Kategorija: Ekonomija

  • Udar na još jednu banku

    Udar na još jednu banku

    Akcije američke banke “First Republic Bank” pale su danas na berzi za više od 30 odsto tokom ranog trgovanja.

    FRC je imala treću najvišu stopu neosiguranih depozita među američkim bankama, posle banke Sicilujmske doline (SVB) i Signačer banke, koju su regulatori zatvorili tokom vikenda, preneo je CNBC.

    Borba za akcije regionalnih banaka, kako je navedeno, nastavljena je uprkos najavi američkih regulatora o dodatnoj podršci.Zatvaranje banke SVB prošlog petka ostavio je investitore u neizvesnosti da identifikuju druge regionalne banke, koje imaju slične probleme sa bilansom stanja, odnosno visoku stopu neosiguranih depozita i obveznica ili zajmova sa dugim rokom dospeća.

  • Haosu nema kraja – 50 milijardi nije dovoljno: Kredi Svis će biti preuzet?

    Haosu nema kraja – 50 milijardi nije dovoljno: Kredi Svis će biti preuzet?

    Američki Džej-Pi Morgan je danas izneo procenu kako je najverovatniji scenario da će UBS grupa preuzeti banku Kredis Svis.

    Podsetimo, teška pozicija te banke dovela je do sumnji u stabilnost celokupnog finansijskog tržišta u svetu.Komentarišući odluku Švajcarske nacionalne banke (SNB) da obezbedi pomoć za likvidnost Kredi Svisu u iznosu od 50 milijardi franaka, Džej-Pi Morgan konstatuje da to “nije dovoljno”, prenosi Teletrejder.

    Britanski ministar finansija Džeremi Hant ocenio je podršku SNB-a kao “ohrabrujuću”, dodavši da britanska vlada i banka Engleske pomno prate razvoj događaja u sektoru bankarstva.

    Međutim, akcije Kredi Svisa porasle su više od 30 odsto, nakon što je banka objavila da će uzajmiti 50 milijardi švajcarskih franka (54 milijarde dolara) od Švajcarske nacionalne banke.

    Kredi Svis je saopštila da će iskoristiti pozajmicu od centralne banke putem kreditnog fonda, kako bi podigla svoju likvidnost, preneo je Si-En-Bi-Si (CNBC).

    Švajcarska centralna banka i regulatrone agencije za finansijska tržišta izjavili su da Kredi Svis ispunjava sve kapitalne i likvidne zahteve koje nameću sistemski važnim banka.

    “Slabost” u finansijskom izveštavanju

    Bankarski gigant “Kredi Svis” (Credit Suisse) saopštio je da će pozajmiti do 50 milijardi franaka (54 milijarde dolara) od švajcarske centralne banke kako bi osigurao svoje finansije.

    Credit Suisse je saopštila da preduzima odlučne mere da ojača svoju likvidnost, dok su akcije banke juče pale za 24 odsto, nakon što je objavljeno da su pronašli “slabost“ u finansijskom izveštavanju.

    To je izazvalo opštu prodaju na evropskim tržištima i strahove da će nastupiti veća finansijska kriza, navodi BBC.

    “Moj tim i ja smo rešeni da brzo napredujemo kako bismo pružili jednostavniju i fokusiraniju banku izgrađenu na potrebama klijenata”, saopštio je izvršni direktor Credit Suisse Ulrih Kerner.

    Problemi u bankarskom sektoru javili su se prošle sedmice, kada je u SAD propala “Banka Silicijumske doline” (Silicon Valley Bank), 16. po veličini banka u zemlji, da bi dva dana kasnije usledio kolaps “Signačer banke” (Signature Bank).

    Švajcarska nacionalna banka, koja je centralna banka Švajcarske, i Švajcarska uprava za nadzor finansijskog tržišta nastojali su da smire strahove investitora, rekavši da su spremni da pomognu Credit Suisseu ako bude potrebno.

    Za švajcarske finansijske institucije važe stroga pravila kako bi se “osigurala njihova stabilnost”, a Kredi Svis ispunjava zahteve za banke koje se smatraju sistemski važnim, rekli su regulatori.

  • Realan rast BDP-a od 1,8 odsto

    Realan rast BDP-a od 1,8 odsto

    Bruto domaći proizvod Republike Srpske u četvrtom tromjesječju prošle godine, izražen u tekućim cijenama, iznosio je 3,89 milijardi KM i imao je realni rast od 1,8 odsto u odnosu na isti period 2021. godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Bruto dodata vrijednost u posljednjem kvartalu prošle godine imala je vrijednost od 3,24 milijarde KM, dok je vrijednost poreza na proizvode umanjene za subvencije na proizvode bila 651,1 milion KM.

    Najveći realni rast bruto dodate vrijednosti u ovom periodu od 7,9 odsto bio je u području informacija i komunikacija, dok je najveći pad bruto dodate vrijednosti od 3,4 odsto bio u području poljoprivrede, šumarstva i ribolova.

  • BiH uskoro rješava status digitalnih nomada

    BiH uskoro rješava status digitalnih nomada

    Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla riješiti pitanje digitalnih nomada, zaposlenih stranaca koji za obavljanje svog posla isključivo koriste digitalne tehnologije, a borave u mnogim državama u kojima troše novac.

    Oni uglavnom rade na putu gdje postoji pristup internetu, te se bave zanimanjima koja zahvaljujući internetu mogu obavljati nezavisno od mjesta rada. Naime, poslanici u prethodnom sazivu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Predrag Kojović, Aida Baručija, Damir Arnaut i Mirjana Marinković Lepić su ovu inicijativu uputili još 2021. godine.

    “Poslaničkom inicijativom se nalaže Savjetu ministara BiH da u roku od tri mjeseca od dana usvajanja ove inicijative u zakonodavnu proceduru dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima BiH kojim će biti omogućen boravak digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini”, piše u ovoj inicijativi. Iz Savjeta ministara BiH su odgovorili krajem februara ove godine da Radna grupa za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima je pripremila taj nacrt zakona, te ministru bezbjednosti dostavila izvještaj o završenim aktivnostima, na koji je ministar dao saglasnost.

    “Trenutno se u okviru Sektora za imigracije Ministarstva bezbjednosti provode aktivnosti za izradu tablica o usklađenosti Nacrta zakona sa propisima Evropske unije. Nakon ove aktivnosti slijedi upućivanje Nacrta zakona na mišljenje nadležnim institucijama u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta ministara BiH, što je faza koja prethodi upućivanju dokumenta Savjetu ministara radi razmatranja i usvajanja. Ukoliko Savjet ministara usvoji dokument, isti se dostavlja u dalju proceduru Parlamentarnoj skupštini BiH”, piše u odgovoru.

    Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka (ICBL), rekao je za “Nezavisne” da su digitalni nomadi jedna velika populacija koja je spojila “work and travel” u isto vrijeme.

    “U doba digitalizacije i inovacionih rješenja oni obavljaju jedan vrlo značajan dio posla i generišu zaista ozbiljan novac. Većina razvijenih zemalja je ovo pitanje regulisala i na neki način oni koji su to prvi riješili su postali oaze za digitalne nomade. Ovo bi trebalo da ima prilično pozitivan uticaj na prihode, odnosno ekonomiju kod nas, a sa druge strane postojaće mogućnost da dobijemo više kadrova na jednom mjestu koji se na neki način bave radom na digitalnim vještinama, u IT-u, programiranju, servisima i uslugama, jer ono što je evidentno u zadnje vrijeme je da nam takav profil radnika prilično nedostaje na našem tržištu”, pojasnio je Gverić.

    Hrvatska je, na primjer, ovo pitanje riješila ranije, te se pretpostavlja da ih u susjednoj zemlji mjesečno boravi oko 10.000.

    Inače, na svijetu trenutno ima oko 35 miliona digitalnih nomada, a pretpostavlja se da bi do 2035. godine ovaj broj mogao narasti na milijardu.

  • Čistačici povećali platu za 78 KM, a ministru za 553 KM

    Čistačici povećali platu za 78 KM, a ministru za 553 KM

    ​Najviše koristi od nove Odluke o visini osnovice za obračun plate zaposlenima u institucijama BiH za 2023. godinu imaće imenovana lica, jer će im plata rasti daleko više nego “običnim” radnicima.

    Naime, novom Odlukom osnovica za obračun plata povećana je sa 535 na 600 KM, a s obzirom da plata zavisi od koeficijenta, prosta matematika kaže da će imenovana lica imati daleko više koristi nego državni službenici, namještenici, stručni saradnici itd…

    Primjera radi, sa osnovicom od 600 KM, osnovna plata higijeničarke biće 720 KM jer njihov koeficijent iznosi 1,2, i u odnosu na sadašnju platu veća je za 78 KM. S druge strane, osnovna plata ministra sa osnovicom od 600 KM iznosiće 5.100 KM i za čak 553 KM biće veća nego što je sada.

    Koeficijent ministra iznosi 8.5. Ubjedljivo najveće povećanje plate biće članovima Predsjedništva BiH koji imaju koeficijent 10, pa će ubuduće, odnosno kada budžet stupi na snagu, umjesto osnovne plate od 5.350 KM, imati osnovnu platu od 6.000 KM.

  • Tegeltija: Očekujemo usvajanje budžeta do kraja marta

    Tegeltija: Očekujemo usvajanje budžeta do kraja marta

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Zoran Tegeltija izjavio je da očekuje da će do kraja marta biti, po hitnoj proceduri, usvojen ovogodišnji budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza i izrazio je zadovoljstvo što je danas Savjet ministara podržao nacrt ovog dokumenta.

    On je istakao da je Nacrtom budžeta za 2023. godinu povećan okvir za 141 milion KM i izdvajanje sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje 155 miliona KM za budžet zajedničkih institucija.

    • To nam je stvorilo pretpostavke da napravimo budžet za ovu godinu koji je povoljni nego onaj za 2022. godinu – rekao je Tegeltija novinarima.

    Tegeltija je istakao da ovako koncipiran budžet za 2023. godinu stvara pretpostavke za nesmetano funkcionisanje svih institucija na nivou BiH, rast plata i naknada zaposlenim u zajedničkim institucijama i poboljšanje njihovog materijalnog položaja.

    • Prošle godine bile su korekcije ukupnih primanja zaposlenih u zajedničkim institucijama od 24,7 odsto i sa ovom korekcijom u 2023. godini ukupna korekcija iznosiće 38,3 odsto – pojasnio je Tegeltija.

    On je istakao da se postavlja pitanje da li su najniža primanja dovoljno velika ili su mala, zbog čega su razgovarali o započinjanju izrade novog zakona o platama na nivou BiH i raspravljaće se o rasponu najniže i najviše plate.

    Tegeltija je napomenuo da je važno pitanje kada će biti usvojen budžet, te dodao da će izdvajanja sa jedinstvenog računa, plate i lična primanja zaposlenih na nivou BiH ostati na sadašnjem nivou dok budžet ne bude usvojen.

    • Očekujemo da će Predsjedništvo BiH u ponedjeljak utvrditi prijedlog budžeta kao njegov formalni predlagač i uputi ga Parlamentarnoj skupštini BiH. Po meni je 10 dana dovoljan okvir u kome bi oba doma mogla da usvoje budžet – istakao je Tegeltija.

    Upitan da li bi Predsjedništvo trebalo budžet uputiti na razmatranje po hitnoj proceduri, Tegeltija je rekao da ne postoji drugačiji način ako postoji želja da budžet bude usvojen do kraja mjeseca.

    • Kada budem obrazlagao budžet, predložiću da ovaj dokument Predsjedništvo BiH predloži u hitnoj proceduri – naglasio je Tegeltija.

    On je naveo da nijednom ministarstvu sredstva nisu oduzimana i da je dato odobrenje Graničnoj policiji za zaposli 100 policajaca, a povećan je i dio izdvajanja za kapitalne projekte.

    Na pitanje kada se može očekivati da EU uplati prvu tranšu od 63 miliona evra energetske pomoći, s obzirom na to da je davno usvojen Akcioni plan, Tegeltija je naglasio da je BiH uradila ono što je trebalo i očekuje da će vrlo brzo taj novac biti uplaćen, te da će entiteti u skladu sa svojim definisanim procedurama taj novac uplatiti građanima, malim i srednjim preduzećima.

    • Јoš nemamo tačan datum od Evropske komisije kada će se to desiti – kaže Tegeltija.
  • Šulić: Prioritet u radu na kontrolama cijena

    Šulić: Prioritet u radu na kontrolama cijena

    Novoizabrani ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je Srni da će prioritet u radu staviti na kontrole u tržnim centrima kako bi se vidjelo da li se poštuju marže na osnovne životne namirnice.

    Šulić je istakao da mu je namjera i da pokuša da u dogovoru sa turističkim agencijama dovede što više turista u Republiku Srpsku.

    Prema njegovim riječima, razgovaraće sa turističkim agencija da bi one uzele učešće da prave aranžmane.

  • Košarac: Zabraniti izvoz oblovine iz BiH

    Košarac: Zabraniti izvoz oblovine iz BiH

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je danas u Bijeljini da neće odustati od odluke da i dalje predlaže zabranu izvoza oblovine iz BiH.

    “Cijenim da ono što imamo drvnih sortimenata iz šumskih gazdinstava u Republici Srpskoj i Federaciji BiH primarno treba da ostane našim drvoprerađivačima koji zapošljavaju ljude, socijalno i društveno su odgovorni i vrlo aktivni i vidljivi u spoljnotrgovinskom prometu”, rekao je Košarac tokom posjete bijeljiskoj kompaniji “Mega drvo”.

    On je istakao da je uvijek korisno razgovarati sa ljudima koji su direktno u poslovnim aktivnostima, što je prilika da se sagledaju odluke koje se donose.

    “Naša potreba je da donosimo politike i odluke u korist razvoja privredne zajednice”, rekao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, kompanija “Mega drvo” je respektabilna, zapošljava 350 radnika, izvozno je orijentisana i važno je razgovarati o izazovima koje ovakvi privrednici imaju i aktivnostima onih koji donose regulatorni okvir.

    “Došao sam ovdje da razgovaram sa našim privrednicima u drvopreradi šta znači mjera zabrane izvoza oblovine cijeneći da smo donijeli takvu odluku koja je istekla 31. decembra i pokušali smo da je ponovo stavimo na dnevni red”, naveo je Košarac.

    On je dodao da je u ovoj i u drugim kompanijama informisan, a i njegov je lični stav, da je veoma značajno da trupci ostanu domaćim drvoprerađivačima.

    “S tog aspekta ću se potruditi da to pitanje ponovo stavim na dnevni red, jer takva inicijativa dolazi i iz Vlade Republike Srpske i od resornog ministra, iz Spoljnotrgovinske komore, Privredne komore Republike Srpske i Komore FBiH”, rekao je Košarac.

    On je govorio i o mjeri zabrane izvoza u slučaju briketa koja je, kako kaže, donesena na prijedlog institucija iz FBiH, jer se kumulativno posmatralo pri donošenju odluke.

    “Svjesni smo činjenice da domaći konzum ne potražuje briket i da je bilo neophodno obezbijediti plasman briketa na tržište gdje su naši proizvođači to dogovorili, ali nije bilo prohodnosti i saglasnosti jednog broja ministara koji su u tom momentu dolazili iz FBiH”, naveo je Košarac.

    Zato je, kaže Košarac, automatski u odluci koju su sljedeću predložili briket oslobođen zabrane i ponovo vraćen u slobodan režim.

    Vlasnik kompanije “Mega drvo” Svetozar Ostojić rekao je nakon sastanka sa ministrom da je najveći problem u prethodna tri mjeseca izazvala zabrana izvoza briketa i da je privredi olakšanje što je ta mjera prošla.

    On je naglasio i podršku zabrani izvoza trupaca iz BiH, ocijenivši da je taj izvoz ogromna šteta za državu i privrednike, piše Srna.

    “Mi taj trupac oplemenimo, uposlimo kooperante i po 10 puta većoj cijeni izvezemo, što je mnogo bolje nego izvesti trupac”, rekao je Ostojić.

    Ostojić kaže da njegova kompanija nema problema sa pronalaskom kupca na stranom tržištu i da izvoze 98 odsto proizvodnje, ali da se otvara problem sa radnom snagom, pogotovo nedostatkom stručne radne snage.

  • Cijene nafte pale za skoro dva dolara

    Cijene nafte pale za skoro dva dolara

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za skoro dva dolara po varelu jer propast banke Silicijumske doline /SVB/ i dalje potresa tržišta i izaziva bojazan od nove finansijske krize.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 1,11 dolara ili 1,3 odsto i sada je 79,66 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 1,24 dolara ili 1,6 odsto i iznosi 73,56 dolara po barelu.

    Obje vrste nafte juče su pale na najniže iznose od početka januara i decembra.

    Analitičari tržišta iz Komercbanke predviđaju u narednim danima veliku nestabilnost na tržištu energenata.

  • Šest američkih banaka pod pritiskom

    Šest američkih banaka pod pritiskom

    Iz agencije za procenu kreditnog rejtinga Mudis je saopšteno da se očekuje da će više banaka biti pod pritiskom nakon propasti Banke Silicijumske doline.

    Agencija za procenu kreditnog rejtinga Mudis (Moody's) je objavila da je stavila šest američkih banaka na spisak za ponovnu analizu zbog potencijalnog smanjenja kreditnog rejtinga, nakon prošlonedeljneg kolapsa Banke Silicijumske doline (SVB).

    Kako navodi Si-En-En, iz Mudisa je saopšteno da se očekuje da će više banaka biti pod pritiskom nakon propasti SVB-a, posebno onih sa velikim zalihama neosiguranih depozita i dugoročnih obveznica trezora čija je vrednost oslabila.

    Mudis čekuje da će se pritisak na bankarski sektor nastaviti jer Federalne rezerve nastavljaju da povećavaju kamatne stope u cilju borbe protiv inflacije.

    Iz Mudisa dodaju da je dodatna briga to što američke banke podižu kamate koje plaćaju na štedne račune i da bi, uprkos tome što se banke nadaju da će više stope zadržati klijente zabrinute zbog kolapsa SVB-a, to takođe moglo pojesti profit.

    Mudis kao dobru vest navodi da je američki bankarski sistem generalno zdrav, da ima dovoljno gotovine i likvidnih sredstava da izdrži ekonomski pad, ali da je loša vest, to što američki regulatori mogu zahtevati od njih da drže veći kapital nakon brze propasti SVB-a.

    Iz Mudisa su upozorili da bi mogao da se snizi rejting First Republic Bank (FRC), Zions (ZION), Western Alliance (VAL), Comerica (CMA), UMB Financial (UMBF) i Intrust Financial, uz obrazloženje da su ”zbog izuzetno nestabilnih uslova finansiranja, neke američke banke izložene riziku odliva neosiguranih depozita”.