VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Guteres upozorio na “veliki lom” svjetskog finansijskog sistema

    Guteres upozorio na “veliki lom” svjetskog finansijskog sistema

    Svijet je suočen sa rizikom od “velikog loma” ekonomskog i finansijskog sistema, rekao je danas generalni sekretar Antonio Guteres na samitu bloka zemalja jugoistočne Azije, Kine, SAD i drugih u Indoneziji.

    U govoru u kojem se dotakao geopolitičkih tenzija, multilateralnog finansiranja razvoja i klimatskih promjena, Guteres je pozvao svjetske lidere da pronađu mirna i inkluzivna rješenja za izazove sa kojima se svijet suočava.

    • Postoji stvarni rizik od fragmentacije, velikog loma u svjetskim ekonomskim i finansijskim sistemima, sa različitim strategijama tehnologije i vještačke inteligencije i konfliktnim bezbjednosnim okvirima – istakao je Guteres.

    Guteres je pozvao na uspostavljanje mehanizma koji bi omogućio da zemlje u razvoju lakše vraćaju dugove, uključujući obustave plaćanja, duže uslove kreditiranja i niže kamatne stope.

    On je izrazio podršku za preusmjeravanje dodatnih 100 milijardi dolara iz Međunarodnog monetarnog fonda preko multilateralnih razvojnih banaka da bi se povećala likvidnost i podržale potrebe ekonomija u razvoju.

    Bogate zemlje saglasile su se 2021. godine da preusmjere neiskorišćena sredstva u siromašne zemlje.

  • Poslovna aktivnost u EU snažno pala

    Poslovna aktivnost u EU snažno pala

    Prema procjenama “S&P Globala”, američke korporacije u oblasti poslovanja finansijskih informacija i analitike, poslovna aktivnost u evrozoni u avgustu pala je najsnažnije od kraja 2020. godine, a ekonomisti predviđaju da ovo nikako nije dobro za BiH.

    U ovoj procjeni se navodi da je indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru evrozone pao u avgustu za 1,9 bodova u odnosu na juli i iznosi 46,7 bodova, što je najniži nivo od novembra 2020. godine, te da se to odražava na posustajanje sektora usluga.

    Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za “S&P Global”, objavila je da vrijednosti niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.

    “Kada se izuzme period pandemije, pad je bio najsnažniji od marta 2013. i dužničke krize”, kazali su u HCOB-u.

    Dragan Gligorić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci (UNIBL), rekao je za “Nezavisne novine” da BiH i Republika Srpska imaju oko 70 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama evrozone.

    “Zemlje iz Evropske unije su najveći investitori u BiH i bilo kakve negativne ekonomske tendencije u evrozoni moraju imati svoj odraz i u BiH. Poslovna klima u EU je dobrim dijelom pala iz razloga što se radi o grupi zemalja koje su mnogo više pogođene ratom u Ukrajini nego što su, na primjer, SAD i neke udaljenije zemlje”, kazao je Gligorić.

    Prema njegovim riječima, zemlje u EU koje su sarađivale sa Rusijom su uvozile energente po nižoj cijeni, a sada su prinuđene da ih kupuju po višoj cijeni.

    “Nije samo cijena energije rezultat poslovne klime, nego i neizvjesnost koja prije svega u ovakvim geopolitičkim okolnostima najviše determiniše poslovnu klimu. Još se ništa ne zna, ali sve zavisi od situacije u Ukrajini. Od geopolitičke situacije zavisi poslovna klima u zemljama Evropske unije, a time i u zemljama zapadnog Balkana, i svim drugim koje značajno sarađuju s EU”, objasnio je Gligorić.

    Ekonomista Milenko Stanić istakao je da su i uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine veoma zavisni od zemalja Evropske unije.

    “Sve ono što se dešava u ekonomskom smislu u zemljama EU će imati snažan odjek na ekonomiju BiH. Evidentno je da se dosta zemalja EU nalazi u stagnaciji privredne aktivnosti, prije svega Njemačka, koja je imala pad BDP-a. Sve ovo utiče na kretanje uvoza, ali i kretanje izvoza u BiH. Najavljuje se i da će ova zima, s obzirom na rat u Ukrajini, biti problematična za zemlje EU s aspekta energenata, i već vidimo kako se približavamo kraju godine da se situacija pogoršava, te se već vidi skok cijena nafte. Novi rast troškova i cijena koji će nastati zbog poremećaja prije svega na tržištu energenata, ali i tržištu hrane će se odraziti na pogoršanje situacije. Na kraju ove godine i u prvom kvartalu naredne godine možemo očekivati dalje smanjenje spoljnotrgovinske razmjene, posebno pad izvoza, ali i uvoz će stagnirati”, naglasio je Stanić.

  • Građani dužni oko 11 milijardi KM

    Građani dužni oko 11 milijardi KM

    Da li moguć život bez kredita? Podaci neumoljivo pokazuju kako u Bosni i Hercegovini nije.
    Povećava se broj zahjteva za kreditima u drugom tromjesečju. Potrošački krediti postaju sve dominantiji. Zaduženost građana je između 10 i 11 milijardi maraka.

    Inflacija. Plata suštinski postaje sve manja. Krediti postaju potreba. To pokazuju i podaci Centralne banke BiH. Potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima nešto je izraženija nego za stambenim kreditima. Procjena banaka je da će se takva situacija održati do kraja godine.

    “Inflacija je natjerala da raspoloživ dohodak nije dovoljan i dostatan za neku širu ili komotniju potrošnju, tako da se ta potrošnja preusmjerila u puko preživljavanje”, kaže Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.

    Malo ko će pred kamerom priznati da to zaista radi. U razgovoru sa građanima saznali smo da ipak izbjegavaju kredite. To je uvijek posljednja opcija. Trude se da pametno ulože posuđen novac.

    Nekretninama ne opada vrijednost. Ulaganje u nekretnine predlažu i ekonomisti. Ipak, prognoze o kretanju cijena nekretnina ne mogu se donositi.

    “Da se gleda samo tržište Bosne i Hercegovine građani bi mogli očekivati pad. Međutim, na snažan rast cijena nekretnina poprilično su uticali i naši građani koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, smatra Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

    “Ulaganje u sve potrošačke stvari, od automobila i tako dalje, ne prave novu vrijednost. Nekretnine su uvijek dobar način da sami sebe dovodite u poziciju za prisilnu štednju”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

    Ipak, više je onih koji ne mogu da štede ni iz želje a kamoli prisile. Život postaje sve skuplji. Prosječna porodica u Bosni i Hercegovini usmjerena je na ispunjavanje osnovnih životnih potreba, piše BHRT.

  • Dodik: Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze

    Dodik: Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze

    Raduje me činjenica da četiri dana prije zakonskog roka, počinje isplata penzija u Republici Srpskoj, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Iz Ministarstva finansija su me obavijestili da je obezbijeđeno 133,6 miliona KM, što govori da je Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze – istakao je Dodik na društvenim mrežama.

    Kako on navodi, to demantuje sve one koji zlonamjernim tvrdnjama pokušavaju da nanesu štetu Srpskoj.

    • Ali činjenice su puno jače od spekulacija – zaključio je Dodik.
  • Zbog međusobnih blokada nema isplate 100 miliona maraka grantova EU

    Zbog međusobnih blokada nema isplate 100 miliona maraka grantova EU

    Zbog međusobnih blokada između Republike Srpske i Federacije, u BiH je trenutno blokirano sedam evropskih grantova vrijednih više od sto miliona maraka, od kojih su četiri u FBiH, dva u RS, dok jedan obuhvata opštine u oba entiteta.

    Kako nam je objašnjeno, Republika Srpska je zbog evropskih sankcija na koridoru 5c blokirala projekte u Federaciji BiH, kako je i bilo najavljeno od strane vlasti Srpske prije nekoliko mjeseci, a Federacija je na to odgovorila blokadama projekata u RS, zbog čega kasne sve isplate.

    Kako je “Nezavisnim novinama” rečeno iz više izvora, jedina sankcija koju EU trenutno ima u BiH je suspenzija 600 miliona evra projekata u Srpskoj za koridor 5c. Objašnjeno nam je da grant za most na Savi kod Gradiške ima dodatni problem zbog američkih sankcija izvođaču radova na tom mostu, ali nam je naglašeno da je u pitanju tehnički problem koji će uskoro biti riješen.

    Kako nam je objašnjeno, u pitanju je formalnost i ova isplata će uskoro biti odobrena, čim se pronađe modalitet kako da se sredstva proslijede BiH. Međutim, kada i ovaj problem bude riješen i isplata spremna, izvjesno je da do nje neće doći ako se u međuvremenu ne odblokiraju ostali projekti koji su zbog međusobnih blokada na čekanju.

    Naš evropski izvor nam je objasnio da Brisel ne smatra da su projekti u RS sankcionisani, već da se radi o privremenoj suspenziji dok se ne stvore uslovi za nastavak reformi i prekid blokada.

    Tokom razgovora našim sagovornicima smo prenijeli zabrinutost medijske zajednice u RS zbog nedavnog stupanja na snagu odredbe o kriminalizaciji klevete, koji će dovesti do represije i suzbijanja slobode govora ne samo za novinare, nego i za sve građane RS, zbog čega je medijska zajednica zatražila da ovaj zakon što prije bude ukinut.

    Iz Evropske banke za obnovu i razvoj, koja treba da isplati oko 1,8 miliona evra ostatka od granta za most na Savi, objašnjeno nam je da se radi o grantu kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan EU.

    Napomene radi, WBIF je zajednička inicijativa EU, nekoliko banaka, bilateralnih donatora i korisnika. Na naše pitanje u kakvom statusu su ostali grantovi, u EIB-u su nam rekli da oni nemaju taj pregled, dok su nam u Ministarstvu finansija i trezora BiH dali odgovore na ovo pitanje.

    U odgovoru “Nezavisnim novinama” su u Ministarstvu finansija BiH naglasili da se od sedam projekata tri projekta u FBiH odnose na izgradnju koridora 5c, a jedan na projekat vodosnabdijevanja u opštini Jajce.

    Od sedam odobrenih grantova u visini od oko 55,6 miliona evra, na projekte u RS se odnosi oko 7,4 miliona evra, a na FBiH oko 37,7 miliona evra, dok je za projekat vodosnabdijevanja u opštinama i u FBiH i u RS namijenjeno oko 10,5 miliona evra.

    “U RS je riječ o projektu izgradnje mosta na Savi kod Gradiške i projektu vodosnabdijevanja u Zvorniku. Grant koji je namijenjen za opštine i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj je predviđen za projekte vodosnabdijevanja”, rekli su nam oni.

    Pojasnili su nam da je ove godine povučeno oko 18 miliona evra za dva projekta u FBiH.

    U Delegaciji EU u BiH su nam potvrdili da kašnjenje grantova nema veze sa “sankcijama” EU, već da je isključivo riječ o domaćim blokadama.

    “Jedan razlog za kašnjenje isplata je, nažalost, činjenica da Predsjedništvo BiH prečesto propušta da ratifikuje sporazume zbog unutrašnjih neslaganja. Bez ratifikacije isplata grantova je pravno nemoguća, i to dovodi do kašnjenja procesa. EU će nastaviti da se zalaže kod bh. institucija da iskoriste značajnu evropsku pomoć koja je na raspolaganju u interesu građana zemlje, kao i da urgira kod vlasti da se uzdrže od kontraproduktivnih blokada”, rekao je “Nezavisnim novinama” Ferdinand Konig, portparol Delegacije EU u Sarajevu.

    On je naglasio da EU ostaje posvećena ravnomjernom razvoju cijele BiH, te je ponovio da su EU i njene zemlje članice i dalje najznačajniji partner, investitor i donator.

    Konig je precizirao da su jedini EU projekti u BiH blokirani od strane Brisela oni na koridoru 5c u RS.

    “Iako EU i dalje zadržava široku paletu alata za rješavanje političkih izazova u BiH, više puta je naglasila da su sve opcije otvorene ako dođe do pogoršanja političke klime”, rekao je on.

    Što se tiče koridora 5c, naglasio je da EU želi da ovaj projekat bude što prije završen, na dobrobit svih građana.

    “Odluka koja je donesena može biti preinačena ako se ispune politički uslovi”, rekao je Konig.

  • Amidžić: Srpskoj više novca

    Amidžić: Srpskoj više novca

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH usvojio je danasu Banjaluci odluku o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda s jedinstvenog računa za period juli-septembar kojim se omogućava za jedan odsto veći priliv sredstava u budžet Republike Srpske, rekao je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
    Amidžić je istakao da je usvojena odluka o prvom privremenom poravnanju između korisnika raspodjele indirektnih poreza sa jedinstvenog računa UIO za ovu godinu kojom je predviđen za 14,5 miliona KM veći priliv sredstava u budžet Srpske.

    On je dodao da je do sada nepravedno bilo da su te uplate išle po nižim koeficijentima u budžet Republike Srpske zato što nije bio imenovan ministar trezora i finansija u Savjetu ministara.

    Amidžić je rekao da je usvojen i pravilnik, prema kojem će se moći sprovesti
    oslobađanje od plaćanja PDV-a na doniranu hranu.

    On je naveo da će Upravni odbor UIO BiH još razgovarati o putarinama kada je riječ o željeznicama, te o energetskom sektoru, rudnicima i termoelektranama, uvažavajući obaveze prema Energetskoj zajednici i stanje energetskih potreba Republike Srpske i Federacije BiH.

    “Nastojaćemo naći rješenja koja će uvažavati energetsku realnost na prostoru na kojem živimo”, istakao je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Amidžić je rekao da nije dobro što je na računu još neraspodijeljeno 220 miliona KM od putarina, naglašavajući da bi ova sredstva trebalo staviti u funkciju, a da se krajnji koeficijeni raspodjele definišu putem metodologije.

    Odgovarajući na pitanje novinara o stavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da BiH treba da postane član BRIKS-a, Amidžić je naveo da treba podržati svako udruženje koje ekonomski raste jer je ekonomska saradnja dobra, ne samo kada je riječ o BRIKS-u, već i drugim asocijacijama iz EU.

    “BRIKS danas predstavlja ozbiljnu ekonomsku snagu. Kina je danas prva ekonomija svijeta”, istakao je Amidžić.

    Govoreći o nabavci porostora za UIO BiH u Banjaluci, Amidžić je istakao da je sva procedura završena, te da prema zadnjoj odluci Savjeta ministara ukupan iznos za nabavku ovog prostora 69,4 miliona KM, u okviru kojih je 1,9 miliona KM za nabavku namještaja, a ne 100 miliona KM, kako se to u javnosti predstavljalo.

    “Sramota je i politički neprihvatljivo da to do sada nije bilo završeno u Banjaluci. Zašto niko nije postavljao pitanje kada se prostor nabavljao za regionalni centar Sarajevo, Mostar ili Tuzla. Više od 33 miliona KM zajedničkih sredstava je odvojeno da se riješi smještaj u ova tri grada, a u Banjaluci nije”, istakao je Amidžić.

    Prije početka redovne sjednice održana je konstitutivna sjednica Upravnog odbora UIO.

  • Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Ovogodišnje nepogode, grad i olujno nevrijeme napravili su velike probleme voćarima i povrtarima i imamo umanjen rod, rekao je u Јutarnjem programu RTRS predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.

    Јedna u najtežih godina u voćarstvu. Najveće štete imali su voćari i povrtari. To će se odraziti i na sljedeće dvije godine gdje očekujemo manji rod – rekao je Dojčinović.

    Dojčinović je rekao da počela berba ranih sorti jabuka.

    • Od 20. septembra očekujemo berbu svih sorti jabuka – naveo je Dojčinović.

    Istakao je da je berba kruški završena.

    • Kvalitet kruške je loš. Imamo i manje količine nego inače – dodao je Dojčinović.
  • Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Vlada Republike Srpske odobrila je isplatu pomoći za grijanje iz paketa predpristupne pomoći Evropske unije u iznosu od 32,2 miliona maraka.

    Pomoć će dobiti korisnici iz dvije boračke kategorije, penzioneri čija penzija je manja od 350 maraka, korisnici novčane pomoći, dječijeg dodatka i stariji od 65 godina bez primanja.

    Ministar rada i boračko invalidske zaštite Danijel Egić istakao da pojedinačna pomoć iznosi 476 KM.


    “Biće obuhvaćeno 48.000 domaćinstava”, naveo je Egić.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić je rekao da je skoro cijeli proces završen.

    “Naredni korak je isplata koja se treba završiti do kraja septembra. Direktno će se uplaćivati na račune ili putem Pošta Srpske”, naveo je Šeranić.

    Istakao je će brzina isplate zavisiti i od tačnosti podataka korisnika.

  • Mogu li se zamjeniti njemački partneri?

    Mogu li se zamjeniti njemački partneri?

    Nekoliko sedmica nakon što su njemačke vlasti zaustavile projekte u Republici Srpskoj vrijedne više od 100 miliona evra, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da je za istu našao zamjenu u novcu iz Mađarske i Kine. Pitanje je međutim, da li će taj novac uopšte doći brzo i jeftino kako se najavljuje i da li to može imati i negativne posljedice?

    Mađarska i Kina će nadoknaditi novac za četiri važna projekta čije je finansiranje zvanični Berlin obustavio, govorio je Dodik u avgustu. Sada tvrdi da određene njemačke banke nisu odustale od projekata , ali da je našao alternativu za te projekte u Mađarskoj.

    “Mi smo našli alternativu kroz podršku sa strane mađarske da Hrgud pokrijemo sredstvima koje smo tamo obezbijedili”, rekao je Dodik.

    U pitanju su četiri projekta iz oblasti energetike i ekologije koji su obustavljeni odnosno Njemačka je pustila da prođe rok za implementaciju.

    Radi se o projektimа: izgradnja vjetroparka “Hrgud” kod Berkovića, vrijednosti 64,2 miliona evra, dvije faze revitalizacije Hidroelektrane “Trebinje 1”, vrijednosti oko deset miliona evra, te prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci, vrijednosti 14,3 miliona evra.

    Dodik je više puta pominjao i kineske partnere kao alternativu za finansiranje važnih projekata.

    “Kompanija Enerdži Kina je jedna od najmoćnijih državnih kompanija Kine i mi ćemo s njima tragati za novim rješenjima”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci prije nekoliko dana.

    U Kinu je ranije išao i premijer Radovan Višković, međutim predstavnici opozicije su skeptični.

    “Njemačka je jadan od pet najjačih spoljno-trgovinskih partnera Republike Srpske pored Srbije, Hrvatske, Italije i Austrije. Da su Mađarska i Kina daleko od ovih zemalja i da po onome što su do sada uradili teško je očekivati da oni mogu nadoknaditi te velike projekte sa kojima je Njemačka prisutna u Republici Srpskoj toliko godina i decenija”, smatra predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.

    Ekonomisti međutim smatraju da Dodik ovakvim najavama talasa javnost i sada provocira one koji su ga godinama podržavali, međutim, kako navode, teško je očekivati da će na ovaj način dobiti novac po njemačkim uslovima.

    “Što se tiče Mađara, ja sam to prije više nedjelja najavila da će još eventualno Mađarska izdvojiti nekih stotinjam miliona evra što se i obistinilo ali da više od toga ne može. Što se tiče Kineza, zavisi kakav je aranžman jer sa Kinezima nije lako pregovarati nisu oni oni koji daju grantove. To jednostavno može da bude ili kredit ili da njihova firma bude angažovana. Mogu oni tad i da kreditiraju ali to se vratiti mora”, smatra ekonomista Svetlana Cenić.

    Uprkos pričama o okretanju ka istoku Dodik kaže da će se 7. septembra sastati sa specijalnim njemačkim predstavnikom za Zapadni Balkan Manuelom Saracinom. Tako se nameće pitanje da li je u pitanju geopolitika ili traganje za novcem koji Republici Srpskoj nedostaje?

    “Mislim da se ovdje traži način kako nadomjestiti onaj novac koji je otkazan odnosno da se nađe zamjena ko bi mogao podržati one projekte koje su neke zemlje članice EU obustavile za BiH. Da li oni zaista mogu nadomjestiti te projekte ili će se vršiti realokacija od nekih drugih sredstava koje su te zemlje prethodno obećale ovom prostoru to ostaje otvoreno”, kaže politikolog Tanja Topić.

    Da novca nedostaje za brojne projekte, pa ga zvaničnici Republike Srpske traže na svim stranama, smatraju naši sagovornici, dokazuje i Dodikova nedavna izjava da Bosna i Hercegovina treba da uđe u BRIKS, ekonomski savez koji predvode Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.

  • Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Poskupljenje goriva do osam feninga po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj neće biti jedini udar na džepove građana, jer po običaju i ustaljenoj praksi, uslijediće i poskupljenja gotovo svih proizvoda neophodnih za život, što će dodatno “istopiti” ionako mršave potrošačke novčanike.

    Obrazloženje distributera išlo je u pravcu da su prinuđeni na ovakav potez jer ne mogu ugroziti svoje poslovanje, a prateći dosadašnju situaciju, odgovor trgovaca će sigurno biti identičan u vidu poskupljenja.

    Nažalost, kola će se opet slomiti na stanovništvu, koje će, poručuju stručnjaci, morati tražiti način na koji način može potrošiti neku marku manje.

    “Ne znam više šta nije poskupjelo. A poskupljenjem goriva će ovdje ponovo sve poskupjeti, tako da će ovo biti jedna veoma neizvjesna jesen i zima za naše potrošače, jer najavljena su poskupljenja svih usluga od strane preduzeća”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora.

    Prema njenim riječima, četiri mjeseca koja su ostala do kraja tekuće godine, po pitanju poskupljenja, biće jako turbulentna, čak i više nego iduća godina.

    Marićeva tvrdi da to ne treba nikoga da začudi, jer je odgovor na pitanje kako je to moguće, u stvari vrlo jednostavan.

    “Najavljuju se poskupljenja u ovoj godini i izvjesno je da će do toga doći. Mnogo više nego iduće godine, jer je 2024. godina izborna, pa je vrlo vjerovatno da se trgovci, te drugi neće tako lako usuditi da baš tada jako povećavaju cijene”, smatra Marićeva.

    Da su izbori moguća slaba tačka za nadležne, saglasan je i ekonomista Milenko Stanić. Tu se, kako kaže, može tražiti neka šansa da ne dođe do daljih poskupljenja i šansa da državni i republički organi donesu jasne zakonske odredbe koje neće ići nauštrb građana.

    “Možda će zbog činjenice da su izbori vlasti odgovornije pristupiti tom pitanju. U stvari, gledajući svoje interese da ih glasači ne bi kaznili, možda bi mogli krajem ove godine i početkom iduće da propišu mjeru koja predstavlja akciznu politiku. U prevodu, Savjet ministara BiH sa Parlamentarnom skupštinom BiH mogao bi da donese odluku da u situaciji ako maloprodajne cijene nafte pređu određenu granicu, recimo tri KM po litru, nastupi period intervencije i da se otpiše određeni procenat akciza. Na taj način bi se zaštitili domaća privreda i stanovništvo, da se uspostavi tzv. plafonirana cijena. Dosad nismo imali podršku za slične inicijative koje su dolazile i od nekoliko klubova poslanika i pojedinačno”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče poskupljenja goriva, on kaže da tu više ne vrijedi polemisati, jer BiH zavisi od ino-proizvođača jer nema svoje proizvodne kapacitete i izvore nafte.

    “Rafineriju smo izgubili, kao i ključne poluge i instrumente kojima možemo uticati na svjetske cijene nafte kod nas. Jedina mogućnost je da domaći organi vlasti izađu u susret građanima i privredi u smislu korekcija cijena nafte, koja će se sigurno i u narednom periodu kretati ovom cik-cak linijom, više prema gore nego prema dolje. I članice OPEK+ se drže dogovora, smanjuju proizvodne kvote, time podižu cijene”, zaključio je Stanić.