancima.

    – Oni ne prave zalihe iz humanih razloga nego prave zalihe da bi ih bolje prodali. Ne prave ih ispod cijene nikada, logično. I tu je razlika -dodaje Rička.

    A ona najveća razlika je u životu onih koji su na vlasti i onih od čijih poreza se budžetska kasa puni. Neki novi dan dočekuju uz pjesmu, a neki iscrpno planirajući šta će sutra ručati.

  • Dodik o ekonomskim pokazateljima

    Dodik o ekonomskim pokazateljima

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Srpska stabilna i svakim danom sve više jača, što potvrđuju i svi ekonomski pokazatelji.

    Dodik navodi da je, uprkos raznim pokušajima da se stanje u Srpskoj predstavi lošim, ponosan što se na sve te spekulacije odgovara jasnim statističkim podacima.

    – Ti podaci kažu da imamo stalni rast prosječne plate, koja je u januaru ove godine iznosila 622 evra, kreditni rejting Republike Srpske je stabilan B plus, a ostvareni bruto domaći proizvod u 2022. godini nominalno je veći za 13,5 odsto u poređenju sa 2021. godinom, kao i da je u januaru ove godine ostvarena pokrivenost uvoza izvozom po sjajnoj stopi od 97,28 odsto, što je čini rekordnom – napisao je Dodik na “Instagramu”.

    Dodik je naveo da je protekla sedmica pokazala da u Federaciji BiH i dalje žive u zabludi da uz podršku međunarodne zajednice mogu odlučivati o imovini koja pripada Srpskoj.

    – Ponovo sam ukazao na to da takve političke odluke Ustavnog suda za nas nemaju značaj – dodao je Dodik.

    On je poručio da se nastavlja još jače borba za interese Republike Srpske.

    Na sastanku s koalicionim partnerima, potvrdili smo partnerstvo potpisivanjem novog koalicionog sporazuma, koji je dodatno učvrstio naša nastojanja da u narednom periodu radimo još intenzivnije na jačanju institucija Republike Srpske – naveo je Dodik.

    Predsjednik Srpske je istakao da je protekle sedmice imao zadovoljstvo da ugosti studente Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini s privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, koji u Banjaluci borave u okviru projekta “Upoznaj Srpsku, upoznaj svoje”.

    Dodik je naveo da su Republika Srpska i Srbija uvijek zajedno u svemu i da se to vidi i u projektima koje zajedno rade, a o čemu je razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu i još jednom pružio podršku po pitanju Kosova i Metohije.

    On je napomenuo da je prisustvovao svečanom prijemu u Beogradu povodom Dana Republike Srpske i 31 godine od prvog Ustava Srpske.

    – Srećan sam što se najvažniji datumi za Republiku Srpsku i naš narod obilježavaju u Srbiji – istakao je Dodik.

    Dodik je naveo da se tokom protekle sedmice sastao i sa šefom Delegacije EU u BiH Johanom Satlerom, prisustvovao 1. Međunarodnoj konferenciji zanatstva i preduzetništva, te putem video-linka razgovarao s predstavnicima kineske korporacije CMEC (Čajna mašineri endžiniring korporejšn) o mogućim ulaganjima u infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj.

  • Javni prihodi Srpske veći za petinu

    Javni prihodi Srpske veći za petinu

    Poreska uprava Republike Srpske je u prva dva mjeseca ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila 512,5 miliona maraka, što je za 83,7 miliona КM ili 20 odsto više u odnosu na januar prethodne godine, uz nastavak značajnog rasta prihoda u svim segmentima.

    Tako je naplata direktnih poreza, kako je saopšteno, veća za 24 odsto, doprinosa za 20 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 odsto, u odnosu na isti period 2022. godine.

    Doprinosi su naplaćeni u iznosu od 342,5 miliona КM, što je za 57,1 miliona КM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO veća za 25 odsto, za Zavod za zapošljavanje veća je za 20 odsto, za Fond dječje zaštite se bilježi povećanje od 21 procenat, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 12 procenata.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od oko 92,4 miliona КM, što je za oko 18 miliona maraka ili 24 odsto više nego u prva dva mjeseca prethodne godine. Najveći rast je ostvaren kod poreza na dohodak koji je naplaćen u iznosu od 48,4 miliona maraka, što je za 17,2 miliona КM ili 55 odsto više nego u periodu januar-februar 2022. godine. Pored toga, rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od oko 40 miliona maraka, što je za dva odsto više u odnosu na uporedni period.

    Tako je naplata direktnih poreza, kako je saopšteno, veća za 24 odsto, doprinosa za 20 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 odsto, u odnosu na isti period 2022. godine.

    Doprinosi su naplaćeni u iznosu od 342,5 miliona КM, što je za 57,1 miliona КM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO veća za 25 odsto, za Zavod za zapošljavanje veća je za 20 odsto, za Fond dječje zaštite se bilježi povećanje od 21 procenat, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 12 procenata.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od oko 92,4 miliona КM, što je za oko 18 miliona maraka ili 24 odsto više nego u prva dva mjeseca prethodne godine. Najveći rast je ostvaren kod poreza na dohodak koji je naplaćen u iznosu od 48,4 miliona maraka, što je za 17,2 miliona КM ili 55 odsto više nego u periodu januar-februar 2022. godine. Pored toga, rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od oko 40 miliona maraka, što je za dva odsto više u odnosu na uporedni period.

    PROČITAJTE JOŠ
    Rast u svim segmentima: Naplata javnih prihoda u januaru veća za 25 odsto
    Ad
    Кod ostalih javnih prihoda, u prva dva mjeseca naplaćeno je 77,6 miliona КM, što je za 8,6 miliona КM ili 13 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine. Кada je u pitanju ova grupa javnih prihoda, nastavljen je rast naplate po osnovu kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 14, odnosno 33 procenta, dok je naplata taksi i naknada veća za četiri odsto, a prihoda po osnovu koncesionih naknada za 17 procenata.

    Što se tiče samo februara ove godine, naplata je iznosila 272,8 miliona КM, što je za 35,5 miliona maraka ili 15 procenata više nego u istom mjesecu prošle godine, pri čemu je naplata direktnih poreza veća za 15 odsto, doprinosa za 16 odsto, a ostalih javnih prihoda za 11 procenta.

  • Vidović: Najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske

    Vidović: Najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske

    Ministar finansija Republike Srpske, Zora Vidović, izjavila je da Srpska sada ima najviše zaposlenih od svog nastanka – više od 290.000 radnika, kao i da se plate povećavaju i u javnom i u realnom sektoru.

    “Za svako povećanje plata u realnom sektoru vraćamo poreze i doprinose, tako da poslodavca to povećanje košta samo neto plata. Otkada je ta mjera uvedena prije dvije godine, mi smo 43 miliona KM vratili poslodavcima na ime poreza i doprinosa”, rekla je Vidovićeva za portal “Banjaluka.net”.

    Vidovićeva je naglasila da je prosječna plata u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosila 585 evra, a u januaru ove godine 622 evra.

    “To znači da je plata zaista povećana i vjerujem da je svim ozbiljnim poslodavcima, koji žele da nastave svoj biznis i da budu uspješni, prioritet povećanje plata i unapređenje tehnologija”, dodala je Vidovićeva.

    Komentarišući isplatu određenog dijela plate radnicima “u kovertama”, ona je rekla da se ta vrsta “sive ekonomije” u Srpskoj smanjuje, te da su radnici u tom pogledu sada u povoljnijoj poziciji.

    “Toga ima definitivno, ali mislim da je sve manje i manje. Radnici su sada u drugoj poziciji. Nekada je poslodavac imao viška zaposlenih, pa ste morali kako oni kažu. Radnici više i ne prihvataju to plata u koverti“, istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da se i u tom smislu smanjuje siva zona, kao i povećavanjem minimalca.

    “Vjerujem da će ta siva zona ponovo doći pod značajniji udar, jer vidim da se traži potpisivanje kolektivnih ugovora, a kada oni budu potpisani, svaka grana ima svoj minimalac i nije realno očekivati da će biti nešto u kovertama”, navela je Vidovićeva.

    Ministar finansija Republike Srpske istakla je da su prethodni mandat na čelu Ministarstva obilježili događaji koji su se negativno odrazili na ekonomiju u cijelom svijetu, ali da je Srpska uprkos ograničenjima i pritiscima uspjela da održi privrednu aktivnost i pomogne privrednim subjektima.

    “S druge strane, pomogli smo zdravstvenom sektoru tako da je svaki stanovnik koji je imao potrebu da se liječi imao uslove za to. Srećna sam što smo na kraju 2020. godine imali isti broj radnika, kao i na početku. Već 2021. godine imali smo više zaposlenih, a sada imamo najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske, negdje preko 290.000 radnika”, naglasila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je prošle godine geopolitička kriza zahvatila cijeli svijet i uzrokovala totalni poremećaj na svim tržištima.

    “Uprkos tome nema predaha. Moramo raditi intenzivno i svakodnevno, voditi brigu o svakoj marki koju potrošimo i koju primimo u budžet da bismo izdržali ovakvu situaciju, jer je to teško i za zemlje koje su daleko bogatije od nas”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je u prošloj godini prosječan rast BDP bio 3,5 odsto, te da je to jedan od najvećih u okruženju.

    “Borimo se lavovski da održimo ovu situaciju. Mogu da poručim svim građanima da će Republika Srpska ostati stabilna, da ćemo uraditi sve što smo planirali i da će budžetski korisnici dobiti svoja primanja, da ćemo takođe pratiti situaciju i u velikoj mjeri pomagati privredi i poljoprivredi”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je zaključila da Vlada Republike Srpske pokazuje spremnost za nove izazove i da ne smije dozvoliti da dođe u situaciju da ne može izmirivati svoje obaveze.

  • Vidović: Inflacija pada, trebalo bi da se vrati cijena velikog broja proizvoda

    Vidović: Inflacija pada, trebalo bi da se vrati cijena velikog broja proizvoda

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da ne očekuje da će doći do novih poskupljenja, s obzirom na to da inflacija pada.

    Vidovićeva je rekla da je cijena goriva dosta pala i da bi sada trebalo da se vrati cijena velikog broja proizvoda.

    Ona je navela da je Vlada Srpske prošle godine izdvojila 650 miliona KM kako bi amortizovala negativan uticaj inflacije.

    – Prošle godine izdvojili smo mnogo sredstava u skladu s našim mogućnostima da pomognemo svim kategorijama stanovnika, a što uključuje povećanje plata, penzija, boračkih dodataka, socijalne zaštite, pomoć poljoprivredi, privredi i slično – rekla je Vidovića.

    Ona je podsjetila da je Vlada Srpske početkom godine budžetskim korisnicima povećala platu za pet odsto, penzije za 13,5 odsto, te za isti taj procenat boračke dodatke, invalidnine i sva druga socijalna davanja.

    Prema njenim riječima, resorno ministarstvo i Vlada Srpske pratiće situaciju, te ukoliko inflacija ponovo bude rasla, reagovaće i pokušati da se amortizuje negativni uticaj.

    Vidovićeva je podsjetila i da je Vlada Srpske zbog negativnog uticaja inflacije prošle godine nekoliko puta isplaćivala 100 KM socijalne pomoći određenim kategorijama stanovništva.

    – Ove godine ćemo pratiti stanje i takođe izdvajati za one kategorije koje su u najtežem položaju. Dijelimo značajne pakete prehrambenih proizvoda, jer smo u prošloj godini napravili dosta visoke zalihe pšenice, brašna i osnovnih namirnica, tako da se ti paketi i sada dijele kroz Crveni krst svim ugroženim stanovnicima. Na taj način i na drugi ćemo pratiti situaciju i reagovati kao što smo i do sada reagovali – naglasila je Vidovićeva.

    Ona smatra da je trenutno najveći strah da domaći izvoznici ostanu bez ugovorenih poslova na tržištu zapadne Evrope ukoliko dođe do značajnijih poremećaja.

    Vidovićeva kaže da se mnoge firme već zatvaraju i da ljudi ostaju bez posla zbog čega bi se i domaćim izvoznicima mogli otkazivati ugovori.

    – Pogotovo naši drvoprerađivači imaju dobar izvoz. Imamo i struju, tu neće doći do poremećaja. Struja se traži i to ćemo sigurno moći plasirati, onoliko koliko budemo imali viška u odnosu na naše potrebe. Ukoliko dođe do otkazivanja ugovora našim ostalim izvoznicima, moraćemo i tim firmama da pomognemo – poručila je Vidovićeva.

  • Vidovićeva istakla da je budžet stabilan: Lagani pad inflacije, Vlada će reagovati u slučaju ponovnog rasta

    Vidovićeva istakla da je budžet stabilan: Lagani pad inflacije, Vlada će reagovati u slučaju ponovnog rasta

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježen lagani pad inflacije, te da će resorno ministarstvo i Vlada Srpske u slučaju ponovnog rasta reagovati i pokušati da amortizuju negativan uticaj.
    Vidovićeva je navela da je projektovan budžet sa nešto manjim rastom prihoda nego prošle godine s obzirom na to da se očekuje smanjenje inflacije.

    “Budžet je stabilan i isplaćujemo sve svoje obaveze. Mislim da ćemo održati likvidnost budžeta do kraja godine i da ćemo prikupiti planirani prihod. Prema mojoj procjeni, može doći do eventualno jednog rebalansa u toku godine i to ćemo završiti u vrijeme kada to bude potrebno”, rekla je Vidovićeva za portal “Banjaluka.net”.

    Ona je dodala da je bez obzira na pad, stopa inflacije i dalje visoka, kao i da Vlada Srpske ne može na to da utiče, navodeći kako veliki broj zemalja, poput Amerike, inflaciju pokušava zaustaviti rastom kamate.

    Prema njenim riječima, Centralna banka BiH ne preduzima nikakve mjere u vezi sa suzbijenjem inflacije.

    “Ni tu nismo autonomni, jer naša Centralna banka nema taj potencijal i ne preduzima nikakve mjere u vezi sa suzbijenjem inflacije. Nisu preduzimali ni kada je bila /epidemija virusa/ korona. Tako da od naše Centralne banke ne možemo očekivati nikakvu pomoć u tom smislu”, navela je Vidovićeva.

    Vidovićeva smatra da će ova godina biti izazovna i teška, što je ujedno i prognoza svih međunarodnih stručnjaka i institucija, te da će resorno ministarstvo i Vlada Srpske u slučaju ponovnog rasta inflacije reagovati i pokušati da amortizuje negativan uticaj.

    Ona je istakla da uprkos određenim prognozama do recesije ipak nije došlo. “Iako je bilo prognoza da će doći do recesije, do toga nije došlo. Svi parametri govore da neće ni doći i mi se nadamo da neće. Bez obzira na to što je situacija teška, dobro je da nije došlo do recesije”, zaključila je Vidovićeva.