VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Nulta marža spušta cijene proizvoda u Srpskoj

    Nulta marža spušta cijene proizvoda u Srpskoj

    Sa polica pojedinih marketa u Srpskoj potrošači će uskoro dio proizvoda kupovati po znatno nižim cijenama jer su domaći proizvođači i trgovci pristali da se odreknu zarade, a lista artikala koje će prodavati sa nula odsto marže biće definisana narednih dana.
    Dogovoreno je to u petak na sastanku predstavnika Vlade RS, proizvođača, trgovaca i dobavljača na opštu radost potrošača jer ova mjera, kako kažu stručnjaci, predstavlja veliko olakšanje za kupce sa tanjim novčanicima.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković najavio je nakon sastanka da će određeni broj proizvoda u narednom periodu imati snižene cijene kako bi se pomoglo građanima u izazovnom vremenu.

    – Imali smo sastanak po ugledu na zemlje okruženja. Većina proizvođača je rekla da će pojedine proizvode dati bez marže, što znači da će ti artikli biti znatno povoljniji nego sada. Razmotrićemo koliko proizvoda će biti obuhvaćeno inicijativom, a na osnovu broja proizvođača koji su se odazvali – rekao je Višković i dodao da su akciju podržali i predstavnici kompanije “Neoplanta” iz Novog Sada.

    On je zahvalio učesnicima sastanka te naglasio da će telefonski biti kontaktirano i sa određenim brojem trgovačkih lanaca, distributera i proizvođača koji nisu bili u mogućnosti da dođu na razgovor.

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je da će narednih dana sa proizvođačima biti definisano koji su to artikli na koje će se odreći marže i u kojim će se marketima naći.

    – Jeftiniji proizvodi prodavaće se samo u onim marketima koji su dio kampanje “Društveno odgovorni”. Ostali marketi će imati marže proizvoda koje su imali i u prethodnom periodu – rekao je Šulić i zahvalio svima koji su u petak prisustvovali sastanku.

    Direktor prodaje u kompaniji “Nelt” iz Istočnog Sarajeva Mirsad Bektašević rekao je da je njihova dužnost i obaveza da podrže ovakve aktivnosti te da bi ovakvih akcija trebalo da bude više.

    – Ići ćemo na više od 50 artikala. Za to imate našu podršku – rekao je on, navodi “Glas Srpske”.

    Direktor bijeljinske Prehrambene industrije “Sava Semberija” Stevo Filipović istakao je da će u punom kapacitetu podržati akciju.

    – Odredićemo koji proizvodi će s naše strane biti bez marže i prema kupcima proslijeđeni kroz lance marketa – dodao je Filipović.

    “Z marketi”, koji posluju u sklopu kompanije “Zvorničanka”, već tri mjeseca pružaju podršku građanima kroz kampanju “Društveno odgovorni”.

    – Odlučili smo da podržimo aktivnosti i proširimo broj artikala za krajnje potrošače sa nula odsto marže – rekao je direktor “Zvorničanke” Ninoslav Rašković.

    Sve što je u interesu kupaca podržaće i derventska kompanija “Frukta trejd” i njeni “Kort marketi”.

    – Od potrošača živimo, uvijek smo bili uz njih i prihvatićemo sve što se dogovori Vlada. Ako se proizvođači odreknu marže, isto ćemo uraditi i mi. Označićemo na policama te proizvode kako bi kupci znali koji su to artikli bez marže. Biće tu proizvodi iz mesne industrije, mlijeko i mliječne prerađevine – najavio je vlasnik “Frukta trejda” Duško Reljić.

    Izvršnu direktoricu prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisu Marić obradovala je vijest o nultoj marži jer su, kako kaže, niže cijene potreba brojnih stanovnika Srpske koje je inflacija dovela u nelagodan položaj.

    – Ako trgovci i proizvođači na dio asortimana stave maržu od nula odsto, to će posebno biti važno za potrošače niže platežne moći. Nadam se da će i ostali trgovački lanci, koji nisu dio kampanje, dati podršku kako bismo u svakom gradu imali trgovine sa nižima cijenama – rekla je Marićeva.

    Kampanja

    Kampanja “Društveno odgovorni” sprovodi se u Srpskoj od juna ove godine na inicijativu Ministarstva trgovine i turizma RS, a kao odgovor na inflaciju i konstantna poskupljenja robe. U akciju su se, između ostalih, uključili “Đurić marketi”, “Zoki komerc”, “Diona”, “Centrum”, banjalučka “Tržnica”, STR “Tea”, “Frukta trejd”, “Zvorničanka” i drugi.

  • Vozači danima stoje na granicama, ograničen im i boravak u EU

    Vozači danima stoje na granicama, ograničen im i boravak u EU

    Problemi prevoznika u međunarodnom transportu godinama traju, a najveći od njih su to da vozači na granicama s Hrvatskom danima stoje, te im je ograničen boravak u Evropskoj uniji, zbog čega ispašta i domaća privreda.

    Naime, Udruženje međunarodnih cestovnih prevoznika tereta Spoljnotrgovinske komore BiH je prije nekoliko dana održao sastanak, na kojem su u fokusu ponovo bila i pitanja koja ozbiljno zabrinjavaju međunarodne prevoznike u BiH.

    Na sastanku je bio prisutan i predstavnik Ministarstva transporta i komunikacija BiH.

    “Odbor je razmatrao pitanje o neodrživom stanju na graničnim prelazima s Republikom Hrvatskom, te pitanje ograničenog boravka profesionalnih vozača na teritoriji Evropske unije, za koja Odbor Udruženja traži odgovore na upućene inicijative nadležnima i njihovo aktivno djelovanje u cilju rješavanja ovih pitanja, koja ozbiljno otežavaju pristup evropskom tržištu”, navedeno je u saopštenju Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da je duže od godinu dana fokus Udruženja na rad graničnih prelaza s Hrvatskom.

    “Bosni i Hercegovini su potrebna makar još dva granična prelaza koja imaju sve inspekcijske organe na granici, pored prelaza u Gradišci i Bijači, te je neophodno da taj status dobiju i Svilaj i Izačić. Takođe, potrebni su nam dodatni granični prelazi na kojima je prisutna fitosanitarna inspekcija. Ono što je već problem sada, a daleko veći će biti u budućnosti je ograničenje boravka profesionalnih vozača na teritoriji EU, što će sigurno imati posljedice na cjelokupnu privredu s obzirom na poziciju profesionalnog vozača bez kojeg nema transporta proizvedene robe, razmjene i bojim se da će doći do velikog zastoja. Oni po ovim pravilima imaju iste mogućnosti kao i drugi građani BiH, da u 180 dana u EU mogu da borave 90 dana, što je neizdrživo u ovom trenutku. Pored velikih čekanja na granicama, zanimanje vozača će postati sve manje interesantno. Ovo je već ogroman problem, jer svakako fali vozača”, naglasio je Sinanović.

    Dodao je da je pokrenuta zajednička inicijativa i da je šest predsjednika privrednih komora zemalja zapadnog Balkana potpisalo inicijativu i uputilo je prema Evropskoj komisiji.

    “Zašto ovakva jedna inicijativa ne bi bila podržana od nadležnih organa svih šest država koje su je potpisale, te da i države pošalju zajedno inicijativu Evropskoj komisiji kako bi se ovi problemi riješili”, upitao je Sinanović.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, kaže da ovi problemi ne traju od juče, već unazad 10 godina, ako ne i više.

    “Na ovaj problem smo ukazivali danima, godinama, i obraćali se svim mogućim institucijama. Nikad niko ništa nije uradio, niti će sada uraditi, to su priče za malu djecu. Svjesni su da je Hrvatska u EU, i da su oni sada nosioci Šengena i rade po direktivi i pravilima EU. Upravo zbog tog problema je 90 odsto vozača iz prevozničkih firmi iz FBiH i RS otišlo u inostranstvo. Danima vozači čekaju na graničnim prelazima da bi prešli granicu. Zašto? Zbog čega? Nije ni ranije bilo volje i želje da se ovo riješi, a sad pogotovo. Zbog ovoga najveću štetu imaju prevoznici, ali imaju i krajnji kupci, proizvodnja. Svi trpe štetu. Nema od rješenja ovih problema ništa, to je prazna priča”, istakao je Grbić.

  • Rusija u avgustu zaradila na izvozu nafte više od 17 milijardi

    Rusija u avgustu zaradila na izvozu nafte više od 17 milijardi

    Prihodi od izvoza ruske nafte i naftnih derivata porasli su u avgustu ove godine za 11,8 odsto u poređenju sa julom, javlja Međunarodna agencija za energiju.

    Prema podacima ove organizacije, Rusija je prošlog mjeseca zaradila 17,1 milijardu američkih dolara na izvozu ovih proizvoda i to je najviši pokazatelj od oktobra prošle godine, kada je bilo zarađeno 17,3 milijardi dolara. 

    Proizvodnja nafte u Rusiji u avgustu je bila na istom nivou kao i prije i iznosila je 9,5 miliona barela svakog dana, ali agencija upozorava da bi Rusija i Saudijska Arabija mogle da stvore ozbiljne probleme za svjetsko tržište, ukoliko nastave da se drže odluke o smanjenju proizvodnje nafte.

    Dvije zemlje, podsjetimo, početkom ovog mjeseca odlučile su da nastave da smanjuju ukupnu, odnosno, zajedničku dnevnu proizvodnju nafte za 1,3 miliona barela do kraja ove godine. Saudijska Arabija u julu ove godine odlučila je da će smanjiti proizvodnju nafte za milion barela na dan, dok je Rusija odlučila da umanji svoju proizvodnju ovog energenta za 300.000 barela za isti period. 

    Nakon što su ranije ovog mjeseca ove dvije države saopštile da će smanjiti proizvodnju nafte, njena cijena skočila je iznad 90 dolara po barelu, daleko iznad zapadnog ograničenja od 60 dolara. 

    Bijela kuća nije zadovoljna zbog smanjenja proizvodnje nafte, i ona je već kritikovala kraljevstvo zbog bliskog sarađivanja sa Moskvom. Bajdenova administracija želi da cijene nafte drži pod kontrolom uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, gdje su inflacija i troškovi goriva glavne teme predizborne kampanje.

    Saudijska Arabija nedavno je takođe ušla u grupu BRIKS koju predvodi Rusija.

  • Podrška Dodikovoj inicijativi o snižavanju cijena

    Podrška Dodikovoj inicijativi o snižavanju cijena

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić podržao je inicijativu predsjednika Srpske Milorad Dodika o akciji snižavanja cijena domaćih proizvoda.

    Do kraja sedmice održaćemo sastanke sa predstavnicima trgovaca, dobavljača i domaćih proizvođača o mogućnostima proširenja obuhvata kampanje “Društveno odgovorno”, koju smo pokrenuli u junu – napisao je Šulić na društvenim mrežama.

    Dodik je rekao da će od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske zatražiti da održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se i u Srpskoj sprovede akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda.

  • Dug za porez na imovinu težak 37,9 miliona KM

    Dug za porez na imovinu težak 37,9 miliona KM

    Neplaćeni računi za porez na nepokretnosti stanovnika Srpske na kraju juna ove godine iznosili su 37,9 miliona KM, a iako je broj za 1,6 miliona manji nego u istom periodu lani, stručnjaci smatraju da su neizmirene obaveze i dalje ogromne te da se ne smije dozvoliti zastarjevanje predmeta i dalje gomilanje.
    U Poreskoj upravi RS kažu da je dug po osnovu poreza na nepokretnosti na kraju prvog polugodišta lani bio težak 39,5 miliona KM, ističući da su dugovanja nastala u periodu od kada je Zakon o porezu na nepokretnosti počeo da se primjenjuje, odnosno od 2012. godine.

    Dodali su da su za šest mjeseci ove godine naplaćena 17,02 miliona KM po osnovu poreza na imovinu, što je za 3,02 miliona KM ili 25 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

    – Kada je u pitanju naplata dugovanja po osnovu poreza na nepokretnosti preduzimamo sve mjere predviđene Zakonom o poreskom postupku poput blokade žiro-računa, obustave iz ličnih primanja obveznika, zapljena gotovine i slično. U tom smislu u prvoj polovini godine pokrenuta su 19.963 postupka prinudne naplate – naveli su u Poreskoj upravi.

    Gradonačelnik Istočnog Sarajeva i predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić kaže za “Glas” da je značaj naplate poreza na nepokretnosti ogroman, jer se radi o prihodu koji ide u budžet jedinica lokalne samouprave.

    – Svaka opština i grad zainteresovana je da se iz godine u godinu bilježi rast, kako po povećanju broja obveznika, tako i po osnovici za obračun poreza na bazi rasta vrijednosti imovine pravnih i fizičkih lica, što se naročito dešava u gradovima koji su razvijeniji i atraktivniji, gdje stanovi, kuće i zemljište bilježe rast vrijednosti i cijena – rekao je Ćosić.

    On je istakao da je dug od skoro 38 miliona KM prevelik te da bi u slučaju naplate prostim dijeljenjem svaka lokalna zajednica dobila po pola miliona maraka, što su, kako navodi, ogromna sredstva.

    – Veoma je bitno da ne dođe do zastarjelosti tih predmeta i da odjeljenja za prostorna planiranja, urbanizam i stambeno-komunalne poslove u opštinama i gradovima stvaraju svoje baze podataka koje u dogovoru sa geodetskom i Poreskom upravom sinhronizuju u kontinuitetu i na taj način povećavaju broj obveznika i “tjeraju” građane da se prijave za porez ako to nisu do sada uradili – dodao je Ćosić.

    On je pojasnio da fokus, kada je u pitanju naplata ovog poreza, nije na građanima koji imaju niže dohotke, već na pravnim i fizičkim licima koja posjeduju brojne nekretnine velikih vrijednosti.

    Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić kaže da razlozi zbog kojih građani zanemaruju obavezu plaćanja poreza na imovinu mogu biti različiti, ali da dva preovladavaju.

    – Jedan dio građana nema novca da plati, a drugi ne želi, iako može. Dosta ljudi se i odselilo u inostranstvo, ali zadržalo nekretnine ovdje pa kad dođu ili neće da izmire te obaveze ili zaborave. Nesporno je da je dug impozantan i da treba voditi računa da ne raste, ne treba dozvoliti dalja nagomilavanje obaveza – rekla je Marićeva.

    Prijava

    Ljubiša Ćosić kaže da je prijava za plaćanje poreza na nepokretnosti dobrovoljna za one objekte koji su izrađeni ranije.

    – U slučaju zgrada i kuća koje se tek grade nadležne institucije te prijave vrše po automatizmu – istakao je Ćosić.

  • Poruka sindikatu: Nema para, strpite se tri godine

    Poruka sindikatu: Nema para, strpite se tri godine

    Nemamo prostora ove godine za povećanja plata u administraciji, kaže ministarka finansija RS Zora Vidović nakon što su sindikati najavili protestnu šetnju za 29. septembar.

    Ona tvrdi da su ispoštovane sve stavke sporazuma koji su predstavnici pet granskih sindikata potpisali s Vladom RS kao poslodavcem.

    – U junu prošle godine smo povećali 10 odsto platu. Tada je tako i dogovoreno. Od 1. januara, po dogovoru, povećana je plata pet odsto za one koje imaju platu nižu od prosječne republičke plate.

    Onda smo rekli da ćemo se, nakon analiziranja stanja prihoda, rashoda, u ovoj godini dogovarati oko eventualnog povećanja ili nepovećanja plata. Sve zavisi kakav je prihod – rekla je Vidovićeva.

    Navodi da je novac predviđen za usklađivanje plata radnicima u prosvjeti od januara 2024. godine.

    – To ćemo raditi u naredne tri godine – 2024, 2025. i 2026. godine, i oni će u tom momentu dostići plate administracije – poručila je Vidovićeva.

    Podsjećamo, na Saboru pet sindikata donesena je odluka o protestima u Banjaluci zbog nezadovoljstva odnosom Vlade RS kao poslodavca.

    Protest je najavljen za 29. septembar, a organizuju ga sindikati uprave, unutrašnjih poslova, strukovni sindikati medicinskih sestara i tehničara i doktora, te Samostalni sindikat radnika u socijalnoj zaštiti RS, piše Srpskainfo.

  • EK najavila: Recesija u Njemačkoj

    EK najavila: Recesija u Njemačkoj

    Ekonomija Evrozone će ove i iduće godine rasti sporije nego što se dosad očekivalo, objavila je Evropska komisija (EK).

    Do toga će doći jer potražnja potrošača trpi zbog visoke inflacije, a najveća privreda EU, Njemačka, zapašće u recesiju.U svojim prelaznim prognozama za bruto domaći proizvod (BDP) i inflaciju za pet najvećih privreda Evrozone, EK je rekla da će BDP Evrozone porasti 0,8 posto u 2023. i 1,3 posto u 2024., u poređenju sa majskom prognozom od 1,1 posto i 1,6 posto, odnosno.

    Slabost domaće potražnje, a posebno potrošnje, pokazuje da visoke i još uvek povećane potrošačke cene većine dobara i usluga uzimaju veći danak nego što se očekivalo u prolećnoj prognozi, objavila je EK.

    I to uprkos padu cena energenata i snažnom tržištu rada koje bleleži rekordno nisku stopu nezaposlenosti, kontinuiranom rastu zaposlenosti i rastu plata, stoji u saopštenju.

    EK je prognozirala inflaciju u Evrozoni od 5,6 posto u 2023. i 2,9 posto u 2024., što je znatno iznad cilja Evropske centralne banke od dva posto. Inflacija bi ove godine trebalo da bude niža od majske prognoze od 5,8 posto, ali viša u 2024. od prethodno prognoziranih 2,8 posto.

    Najveća evropska ekonomija, Nemačka, ove godine će zabeležiti privredni pad od 0,4 posto, predviđa EK, revidirajući naniže prognozu rasta iz maja od 0,2 posto. Nemački rast za iduću godinu revidiran je s 1,4 na 1,1 posto.

    Italija i Holandija takođe će rasti sporije ove godine, objavila je EK, prognoziravši rast BDP-a od 0,9 posto, odnosno 0,5 posto, što je pad od ranijih procena od 1,2 posto, odnosno 1,8 posto.

    Međutim, Francuska i Španija će 2023. rasti brže nego što se ranije očekivalo, rekla je EK, predviđajući rast od 1,0 posto i 2,2 posto umesto prethodno očekivanih 0,7 posto i 1,9 posto.

  • Zora Vidović tvrdi da ima decenijski plan

    Zora Vidović tvrdi da ima decenijski plan

    Čuvena rečenica Nikole Pašića „spasa nam nema, propasti nećemo“ vjerovatno najbolje oslikava trenutnu situaciji u budžetu Republike Srpske.

    Uprevodu, riječima ministarke finansija Zore Vidović, domaće banke sa stranim kapitalom neće da posluju s Vladom, ali Republika Srpska će, bez obzira na to, iznaći sredstva, održati likvidnost budžeta i sve redovne isplate kako u ovoj tako i u narednoj godini.

    Vidovićeva je Srni izjavila da je vidljiv veoma veliki pritisak međunarodne zajednice na Srpsku u smislu obezbjeđenja sredstava.

    – Naše banke koje imaju strani kapital apsolutno nas ne prate, a pratile su nas uvijek. Imaju mogućnost da nas prate, imaju sredstava, ali jednostavno zbog pritiska međunarodne zajednice to se ne radi – objasnila je Vidovićeva, a potom poručila: „Mi pravimo planove, ne za jednu godinu, nego za narednih 10 godina“.

    Zdravlje bankarskog sistema

    Kontaktirali smo neke banke u stranom vlasništvu, ali nisu željeli da komentarišu izjavu Vidovićeve.

    Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, prof. dr Marko Đogo, podsjeća da banke u domaćem vlasništvu, ili u vlasništvu Republike Srbije, danas čine više od 50 odsto bankarskog sistema RS. Dok su, na primjer, 2018. činile oko 25 odsto.

    Marko Đogo o izjavi Zore VidovićFOTO: BN TELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT
    – Tako da to što banke sa stranim vlasništvom ne žele da prate, danas nema istu težinu kao što je imalo prije do pet godina. To govori u prilog teze koja postoji od ranije da je najzdraviji bankarski sistem tamo gdje je 50 odsto u domaćem vlasništvu, a 50 odsto u stranom. O tome se govorilo prije reforme bankarskog sistema, koja je kod nas provođena početkom 2000-ih kada smo prvo imali strukturu pola-pola, a poslije toga smo otišli u ekstrem, pa je u jednom trenutku na nivou BiH čak 90 odsto bankarskog sistema bilo u stranim rukama! To nije uobičajena situacija; ni u jednoj većoj zemlji nećete vidjeti da su stranci vlasnici većine bankarskog sistema, upravo zbog toga što je taj sistem jako bitan segment ukupnog ekonomskog sistema – kaže Đogo za Srpskainfo.

    To naravno ne znači, dodaje Đogo, da su domaće banke same po sebi bolje, jer one mogu biti i neefikasnije zbog sprege lokalnih privrednika i političara.

    Ali, generalno, jako je bitno da bankarski sektor u značajnom dijelu bude u domaćem vlasništvu. Smatram da je najzdraviji domaći privatni kapital – kaže Đogo.

    Okretanje ka Mađarskoj
    Ako domaće banke „ne žele da prate“ Srpsku, to znači da će kupci petogodišnjih obveznica sa posljednje, 63. emisije vjerovatno biti domaća fizička i pravna lica, što samo podgrijava spekulacije da su „tajkuni“ ti koji spasavaju budžet RS. Ko god da je, za to će dobiti fiksnu kamatnu stopu od čak šest odsto godišnje. Inače, nova emisija obveznica vrijedna je 15 miliona KM, a prije samo nekoliko dana na Banjalučkoj berzi u 62. emisiji obveznica prodate su obveznice vrijedne 130 miliona KM, po istoj kamatnoj stopi.

    Očigledno je da to nije dovoljno, jer je Vlada RS, samo dva dana nakon što je na berzi prodala pomenute obveznice za 130 miliona maraka, donijela dvije odluke o novim zaduženjima u ukupnom iznosu od 73,7 miliona maraka. Od kojih će se prvo u iznosu od 58,7 miliona maraka ili 30 miliona evra realizovati kod Izvozno-uvozne banke Mađarske.

    „Namena kredita je obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga, a u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske“, navodi se u odluci Vlade. Rok otplate je deset godina po fiksnoj kamatnoj stopi od pet odsto godišnje.

    Milorad Dodik i Viktor Orban prošetali centrom BanjalukeFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Mogu li aranžmani iz Mađarske da nadomjeste dio novca koji strane banke u RS ne žele da plasiraju, 105 miliona evra koje je „zavrnula“ Vlada Njemačke, ili novi aranžman sa MMF?

    – Mađarska je za nas velika ekonomija. Njihov BDP je oko 180 milijardi evra; to je, recimo, jednako BDP Srbije, Hrvatske i BiH zajedno. Međutim, Mađarska nije poznata kao zemlja na visokom stepenu razvoja. Mađarska nije ta velesila da ona bude trajni i značajniji izvor kapitala za RS, bez obzira što smo ekonomski mnogo manji od njih. Kada je riječ o većem kapitalu, prije bi se moglo govoriti o potencijalu kineskog ili čak turskog kapitala, jer je Rusija sada u ratu. Alternativa za kapital iz razvijenih zapadnih zemalja može se tražiti u velikim finansijskim centrima zemalja u razvoju – poručuje Đogo.

    Propast državnih banaka
    Na kraju, ne manje bitno, jeste pitanje kako „kuknjava“ ministra finansija na banke utiče na finansijsko tržište generalno, odnosno na povjerenje u Vladu RS. I može li dovesti do toga da oni koji svojim novcem žele da „prate“ Srpsku traže još veće kamate, koje su i sada neuporedivo veće nego one koje plaća FBiH – 3,8 odsto?

    – Čudi me da gospođa Vidović to govori zato što su upravo za vrijeme njihove vlasti propale banke koje su bile državne, što pokazuje da oni očito nisu znali da s njima upravljaju. Banka Srpske je najbolji primjer. Drugo, poslovne banke ne možete natjerati da rade ono što Vlada hoće, ako za to nemaju ekonomskog interesa. Ako imaju, one će sarađivati. Takve tvrdnje govore da su više u pitanju projekti koji nemaju ekonomsku podlogu – kaže za Srpskainfo dr ekonomije Mladen Ivanić.

    Kada je riječ o namjeri vlasti da zapadni kapital nadomjesti nekim drugim izvorima, Ivanić naglašava da kapital iz bilo koje zemlje ne dolazi besplatno.

    – Niko ne daje humanitarnu pomoć, svi traže neku vrstu zarade. Čak imamo slučajeva da je ta kamata ponekad mnogo veća nego što je bila u dosadašnjim izvorima finansiranja; mislim na međunarodne finansijske institucije – MMF, Svjetsku banku, EBRD i slično – kaže Ivanić.

  • Evropske cijene gasa porasle 16 odsto, poznat i glavni razlog

    Evropske cijene gasa porasle 16 odsto, poznat i glavni razlog

    Cijene gasa u Evropi porasle su u petak čak 16 odsto u dnevnom trgovanju nakon što su radnici u australijskim postrojenjima za ukapani prirodni gas (LNG) ostvarili svoje prijetnje i započeli štrajk što je rasplamsalo strah od poremećaja u globalnom snabdijevanju.

    Cijene TTF-a, referentne vrijednosti na evropskom tržištu, porasle su čak 16 odsto na 35.4 evra po megavat satu u petak ujutro, piše “Financial Times”.

    Štrajk se odnosi na pogone Gorgon i Wheatstone pod upravljanjem američkog naftnog i gasnog diva “Chevrona”, a čini otprilike sedam odsto globalnog snabdijevanja LNG-om.

    Sindikati su najavili da će se njihovi članovi najprije uključiti u ograničenu akciju te prekinuti rad do 11 sati, ali ne bude li dogovor postignut do četvrtka, planira se potpuna obustava rada na dvije sedmice. Traže ishode nagrađivanja koji su u “skladu s referentnim standardima industrije koji se primjenjuju na Chevronove saradnike”.

    “Offshore Alliance”, grupacija koja predstavlja dva radnička sindikata, rekla je da su razgovori trajali cijelu sedmicu, ali da dogovor nije postignut. Inače, štrajkovi su prvo trebali biti održani u četvrtak, ali su odgođeni za jedan dan.

    Za razliku od “Chevrona”, kompanija “Woodside Energy” postigla je “načelni dogovor o nizu pitanja” s “Offshore Allianceom” krajem avgusta. Dogovor je zaustavio eventualne planove o štrajkovima u postrojenjima koja čine oko četiri odsto globalnog snabdijevanja LNG-om.

    Američki “Chevron” potvrdio je da su razgovori s radnicima završili bez dogovora. “Pregovarali smo u dobroj vjeri i nastojali smo postići sporazum kojim se postiže tržišno konkurentan ishod. Sindikati nastavljaju tražiti uslove koji su iznad i izvan ekvivalentnih uslova s drugima u industriji, uključujući i nedavno postignute sporazume”, izvijestila je kompanija.

    Prema pisanju “Financial Timesa”, australijski ukapani prirodni gas rijetko stiže direktno do Evrope, ali poremećaji u proizvodnji mogli bi dovesti do poremećaja u globalnom snabdijevanju, a to je ono što brine evropske trgovce zadnjih mjesec dana.

    Naime, budu li kupci australijskog gasa u Aziji trebali tražiti alternative, mogli bi se naći u koliziji s Evropom koja je okrenula LNG-u nakon što je prekinuto snabdijevanje gasovodima, prenosi “Poslovni”. Zasad je malo znakova da bi se situacija mogla dalje zaoštriti jer su evropska skladišta gasa popunjena preko 90 odsto, a azijska potražnja još nije počela rasti.

    “Prvi štrajk koji je započeo samo je ograničen u pogledu snabdijevanja LNG-om s procjenama da će samo jedan ili dva tereta LNG-a biti uklonjena s tržišta”, rekao je Tom Marzek-Manser iz konzultantske kompanije za energetiku “ICIS”.

    Dvosedmični štrajk “uklonio bi oko milion tona LNG-a s tržišta”, rekao je Marzek-Manser. Dodaje da “čak i dok Evropa ulazi u zimu s vrlo velikim skladištima, potencijalno smanjenje ponude dodatno pritišće vrlo nježno uravnoteženo globalnom tržište gasa”.

  • Cijena nafte dostigla je najviši nivo u ovoj godini

    Cijena nafte dostigla je najviši nivo u ovoj godini

    Na svjetskim tržištima, cijene nafte su porasle drugu sedmicu za redom, dostigavši najviše nivoe u ovoj godini, zbog odluke najvećih svjetskih proizvođača da zadrže smanjenu proizvodnju.

    Na londonskom tržištu, cijena barela je prošle sedmice porasla za 2.4 posto, dostigavši 90.65 dolara, što je najviša razina od studenog prošle godine.

    Na američkom tržištu, cijena barela je porasla za 2.9 posto, dosegnuvši 87.50 dolara, što je najviša razina od rujna prošle godine. Drugi uzastopni rast cijena posljedica je odluka Saudijske Arabije i Rusije da smanje proizvodnju. Saudijska Arabija je prošle sedmice objavila da će smanjiti proizvodnju za milion barela dnevno do kraja godine, iznenadivši trgovce koji su očekivali da će produžiti odluku o smanjenju ponude samo do kraja oktobra.

    S druge strane, Rusija je odlučila smanjiti izvoz nafte do kraja godine za 300 hiljada barela dnevno. Cilj smanjenja proizvodnje ovih zemalja je održavanje visokih cijena nafte, s obzirom na to da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija.

    Trgovci su se nadali povećanju potražnje iz Kine nakon ukidanja restriktivnih mjera zbog pandemije početkom godine. Međutim, oporavak druge najveće svjetske ekonomije od krize izazvane covidom je znatno sporiji od očekivanog. Također, rast zapadnih ekonomija usporava jer centralne banke već godinu i po podižu kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju.

    Analitičari jasno ističu da se očekuje daljnje smanjenje potražnje za naftom, zbog čega su odluke najvećih svjetskih proizvođača da smanje proizvodnju kako bi podržali cijene potpuno razumljive.

    Nakon dvosedmičnog rasta, cijene nafte su sada više nego što su bile na početku ove godine. Na londonskom tržištu, cijena barela je u plusu za više od 5 posto u odnosu na početak godine, dok je na američkom tržištu rast iznosio gotovo 9 posto.